Uvod u radno pravo

Visoka kola za menadment

u turizmu i informatici u Virovitici

1. kolokvij

Uvod u radno pravo

BILJEKE S PREDAVANJA

IZRADIO: Bruno Moslavac, dipl. pravnik, pravnikVirovitica, listopad 2008Temeljne odrednice radnog prava

Radno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi izmeu radnika i poslodavca, organizacija radnika i poslodavca te drave prema radnicima i prema poslodavcima.

proieni Ustav RH (NN 41/01. proieni tekst)

proieni Zakon o radu (NN 137/04. proieni tekst i 68/05.; dalje: ZR)IZVORI RADNOG PRAVA

- Ustav

- meunarodni ugovori

- ZR i drugi zakoni

- kolektivni ugovori

- pravilnici

- drugi propisi

Pojam rada i radnog odnosaRAD je:

a)svjesna i svrsishodna djelatnost radi postizanja korisnog uinka za zadovoljenje osobnih ili proizvodnih potreba;

b) obavljanje posla uz naknadu

c) plaena djelatnost u okvirima ugovora, radnog odnosa i vremena.

Radni odnos je dvostrano obvezan, dobrovoljno zasnovan i naplatan odnos, u kojemu se radnik obvezao osobno obavljati rad, prema uputama i pod nadzorom poslodavca.

Temelj zasnivanja radnog odnosa je ugovor o radu, a iznimno i rjeenje o prijemu u dravnu slubu..

Bitni elementi radnog odnosa

1. dobrovoljnost

2. obveza osobnog obavljanja rada

3. podreenost (subordinacija) uputama poslodavca

4. naplatnost

Radnici i poslodavci

RADNIK je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca ( l. 4. st. 1. ZR).

POSLODAVAC je fizika ili pravna osoba za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene poslove (l. 4. st. 2. ZR).Temeljna prava i obveze:

a) poslodavca plaa i posao

b) radnika -osobno obavljanje posla

Primjena za radnika najpovoljnijeg prava

Ako je neko pravo iz radnog odnosa razliito ureeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukije odreeno. ( l. 7a ZR).

Sloboda ugovaranja i ogranienja

Poslodavac, radnik i radniko vijee te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta odreenih ZR ili drugim zakonom.Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta odreenih ZR, samo ako ih ZR ili drugi zakon na to izriito ovlauje. Zabrana diskriminacije

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja trai zaposlenje i osobe se zaposli (zaposlenik, namjetenik, slubenik ili drugi radnik) na temelju rase, boje koe, spola, spolnog opredjeljenja, branog stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, politikog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imenovanog stanja, roenja drutvenog poloaja, lanstva ili ne lanstva u politikoj stranci, lanstva ili ne lanstva u sindikatu te tjelesnih ili drutvenih potekoa (l.2 st.1 ZR)

-Zakon o ravnopravnosti spolova (NN 82/08.) u lanku 13. takoer ureuje materiju diskriminacije na podrujima diskriminacije i rada.

-Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08- stupa na snagu 1. sijenja 2009.)

Primjeri diskriminacije

Dvije cure za rad u caffe baru restoranu traim. Stalni radni odnos, prijava odmah, smjetaj u posebnom stanu, plaa i uvjeti odlini...

Traimo prodavaicu za stalni radni odnos, ne stariju od 51 godinu, za rad u trgovini...Vrste diskriminacije u radnom pravu

a) Izravna diskriminacija oznaava svako postupanje uvjetovano kojim od temelja iz l. 2. st. 1. ZR, kojim je radnik bio stavljen, kojim se stavlja ili kojim bi mogao biti stavljen u nepovoljniji poloaj od druge osobe u usporedivoj situaciji.b) Neizravna diskriminacija postoji kada neka naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, radnika zbog odreenog obiljeja, statusa, uvjerenja ili vrijednosnog sustava koji ine temelj za zabranu diskriminacije, stavlja ili bi stavila u nepovoljniji poloaj u odnosu na druge osobe.

Obuhvat diskriminacije

1. uvjeti za zapoljavanje

2. napredovanje na poslu

3. pristup strunom osposobljavanju, dokvalifikaciji i prekvalifikaciji

4. uvjeti zaposlenja i rada te sva prava iz i u svezi sa radnim odnosom, ukljuujui jednakost plaa

5. otkaz ugovora o radu

6. prava lanova i djelovanje u udrugama radnika ili poslodavaca ili dr. profesionalnoj organizaciji

Iznimke od zabrane diskriminacije -priroda posla ili uvijeti u kojima sa obavlja- posebni oblici zatite odreenih skupina osoba (invalida, starijih radnika, trudnica i ena koje koriste neko od prava iz zatite majinstva, roditelja, posvojitelja i skrbnika)Posebni oblici diskriminacije

Uznemiravanje neeljeno ponaanje l.2.trai poniavajue okruenje. svako nepoeljeno ponaanje uzrokovano temeljima iz l. 2. st. 1. ZR koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja trai zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.

Spolno uznemiravanje svako verbalno, neverbalno ili fiziko ponaanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe koja trai zaposlenje i radnika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, poniavajue ili uvredljivo okruenje.Naknada tete zbog diskriminacije

naknade:

Osnova traenja naknade:

a) osoba koja trai zaposlenje opi propisi obveznog prava glede naknade tete

b) radnik l. 102. ZR

Teret dokazivanja lei na poslodavcu. (l. 2 d ZR).

ZR

Primjena opih propisa obveznog prava

Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu,

kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca, a koje nije ureeno ZR ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora opih propisa obveznog prava.

Sklapanje ugovora o radu

Pojam ugovora o radu

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. (l. 8. st. 1. ZR)

Karakteristike:

- individualan

- temelj zasnivanja radnog odnosa

- izvor prava

- dvostranoobvezni i pisani

Radni odnos vs. ugovor o radu-ugovor o radu je temelj zasnivanja radnog odnosa, ali njegove odredbe nisu jedini sadraj tog odnosa.

Zasnivanje radnog odnosa (perfekcija ugovora o radu )

Ugovor o radu sklopljen je u trenutku kada se ugovorne strane (poslodavac poslodavac-

radnik) suglase o bitnim sastojcima ugovora (prihvatom ponude)

Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilje ja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokae suprotno l. 8. st. 2. ZR)Ugovor o radu na neodreeno vrijeme

Ugovor o radu sklapa se na neodreeno vrijeme, osim ako ZR nije drukije odreeno. (l. 9. st. 1. ZR)

Ugovor o radu na neodreeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkae ili dok ne prestane na neki drugi nain odreen ZR.

Ako ugovorom o radu nije odreeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme. (l. 9. st. 3. ZR).

Ugovor o radu na odreeno vrijeme

- iznimka! = za zasnivanje radnog odnosa iji je prestanak unaprijed utvren objektivnim razlozima koji su opravdani:a) rokom,

b) izvrenjem odreenog posla,

c) nastupanjem odreenog dogaaja.

Obveze poslodavca glede ugovora o radu na odreeno vrijeme

I. Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili vie uzastopnih ugovora o radu na odreeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje od 3 godine, osim:

1. u sluaju zamjene privremeno nenazonog radnika

2. ako je to doputeno zakonom

3. ako je to doputeno kolektivnim ugovorom.

II. Poslodavac je duan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni temeljem ugovora o radu na odreeno vrijeme, o poslovima za koje bi ti isti radnici mogli sklopiti ugovor o radu na neodreeno vrijeme, te im omoguiti usavravanje i obrazovanje pod jednakim uvjetima kao za radnike koji imaju sklopljene ugovore o radu na neodreeno vrijeme.

Nevaljanost ugovora o radu sklopljenog na odreeno vrijeme

Ako je ugovor o radu na odre odreeno neodreeno l. eno vrijeme sklopljen protivno odredbama ZR ili ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme. ( l.

10. st. 5. ZR)

OBLIK UGOVORA O RADU

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.(l. 11. st. 1. ZR)Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je duan radniku prije poetka rada uruiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.Propust poslodavca glede obveze uruenja ugovora ili potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u pisanom obliku u zadanom roku, povlai za sobom shvaanje da je sklopljen ugovor o radu na neodreeno vrijeme.

Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu ili potvrde

1. ugovorne stranke, njihovo prebivalite odnosno sjedite,

2. mjesto rada,

3. naziv, narav ili vrsta rada odnosno kratak popis ili opis poslova,

4. dan poetka rada,

5. oekivano trajanje ugovora,

6. godinji odmor,

7. otkazni rokovi,

8. osnovna plaa, dodaci na plau i razdoblja isplate primanja na koja radnik ima pravo,9. trajanje redovitog radnog dana ili tjedna.

-upuivanje na druge zakone, propise, kolektivne ugovore ili pravilnike o raduNajnia dob za zaposlenje

Osoba mlaa od 15 godina se zaposliti. (l. 14. st. 1. ZR)ne smije Zahtjev za odobrenje inspektoru rada podnosi zakonski zastupnik maloljetne osobe.

Iznimno, uz prethodno odobrenje inspektora rada, osoba mlaa od 15 godina smije sudjelovati uz naplatu u snimanju filmova, izvoenju scenskih i umjetnikih djela, na nain, u opsegu i na poslovima koji ne ugroavaju njeno zdravlje, udosrednost, kolovanje ili razvoj.

Poslovna sposobnost malodobnika za sklapanje ugovora o radu

- regulirana zakonom

- moe zakonski zastupnik malodobnika moe ovlastiti na sklapanje ugovora o radu pod uvjetom da je poslovno sposoban za sklapanje i raskid tog ugovora te poduzimanje svih pravnih radnju u svezi s ispunjenjem prava i obveza iz i u svezi s tim ugovorom

- ovlatenje mora biti u pisanom obliku

- skrbnik treba prethodnu suglasnost CSS

-zz moe ovlatenje povui ili ograniiti te raskinuti u ime malodobnika radni odnos

ZABRANA RADA MALODOBNIKA NA ODREENIM POSLOVIMA

Malodobnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, udorednost udorednost ili razvoj. (

l. 16. st. 1. ZR)

Ako malodobnik ve radi na takvim poslovima, na njegov ili zahtjev roditelja, skrbnika, rad. vijea , sindikata ili inspektora rada, poslodavac mu mora ponuditi sklapanje ugovora o radu za druge odgovarajue poslove, a ako ih nema, moe mu otkazati prema ZR.

Malodobnici ne smiju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, ne smiju raditi nou (l. 54. st. 3. ZR, osim ako je takav rad prijeko potreban zbog vie sile) i u prekovremenom radu (l. 33. st. 5. ZR), osim u sluajevima utvrenim ZR (l. 40. Zakona o zatiti na radu, NN 59/96., 94/96. i 114/03.)

Zabranjen je rad malodobnika u preraspodijeljenom punom radnom vremenu (l. 35. st. 7. ZR).

Prethodno utvrivanje zdravstvene sposobnosti malodobnika

Osim na poslovima kojima se ugroava malodobnikovo zdravlje razvoj ili udorednost, malodobnici mogu raditi na drugim poslovima, ali samo nakon prethodnog pregleda zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.

Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Zakonom, drugim propisom, kolektiv. ugovorom ili pravilnikom o radu mogu biti odreeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, na osnovu ega ugovor o radu moe sklopiti samo radnik koji zadovoljava te uvjete (npr. zdravstvena sposobnost)Stranci ili apatridi sklapaju ugovor o radu prema ZR i posebnom zakonu* koji ureuje zapoljavanje tih osoba.

Poslovi s posebnim uvjetima rada

Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi koje mogu obavljati samo radnici koji osim op opih ih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa

ispunjavaju i posebne uvjete glede:

a) zdravstvenog stanja ( ivotne dobi, spola, strunih sposobnosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihikog stanja),b) psihike sposobnosti (psihofizikih i psihikih sposobnosti).

Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima

Prilikom sklapanja ugovora o radu radnik mora poslodavca obavijestiti o bolesti ili dr. okolnosti koja mu onemoguuje ili bitno oteava izvrenje ugroava ivot ili zdravlje osoba s kojima u izvravanju ugovora o radu dolazi u dodir.

Poslodavac moe uputiti radnika na lijeniki pregled radi utvrivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje odreenih poslova, troak kojeg snosi poslodavac.

Podaci koji se ne smiju traiti

Prilikom sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije traiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. ( l. 20. st. 1. ZR).

Na nedoputena pitanja ne mora se odgovoriti.

ZATITA IVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

IZVORI ZATITE

Ustav RH

ZR

Konvencije MOR

Zakon o zatiti na radu, NN 59/96., 94/96.ispr. 96., .114/03. i 100/04.

Zakon o zatiti osobnih podataka, NN 103/03. i 118/06.

Zakon o ravnopravnosti spolova, NN 116/03. i 14/08.08.- ukinut odlukom Ustavnog suda RH, 82/08.

Zakon o istospolnim zajednicama, NN 116/03.

Zakon o suzbijanju diskriminacije, NN 85/08. (stupa na snagu 01. sije sijenja 2009.)

pravilnici o zatiti na radu

Obveze poslodavca

- nabavka i odravanje postrojenja, alata, opreme (sredstava rada),

- osiguranje rada i mjesta rada,

- organiziranje rada.

Nain mora biti odgovarajui za osiguranje zatite ivota i zdravlja radnika, sukladno posebnim zakonima i drugim propisima te naravi posla koji se obavlja.

....

- upoznati radnika s opasnostima posla koji obavlja

- osposobiti radnika za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja radnika te sprijeava nastanak nesrea

- ako preuzme obvezu osiguranja smjetaja i prehrane radnika, mora voditi rauna o zatiti ivota, zdravlja i udorea radnika te njegovoj vjeroispovjedi.

Mjere zatite zdravlja

skraeno radno vrijeme (ako radnika niti uz primjenu sredstava za zatite nije mogue zatititi od tetnih utjecaja)

pravo na godinji odmor od najmanje 30 dana

ena ne smije obavljati osobito teke fizike poslove, radove pod zemljom ili pod vodom te druge poslove koji s obzirom na njene psihofizike osobine osobito ugroavaju njeno zdravlje

.....

privremeni premjetaj trudnice ili ene koja doji dijete, na osobni zahtjev ili po odluci

poslodavca, temeljem utvrenja ovlatenog lijenika

jedan od roditelja djeteta kojemu je potrebna pojaana briga i njega zbog njegovog zdravlja i razvoja, ima pravo nakon jedne godine ivota djeteta, a do navrene tree godine ivota

djeteta raditi polovicu punog radnog vremena

Zatita privatnosti radnika

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treim osobama samo ako je to odreeno ZR ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom.

Pravilnikom se unaprijed mora urediti koji se podaci radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa smiju dostavljati treim osobama.

Mjere za

zatite privatnosti i osobnih podataka radnika

Poslodavac moe samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea donijeti odluku o prikupljanju, obraivanju, koritenju i dostavljanju treim osobama podataka o radniku.

Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama poslodavac ne smije odbiti

zaposliti enu zbog njene trudnoe, otkazati joj ugovor o radu ili je premjestiti na druge

poslove; niti smije traiti podatke o eninoj trudnoi.

Zatita i uvanje osobnih podataka radnika

- osobne podatke radnika smije prikupljati, obraivati, koristiti i dostavljati treim osobama samo poslodavac ili osoba koju on za to posebno opunomoi,

- netoni osobni podaci moraju se neodgodivo ispraviti,

- osobni podaci za ije uvanje vie ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi nain ukloniti

-poslodavac je duan imenovati osobu koja je osim njega ovlatena nadzirati da li se osobni podaci radnika koriste sukladno zakonu

......

Osobni podaci mogu se prikupljati u svrhu s izriito obraivati kojom je ispitanik upoznat, koja je izriito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obraivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom prikupljanja.

Osobni podaci moraju biti bitni za postizanje utvrene svrhe i ne smiju se prikupljati u veem opsegu nego to je to nuno da bi se postigla utvrena svrha.

Osobni podaci moraju se uvati doputa due to u obrauju. uvati u obliku koji doputa identifikaciju ispitanika ne due no to je to potrebno za svrhu koju se podaci prikupljaju ili dalje obra uju. ( l. 6. ZZOP)

Zatita dostojanstva radnika

Poslodavac je duan zatititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da im osigura uvjete rada u kojima nee biti izloeni uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.

Dostojanstvo radnika titi se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja:

a) poslodavca,

b) nadreenih,

c) suradnika,

d) osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

Diskriminacija osoba s invaliditetom u radnom pravu

Diskriminacijom e se smatrati i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno specifini potrebama, omoguiti izmeu ostalog i pristup radnom mjestu i odgovarajui uvjeti rada, prilagodbom infrastrukture i prostora, koritenjem opreme i na drugi nain koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to duan omoguiti. (l.4. st.2., t.3 zakona o suzbijanju diskriminacije, NN 85/08).

Definicija uznemiravanja

Uznemiravanje je svako neeljeno ponaanje uzrokovano diskriminacijom po osnovi rase, boje koe, spola, jezika, vjere itd., koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko poniavaju ili uvredljivo okruenje.(l. 3. st. 1. ZDS).

Ureenje zatite dostojanstva radnika

kolektivni ugovo

sporazum izmeu radnikog vijea i poslodavca

pravilnik o radu.

Poslodavac koji zapoljava vie od 20 radnika duan je imenovati osobu koja je, osim njega,

ovlatena primati i rjeavati pritube vezane za zatitu dostojanstva radnika. (l. 22 a st. ZR)

Postupci i radnje zatite dostojanstva radnika

- rok za ispitivanje pritube i poduzimanje potrebnih mjera za sprjeavanje nastavka uznemiravanja je 8 dana dostave pritube

- ako poslodavac ne poduzme potrebne mjere, radnik ima pravo prekinuti rad* dok mu se ne osigura zatita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od 8 dana zatraio zatitu pred nadlenom sudom

Mjere za zatite dostojanstva

Poslodavac mora poduzeti uinkovite konkretne mjere za zatite dostojanstva radnika, ovisno o tome tko je povreditelj.

1. poslodavac jednostavan prestanak uznemiravanja2. ostali radnici premjetaj, otkaz3. tree osobe osiguranje, nazonost vie radnika prilikom kontakta s t treom osobom,

otkaz suradnje

Posebna prava radnika glede za zatite dostojanstva

Radnik nije duan dostaviti pritubu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatraio zatitu pred nadlenim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od 8 dana od dana prekida rada, ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano o oekivati da e

poslodavac zatititi dostojanstvo radnika.( l. 22 a st. 8. ZR).

Ostale odredbe o zatiti dostojanstva radnika

- u postupku zatite dostojanstva radnika ne primjenjuju se odredbe l. 126. ZR glede obveze radnika da se prvo mora obratiti poslodavcu ako smatra da mu je povrijeeno neko pravo iz radnog odnosa.

-svi podaci prikupljeni u postupku su tajni

-teret dokazivanja je na poslodavcu

Opseg za zatite dostojanstva radnika

- poslodavac je duan zatititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako da osigura uvjete rada u kojima ne nee biti izloeni uznemiravanju, to ukljuuje konkretne i

preventivne mjere

- krug moguih poinitelja uznemiravanja je irok

- institucije kojima se moe prijaviti su brojne (sud, pravobranitelj za ravnopravnost spolova, udruge, policija itd.)

Mobbing kao poseban oblik uznemiravanja na radnom mjestu

Mobbing (engl. work abuse) je poseban oblik ponaanja na radnom mjestu, gdje jedna ili vie osoba sustavno zlostavlja i poniava nekog radnika/cu , s ciljem ugroavanja njegove/ne asti, ugleda, dostojanstva i inegriteta

Posljedica mobinga je strah rtve odnosno rad u za njega/nju neprijateljskom, poniavajuem ili uvredljivom okruenju.

Vrste mobbinga

VODORAVNI MOBBING

1. pretpostavljeni zlostavlja jednog ili vie radnika

(BOSSING)

2. skupina radnika zlostavlja pretpostavljenog

HORIZONTALNI MOBBING

-odvija se izmeu radnika na jednom poloaju u hijerarhiji

Teret dokazivanja

Diskriminirane osobe ili pasivni subjekti zabrane diskriminacije najee su slabija strana

radnog odnosa (radnici, osobe koje trae zaposlenje) i teko im je dokazati da ih diskriminira jaa stana u radnom odnosu (poslodavac).

- promjena pravila o teretu dokazivanja

- podjela ili prebacivanje dokaza s radnika na poslodavca ( l. 2. d ZR)

-iskljuivi teret dokazivanja na poslodavcu (l. 22 a st. 12. ZR)

.....

Na po poetku radnog spora zbog diskriminacije teret dokazivanja je na radniku, koji mora uiniti vjerojatnim postojanje opravdane sumnje da je diskriminiran ( l. 2. d ZR)

U sporovima glede zatite dostojanstva radnika, teret dokazivanja lei iskljuivo na poslodavcu. (l.22. a st.12. ZR)

Posljedice diskriminacije

1. nitetnost diskriminirajuih odredaba (kolek. ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu)

2. pravo na naknadu tete pasivnim subjektima diskriminacije

3. povreda obveza iz radnog odnosa

4. kaznena odgovornost

Sudska praksa

Isplata manje plae za obavljeni posao, samo po sebi ne znai diskriminaciju u odnosu na ostale zaposlene. (sZg broj 1003/07 od 4. oujka 2007.; izvor: Informator

br. 5698 od 15. listopada 2008.)

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE RADNIIKA ZA RAD

Ugovaranje i trajanje probnog rada

Probni rad se moe ugovoriti prilikom sklapanja ugovora o radu.

- trajanje: probni rad ne smije trajati dulje od 6 mjeseci (cl. 23. st. 2. ZR).

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok mora iznositi najmanje sedam dana.

Obrazovanje i osposobljavanje

radnika za rad

A) Obveze poslodavca:

- omoguiti radniku, u skladu s mogunostima i potrebama rada, kolovanje, obrazovanje,

osposobljavanje i usavravanje

- prilikom promjene ili uvoenja novog naina ili organizacije rada, omoguiti radniku

osposobljavanje i usavravanje za rad

B) Obveze radnika:

- u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada kolovati se, obrazovati, osposobljavati i

usavravati za radPRIPRAVNICI

Osobu koja se prvi put zapoljava u zanimanju za koje se kolovala, poslodavac moe zaposliti kao pripravnika. (cl. 25. st. 1. ZR)

Pripravnikim staem pripravnik se osposobljava za samostalni rad u zanimanju za koje se kolovao.

Ugovor o radu s pripravnikom moe se sklopiti na odreeno vrijeme.

Nain osposobljavanja pripravnika

- mora biti ureen pravilnikom o radu ili ugovorom o radu

- radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnika se moe privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca

- osposobljavanje pripravnika (pripravniki sta) traje najdue godinu dana, ako zakonom nije drukije odreeno.

Struni ispit

- polae ga pripravnik po zavretku pripravnikog staa, ako je to propisano zakonom, drugim

propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu

- sadraj i nain polaganja strunog ispita u pravilu se odreuje zakonom, drugim propisima

ili kolektivnim ugovorom, a ako to nije sluaj, pravilnikom o radu

- pripravniku koji ne poloi struni ispit poslodavac moe redovito otkazati, sukladno cl. 28. st. 3. ZR

Pojam volonterskog rada

Ako je struni ispit ili radno iskustvo utvreno zakonom ili drugim propisom kao uvjet za obavljanje poslova odreenog zanimanja, poslodavac moe osobu koja je zavrila kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno usavravanje bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). (cl. 29. st. 1. ZR).

Svrha i trajanje volonterskog rada

Razdoblje volonterskog rada ubraja se u pripravniki sta i radno iskustvo utvreno kao uvjet za rad u odreenom zanimanju.

Volonterski rad moe trajati najdue koliko i pripravniki sta.*

Ugovor o volonterskom radu

- karakteristike:a) sadraj nije definiran ZR,

b) obvezna pisana forma (cl. 29. st. 5. ZR) formalan,

c) konsenzualan,

d) nenaplatan.

Pravo koje se primjenjuje na osobu koja obavlja volonterski rad

Ako ZR ili drugim zakonom nije drukije propisano, na volontera se primjenjuju odredbe o radnim odnosima ZR i drugih zakona, osim odredbi o:

- sklapanju ugovora o radu,

- placi i naknadi place,

- prestanku ugovora o radu.

5.predavanje

RADNO VRIJEME

Definicija radnog vremena

- ZR ne daje definiciju radnog vremena

- vrijeme kroz koje je radnik na raspolaganju poslodavcu u kojem se on moe koristiti njegovim radom

- bitan uvjet rada (organizacijski i pravni)

- zatitna kategorija i stoga mora biti ogranieno

Puno radno vrijeme

- redovito radno vrijeme (1965. Osnovni zakon o radnim odnosima)

Puno radno vrijeme ne moe biti dulje od 40 sati tjedno. (l. 30. st. 1. ZR)

l. 2. t. 1. Europske socijalne povelje (NN 15/02.) kao jedno od prava na pravine radne uvjete,utvruje obvezu drava-stranaka da utvrde razumno trajanje dnevnog i tjednog odmora, postupno smanjujui radni tjedan koliko to doputa poveanje produktivnosti i drugi mjerodavni imbenici.

Odreivanje punog radnog vremena

Ako zakonom, kolek. ugovorom,sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu, nije odreeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme 40 sati tjedno. (l. 30. st. 2. ZR)

Nepuno radno vrijeme

Ugovor o radu moe se sklopiti i za nepuno radno vrijeme. (l. 31. st. 1. ZR)

Ako je za stjecanje odreenih prava vano prethodno trajanje radnog odnosa s istim

poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat e se radom u

punom radnom vremenu. (l. 31. st. 2.ZR)

Skraeno radno vrijeme

Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite na radu, nije mogue zatititi

radnika od tetnih uvjeta, radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika. (l. 32. st. 1. ZR)

Pravno reguliranje skra enog

radnog vremena

Poslovi i trajanje radnog vremena na takvim poslovima ureuje se:

- kolektivnim ugovorom

- pravilnikom o radu

+ pravilnikom ministra nadlenog za rad, uz suglasnost ministra nadlenog za

Zdravstvo

Ostvarivanje prava radnika

Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava iz radnog odnosa ili u svezi sa

radnim odnosom, skraeno radno vrijeme izjednauje se s punim radnim vremenom.

Prekovremeni rad

- rad dui od punog radnog vremena

- via sila (npr. poar, potres)

- izvanredno poveanje opsega rada (npr.nenadana isporuka vee poiljke robe)

- drugi sluajevi prijeke potrebe

- trajanje: najvie do 10 sati tjedno

Obavijest inspektoru rada

Ako prekovremeni rad odreenoga radnika traje due od 4 tjedna neprekidno ili vie

od 12 tjedana tijekom kalendarske godine, ili ako prekovremeni rad svih radnika

odreenog poslodavca prelazi 10% ukupnog radnog vremena u odreenom

mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada.

Radnje inspektora radaAko inspektor rada posumnja da prekovremeni rad utjee na zdravlje i radnu sposobnost radnika,odrediti e rok u kojem poslodavac o tomu mora

pribaviti nalaz i miljenje ovlatenog lijenika.

Inspektor rada zabraniti e prekovremeni rad ako on tetno utjee na zdravlje i radnu sposobnost radnika ili ako se njegovim prekomjernim

koritenjem onemoguuje zapoljavanje nezaposlenih osoba.

Ogranienja prekovremenog

rada

Apsolutna zabrana:

- zabranjen za maloljetnike

Relativna zabrana

trudnica, majka s djetetom do 3 god. i samohrani roditelj s djetetom do 6 god. pisani i dobrovoljni pristanak

Raspored radnog vremena

Naini odreivanja radnog vremena :

1. propis

2. kolektivni ugovor

3. sporazum radni kog vijea i poslodavca

4. ugovor o radu

- pisana odluka poslodavca

Obavijest o rasporedu radnog vremena

Poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog

vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sluaju hitnog prekovremenog rada

(l. 34. st. 2. ZR)

Preraspodjela radnog vremena

Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme moe se

preraspodjeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje dulje, a tijekom drugoga

razdoblja krae od punoga ili nepunog radnog vremena ( l. 35. st. 1. ZR)

Preraspodjeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Razlozi preraspodjele

1. priroda posla (npr. poljoprivreda, turizam,ugostiteljstvo, graditeljstvo)

2. organizacija rada (npr. pojava zaraze u zdravstvu ili veterinarstvu)

3. bolje koritenje sredstava rada (npr. vee koritenje strojeva za ljepeg vremena

kako bi se sprijeili kvarovi i sl.)

Trajanje preraspodjeljenog

radnog vremena

- prosjeno radno vrijeme u sluaju preraspodjele ne smije biti due od punoga radnog vremena

- ne smije biti dulje od 52 sata tjedno

- za sezonske poslove ne due od 60 sati tjedno

- ako radnik radi nepuno radno vrijeme kod dva ili vie poslodavca, za preraspodjelu nepunoga radnog vremena potreban je pristanak radnika

Zabrana preraspodjele radnog vremena

- maloljetnici (apsolutna)

- trudnica, majka s djetetom do 3 god. I samohrani roditelj s djetetom do 6 god.

pisani i dobrovoljni pristanak (relativna)

- ako preraspodjela nije predviena kolek. ugovorom ili sporazumom rad. vijea i

poslodavca, poslodavac mora zatraiti suglasnost inspektora rada za preraspodjeluVisoka kola za menadment

u turizmu i informatici u Virovitici

2. kolokvij

Virovitica, prosinac 2008

Predavanje 6

ODMORI I DOPUSTI

NONI RAD

Pravo radnika na odmor

-osnovno pravo radnika

-svrha ili cilj odmora radnika je obnavljanje radnikove sposobnosti za rad na siguran nain, uspjean (produktivan) rad i poveanje uinkovitosti rada

-neodrecivo (nitav je sporazum o odricanju prava na godinji odmor odnosno isplatu naknade umjesto kori tenja god. odmora)

PRAVO RADNIKA NA ODMORE I DOPUSTE

Pravni izvori ureivanja prava radnika na odmor

1. Europska povelja o socijalnim pravima radnika svaki radnik ima pravo na odmor tijekom tjedna i na godinje plaene odmore,ije trajanje treba uskladiti s nacionalnim praksama.

2. Smjernice 2003/88/EC

a) dnevni odmor minimalno 11 sati tjekom razdoblja od 24 sata,

b) stanka est ako radni dan traje dulje od est sati, svaki radnik ima pravo na dnevnu stanku, detalje i trajanje koje treba urediti kolektivnim ugovorom, sporazumom poslodavca i radnika ili podredno

nacionalnim zakonodavstvom

c) tjedni odmor za neprekinuto razdoblje od svakih 7 dana radnik ima pravo na minimalni odmor u trajanju od 24 sata (uz odreeni dnevni

odmor)

3. Ustav RH l.. 55. svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava ne moe odrei4. ZR l36. do l. 50.

5. Konvencije i preporuke MOR (posredno)

Vrste odmora radnika

1. stanka

2. dnevni odmor

3. tjedni odmor

4. godinji odmor

STANKA

Radnik koji radi najmanje est sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor od najmanje 30 minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukije odreenol. 36. st. 1.

Vrijeme stanke ubraja se u radno vrijeme

Ako posebna narav posla ne omoguuje prekid rada radi stanke, kolek . ugovorom, sporazumom izmeu rad. vije a i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uredit e se koritenje stanke.

DNEVNI ODMOR- -odmor izmeu dva radna danau -

-izmeu dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na (dnevni) odmor od najmanje 12 sati neprekidno

- -iznimke:a) punoljetni radnici na sezonskim poslovima u industriji najmanje 10 sati neprekidno, ali najvie za 60 dana u kalendarskoj godini

b) punoljetni radnici na sezonskim poslovima u poljoprivredi, trgovini i dr. neindustrijskim djelatnostima najmanje 10 sati neprekidno

TJEDNI ODMOR

Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora, u razdoblju odreenom:

- kolektivnim ugovorom- sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea poslodavca

- ugovorom o radu

Najkrae trajanje godinjeg odmora

Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana . ( l. 39. st. 1. ZR) -malodobni radnik ima pravo na god. odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana

-radnici na poslovima sa tetnim utjecajima ima pravo na god. odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana

Utvrivanje trajanja godinjeg odmora

- due trajanje godinjeg odmora od zakonskog minimuma moe se utvrditi

kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu

-blagdani i neradni dani odreeni zakonom ne uraunavaju se u trajanje godinjeg

Odmora

-razdoblje bolovanja ne uraunava se u trajanje godinjeg odmora

Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u tjednu, a kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukije odreeno, pri utvrivanju trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na est radnih dana

Stjecanje prava na godinji odmor

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa dui od osam dana, stjee pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekinutog rada

-privremena nesposobnost za rad, vojna sluba, odreeni sluaj ili drugi zakonom odreeni sluaj opravdanog odsustvovanja s rada, ne smatra se prekidom rada

Pravo na razmjerni dio GO Radnik ima pravo na 1/12 utvrenog godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada u sluaju:

-ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja roka od est mjeseci, nije stekao pravo na GO-ako radni odnos prestane prije isteka roka od set mjeseci

-ako radni odnos prestane prije 1. srpnja

GO u sluaju prestanka radnog odnosa

Pravo na godi godinji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuu kalendarsku godinu, iskoristio kod prethodnog poslodavca.

Prilikom prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan radniku izdati potvrdu o

koritenju godinjeg odmora, inae ini laki prekraj, kanjiv novanom kaznom u

iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna

Naknada plae za vrijeme GO

Za vrijeme koritenja GO, radnik ima pravo na naknadu plae u visini odreenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosjene mjesene plae u prethodna tri mjeseca (uraunavajui tu i odgovarajuu vrijednost pla e u naravi).

-isplauje se unaprijed

Koritenje GO u dijelovima

Radnik ima pravo koristiti GO u dijelovima, s tim da prvi dio u trajanju od najmanje 12

radnih dana neprekidno mora koristiti u kalendarskoj godini za koju ostvaruje pravoDrugi dio GOmora koristiti najkasnije do 30. lipnja idue godine

Prenoenje GO u sljedeu kalendarsku godinu

iznimka

ovlatenici: a)radnik koji nije mogao koristiti prvi dio GO zbog bolesti ili rodiljnog dopusta (do 30. lipnja), pod uvjetom da je radio najmanje est mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad

b) lan posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je bio u vojnoj slu bi

Raspored koritenja GO

-utvruje poslodavac

-temelj: kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu i ZR

-mora su uzeti u obzir organizacija rada te

mogunosti odmora i razonode radnika

-obavijest radniku najmanje 15 dana prije koritenja tenja

-jedan dan radnik ima pravo koristiti kada on eli, uz obvezu obavjetavanja poslodavca najmanje tri dana ranije, ako kolek . ugovorom nije odreen drugi rok

PLAENI DOPUST

Plaeni ueni dopust je pravo radnika na osloboenje od obveze rada uz naknadu plae, do ukupno najvie sedam dana tijekom kalendarske godine, za vane osobne potrebe, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, porodom supruge, teom bolesti ili smru lana u obitelji

Pravo na plaeni dopust ostvaruje se i za:

struno ope kolovanje, struno ili ope kolovanje,

- osposobljavanje ili usavravanje,

- obrazovanje za potrebe radnikog vijea ili sindikalnog rada pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu odreenu enu-

*kolektivnim ugovorom,

*sporazumom rad. vijea i poslodavca,

*pravilnikom o radu.

Neplaeni dopust

Poslodavac moe radniku na njegov zahtjev odobriti neplaeni dopust.

Za vrijeme neplaenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju , ako zakonom nije drukije odreeno.

NONI RAD

Noni rad je rad u vremenu od 22 sata uveer i 6 sati ujutro iduega dana, a u poljoprivredi izme u 22 sata uveer i 5 sati ujutro iduega dana, ako za odreeni sluaj zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom poslodavca i radni kog vije a nije druk ije odreeno

U smjenama radnik moe nou najvie uzastopce raditi tjedan dana.

Zabrana nonog rada ena u industriji

Izrijekom zabranjen, osim ako je iznimno, u sluaju ozbiljne opasnosti ili zbog zatite nacionalni interesa, takav rad odobrio ministar nadlean za rad

Izuzeci od openite zabrane: 1. radnici u obiteljskim tvrtkama

2. ene koje obavljaju vodee i tehnike poslove

3. radnice u zdravstvenoj i socijalnoj slubi4. prijeka potreba zbog vie sile ili sprjeavanja kvara na sirovinama

Posebni izuzeci od zabrane nonoga rada ena u industriji

Razlozi izuzea:

a: potreba boljeg skoritavanja sredstava za rad

b) poveanje zaposlenosti

c) slini vani gospodarski ili socijalni razlozi

Odluku o izuzeu donosi ministar nadlean za rad.

Opseg izuzea od zabrane

Ministar nadlean za rad moe odluiti da se od zabrane nonog rada izuzmu

ene:

1. u odreenoj ind. grani, djelatnosti ili zanimanju, uz uvjet da udruge poslodavca i sindikati o tome sklope sporazum ili dadu na to pristanak

2. kod drugih poslodavaca, pod uvjetom da poslodavac i radniko vijee sklope o tome sporazum i da se o tome zatrai miljenje udruge poslodavaca i sindikata odnosne ind. grane, djelatnosti ili zanimanja

Dodatne iznimke od zabrane nonog rada ena u industriji

Ured dravne uprave u upaniji nadlean za poslove rada prema mjestu sjedita poslodavca moe odobriti dodatne iznimke od zabrane nonog rada ena u industriji

pod uvjetom:

a) da je o tome zatraeno miljenje radnikog vijea, udruge poslodavaca i

sindikata odnosne ind. grane, djelatnosti ili zanimanja

b) da se ured dr. zuprave uvjeri uprikladnost poduzetih mjera sigurnosti i zatite na radu, socijalnih slubi te jednakih mogunosti i postupanja prema radnicama

c) da odobrenje vai za ogranieno razdoblje koje nije due od dvije godine, koje se moe obnoviti pod istim uvjetima i u istovjetnom postupku.

Apsolutna zabrana izuzea od zabrane nonog rada ena

Trudnica i majka do dvije godine djetetova ivota te samohrana majka s djetetom do tri godine, ne smije biti izuzeta od zabrane nonog rada, osim ako to sama zatrai

Noni rad malodobnika

Za malodobnike zaposlene u industriji rad u vremenu izmeu 19 sati naveer i 7 sati ujutro iduega dana, smatra se nonim radom

-izvan industrije, od 20_-06 sati

-apsolutno zabranjen, izuzev u sluaju prijeke potrebe zbog vie sile

-privremeno ukidanje dozvoljeno odlukom ministra nadlenog za rad, u sluaju ozbiljne opasnosti, zbog nacionalnih interesa

-koje djelatnosti spadaju u industriju moe odrediti ministar nadlean za rad (pravilnikom)

7 predavanje

ZATITA MAJINSTVA;

ZATITA RADNIKA NESPOSOBNIH ZA RAD

Najvaniji izvori zatite majinstva

-Ustav RH (l. 56. st. 2. l. openito odreenje o zatiti prava zakonom)

-Konvencija o zatita majinstva iz 1952.godine (revidirana), NN MU 3/00

-European Social Charter (l. 8. l. pravo zaposlenih ena na zatitu majinstva)

Konvencija o zatiti majinstva

-irok krug primjene ( ene zaposlene u industriji, na neindustrijskim i poljoprivrednim poslovima te ene koje zarauju plau radei kod kue)

-nacionalnim zakonima ili drugim propisima mogu se izuzeti obiteljske tvrtke

-ena= svaka osoba enskog spola, bez obzira na dob, rasu ili vjeru, udana ili ne

Opa prava ena glede zatite majinstva prema Konvenciji

- prava na porodiljni dopust

-pravo na novana davanja i zdravstvenu zatitu za vrijeme odsutnosti s posla zbog porodiljnog dopusta

-pravo na stanku za dojenje

-zabrana otkaza

Zahtjevi ESC

-osiguranje zaposlenim enama prava na plaeni porodiljni dopust od najmanje 14 tjedana

-zabrana otkaza za vrijeme trudnoe ili porodiljnog dopusta*

-pravo na stanku za dojenje

-ureivanje nonog rada za trudnice, rodilje i ene koje doje dijete

-zabrana rada trudnica, rodilja i ena koje doje dijete pod zemljom i u drugim neodgovarajuim uvjetima zbog opasnosti po ivot, zdravlje i slino no te poduzimanje potrebnih mjera za zatitu tih prava zaposlenih ena

Poslovi na kojima ne smije raditi ena

ena ne smije obavljati:

1.osobito teke fizike poslove,

2.radove pod zemljom ili pod vodom,

3.druge poslove koji, s obzirom na njene psihofizike osobine, osobito ugroavaju enin ivot ili zdravlje.

-koji su to poslovi o odreuje pravilnikom ministar nadlean za rad, uz suglasnost ministra nadlenog za zdravstvo

Izuzeci od zabrane rada ena pod zemljom

Zabrana rada pod zemljom, temeljem l. 55. st. 3. ZR, ne odnosi se na:

-ene koje obavljaju vodee poslove

-ene koje obavljaju poslove zdravstvene zatite i socijalne skrbi

-studente i pripravnike koji tijekom kolovanja ili

strunog osposobljavanja moraju dio vremena provesti u podzemnim dijelovima rudnika

-ene koje moraju povremeno ulaziti u podzemne dijelove rudnika radi obavljanja

poslova koji nisu fizike naravi

Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama

-poslodavac ne smije odbiti zaposliti

enu zbog njene trudno trudnoe, otkazati joj ugovor o radu ili je premjestiti na druge poslove.

-poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o eninoj trudnoi niti smije uputiti drugu osobu da trai takve podatke, osim ako radnica osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili drugim propisom radi zatite trudnica (l. 56.st. 2. ZR)

Premjetaj trudnice ili koja doji dijete

-Privremeni premjetaj trudnice ili ene koja doji dijete, na druge poslove na temelju njezina

osobnoga zahtjeva ili po odluci poslodavca, mogu je i dozvoljen samo ako to zahtijeva

njezino zdravstveno stanje, koje je utvrdio ovlateni lijenik i samo na temelju njenog

pristanka.

-Ako trudnica ili ena koja doji dijete radi na poslovima koji ugroavaju njezin ivot ili

zdravlje, odnosno djetetov ivot ili zdravlje, poslodavac je mora premjestiti na druge

odgovarajue poslove ( e l. 57. st. 2. ZR)

Posebne odredbe ZR o premjetaju trudnice ili ene koja doji dijete

- u sporu izmeu poslodavca i radnice, samo je ovlateni lijenik nadlean ocijeniti da li je premjetaj na druge poslove odgovarajui

-ako poslodavac koji zapoljava pet ili manje od pet radnika, nije u mogunosti osigurati raspored ene na druge odgovarajue poslove, ena ima pravo na dopust

uz naknadu plae prema posebnim propisima

-privremeni premjetaj poslodavac mora opozvati im im enino zdravstveno stanje doputa njezin povratak na poslove na kojima je prethodno radila

-privremeni premjetaj ne smije imati za posljedicu smanjenje plae radnice

Rodiljni dopust

-Za vrijeme trudnoe, poroda i njege djeteta radnica ima pravo na porodni dopust ( l. 58. st. 1. ZR)

-Radnica moe poeti koristiti porodni dopust 45 dana prije oekivanoga poroda i moe ga

koristiti do godine dana djetetova ivota (l. 58.st. 2. ZR)

-Dan oekivanoga poroda utvruje ovlateni lijenik

-Za blizance, trojke, etvorke, odnosno, vie djece jednake dobi zaposlena ena moe koristiti

porodni dopust do navrene druge godine djetetova ivota (l. 58. st. 4. ZR)

Obvezni porodni dopust

-Radnica obvezno koristi porodni dopust u razdoblju od 28 dana prije poroda do est mjeseci djetetova ivota (obvezni porodni dopust).

-Pravo na obvezni porodni dopust utvren prema odredbama ZR koristi se u neprekinutom trajanju ( l. 58. st. 5. ZR)

-Na vlastiti zahtjev ena moe poeti iznimno raditi prije nego dijete navri 6 mjeseci ivota , ali ne prije isteka 42 dana poslije poroda.

-Ako je dijete prerano roeno produuje se porodni dopust za toliko vremena za koliko je dijete prerano roeno

-Nakon proteka obveznoga porodnog dopusta, ako se roditelji tako sporazumiju, pravo na porodni dopust moe koristiti djetetov otac.

Porodni dopust prema Konvenciji

-pravo na porodni dopust ostvaruje se na osnovu lijenike potvrde u kojoj se navodi pretpostavljeni datum poroda ene

-razdoblje porodnog dopusta mora obuhvatiti najmanje12 tjedana i ukljuivati razdoblje nakon poroda

-obvezni porodni dopust propisuje se nacionalnim zakonodavstvom i ne smije biti krai od 6 tjedana

-dopust prije pretpostavljenog datuma poroda e se produiti za cijelo razdoblje izmeu pretpostavljenog i stvarnog datuma poroda, a razdoblje obveznog dopusta koji se koristi nakon poroda ne smije biti zbog toga skraeno

Stanka za dojenje

- ena koja nakon koritenja porodnog dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu nastavi dojiti dijete, ima u tu svrhu tijekom rada u punom radnom vremenu, dva puta dnevno pravo na stanku u trajanju od po sat vremena ( l. 60. st. 1. ZR)

-Pravo na stanku za dojenje djeteta ena moe koristiti do 1 godine ivota dijeteta

-Vrijeme stanke za dojenje ubraja se u radno vrijeme.

Prava koja moe koristiti djetetov otac

-Ako majka umre, napusti dijete ili ako je zbog bolesti ili drugoga vanoga razloga

onemoguena brinuti se o djetetu, djetetov otac se moe koristiti svim pravima koja su

predviena ZR, radi zatite majinstva i podizanja djeteta ( l. 61. st. 1. ZR)

-Mirovanje radnoga odnosa do tri godine djetetova ivota

-Nakon to je istekao porodni dopust jedan od roditelja djeteta ima pravo ne raditi dok dijete ne navri tri godine ivota, za koje mu vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa miruju, a pravo na zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zatitu te pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje ostvaruje u skladu s propisima koji ureuju ta podruja.

Prava majke u sluaju djetetove smrti

-Ako radnica rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije nego to je proao porodni dopust ona ima pravo nastaviti koristiti porodni dopust onoliko vremena koliko je, prema nalazu i miljenju ovlatenoga lijenika, potrebno da se oporavi od poroda i psihikoga stanja uzrokovanoga gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana, za koje joj vrijeme pripadaju sva prava na temelju porodnoga dopusta ( l. 64. ZR)

Naknada plae za vrijeme porodnoga dopusta i rada u skraenom radnom vremenu

-Za vrijeme koritenja porodnoga dopusta, radnik koji ga koristi ima pravo na naknadu plae prema posebnim propisima.

- Za vrijeme rada u skraenom radnom vremenu, prema odredbama ZR o zatiti majinstva, radnik ima za polovicu, radnoga vremena pravo na naknadu plae, prema posebnim propisima

Pretpostavka rada u punom radnom vremenu

-Ako je za stjecanje odreenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, vano prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja porodnoga dopusta, rada u skraenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja te posvojiteljski dopust, smatrat e se radom

u punom radnom vremenu.

Najava koritenja prava

-Radnik koji namjerava koristiti pravo na porodni dopust, posvojiteljski dopust ili pravo na mirovanje ugovora o radu do tree godine ivota djeteta, duan je to je to mogue prije, a najmanje mjesec dana ranije, obavijestiti o svojoj namjeri poslodavca ( l. 69. st. 1. ZR)

- Radnik moe prestati koristiti navedena prava, a poslodavac ga je duan primiti na rad i rasporediti na poslove na kojima je radio prije koritenja navedenih prava u roku mjesec dana od dana kada ga je radnik obavijestio o prestanku koritenja tih prava.

-Ako je prestala potreba za obavljanje poslova na kojima je radio, poslodavac je duan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih ih poslova.

-Radnik koji se koristio pravom ima pravo na dodatno struno osposobljavanje, ako je dolo do promjene u tehnici ili nainu rada.

Zabrana otkaza

Za vrijeme trudnoe, koritenja porodnoga dopusta, koritenja prava na rad u skraenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja koritenja posvojiteljskoga dopusta i dopusta za njegu djeteta s teim smetnjama u razvoju te petnaest dana nakon prestanka trudnoe, odnosno prestanka koritenja tih prava, poslodavac ne moe otkazati trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava ( 70. st. 1. ZR)

Nitavost otkaza

-Otkaz je nitav ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti

trudnoe, koritenja porodnoga dopusta, koritenja prava na rad u skraenom radnom

vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, koritenja posvojiteljskoga dopusta i dopusta za

njegu djeteta s teim smetnjama u razvoju te prestanka trudnoe ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju tih okolnosti te o tome

pridonese odgovarajuu potvrdu ovlatenog lijenika ili drugoga ovlatenog tijela (l. 70. st. 2. l. ZR)

Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkae ugovor o radu

-Radnik koji koristi pravo na porodni dopust, posvojiteljski dopust ili kojemu ugovor o

radu miruje do tree godine ivota djeteta, moe otkazati ugovor o radu izvanrednim

otkazom najkasnije 15 dana prije dana kada je radnik duan vratiti se na rad.

-Trudnica moe otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom ( l. 71. st. 3. ZR)

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove

-Nakon to je proao porodni dopust, posvojiteljski dopust ili rad u skraenom radnom vremenu, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije koritenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova, poslodavac mu je duan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih ih poslova.

ZATITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD

-Dok je radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog lijeenja ili oporavka, poslodavac mu ne moe otkazati ( e l. 73. st. 1. ZR)

-Navedena zabrana iz l. 73. st. 1. ZR ne utjee na prestanak ugovora o radu sklopljenoga na odreeno vrijeme.

Zabrana tetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih prava

Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest, ne smije tetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom.

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove

-Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozlijede ili ozlijede na radu bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon lijeenja, odnosno oporavka, ovlatena osoba, odnosno tijelo, utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je

prethodno radio, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova poslodavac mu je duan

ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovaraju odgovarajuih poslova.

Obveza obavjeivanja o privremenoj nesposobnosti za rad

-Radnik je duan to je mogue prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku tri dana duan mu je dostaviti l lijeniku potvrdu o privremenoj

nesposobnosti za rad i njezinom o oekivanom trajanju ( l. 76. st. 1. ZR)

- Ako zbog opravdanoga razloga radnik nije mogao ispuniti tu obvezu, duan je to uiniti to je mogue prije, a najkasnije u toku tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome

onemoguavao (l. 76. st. 3. ZR)

Pravo zaposlenja na drugim poslovima

-Ako ovlatena, odnosno tijelo, ocijeni da kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac je duan uzimajui u obzir nalaz i miljenje ovlatene osobe, odnosno tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji, to je vie mogue, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio ( l. 77. st. 1. ZR)

- Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je duan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve to je u njegovoj moi da radniku odgovarajue poslove.

-Ponuda drugih poslova mora biti u pisanom obliku

Otkaz u sluaju profesionalne nesposobnosti za rad

-Poslodavac moe otkazati radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili

neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost radnikog vijea

(l. 78. st. 1. ZR)

- Ako kod poslodavca nije utemeljeno radniko vijee, suglasnost daje sindikalni povjerenik.

-Ukoliko kod poslodavca ne djeluje sindikat, suglasnost daje nadlena sluba zapoljavanja.

Suglasnost radnikog vijea na otkaz

Radniko vijee, odnosno nadlena sluba zapoljavanja dat e poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu, ako poslodavac dokae da je poduzeo sve e to je u njegovoj moi da radniku osigura odgovarajue poslove, odnosno ako dokae da je radnik odbio ponudu za

sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i mi miljenjem ovlatene osobe, odnosno tijela.

-Ako radniko vijee, odnosno nadlena sluba zapoljavanja uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost moe nadomjestiti sudska ili arbitrana odluka.

Otpremnina u sluaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

-Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji

nakon zavrenoga lijeenja i oporavka ne bude vraen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu ina inae pripadao ( e l. 79. st. 1. ZR)

-Radnik koji je neopravdano odbio zaposlenje na ponuenim mu poslovima, nema pravo na

otpremninu u dvostrukom iznosu.

Prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, ima prednost pri strunom osposobljavanju i kolovanju koje organizira poslodavac, sukladno l. 80. ZR.

IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA RADNIKA

radnik je duan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom

podatke o izumu ostvarenom na radu ili u svezi s radom radnik je duan uvati kao poslovnu tajnu i ne smije ih priopiti treoj osobi bez odobrenja poslodavca izum pripada poslodavcu, a radnik ima pravo na nadoknadu utvrenu kolektivnim ugovorom ako nadoknada nije utvrena kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom sud e odrediti primjerenu nadoknaduIzum u svezi s djelatnou poslodavca

O svojem izumu koji nije ostvaren na radu ili u svezi s radom, radnik je duan obavijestiti poslodavca, ako je izum u svezi s djelatnou poslodavca te mu pismeno ponuditi ustupanje prava u svezi s tim izumom.

Poslodavac je duan u roku od mjesec dana oitovati se ponudi radnika.

Tehniko unapreenje

Ako poslodavac prihvati primijeniti tehniko unapreenje koje je predloio radnik, duan mu je isplatiti nadoknadu utvenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili poasebnim ugovorom (l. 91. st. 1. ZR)

U suprotnom sud e odrediti primjerenu nadoknadu.Zabrana takmienja radnika s poslodavcem

Radnika nesmije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac (zakonska zabbrana utakmice) l. 92. st. 1. ZR

Zakonska zabrana utakmice traje sve vrijeme trajanja radnog odnosa dakle od sklapanja ugovora o radu ili uruenja pisane potvrde radniku o sklapanju ugovora o radu do prestanka ugovora o radu.

Zabrana prestaje i davanjem odobrenja poslodavca radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti kojom se bavi.

Prava poslodavca u sluaju povrede zakonske zabrane utakmice

Ako radnika postupi protivno zakonskoj zabrani utakmice s poslodavcem, poslodavac moe od radnika traiti naknadu pretrpljene tete ili moe traiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov raun, odnosno da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili da na njega prenese potraivanje zarade iz takvoga posla.

Preutno odobrenje poslodavca

Ako je u vrijeme radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem odreenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslom.

Ugovorna zabrana utakmice

Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u trinoj utakmici s poslodavcem te da ne smije za svoj raun ili za raun tree osobe sklapati poslove kojima se takmii s poslodavcem (Ugovorna zabrana utakmice) - l. 93. st.1. ZR

Karakteristike ugovora o zabrani utakmice

ne smije se zakljuiti za razdoblje due od dvije godine od dana prestanka radnog odnosa

moe bit sastavni dio ugovora o radu

mora se sklopiti u pisanom obliku

ne obvezuje radnika ako njegov cilj nije zatita opravdanih poslovnih interesa poslodavca ili ako se njime s obzirom na podruje, vrijeme i cilj zabrane, a u odnosu na opravdane poslovne interese poslodavca, nerazmjerno ograniava rad i napredovanje radnika.

Posebnosti ugovorne zabrane utakmice radnika s poslodavcem

Ugovor o zabrani utakmice je nitav ako ga sklopi malodobni radnik ili radnika koji u vrijeme sklapanja toga ugovora prima plau manju od prosjene plae u RH ( l. 93. st. 5. ZR)

U tom sluaju na nitavost ugovorne zabrane utakmice ne moe se pozvati poslodavac.

Naknada plae u sluaju ugovorne zabrane utakmice

Ako ZR za odreeni sluaj nije drukije odreeno, ugovorna zabrana utakmice obvezuje radnika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obvezu da e radniku za vrijeme trajanja zabrane isplaivati naknadu najmanje u iznosu polovice prosjene plae, isplaene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Prestanak ugovorne zabrane utakmice

1. ako radnik otkae ugovor o radu izvanrednim otkazom stoga to je poslodavac teko povrijedio obvezu iz ugovora o radu, ugovorna zabrana utakmice prestaje vaiti ako u roku mjesec dana od dana prestanka ugovor o radu radnika pismeno izjavi da se ne smatra vezanim tim ugovorom.

2. ugovorna zabrana utakmice prestaje vaiti i kad poslodavac otkae ugovor o radu nemajui za to ZR-u opravdani razlog, osim ako poslodavac u roku petnaest dana od otkaza ugovora obavijesti radnika da e mu za vrijeme trajanja ugovorne zabrane utakmice plaati naknadu u iznosu prosjene mjesene plae isplaene radniku tijekom tri mjeseca prije pretanka ugovora o radu.

Odustanak od ugovorne zabrane utakmice

Poslodavac se moe osloboditi obveze plaanja naknade plae, ako pismeno obavijesti radnika da odustaje od ugovorne zabrane utakmice.

Odustanak od ugovorne zabrane utakmice oslobaa poslodavca obveze plaanja naknade nakon to su prola tri mjeseca od dana dostave radniku izjave o odustanku.

Nepotivanje ugovorne zabrane utakmice

Ako je za sluaj nepotivanja ugovorne zabrane utakmice predviena samo ugovorna kazna, poslodavac moe u skladu s opim propisima obveznog prava, traiti samo isplatu te kazne a ne i ispunjenje obveze ili naknadu vee kazne.

Ugovorna kazna moe se ugovoriti i za sluaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plae za vrijeme trajanja ugovorne zabrane utakmice.

Odgovornost za tetu iz radnih odnosa

Odgovornost za tetu iz radnih odnosa predstavlja poseban oblik odgovornosti:

radnika za tetu uzrokovanu poslodavcu

poslodavca za tetu uzrokovanu radniku

poslodavca i iznimno radnika za tetu uzrokovanu treoj osobi.

Odgovornost za tetu je obveznopravni odnos u kojemu je jedna strana (tetnik, dunik) duna popraviti tetu drugoj strani (oteeniku), a druga strana je ovlatena zahtijevati taj popravak.

Odgovornost radnika za tetu uzrokovanu poslodavcu

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu poslodavcu, duan je tetu naknaditi (l. 98. st. 1. ZR).

Ako tetu uzrokuje vie radnika, svaki radnik odgovara za dio tete koji je uzrokovao.

Ako se za svakog radnika ne moe utvrditi dio tete koju je on uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima.

Ako je vie radnika uzrokovalo tetu kaznenim djelom poinjenim s namjerom, za tetu odgovaraju solidarno.

Ukoliko je vie radnika uzrokovalo tetu kaznenim djelom poinjenim iz nehaja, za tetu odgovaraju na jednake dijelove.

Sudska praksa u svezi s l. 98. ZR

Predmetnom tubom tuitelj je zatraio naknadu tete koja mu je poinjena i sastoji se , kako tvrdi, u vrijednosti oduzetog kamiona sa prikolicom , rabljenih vozila koje je prevozio, izgubljene zarade, trokova vize, odvjetnika i drugih materijalnih trokova vezano za oduzimanje navedenih vozila, na carini u SRJ, na carinarnici, dolo do oduzimanja kako kamiona tako i prevoenih rabljenih vozila, a sve zbog propusta tuenika koji se uputio u pogreno odredite.

Prvostupanjski i drugostupanjski sud odbijaju tubeni zahtjav, polazei od utvrena da je razlog oduzimanja navedenih vozila okolnost da je pokuan uvoz rabljenih vozila na teritorij SRJ iji uvoz s obzirom na starost vozila nije bio doputen. Utvreno je nadalje da je prijevoz organizirao tuitelj, a da je tuenik bio angairan kao voza, te da je s tuenikom nastojao pronai obiljeeni, odnosno predvieni putni pravac, s kojeg su bili skrenuli zbog kvara kamiona.

U utvrenim okolnostima prvostupanjski i drugostupanjski sud pravilno utvruju i zakljuuju, da u ponaanju tuenika nema namjere nitikrajnje nepanje koja bi bila osnov odgovornosti tuenika za naknadu tete tuitelju, a u smislu odredaba l. 98 st. 1 ZR (Narodne novine, broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, i 114/03, 30/04 dalje ZR)

(VSRH, broj:revr 754/04-2od 22. oujka 2005. godine)

Unaprijed odreeni iznos naknade tete

Ako bi utvrivanje visine tete uzrokovalo nerazmjerene trokove, moe se unaprijed za odreene tetne radnje predvidjeti iznos naknade tete.

tetne radnje i naknade mogu se predvidjeti kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Ako je teta uzrokovana tetnom radnjom mnogo vea od utvrenog iznosa naknade, poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrene tete.

Odgovornost poslodavca za tetu treim osobama

Za tetu koju radnik na radu ili u svezi s radom prouzroi treoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzroenja tete, osim ako dokae da su postojali razlozi koji iskljuuju odgovornost radnika (l. 1061 st. 1 ZOO)

Oteenik ima pravo zahtijevati popravljanje tete i neposredno od radnika, ako je tetu prouzroio namjerno.

Regresna odgovornost radnika

Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu treoj osobi, a tetu je naknadio poslodavac, duan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaene treoj osobi (l. 100 ZR i l. 1061 st3 ZOO)

Regresni zahtjev poslodavca zastarijeva u roku od 6 mjeseci od dana kada je teta popravljena.

Odgovornost poslodavca za tetu uzrokovanu radniku

Radnik koji pretrpi tetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je duan naknaditi tetu po opim propisima obveznoga prava.

Pravo na naknadu tete, odnosi se i natetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

Naknada plae koju radnika ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom tete (l. 102 st. 3 ZR)

Sudska praksa

Sud utvruje da se radilo o visoko zahtijevnim i tekim poslovima koji uz dobro zdravstveno stanje zahtijevaju visoku koncentraciju i pozornost te se ne smiju raditi dulje od predvienog radnog vremena. Kod tuitelja (radnika) je nastao tzv. patoloki profesionalni umor i kako je prometna nezgoda nastala neposredno nakon odlaska s posla, to su uvjeti rada indirektno vezani s nastankom tetnog dogaaja. (sKc, G. 798/07-2 od 16. listopada 2007.)

Predavanje 9

PRESTANAK UGOVORA O RADU

Naini prestanka ugovora o radu

-smru radnika,

-istekom vremena na koje je skopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme,

-kada radnik navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja, ako se poslodavac i radnik drukije ne dogovore,

-dostavom pravomonog rjeenja o mirovini zbog opnesposobnosti za rad,

-sporazumom radnika i poslodavca,

-otkazom

-odlukom nadlenog suda Redoviti otkaz ugovora o radu

Poslodavac moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u sluaju:

ako prestane potreba za obavljanje odreenog tehnikih posla zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz ako radnik nije u mogunosti izvravati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreenih trajnih osobina ili sposobnosti ( osobno uvjetovani otkaz ), ako radnik kri obveze iz radnog odnosa ( otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika )Posebne odrednice o poslovno i osobno uvjetovanom otkazu-doputeni samo ako poslodavac ne moe zaposliti radnika na nekim drugim poslovima

-pri odluivanju poslodavac mora voditi rauna o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdravanja koje terete radnika

-doputeni samo ako poslodavac ne moe obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima

-radnik moe otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok, ne navodei za to razlog

-poslodavac koji je zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga otkazao radniku, ne smije est mjeseci na istim poslovima zaposliti

drugoga radnika

Izvanredni otkaz ugovora o radu - pojam

Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na

neodreeno ili odreeno vrijeme, bez obveze potivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teke

povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito vane injenice, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije mogu mogu

Rok i prava stranaka u sluaju izvanrednog otkaza

Ugovor o radu moe se izvanredno otkazati samo u roku petnaest dana od dana

saznanja za injenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji ( l. 107. st. 2. ZR)

Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkae ugovor o radu, ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz traiti naknadu tete zbog neizvrenja ugovorom o radu preuzetih obveza.

Neopravdani razlozi za otkaz

-privremena nenazonost na radu zbog bolesti ili ozljede

-podnoenje albe ili tube, odnosn, sudjelovanje u postupku protiv poslodavca zbog

povrede zakona, drugog propisa, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu, odnosno obraanje radnika nadlenim tijelima izvrne vlasti

-obraanje nadlenim tijelima ili u dobroj vjeri podnoenje prijave zbog sumnje na korupciju

Sudska praksa neopravdani razlozi

-kada radnik tijekom rada zbog svog propusta nanese jednokratnu tetu poslodavcu, koja znatna, a prije toga je neosporno bio jedan od boljih radnika, taj njegov propust ne moe biti razlog za izvanredni otkaz UOR

izvjee o inventuri dostavljeno direktoru drugog odjela, a ne neposrednom rukovoditelju, kojem je takav postupak izazvao osjeaj povrijeenosti, nije opravdani razlog za izvanredni otkaz UOR

Postupak prije otkazivanja

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanoga ponaanjem, poslodavac je duan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogunost otkaza za sluaj nastavka kr enja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini.

Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanoga ponaanjem radnika, poslodavac je duan omoguiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da to uini

Oblik, obrazloenje i dostava otkaza

otkaz mora imati pisani oblik

poslodavac mora u pisanom obliku obrazloiti otkaz

otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje

Tijek otkaznoga roka

-otkazni rok poinje tei od dana dostave otkaza

-otkazni rok ne tee za vrijeme:

-trudnoe,

- koritenja porodnog dopusta,

-dopusta za njegu djeteta s teim smetnjama u razvoju,

-koritenja prava na rad u skraenom radnom vremenu roditelja, odnosno

posvojitelja

- koritenja posvojiteljskog dopusta,

- privremene nesposobnosti za rad,

- godinjeg odmora,

-plaenog dopusta,

-vojne slube

-u drugim sluajevima opravdane nenazonosti radnika na radu, odreenim ZR ili drugim zakonom.

Teret dokazivanja sluaju otkaza

Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu, a

za valjanost otkaza se ZR-u trai postojanje opravdanoga razloga, on mora

dokazati postojanje opravdanoga razloga za otkaz

Radnik je duan dokazati postojanje opravdanog razloga za otkaz, samo ako

ugovor o radu otkazuje izvanrednim otkazom

Najmanje trajanje otkaznog roka

U sluaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,

mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,

mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine,

dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina,

dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina,

tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina

Prava radnika u sluaju redovitog otkaza

Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenoga otkaznog roka, poslodavac mu je duan isplatiti naknadu

plae i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznoga roka.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu pola plae odsustvovati s rada najmanje etiri sata tjedno radi traenja novog posla

Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu moe se odrediti krai otkazni rok za radnika nego za poslodavca, za sluaj kada radnik otkazuje ugovor o radu

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne moe biti dui od mjesec dana, ako on za to ima osobito vaan razlog.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora jest sluaj kada poslodavac otkae ugovor o radu i istovremeno predloi radniku sklapanje ugovora pod izmijenjenim uvjetima. Ako radnik prihvati ponudu poslodavca, pridrava pravo pred nadlenim sudom osporavati doputenost takvog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti krai od osam dana.

Vraanje radnika na posao sluaju nedoputenog otkaza

Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije doputen i da radni odnos nije prestao,

naredit e vraanje radnika na posao.

Radnik koji osporava doputenost otkaza moe traiti da sud privremeno, do okonanja spora, naredi njegovo vraanje na posao

Sudska praksa- vraanje na posao

Kada sud utvrdi da poslodavev otkaz ugovora o radu nije doputen i da radni odnos nije prestao tada e sud na zahtjev radnika narediti njegovo vraanje na rad, a ako radno mjesto radnika vie ne postoji to ne moe imati utjecaja na valjanost odluke suda jer poslodavac je duan radniku osigurati rad na slinom radnom mjestu koje odgovara njegovoj strunoj spremi kada ga ne moe vratiti na rad na dosadanje radno mjest koje je u me meuvremenu ukinuto.

Sudski raskid ugovora o radu

Ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije doputen, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud e na zahtjev radnika odrediti dan prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu tete u iznosu najmanje tri, a najvie 18 prosjenih mjesenih plaa toga radnika isplaenih u prethodna tri mjeseca, ovisno o trajanju radnoga odnosa, starosti te obvezama uzdravanja koje terete radnika.

Ovlatenici i rok za podnoenje zahtjeva

Odluku o prestanku radnog odnosa sud moe donijeti i na zahtjev poslodavca ako postoje okolnosti koje opravdano ukazuju da nastavak radnog odnosa, uz uvaavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije mogu.

Poslodavac i radnik mogu zahtjev za prestanak ugovora o radu sudskom odlukom podnijeti do okonanja glavne rasprave pred sudom prvog stupnja

. Savjetovanje radnikoga vijea o otkazu

Namjeru da otkae odreeni ugovor o radu poslodavac je duan priopiti radnikom vijeu te je duan o toj odluci savjetovati se sa radnikim vijeem, sluaju, na nain i pod uvjetima propisanim ZR.

Pravo radnika na otpremninu

Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponaanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odreuje s obzirom na duinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem

Sudska praksa - otpremnina

Kada djelatniku prestane radni odnos prema l. 13. st. 1. Zakona o zapoljavanju stranaca radi se o zakonskom prestanku radnog odnosa pa odluka poslodavca o prestanku ugovora o radu ima samo deklaratorni karakter i ne moe biti

Osnova za stjecanje prava na otpremninu

Kada je odreen sudski raskid ugovora o radu, ne radi se o otkazu ugovora o radu kojeg je dao poslodavac, pa u tom sluaju zaposlenik nema uz naknadu tete pravo i na otpremninu iz l. 118. Zakona o radu

Kada je radni odnos zaposleniku prestao izvanrednim otkazom kojeg nije pobijao, zaposlenik nema pravo na otpremninu u sluaju otkaza

Najmanji iznos otpremnine

Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne treine prosjene mjesene plae radnika, ostvarene u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod toga poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine ne moe biti vei i od 6 prosjenih mjesenih plaa koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka UOR, ako posebnim propisom nije drukije odreeno

Program zbrinjavanja vika radnika

Poslodavac koji u razdoblju od 90 dana namjerava zbog gospodarskih, tehnikih ili

organizacijskih razloga otkazati najmanje 20 ugovora o radu, duan je izraditi

program zbrinjavanja vika radnika

Obveze poslodavca glede programa zbrinjavanja radnika

-pri izradi programa savjetovati se radnikim vijeem i slubom za zapoljavanja

-radnikom vijeu, pravovremeno dostaviti u pisanom obliku odgovarajue podatke, ukljuuju i i razloge za namjeravane otkaze, o broju i vrsti radnika koji e vjerojatno biti obuhvaeni te o roku u kojem namjerava otkazati ugovore o radu

-izjasniti se o miljenjima i prijedlozima radnikog vijea i slube zapoljavanja te o mjerama ublaavanja tetnih posljedica otkaza

Obvezni sadraj programa zbrinjavanja vika radnika

-razlozi nastanka vika radnika,

-mogunost promjena u tehnologiji i organizaciji rada s ciljem zbrinjavanja vika radnika

-mogunost zapoljavanja zapoljavanja radnika na druge poslove

-mogunost pronalaenja zaposlenja kod drugoga poslodavca,

-mogu

-mogunost prekvalifikacije ili dokvalifikacije radnika,

-mogunost skraivanja radnoga vremena

Obveze poslodavca glede programa

Poslodavac je duan o programu zbrinjavanja vika radnika obavijestiti radnike i nadlenu slubu zapoljavanja, u pisanom obliku, u roku od 8 dana od dana donoenja programa

Poslodavac ne smije otkazati radniku prije nego to program zbrinjavanja dostavi nadlenoj slubi zapoljavanja i prije nego to proe osam dana, za koje vrijeme je ta sluba duna oitovati se o tom programu

Posebne ovlasti slube zapoljavanje

Ako ima za to vane gospodarske ili socijalne razloge, nadlena sluba zapo ljavanja moe odgoditi primjenu programa zbrinjavanja vika radnika, u cijelosti ili pojedinih njegovih dijelova, za najdue tri mjeseca,

Posebna prava radnika upuenih na rad u inozemstvo za

sluaj otkaza

Poslodavac koji uputi radnika na rad u inozemstvo, u trgovako drutvo ili drugo poduzee u vlasnitvu toga poslodavca, duan je radniku, ako ugovor o radu koji je taj radnik sklopio s inozemnim trgovakim drutvom ili poduzeem prestane, osim ako se radi o otkazu uvjetovanom ponaanjem radnika, naknaditi trokove preseljenja i osigurati mu odgovarajue zaposlenje u zemlji

Vraanje isprava i izdavanje potvrde o zaposlenju

Nakon prestanka radnog odnosa poslodavac je duan radniku u roku od 8 dana od dana prestanka radnog odnosa vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te mu na njegov zahtjev izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

U potvrdi se ne smije nita naznaiti to bi radniku otealo sklapanje novog ugovora o radu.PAGE 39