RFI Skripta 2011

SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

doc. dr. sc. Ivica Filipović

RAČUNOVODSTVO FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

Split, 2011.

2

SVEUČILIŠTE U SPLITU EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

doc. dr. sc. Ivica Filipović

RAČUNOVODSTVO FINANCIJSKIH INSTITUCIJA, skripta

Recenzent:

Prof. dr. sc. Vinko Belak

Izdavač:

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT Matice hrvatske 31

21000 Split Tel.: 021/43 06 01, faks: 021/43 07 01

3

SADRŽAJ

UVOD …………………………………………………………………… 4 1. VRSTE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA…………………….……. 5 1.1. Banka, štedna banka i stambena štedionica………………………. 5 1.2. Kreditna unija…………………………………………………….. 17 1.3. Društvo za osiguranje i reosiguranje …………………………….. 23 2. UVOD U RAČUNOVODSTVO FINANCIJSKIH INSTITUCIJA 28

2.1. Zakon o računovodstvu i organizacija računovodstvene funkcije u financijskim institucijama…………………………………………

29

2.2. Meñunarodni standardi financijskog izvještavanja i računovodstvene politike financijskih institucija ………………...

31

3. KONTNI PLAN …………...….……………………………………... 35 3.1. Kontni plan za banke………….………………………………….. 37 3.2. Kontni plan za kreditne unije……………………………………... 41 3.3. Kontni plan društava za osiguranje……………………………….. 43 4. PRAKTIČNI PRIMJERI KNJIŽENJA POSLOVNIH DOGAðAJA U BANKAMA ………………………………………..

45

4.1. Razred 0 - Materijalna i nematerijalna imovina, trajna ulaganja i otkupljene vlastite dionice …………………………..

45

4.2. Razred 1 - Novčana sredstva, plemeniti metali, tekuća potraživanja i interni odnosi ……………………......

55

4.3. Razred 2 - Tekuće obveze i interni obračuni …………………... 73 4.4. Razred 3 - Devizna sredstva …………………………………… 89 4.5. Razred 4 - Plasmani u vrij. papire i slične financ. instrumente ... 107 4.6. Razred 5 - Plasmani u kredite, depozite i financijski lizing …… 112 4.7. Razred 6 - Rashodi, prihodi i financijski rezultat poslovanja ..... 125 4.8. Razred 7 - Obveze u devizama ………………………………… 139 4.9. Razred 8 - Obveze u domaćoj valuti …………………………… 149 4.10. Razred 9 - Kapital i izvanbilančni zapisi ………………………. 154 5. KAPITAL I ADEKVATNOST JAMSTVENOGA KAPITALA KREDITNIH INSTITUCIJA ……………………………………….

171

5.1. Kapital kreditnih institucija ……………………………………… 171 5.2. Adekvatnost jamstvenoga kapitala kreditnih institucija …………. 178 6. KLASIFIKACIJA PLASMANA I IZVANBILANČNIH OBVEZA KREDITNIH INSTITUCIJA ……………………………………….

179

6.1. Klasifikacija plasmana kreditnih institucija ……………………… 179 6.2. Klasifikacija izvanbilančnih obveza kreditnih institucija ………... 189 7. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI FINANCIJSKIH INSTITUCIJA …. 194 7.1. Financijski izvještaji banaka ……………………………………... 194 7.2. Financijski izvještaji kreditnih unija……………………………… 203 7.3. Financijski izvještaji društava za osiguranje...……………………. 207 8. REVIZIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA FINANCIJSKIH INSTITUCIJA ………………………………………………………..

217

9. KOMISIONI I MANDATNI POSLOVI …………………………… 220 10. FINANCIJSKE INSTITUCIJE I POREZNI PROPISI …………. 221 ZAKLJUČAK …………………………………………………………… 223 LITERATURA ………………………………………………………….. 224

4

UVOD

Kroz ovu skriptu na što jednostavniji način predstavljaju se tehnike i specifičnosti računovodstva financijskih institucija, prije svega banaka. Skripta je namijenjena studentima, ali i svima onima koje interesira taj iznimno zanimljiv i važan segment računovodstvene profesije. Najveći dio računovodstvenih stručnjaka nije se nikada susretao s računovodstvom financijskih institucija. Budući da je broj financijskih institucija znatno manji od ostalih trgovačkih društava, s tendencijom daljnjeg smanjivanja, logično je što je većina računovodstvenih kadrova specijalizirana za računovodstvo nefinancijskih trgovačkih društava. Poradi značenja koje financijske institucije imaju za gospodarstvo svake države, iznimno je bitno da u njima ključne poslove obavljaju priznati i provjereni eksperti, meñu kojima bi važno mjesto trebale zauzimati i računovoñe. Upravo zbog toga se ovom skriptom nastoji pobuditi veći interes jednako kod studenata, kao i kod računovoña za računovodstvom financijskih institucija.

Skripta se bavi problematikom računovodstva financijskih institucija, s naglaskom na računovodstvo banaka. Obiluje primjerima iz svakodnevnog bankovnog života, što joj daje posebnu - praktičnu vrijednost te može poslužiti kao dobar vodič svima koji žele nešto više saznati o računovodstvu banaka, uključujući i one koji su zaposleni u bankama. Bitno je istaknuti kako skripta ne sadržava analitički kontni plan za banke te je za njeno ukupno bolje razumijevanje potrebno nabaviti ili integralni kontni plan za banke ili, pak, njegov sažetak koji je pripremio autor ove skripte. Svima koji su na bilo koji način pripomogli izdanju ove skripte dugujem veliku zahvalnost. Posebnu zahvalnost izražavam recenzentu prof. dr. sc. Vinku Belaku na korisnim primjedbama i sugestijama te asistentici Marijani Bartulović, dipl. oec. sa Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije Sveučilišta u Splitu.

5

1. VRSTE FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

Sukladno čl. 9. Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 117/08, 74/09, 153/09) pod financijskom institucijom podrazumijeva se:

a) svaka pravna osoba koja nije kreditna institucija, (kao i) b) ona pravna osoba čija je isključiva ili pretežna djelatnost stjecanje udjela u

kapitalu odnosno pružanje jedne ili više osnovnih financijskih usluga.

Neovisno o tome što zakonodavac kreditne institucije ne smatra financijskim institucijama, u nastavku će se te institucije – respektirajući tradicionalno poimanje –tretirati kao financijske. Odredbe Zakona o kreditnim institucijama ne odnose se na poslovanje kreditnih unija, koje se takoñer obrañuju u ovoj skripti. Poslovanje kreditnih unija ureñeno je Zakonom o kreditnim unijama (Narodne novine, br. 141/06, 25/09, 90/11).

Osim kreditnih institucija i kreditnih unija, u okviru ove skripte prikazuju se specifičnosti poslovanja i računovodstva osiguravajućih društava. Poslovanje osiguravajućih društava ureñeno je Zakonom o osiguranju (Narodne novine, br. 151/05, 87/08, 82/09).

1.1. Banka, štedna banka i stambena štedionica

Pod pojmom “kreditne institucije” podrazumijeva se pravna osoba koja je od nadležnog tijela dobila odobrenje za rad, a čija je djelatnost primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj račun. Kreditna institucija može se osnovati kao:

a) banka, b) štedna banka, (ili) c) stambena štedionica.

Zakonom o kreditnim institucijama ureñuju se uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada te nadzor nad poslovanjem banaka, štednih banaka i stambenih štedionica. 1.1.1. Banka Banka je kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i koja je osnovana kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Bankovne usluge se odnose na:

� primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti, (te) � odobravanje kredita iz pribavljenih sredstava za svoj račun.

Bankovne usluge može pružati:

6

� kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje tih usluga,

� kreditna institucija iz države članice Europske unije i države potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru koja u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama osnuje podružnicu na području Republike Hrvatske ili je ovlaštena neposredno pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske, (i)

� podružnica kreditne institucije iz treće države koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje bankovnih usluga na području Republike Hrvatske.

1.1.2. Osnovne i dodatne financijske usluge Kreditne institucije mogu, uz bankovne usluge, pružati osnovne i dodatne financijske usluge ako od Hrvatske narodne banke dobiju odobrenje za pružanje tih usluga.

Prema Zakonu o kreditnim institucijama (čl. 5) osnovne financijske usluge jesu:

� primanje depozita ili drugih povratnih sredstava, � odobravanje kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite i zajmove te

hipotekarne kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting),

� otkup potraživanja s regresom ili bez njega (engl. factoring), � financijski najam (engl. leasing), � izdavanje garancija ili drugih jamstava, � trgovanje za svoj račun ili za račun klijenta:

- instrumentima tržišta novca, - prenosivim vrijednosnim papirima, - stranim sredstvima plaćanja, uključujući mjenjačke poslove, - financijskim ročnicama i opcijama, - valutnim i kamatnim instrumentima,

� platne usluge u skladu s posebnim zakonima, � usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada

analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost,

� izdavanje drugih instrumenata plaćanja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne smatra pružanjem platnih usluga u skladu s posebnim zakonima,

� iznajmljivanje sefova, � posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu, � sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanje usluga vezanih

uz izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji ureñuje tržište kapitala,

� upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim, � poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz

skrbništvo nad financijskim instrumentima u skladu sa zakonom koji ureñuje tržište kapitala,

7

� savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima,

� izdavanje elektroničkog novca i � investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom

kojim se ureñuje tržište kapitala. Zakon o kreditnim institucijama pod dodatnim financijskim uslugama podrazumijeva:

o poslove vezane uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji ureñuju osiguranje,

o pružanje usluga upravljanja platnim sustavima u skladu s odredbama posebnog zakona,

o usluge koje kreditna institucija može pružati u skladu s odredbama posebnog zakona, (te)

o druge usluge slične osnovnim financijskim uslugama, a koje su navedene u odobrenju za rad kreditne institucije.

1.1.3. Temeljni kapital i dionice banke

Najmanji iznos temeljnog kapitala potreban za osnivanje banke je 40 milijuna kuna. Dionice banke moraju glasiti na ime, moraju u cijelosti biti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala u sudski registar i izdaju se u nematerijaliziranom obliku. Banka ne smije imati u svom temeljnom kapitalu povlaštenih dionica više od jedne četvrtine svih izdanih dionica. 1.1.4. Tijela banke, štedne banke i stambene štedionice

Tijela banke, štedne banke i stambene štedionice jesu:

� uprava, � nadzorni odbor, (i) � glavna skupština.

Banke, štedne banke i stambene štedionice moraju imati upravu i nadzorni odbor. Uprava kreditne institucije sastoji se od najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju kreditnu instituciju. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave. Najmanje jedan član uprave mora poznavati hrvatski jezik dovoljno da bi mogao obavljati funkciju člana uprave. Članovi uprave kreditne institucije moraju obavljati poslove upravljanja kreditnom institucijom u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu s kreditnom institucijom.

Za člana uprave banke, štedne banke i stambene štedionice može biti imenovana osoba koja:

• ima završen diplomski studij u skladu s propisima kojima se ureñuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje,

• ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za voñenje poslova kreditne institucije,

8

• nije bila na rukovodećim položajima u kreditnoj instituciji odnosno trgovačkom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojoj je oduzeto odobrenje za rad,

• nije član nadzornog odbora te kreditne institucije ili nadzornog odbora neke od kreditnih institucija upisanih u sudski registar u Republici Hrvatskoj,

• ima dobar ugled.

Uz to, član uprave banke može biti osoba koja nije pravomoćno osuñena za kazneno djelo protiv vrijednosti zaštićenih meñunarodnim pravom te ni za jedno od kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv službene dužnosti, za odavanje državne tajne, za prikrivanje protuzakonito pribavljenog novca, ili financiranje terorizma. Nadalje, za člana uprave banke može biti imenovana osoba:

• za koju je, na osnovi dosadašnjeg ponašanja, moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave kreditne institucije,

• koja ispunjava uvjete za člana uprave iz Zakona o trgovačkim društvima, (i) • koja nije član uprave, odnosno prokurist drugog trgovačkog društva.

Pod stručnim kvalifikacijama i iskustvom podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim položajima u kreditnoj instituciji, odnosno petogodišnje iskustvo u voñenju poslova koji se mogu usporediti s djelatnostima kreditne institucije ili drugim usporedivim poslovima.

Za svako imenovanje člana i predsjednika uprave kreditne institucije obvezna je prethodna suglasnost koju daje Hrvatska narodna banka. Zahtjev za izdavanje suglasnosti podnosi nadzorni odbor za mandat koji ne može biti dulji od pet godina. U postupku odlučivanja o suglasnosti Hrvatska narodna banka može od kandidata za člana uprave zatražiti prezentaciju o voñenju poslova kreditne institucije u dijelu poslova iz njegove nadležnosti. Ako se, pak, radi o postupku odlučivanja o izdavanju prethodne suglasnosti za predsjednika uprave, Hrvatska narodna banka može zatražiti od kandidata prezentaciju o voñenju poslova kreditne institucije u cijelosti. Hrvatska narodna banka može, sukladno čl. 51. Zakona o kreditnim institucijama, oduzeti suglasnost za obavljanje funkcije predsjednika odnosno člana uprave kreditne institucije.

Uprava kreditne institucije dužna je osigurati da kreditna institucija posluje u skladu s: a) pravilima struke, b) Zakonom o kreditnim institucijama i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugim propisima kojima se ureñuje poslovanje kreditne institucije. Nadalje, uprava je dužna osigurati provoñenje supervizorskih mjera naloženih od Hrvatske narodne banke. Takoñer, uprava kreditne institucije dužna je osigurati da kreditna institucija posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, a osobito je dužna: 1) uspostaviti točno utvrñene, jasne i dosljedne interne odnose u vezi s odgovornošću, koji će osiguravati jasno razgraničavanje ovlasti i odgovornosti te sprječavati nastanak sukoba interesa i 2) odobriti i redovito preispitivati strategije i politike upravljanja rizicima, uključujući i upravljanje rizicima koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojem kreditna institucija posluje. Članovi uprave kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja i propuštanja ispunjavanja svojih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti upravljanja kreditnom institucijom

9

postupali s pažnjom dobroga i savjesnoga gospodarstvenika. Uprava kreditne institucije dužna je bez odgañanja, u pisanom obliku, izvještavati nadzorni odbor kreditne institucije o važnim pitanjima, kao što su: ugroženost likvidnosti ili solventnosti kreditne institucije, nastupanje okolnosti za prestanak važenja odobrenja za rad kreditne institucije, nastupanje okolnosti za oduzimanje odobrenja za pružanje pojedine financijske usluge, i dr.

Član nadzornog odbora kreditne institucije ne može biti osoba: 1) koja je povezana s pravnim osobama u kojima kreditna institucija ima više od pet posto udjela u njihovu temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, 2) koja je član nadzornog odbora ili uprave druge kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i izvan nje ili financijske institucije ili drugoga financijskog holdinga, 3) čije su obveze prema kreditnoj instituciji veće od njezinih tražbina i ulaganja u kreditnu instituciju, odnosno koja je povezana s pravnim osobama čije su obveze prema kreditnoj instituciji veće od njihovih tražbina i ulaganja u kreditnu instituciju, ako razlika izmeñu ukupnih obveza prema kreditnoj instituciji i ukupnih tražbina i ulaganja u kreditnu instituciju te osobe i s njom povezanih osoba prelazi iznos od dva posto temeljnoga kapitala kreditne institucije, a najveći iznos prelazi dva milijuna kuna ili 4) koja ne može biti član nadzornog odbora prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima. Prva dva prethodno navedena ograničenja ne primjenjuje se na osobe koje su članovi nadzornog odbora ili uprave društava unutar iste grupe kreditnih institucija. U nadzorni odbor kreditne institucije moraju biti izabrane, odnosno imenovane osobe koje imaju stručna znanja i iskustva potrebna za ispunjavanje obveza iz njegove nadležnosti. Nadzorni odbor kreditne institucije mora imati najmanje jednoga neovisnog člana. Radnici kreditne institucije ne mogu biti članovi nadzornog odbora te kreditne institucije.

Nadzorni odbor banke, osim nadležnosti koje ima prema Zakonu o trgovačkim društvima, ima i sljedeće nadležnosti:

• daje suglasnost upravi na poslovnu politiku banke, • daje suglasnost upravi na financijski plan banke, • daje suglasnost na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanja njima, • daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti

internog kapitala kreditne institucije, • daje suglasnost upravi na akt kojim se uspostavlja i osigurava adekvatno

funkcioniranje sustava internih kontrola, • daje suglasnost upravi na akt o internoj reviziji i na godišnji plan rada interne

revizije, (te) • donosi odluke o drugim pitanjima odreñenim Zakonom o kreditnim

institucijama. Članovi nadzornog odbora banke posebno moraju:

o zauzimati stavove o nalazima Hrvatske narodne banke i drugih nadzornih tijela u postupcima nadzora nad bankom,

o nadzirati primjerenost postupaka i djelotvornost interne revizije, o zauzimati stavove o polugodišnjim izvješćima interne revizije, (te) o obavještavati Hrvatsku narodnu banku o imenovanju ili prestanku svoje

funkcije u upravnim i nadzornim tijelima drugih pravnih osoba, i dr.

10

Članovi nadzornog odbora kreditne institucije solidarno odgovaraju kreditnoj instituciji za štetu koja nastane kao posljedica činjenja, nečinjenja ili propuštanja ispunjavanja svojih dužnosti, osim ako ne dokažu da su u ispunjavanju svojih dužnosti obavljanja nadzora nad upravljanjem kreditnom institucijom postupali s pažnjom dobroga i savjesnoga gospodarstvenika. 1.1.5. Odobrenje za pružanje bankovnih i/ili financijskih usluga

Prije upisa u sudski registar bankovnih i/ili financijskih usluga koje namjerava obavljati, kreditna institucija treba dobiti odobrenje za pružanje tih usluga od Hrvatske narodne banke. Kreditna institucija ne smije obavljati nijednu drugu djelatnost, osim pružanja bankovnih i/ili financijskih usluga za koje je dobila odobrenje nadležnog tijela te pomoćnih usluga. Pomoćne usluge se odnose na one usluge koje su u funkciji glavne djelatnosti kreditne institucije (upravljanje nekretninama, upravljanje i voñenje sustava za obradu podataka ili obavljanje sličnih poslova).

Odobrenje za pružanje bankovnih te osnovnih i dodatnih financijskih usluga prestaje važiti:

� danom otvaranja redovite likvidacije kreditne institucije, � danom donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka nad kreditnom

institucijom, � dostavom kreditnoj instituciji rješenja o oduzimanju odobrenja za rad, � danom upisa nove kreditne institucije u sudski registar u slučaju spajanja

kreditnih institucija, (ili) � danom brisanja kreditne institucije iz sudskog registra u slučajevima

pripajanja, spajanja i razdvajanja kreditnih institucija.

Prestankom važenja odobrenja za rad prestaje važiti odobrenje za pružanje financijskih usluga, kao i sva ostala odobrenja dana toj kreditnoj instituciji.

Hrvatska narodna banka oduzet će odobrenje za rad: 1) ako kreditna institucija ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja, 2) ako kreditna institucija samostalno prestane pružati bankovne usluge duže od šest mjeseci, 3) ako kreditna institucija prestane ispunjavati uvjete na temelju kojih je dobila odobrenje za rad, 4) ako je kreditna institucija dobila odobrenje za rad na temelju neistinite ili netočne dokumentacije, odnosno neistinito prezentiranih podataka koji su bitni za poslovanje kreditne institucije ili 5) ako su nastupili razlozi za donošenje odluke o pokretanju prisilne likvidacije kreditne institucije i dr.

1.1.6. Obavljanje djelatnosti stranih kreditnih institucija Bankovne i/ili financijske usluge na području Republike Hrvatske mogu pružati strane kreditne institucije iz država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru preko podružnica, a mogu biti ovlaštene da neposredno pružaju bankovne usluge. Kreditne institucije iz treće države mogu pružati bankovne i/ili financijske usluge preko podružnice, čemu prethodi dobivanje suglasnosti od strane Hrvatske narodne banke. Podružnica kreditne institucije nije

11

pravna osoba. Hrvatska narodna banka može podružnici strane kreditne institucije oduzeti odobrenje za rad. Za razliku od podružnice, predstavništvo kreditne institucije ne smije pružati bankovne ni ostale financijske usluge u Republici Hrvatskoj nego može obavljati samo poslove istraživanja tržišta, predstavljanja te promidžbe i informiranja o banci koja ga je osnovala. Kod osnivanja predstavništva kreditne institucije države članice Europske unije i države potpisnice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru, kreditna institucija će o namjeri osnivanja predstavništva prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku, dok će za osnivanje predstavništva strana kreditna institucija iz treće države morati prethodno dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke. Hrvatska narodna banka može predstavništvu strane kreditne institucije oduzeti odobrenje za rad. 1.1.7. Bankovna tajna

Bankovna tajna su svi podaci, činjenice i okolnosti koje je kreditna institucija saznala na osnovi pružanja usluga klijentima i u obavljanju poslova s pojedinačnim klijentom. Kreditna institucija dužna je čuvati bankovnu tajnu. Klijentom kreditne institucije smatra se svaka osoba koja je zatražila ili primila bankovnu i/ili financijsku uslugu od kreditne institucije.

Članovi tijela kreditne institucije, dioničari kreditne institucije, radnici kreditne institucije i druge osobe koje zbog naravi poslova koje obavljaju s kreditnom institucijom ili za kreditnu instituciju imaju pristup povjerljivim podacima, moraju čuvati bankovnu tajnu te je ne smiju priopćiti trećim osobama, iskoristiti je protiv interesa kreditne institucije i njezinih klijenata ili omogućiti trećim osobama da je iskoriste. Obveza čuvanja bankovne tajne postoji za navedene osobe i nakon prestanka njihova rada u kreditnoj instituciji, odnosno nakon prestanka svojstva dioničara ili članstva u tijelima kreditne institucije, kao i nakon prestanka ugovornog odnosa o obavljanju poslova za kreditnu instituciju.

Obveza kreditne institucije na čuvanje bankovne tajne ne odnosi se na sljedeće slučajeve: 1) ako se klijent pisano izričito suglasi da se odreñeni povjerljivi podaci mogu priopćiti, 2) ako to omogućuje ostvarenje interesa kreditne institucije za prodaju potraživanja klijenta, 3) ako se povjerljivi podaci priopćavaju Hrvatskoj narodnoj banci, Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske ili drugom nadzornom tijelu za potrebe supervizije ili nadzora, a u okvirima njihove nadležnosti, 4) ako se povjerljivi podaci razmjenjuju unutar grupe kreditnih institucija radi upravljanja rizicima, 5) ako je priopćavanje povjerljivih podataka nužno za prikupljanje i utvrñivanje činjenica u kaznenom postupku i postupku koji mu prethodi, pod uvjetom da to pisano zatraži ili naloži nadležni sud, i dr.

Odavanjem povjerljivih podataka ne smatra se: 1) odavanje podataka u agregiranom obliku iz kojih nije moguće utvrditi osobne ili poslovne podatke o klijentu i 2) odavanje javnih podataka iz jedinstvenog registra računa.

Hrvatska narodna banka, sudovi, druga nadzorna tijela te druge osobe dužne su koristiti se povjerljivim podacima do kojih su došli isključivo u svrhu za koju su dani te ih ne smiju priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju i iskoriste, osim

12

u slučajevima propisanim zakonom. Navedeno se odnosi i na sve fizičke osobe koje u svojstvu radnika ili u drugom svojstvu rade ili su radile u Hrvatskoj narodnoj banci, sudovima i drugim nadzornim tijelima.

1.1.8. Supervizija kreditnih institucija

Supervizija je provjera da li kreditna institucija posluje u skladu s pravilima o upravljanju rizicima, drugim odredbama Zakona o kreditnim institucijama i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te drugim zakonima kojima se ureñuje obavljanje financijskih djelatnosti koje obavlja kreditna institucija i propisima donesenim na temelju tih zakona, kao i vlastitim pravilima, standardima i pravilima struke. Hrvatska narodna banka obavlja superviziju kreditnih institucija:

1) obavljanjem nadzora prikupljanjem i analizom izvješća i informacija, kontinuiranim praćenjem poslovanja kreditnih institucija i drugih osoba koje su dužne izvještavati Hrvatsku narodnu banku,

2) obavljanjem izravnog nadzora nad poslovanjem kreditne institucije i nalaganjem supervizorskih mjera.

Osnovni ciljevi supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka su održavanje povjerenja u hrvatski bankovni sustav te promicanje i očuvanje njegove sigurnosti i stabilnosti. Hrvatska narodna banka pobliže propisuje uvjete i način provedbe supervizije, izricanja supervizorskih mjera te obveze tijela kreditne institucije tijekom i nakon supervizije koju obavlja Hrvatska narodna banka.

Za obavljanje supervizije kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podružnice kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske plaćaju Hrvatskoj narodnoj banci naknadu za superviziju, čiju visinu, način izračuna i način plaćanja propisuje Hrvatska narodna banka.

1.1.9. Izvještavanje

Kreditna institucija je dužna izvještavati Hrvatsku narodnu banku o:

� svim činjenicama koje se upisuju u sudski registar, � sazivanju glavne skupštine dioničara i svim odlukama donesenim na skupštini, � svakoj planiranoj promjeni u temeljnom kapitalu od 10 ili više posto, � prestanku pružanja pojedinih bankovnih i/ili financijskih usluga, � dužnicima kreditne institucije čiji dug prelazi iznos koji odredi Hrvatska

narodna banka, radi obavještavanja svih kreditnih institucija o tim dužnicima, � dioničarima kreditne institucije i s njima povezanim osobama koje imaju tri i

više posto dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini kreditne institucije i � sastavu grupa povezanih osoba prema kojima je kreditna institucija izložena i

dr. 1.1.10. Povjerenik Hrvatske narodne banke Hrvatska narodna banka može imenovati povjerenika u kreditnoj instituciji ako to ocijeni potrebnim: a) uz izrečene supervizorske mjere ili b) uz kredit za likvidnost odobren od Hrvatske narodne banke. Povjerenika imenuje guverner Hrvatske narodne

13

banke. Povjerenik se imenuje na razdoblje koje se odreñuje odlukom o imenovanju i koje ne može biti dulje od šest mjeseci, a može se posebnom odlukom guvernera Hrvatske narodne banke produljiti za još najviše šest mjeseci. Povjerenik nadzire provoñenje naloženih supervizorskih mjera i o tome, kao i o stanju u kreditnoj instituciji izvješćuje Hrvatsku narodnu banku.

Povjerenik ima pravo biti nazočan sjednicama uprave, nadzornog odbora i drugih tijela kreditne institucije i sudjelovati u njihovu radu, ali bez prava glasa. Povjerenik ima pravo sazivati sjednice uprave i nadzornog odbora kreditne institucije čiji je povjerenik. Povjerenik ne može prenijeti svoje ovlasti na druge osobe, a za svoj rad odgovoran je Hrvatskoj narodnoj banci. Kreditna institucija i sva njezina tijela dužna su povjereniku staviti na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju i omogućiti mu uvid u poslovne knjige.

Ovlasti povjerenika prestaju: 1) danom isteka razdoblja navedenog u odluci o imenovanju, odnosno u odluci kojom se to razdoblje produljuje, 2) danom opoziva njegova imenovanja, 3) danom ukidanja odluke o imenovanju, 4) imenovanjem posebne uprave ili 5) danom otvaranja stečajnog postupka nad kreditnom institucijom.

1.1.11. Posebna uprava

U slučajevima kršenja zakona i drugih propisa ili u situacijama kada je financijsko stanje kreditne institucije takvo da je neizvjestan daljnji nastavak njezina poslovanja, Hrvatska narodna banka može: 1) oduzeti odobrenje za pružanje odreñenih financijskih usluga, 2) imenovati posebnu upravu, 3) oduzeti odobrenje za rad, 4) pokrenuti prisilnu likvidaciju kreditne institucije ili 5) podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka.

Kreditna institucija koja je pokrenula postupak redovite likvidacije ili nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije, odnosno kreditna institucija nad kojom je otvoren stečajni postupak ne može promijeniti djelatnost na način da prestane pružati bankovne usluge i nastavi poslovati, već mora završiti postupak likvidacije, odnosno stečaja i provesti brisanje u sudskom registru.

Hrvatska narodna banka donijet će odluku o uvoñenju posebne uprave u sljedećim slučajevima: 1) ako je kreditnoj instituciji naloženo provoñenje supervizorskih mjera, a kreditna institucija ih nije počela provoditi ili ih nije provela u roku odreñenom za njihovo provoñenje zbog čega bi daljnje poslovanje kreditne institucije moglo ugroziti njezinu likvidnost, odnosno solventnost te je nužna zaštita interesa vjerovnika kreditne institucije, 2) ako kreditna institucija unatoč naloženim supervizorskim mjerama nije dosegnula minimalnu stopu adekvatnosti jamstvenoga kapitala od 12 posto, 3) ako je stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala jednaka ili manja od 6 posto ili 4) ako je ugrožena ili bi daljnje poslovanje kreditne institucije moglo ugroziti likvidnost, odnosno solventnost te je nužna zaštita interesa vjerovnika kreditne institucije. Odluka o uvoñenju posebne uprave donosi se u obliku rješenja. U tom se rješenju utvrñuju razlozi za uvoñenje posebne uprave u konkretnom slučaju, imena predsjednika i članova posebne uprave, opseg poslova koje obavlja i/ili kojima upravlja pojedini član posebne uprave te razdoblje trajanja posebne uprave, koje ne smije biti duže od jedne godine računajući od dana donošenja rješenja. Hrvatska

14

narodna banka ovlaštena je davati posebnoj upravi naloge za voñenje poslovanja kreditne institucije.

Posebna uprava kreditne institucije ima najmanje dva člana, od kojih se jedan imenuje predsjednikom posebne uprave. Članove posebne uprave imenuje i razrješuje dužnosti Hrvatska narodna banka. Hrvatska narodna banka može tijekom razdoblja posebne uprave razriješiti imenovanog člana posebne uprave ako on ne obavlja svoju dužnost ili je ne obavlja na zadovoljavajući način, kao i iz drugih opravdanih razloga te imenovati novog člana posebne uprave, čiji mandat može trajati najduže do isteka započetog mandata posebne uprave. Mandat predsjedniku i članu posebne uprave počinje danom donošenja odluke o uvoñenju posebne uprave bez obzira na upis u sudskom registru. Članovi posebne uprave zastupaju kreditnu instituciju skupno. Članovi posebne uprave ne odgovaraju za štetu koja nastane pri obavljanju dužnosti, osim ako se dokaže da su odreñenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili grubom nepažnjom.

Danom donošenja odluke o uvoñenju posebne uprave kreditnoj instituciji prestaju sve ovlasti dosadašnjih članova uprave i nadzornog odbora. Sve odluke iz nadležnosti nadzornog odbora donosi posebna uprava.

Posebna uprava dužna je najkasnije tri mjeseca nakon imenovanja dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja kreditne institucije zajedno s procjenom njezine financijske stabilnosti i mogućnostima za njezino daljnje poslovanje. Kada posebna uprava u svom izvješću predloži spajanje ili pripajanje kreditne institucije ili poduzimanje drugih radnji radi poboljšanja financijske stabilnosti kreditne institucije, o kojima u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima odluke donosi glavna skupština, Hrvatska narodna banka naložit će posebnoj upravi da sazove glavnu skupštinu dioničara kreditne institucije i da joj predloži donošenje odluke. 1.1.12. Likvidacija kreditne institucije

Glavna skupština dioničara kreditne institucije može donijeti odluku o prestanku kreditne institucije (redovita likvidacja). Prije donošenja takve odluke uprava i nadzorni odbor kreditne institucije dužni su obaviti prethodne konzultacije s Hrvatskom narodnom bankom. Likvidatori kreditne institucije dužni su obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o takvoj odluci prvoga radnog dana nakon njezina donošenja. Kreditna institucija mora imati najmanje dva likvidatora. Likvidatorom kreditne institucije može biti imenovana samo fizička osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje za člana uprave kreditne institucije. Likvidatori kreditne institucije dužni su okončati poslove koji su u tijeku, naplatiti tražbine, unovčiti imovinu kreditne institucije i podmiriti obveze prema vjerovnicima. U mjeri u kojoj to zahtijeva provoñenje likvidacije, likvidatori mogu ulaziti u nove poslove. Iznimno, likvidatori ne mogu primati nove depozite ili druga povratna sredstva od javnosti. Na kreditnu instituciju nad kojom se provodi postupak redovite likvidacije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o kreditnim institucijama.

Hrvatska narodna banka donosi odluku o pokretanju prisilne likvidacije kreditne institucije u sljedećim slučajevima: 1) ako na temelju izvješća posebne uprave procijeni da se posebnom upravom financijsko stanje kreditne institucije ne može

15

poboljšati tako da bi kreditna institucija dosegnula minimalni iznos jamstvenoga kapitala, odnosno minimalnu stopu adekvatnosti jamstvenoga kapitala, odnosno da nije sposobna redovito ispunjavati svoje dospjele obveze, ali pod uvjetom da ne postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka, 2) ako glavna skupština dioničara odbije donijeti odluku o povećanju temeljnoga kapitala kreditne institucije, odnosno ne donese odluku o pripajanju ili spajanju ili drugu sličnu odluku, 3) ako na temelju izvješća posebne uprave procijeni da se unutar 12 mjeseci, odnosno iznimno 18 mjeseci, pod posebnom upravom financijsko stanje kreditne institucije nije poboljšalo tako da bi kreditna institucija dosegnula minimalni iznos jamstvenoga kapitala, odnosno minimalnu stopu adekvatnosti jamstvenoga kapitala, odnosno da nije sposobna redovito ispunjavati svoje dospjele obveze, ali pod uvjetom da ne postoji razlog za otvaranje stečajnog postupka, 4) ako je kreditnoj instituciji oduzeto odobrenje za rad, 5) ako procijeni da bi provoñenje redovite likvidacije moglo izazvati štetu za vjerovnike kreditne institucije, 6) ako je članu uprave oduzeta suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave, ako je član razriješen ili ako član uprave ne obavlja funkciju člana uprave duže od šest mjeseci, a nadzorni odbor nije u roku od daljnja tri mjeseca imenovao novog člana uprave te kreditna institucija zbog toga nema najmanje dva člana uprave ili 7) ako je glavna skupština dioničara donijela odluku o promjeni djelatnosti na način da će prestati pružati bankovne usluge.

Hrvatska narodna banka će odluku o prisilnoj likvidaciji dostaviti instituciji nadležnoj za osiguranje depozita. Institucija nadležna za osiguranje depozita dužna je u roku od 24 sata od primitka odluke imenovati dva ili više likvidatora. Likvidatorom može biti imenovana samo osoba koja ispunjava uvjete za imenovanje člana uprave kreditne institucije. Danom imenovanja likvidatora prestaju sve ovlasti članova uprave i članova nadzornog odbora kreditne institucije te ovlasti glavne skupštine dioničara. Tijekom postupka prisilne likvidacije ovlasti nadzornog odbora kreditne institucije i glavne skupštine dioničara izvršava institucija nadležna za osiguranje depozita.

1.1.13. Stečaj kreditne institucije

Na stečaj kreditnih institucija primjenjuju se odredbe Stečajnog zakona. Stečaj nad kreditnom institucijom može se otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojeg od sljedećih stečajnih razloga: 1) kreditna institucija ne može duže od 21 dan neprekidno podmirivati svoje dospjele novčane depozite odreñene zakonom kojim se ureñuje osiguranje depozita, 2) kreditna institucija ne može duže od 60 dana podmirivati dospjele novčane obveze koje nisu obuhvaćene prethodnom točkom ili 3) imovina kreditne institucije ne pokriva njezine postojeće obveze.

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom mogu podnijeti: 1) Hrvatska narodna banka, 2) vjerovnici kreditne institucije, 3) uprava kreditne institucije te 4) likvidatori kreditne institucije.

Stečajni će sudac prije imenovanja stečajnog upravitelja kreditnoj instituciji saslušati predstavnika Hrvatske narodne banke na okolnost osobe koja će biti imenovana za stečajnog upravitelja. Nakon otvaranja stečajnog postupka nad kreditnom institucijom i uvoñenja u dužnost, stečajni upravitelj dužan je, u roku od tri dana od otvaranja stečajnog postupka, podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za povrat sredstava obvezne pričuve.

16

1.1.14. Štedna banka

Štedna banka je kreditna institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad kao štedna banka i koja je osnovana kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Tvrtka štedne banke mora sadržavati riječi »štedna banka«. Riječi »štedna banka« ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke može upisati u sudski registar i upotrebljavati u pravnom prometu samo pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad kao štedna banka od Hrvatske narodne banke. Na štedne banke se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o kreditnim institucijama te drugih propisa kojima se ureñuje poslovanje kreditnih institucija.

Štedna banka može pružati bankovne usluge. Po dobivanju odobrenja od Hrvatske narodne banke štedna banka, osim bankovnih usluga, može pružati i sljedeće financijske usluge: 1) izdavanje garancija ili drugih jamstava, 2) kreditiranje, uključujući odobravanje potrošačkih i hipotekarnih kredita, 3) trgovanje za svoj račun: a) instrumentima tržišta novca i ostalim prenosivim vrijednosnim papirima, b) stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove, 4) platnog prometa u zemlji u skladu s posebnim propisima, 5) usluge povezane s poslovima kreditiranja, primjerice, prikupljanje podataka, izrade analiza i davanja informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost, 6) obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja u skladu s propisima koji ureñuju osiguranje, 7) izdavanje instrumenata plaćanja i upravljanje njima, 8) iznajmljivanje sefova, 9) posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu i 10) druge usluge koje su navedene u odobrenju za rad štedne banke.

Štedna banka ne smije poslovati izvan Republike Hrvatske niti osnivati podružnice i predstavništva izvan Republike Hrvatske. Najmanji iznos temeljnog kapitala potreban za osnivanje štedne banke je 8 milijuna kuna. Dionice štedne banke moraju glasiti na ime, moraju u cijelosti biti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala u sudski registar i izdaju se u nematerijaliziranom obliku. Štedna banka ne smije izdavati povlaštene dionice.

1.1.15. Stambena štedionica

Stambene štedionice su kreditne institucije koje se osnivaju i posluju prema odredbama Zakona o kreditnim institucijama, ako Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje (NN, br. 109/97, 117/97, 76/99, 10/01, 92/05, 21/10) nije drugačije propisano. Stambenu štedionicu mogu osnovati banke osnovane u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama i društva za osiguranje osnovana sukladno Zakonu o osiguranju.

Riječi »stambena štedionica« ili izvedenice tih riječi ako su one sadržane u nazivu tvrtke može upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo stambena štedionica.

Najmanji iznos temeljnog kapitala potreban za osnivanje stambene štedionice je 20 milijuna kuna. Stambena štedionica ne smije imati u svom temeljnom kapitalu povlaštenih dionica više od jedne četvrtine svih izdanih dionica.

17

1.2. Kreditna unija

1.2.1. Pojam kreditne unije

Kreditna unija je financijska institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad. Poslovanje kreditne unije ureñeno je Zakonom o kreditnim unijama. Tim se zakonom ureñuju uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditne unije te nadzor nad poslovanjem kreditne unije. Kreditna unija se ne može upisati u sudski registar prije dobivanja odobrenja za rad od Hrvatske narodne banke. Izraz ''kreditna unija'' odnosno njegovu izvedenicu u tvrtki ili skraćenoj tvrtki može upisati u sudski registar i koristiti u pravnom prometu samo pravna osoba koja je dobila odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke.

1.2.2. Poslovi kreditne unije Kreditna unija smije obavljati djelatnost koja obuhvaća samo sljedeće poslove:

� primati novčane depozite članova kreditne unije u domaćoj valuti, � odobravati kredite članovima kreditne unije u domaćoj valuti, � primati novčane depozite od sindikata i obrtničkih komora te primati

bespovratna novčana sredstva od meñunarodnih institucija, � obavljati platni promet za svoje članove, � obavljati mjenjačke poslove za članove kreditne unije, � dodjeljivati novčanu pomoć članovima kreditne unije, (i) � davati jamstva za obveze članova kreditne unije u domaćoj valuti.

Kreditna unija može poslove platnog prometa obavljati samo ako dobije odobrenje Hrvatske narodne banke sukladno propisima koji ureñuju platni promet. 1.2.3. Osnivanje kreditne unije Kreditnu uniju može osnovati 30 ili više osoba koje imaju zajednički interes i zajedno djeluju s ciljem unaprjeñenja i zaštite meñusobnog interesa na načelu financijske uzajamnosti. Članovi kreditne unije mogu biti samo:

1. trgovci pojedinci i obrtnici sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, (te) 2. fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Kreditna unija može biti osnovana na jednom od sljedećih načela:

1. načelo zaposlenja, (ili) 2. načelo zanimanja, odnosno profesije, (ili) 3. teritorijalno načelo.

18

Osim navedenih načela kreditna unija može biti osnovana i na drugom načelu koje osigurava ostvarivanje zajedničkog interesa i financijske uzajamnosti članova kreditne unije. Kreditna unija osniva se na osnivačkoj skupštini usvajanjem statuta kreditne unije. Statut kreditne unije moraju usvojiti svi osnivači kreditne unije izjavom o usvajanju statuta u obliku isprave koja se sastavlja kod javnog bilježnika. Osnivačka skupština kreditne unije odluke donosi većinom glasova svih osnivača pri čemu svaki osnivač ima pravo na jedan glas. Osnivači kreditne unije postaju članom kreditne unije uplatom članskog udjela. Kako bi kreditna unija mogla poslovati mora dobiti odobrenje za rad. Odobrenje za rad kreditne unije izdaje Hrvatska narodna banka. Uz zahtjev za izdavanje odobrenja za rad osnivači kreditne unije obvezni su dostaviti:

• statut kreditne unije u obliku javnobilježničkog akta, • dokaz o uplati članskih udjela, • poslovni plan za prve tri godine poslovanja, • popis osnivača kao članova kreditne unije s njihovim osobnim podacima i

dokazima da ispunjavaju Zakonom o kreditnim unijama propisane uvjete članstva u kreditnoj uniji,

• prijedlog kandidata za članove uprave, (te) • popis članova nadzornog odbora.

Odobrenje za rad nije trajnog karaktera i može biti oduzeto rješenjem Hrvatske narodne banke prema slučajevima koje predviña Zakon o kreditnim unijama. 1.2.4. Temeljni kapital kreditne unije Temeljni kapital kreditne unije je ukupan iznos članskih udjela. Najniži iznos temeljnog kapitala kreditne unije je 500.000,00 kuna i cjelokupan iznos temeljnog kapitala mora biti uplaćen u novcu prije upisa kreditne unije u sudski registar.

Najviši iznos članskih udjela pojedinog člana kreditne unije i s njim povezanih osoba ne smije biti veći od 5% ukupnog iznosa članskih udjela. Članski udjeli moraju biti jednaki i uplaćeni u novcu. 1.2.5. Upis u sudski registar Prijavu za upis kreditne unije u sudski registar podnose svi članovi uprave i nadzornog odbora kreditne unije.

Prijava za upis u sudski registar mora sadržavati:

� tvrtku, sjedište i predmet poslovanja kreditne unije, � odobrenje za rad kreditne unije, � iznos temeljnog kapitala, (kao i) � članove uprave i nadzornog odbora.

19

1.2.6. Pristupanje u kreditnu uniju

Osoba koja želi postati član kreditne unije treba u pisanom obliku podnijeti zahtjev za pristupanje u kreditnu uniju, a član kreditne unije postaje kada nadzorni odbor jednoglasnom odlukom svih članova donese odobrenje za pristupanje u kreditnu uniju.

Član kreditne unije je osoba koja je dala izjavu o prihvaćanju statuta kreditne unije u obliku isprave sastavljene kod javnog bilježnika te koja je u statutu kreditne unije navedena kao član. Kako bi član koji pristupa u kreditnu uniju bio upisan u upisnik mora ispunjavati sljedeće uvjete: dobiti odobrenje nadzornog odbora kreditne unije, dati izjavu o prihvaćanju statuta koju ovjerava javni bilježnik, te uplatiti članski udjel. 1.2.7. Istupanje iz kreditne unije Član kreditne unije može istupiti iz kreditne unije na vlastiti pisani zahtijev i prema uvjetima koji su odreñeni statutom kreditne unije. Kreditna unija je obvezna članu koji istupa iz kreditne unije isplatiti njegov članski udjel i pripadajući dio dobitka, ako je ostvaren. 1.2.8. Upisnik članova kreditne unije Kreditna unija je prema Zakonu o kreditnim unijama dužna voditi upisnik članova. Za voñenje upisnika kao i za točnost i potpunost podataka navedenih u upisniku odgovara uprava kreditne unije. Upisnik kreditne unije se sastoji od uložaka, pri čemu se za svakog člana vodi poseban uložak. 1.2.9. Tijela kreditne unije Tijela kreditne unije jesu:

a) uprava, b) nadzorni odbor, (te) c) skupština.

Uprava vodi poslove kreditne unije, zastupa je i predstavlja te obavlja druge poslove sukladno Zakonu o kreditnim unijama, statutu i drugim aktima kreditne unije. Uprava kreditne unije se sastoji od jednog ili više članova, a ako uprava ima više članova svi članovi zajedno zastupaju kreditnu uniju. Uprava kreditne unije ne smije ovlastiti prokurista za samostalno zastupanje kreditne unije. Za člana uprave kreditne unije može biti imenovana osoba koja ispunjava zakonom propisane uvjete i koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za imenovanje na tu dužnost. Član uprave kreditne unije može biti osoba koja: 1) ima najmanje srednju stručnu spremu, 2) ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i radno iskustvo potrebno za voñenje poslova kreditne unije, 3) nije pravomoćno osuñena za kazneno djelo protiv vrijednosti zaštićenih meñunarodnim pravom te ni za jedno od

20

sljedećih kaznenih djela: a) protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, b) protiv vjerodostojnosti isprava, c) protiv službene dužnosti, d) odavanje državne tajne, e) prikrivanje protuzakonito pribavljenog novca, f) pranje novca ili g) financiranje terorizma, 4) nije bila član uprave ili nadzornog odbora kreditne unije, odnosno član uprave trgovačkog društva u stečaju, odnosno kreditne unije kojoj je oduzeto odobrenje za rad, 5) ispunjava uvjete iz Zakona o trgovačkim društvima za člana uprave, 6) nije član uprave ili nadzornog odbora niti prokurist druge kreditne unije ili trgovačkog društva. Pod stručnim kvalifikacijama i iskustvom podrazumijeva se najmanje trogodišnje radno iskustvo na rukovodećim položajima u kreditnoj uniji odnosno voñenja poslova trgovačkog društva ili financijske institucije. Članovi uprave kreditne unije moraju biti u radnom odnosu s kreditnom unijom na puno radno vrijeme. Članovi uprave kreditne unije dužni su osigurati voñenje poslovnih i drugih knjiga te poslovne dokumentacije, sastavljanje knjigovodstvenih isprava, sastavljanje financijskih izvještaja i drugih izvješća koje propiše Hrvatska narodna banka te izvještavati o tome Hrvatsku narodnu banku. Nadzorni odbor kreditne unije ima najmanje tri člana. Statutom kreditne unije može se odrediti i veći broj članova (najviše 9 članova) s time da njihov broj mora biti neparan. Članovi nadzornog odbora se imenuju najviše na četiri godine i mogu biti ponovno birani, odnosno imenovani. Članom nadzornog odbora može biti imenovana osoba koja je član kreditne unije a nije član nadzornog odbora ili uprave druge kreditne unije i koja nije bila član uprave kreditne unije u stečaju ili likvidaciji. Nadzorni odbor kreditne unije ima sljedeće nadležnosti:

� nadzire poslovanje kreditne unije, � imenuje i razrješuje članove uprave, � odlučuje o pristupanju i isključenju iz kreditne unije, � daje upravi suglasnost na prijedlog računovodstvenih politika i pravila za

upravljanje, � daje upravi suglasnost na financijski plan kreditne unije, (te) � odlučuje o drugim poslovima utvrñenim Zakonom o kreditnim unijama.

Skupština kreditne unije odlučuje o izmjenama i dopunama statuta kreditne unije, imenovanju i razrješenju članova nadzornog odbora, financijskim izvještajima kreditne unije, upotrebi ostvarenog dobitka i pokrivanju gubitka, pripajanju ili spajanju kreditne unije te o prestanku rada kreditne unije. Član kreditne unije svoja prava ostvaruje na skupštini. Svaki član kreditne unije ima pravo na jedan glas. Član kreditne unije može pravo glasa na skupštini ostvariti i preko opunomoćenika koji za to ima pisanu punomoć ovjerenu od javnog bilježnika. Statutom kreditne unije koja ima više od 200 članova može se utvrditi da skupština može biti organizirana kao skupština svih članova ili kao skupština zastupnika članova kojih ne može biti manje od 50 i moraju biti članovi te kreditne unije. Skupština kreditne unije može valjano odlučivati ako je na njoj prisutno više od polovine svih članova skupštine. Skupština odluke donosi većinom glasova prisutnih članova skupštine.

21

1.2.10. Poslovanje kreditne unije Kreditna unija je dužna poslovati tako da je sposobna pravodobno ispuniti dospjele obveze (načelo likvidnosti) te na način da je trajno sposobna ispunjavati sve svoje obveze (načelo solventnosti). Pokazatelj likvidnosti kreditne unije je omjer ukupnih dnevnih likvidnih sredstava i ukupnih dnevnih dospjelih obveza. Vrijednost pokazatelja likvidnosti na kraju svakog dana treba biti najmanje 1. Stopa solventnosti kreditne unije predstavlja odnos izmeñu osnovnog kapitala i ukupne aktive kreditne unije pomnožen sa 100. Stopa solventnosti mora u svakom trenutku iznositi najmanje 9%.

Kreditna unija dužna je ukupan iznos dobiti unositi u pričuve kreditne unije sve dok iznos pričuva ne dosegne 20% ukupnog iznosa članskih udjela. Nakon što iznos pričuva dosegne navedenu razinu, kreditna unija mora najmanje 50% ostvarene dobiti unijeti u pričuve kreditne unije, a ostatak može isplatiti članovima kreditne unije razmjerno visini njihovih članskih udjela.

Kreditna unija dužna je sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige, obavljati popis imovine, prava i obveza, sastavljati i objavljivati financijske izvještaje sukladno Zakonu o računovodstvu i drugim propisima, poštujući pritom računovodstvene i financijske standarde i načela. Kreditna unija dužna je organizirati poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju te ostale evidencije na način koji omogućuje provjeru posluje li kreditna unija sukladno propisima i standardima struke. Hrvatska narodna banka propisuje:

1. kontni plan kreditne unije, 2. vrste i oblike financijskih izvještaja, (te) 3. način i rokove dostavljanja financijskih izvještaja.

Godišnji financijski izvještaji kreditne unije moraju se revidirati za svaku poslovnu godinu. Revizija se provodi u skladu sa zakonima kojima se ureñuje računovodstvo i revizija ako Zakonom o kreditnim unijama i propisima donesenim na temelju toga Zakona nije drukčije odreñeno. Kreditna unija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se odnose godišnji financijski izvještaji, dostaviti revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja. Kreditna unija dužna je kao povjerljive čuvati sve podatke o stanju depozita i kredita te druge podatke, činjenice i okolnosti za koje je saznala u poslovanju s pojedinim članom kreditne unije. 1.2.11. Nadzor poslovanja kreditnih unija Hrvatska narodna banka nadzire poslovanje kreditnih unija. Nadzor nad poslovanjem kreditnih unija se provodi praćenjem, prikupljanjem i analizom financijskih izvještaja kreditne unije i izravnim nadzorom u kreditnoj uniji.

22

U skladu sa Zakonom o kreditnim unijama i propisima donesenim na temelju toga zakona te drugih zakona, kreditne unije imaju obvezu sastavljati i dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci sljedeće nadzorne izvještaje:

• izvještaj o izloženosti kreditnom riziku, • izvještaj o rasporeñivanju plasmana i izvanbilančnih rizičnih stavki, • izvještaj o izloženosti i povezanim osobama, • izvještaj o ulaganjima u materijalnu imovinu, • ročnost imovine i obveza, • stopa solventnosti, (te) • mjesečni izvještaj o dnevnim pokazateljima likvidnosti.

Hrvatska narodna banka može, u slučaju utvrñenih nepravilnosti u poslovanju kreditne unije: a) naložiti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, b) odrediti mjere za utvrñeno kršenje pravila za upravljanje rizicima, c) oduzeti odobrenje za rad, d) pokrenuti prisilnu likvidaciju kreditne unije, ili e) podnijeti prijedlog za otvaranje stečaja nad kreditnom unijom, ovisno o tome kakve nepravilnosti u poslovanju kreditne unije su utvrñene provedenim nadzorom. 1.2.12. Likvidacija i stečaj kreditne unije Na postupak redovite likvidacije kreditne unije primjenjuju se odredbe propisa kojima se regulira likvidacija banaka, osim ako nije drugačije odreñeno Zakonom o kreditnim unijama. Na stečajni postupak nad kreditnom unijom primjenjuju se odredbe propisa koji ureñuje stečaj banaka, osim ako nije drugačije odreñeno Zakonom o kreditnim unijama. 1.2.13. Udruživanje kreditnih unija Kreditne unije mogu se udružiti u udruženje kreditnih unija koje se može osnovati kao gospodarsko interesno udruženje ili kao neki drugi oblik udruživanja gospodarskih subjekata. Kreditna unija ne smije zaključivati nikakve pisane ili usmene ugovore s drugom kreditnom unijom ili udruženjem kreditnih unija kojima se može ograničiti načelo slobodnog tržišnog natjecanja, odnosno konkurencije, odnosno kojim mogu biti ugroženi interesi članova kreditne unije. Jedna ili više kreditnih unija može se pripojiti drugoj kreditnoj uniji (kreditna unija preuzimatelj) bez provedbe postupka likvidacije, prijenosom cijele imovine jedne ili više kreditnih unija (pripojena kreditna unija) u zamjenu za članske udjele u kreditnoj uniji preuzimatelju. Dvije ili više kreditnih unija mogu se spojiti bez provedbe postupka likvidacije, osnivanjem nove kreditne unije na koju prelazi cijela imovina kreditnih unija koje se spajaju u zamjenu za članske udjele u novoj kreditnoj uniji. Kreditna unija prije pripajanja ili spajanja s drugom kreditnom unijom mora dobiti odobrenje od Hrvatske narodne banke.

23

1.3. Društvo za osiguranje i reosiguranje 1.3.1. Pojam društva za osiguranje i reosiguranje Društvo za osiguranje je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja. Društvo za reosiguranje je pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova reosiguranja. Društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje ne može se upisati u sudski registar prije dobivanja dozvole za obavljanje poslova osiguranja, odnosno reosiguranja. 1.3.2. Zakonski okvir poslovanja društva za osiguranje i reosiguranje Poslovanje društava za osiguranje i reosiguranje u Hrvatskoj je regulirano Zakonom o osiguranju (Narodne novine, br. 151/05, 87/08, 82/09). Tim se Zakonom ureñuju uvjeti za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje i društava za reosiguranje, obavljanje interne revizije i revizije društava za osiguranje i društava za reosiguranje, postupak likvidacije i stečaja, obavljanje poslova zastupanja i posredovanja u osiguranju i reosiguranju, ovlasti nadzornog tijela te obavljanje nadzora. Sukladno Zakonu o osiguranju, poslove osiguranja u Republici Hrvatskoj može obavljati:

� društvo za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja,

� podružnica stranog društva za osiguranje koja je dobila dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja, (i)

� društvo za osiguranje države članice Europske unije koje, sukladno Zakonu o osiguranju, ima pravo obavljati poslove osiguranja na području Republike Hrvatske neposredno ili preko podružnice

Društvo za osiguranje i reosiguranje mogu osnovati domaće i strane pravne odnosno fizičke osobe te osobe država članica Europske unije, i to u obliku:

� dioničkog društva za osiguranje, (i) � društva za uzajamno osiguranje.

Društvo za osiguranje može biti osnovano kao: a) dioničko društvo ili b) društvo za uzajamno osiguranje. Društvo za reosiguranje može biti osnovano samo kao dioničko društvo. Dioničko društvo za osiguranje je dioničko društvo koje je upisano u sudski registar na temelju dozvole nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja. Društvo za uzajamno osiguranje je pravna osoba koja je upisana u sudski registar na temelju dozvole nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja. Društvo za uzajamno osiguranje obavlja poslove osiguranja samo za svoje članove po načelu uzajamnosti. Društvo za uzajamno osiguranje ne može obavljati poslove reosiguranja.

24

1.3.3. Djelatnost društva za osiguranje Društvo za osiguranje smije obavljati samo poslove osiguranja u pojedinoj vrsti osiguranja za koju je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova osiguranja. Nadzorno tijelo za obavljanje poslova osiguranja i reosiguranja u smislu Zakona o osiguranju je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga – HANFA. Društvo za osiguranje može obavljati poslove osiguranja isključivo u skupini životnih osiguranja, odnosno isključivo u skupini neživotnih osiguranja. Iznimno od navedenog, društvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz skupine životnih osiguranja može obavljati i poslove osiguranja iz vrsta osiguranja od nezgode i zdravstvenog osiguranja, ako je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje navedenih vrsta osiguranja. Društvo za osiguranje, koje obavlja poslove osiguranja iz skupine neživotnih osiguranja isključivo iz vrsta osiguranja od nezgode i zdravstvenog osiguranja, takoñer iznimno može obavljati i poslove osiguranja iz pojedine vrste osiguranja iz skupine životnih osiguranja, ako je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje navedenih vrsta osiguranja. Društvo za osiguranje može obavljati i poslove koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi s poslovima osiguranja. Takvim se poslovima smatraju: 1) posredovanje kod prodaje odnosno prodaja predmeta koji pripadnu društvu za osiguranje po osnovi obavljanja poslova osiguranja, 2) poduzimanje mjera radi sprječavanja i otklanjanja opasnosti koje ugrožavaju osiguranu imovinu i osobe, 3) procjena stupnja izloženosti riziku osiguranog objekta i procjena šteta, 4) obavljanje drugih intelektualnih i tehničkih usluga u vezi s poslovima osiguranja.

Poslove reosiguranja može obavljati isključivo društvo za reosiguranje koje je dobilo dozvolu nadzornog tijela za obavljanje poslova reosiguranja. Društvo za reosiguranje mora poslove reosiguranja obavljati kao isključivu djelatnost.

Društvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja iz skupine životnih osiguranja, može obavljati i dopunska osiguranja koja, prije svega, obuhvaćaju osiguranja za slučaj invalidnosti u slučaju nezgode ili bolesti, osiguranja u slučaju smrti zbog nezgode i osiguranja u slučaju ozljede uključujući osiguranja nesposobnosti za rad zbog ozljede, pod uvjetom da su ti oblici osiguranja sklopljeni kao dopuna životnog osiguranja. 1.3.4. Temeljni kapital i dionice dioničkog društva za osiguranje i reosiguranje Temeljni kapital dioničkog društva za osiguranje ne smije biti manji od:

a) 15.000.000,00 kuna, ako društvo obavlja poslove osiguranja samo iz pojedine

vrste neživotnih osiguranja, b) 22.500.000,00 kuna, ako društvo obavlja poslove osiguranja iz svih vrsta

neživotnih osiguranja ili pojedine vrste osiguranja, c) 22.500.000,00 kuna, ako društvo obavlja poslove životnih osiguranja.

25

Temeljni kapital društva za reosiguranje ne smije biti manji od 22.500.000,00 kuna.1 Dionice dioničkog društva za osiguranje moraju glasiti na ime. Dionice dioničkog društva za osiguranje moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala dioničkog društva za osiguranje u sudski registar. Povlaštene dionice dioničkog društva za osiguranje mogu biti do najviše 25% ukupnih dionica dioničkog društva za osiguranje. Dionice dioničkog društva za osiguranje moraju biti izdane u nematerijaliziranom obliku. 1.3.5. Kapital društva za osiguranje Pri izračunu kapitala društva za osiguranje uzimaju se u obzir stavke osnovnog kapitala i stavke dopunskog kapitala. Pri izračunu osnovnog kapitala društva za osiguranje uzimaju se u obzir sljedeće stavke: 1) temeljni kapital dioničkog društva za osiguranje uplaćen na temelju redovitih dionica, odnosno uplaćeni temeljni kapital društva za uzajamno osiguranje i sredstva na računima članova društva za uzajamno osiguranje, 2) pričuve kapitala koje se ne odnose na obveze iz osiguranja te 3) prenesena dobit nakon odbitka dividendi koje se isplaćuju. Pri izračunu osnovnog kapitala društva za osiguranje kao stavke odbitka uzimaju se: 1) otkupljene vlastite dionice, 2) nematerijalna imovina, 3) preneseni gubitak i gubitak tekuće godine te 4) razlika nediskontiranih i diskontiranih tehničkih pričuva za štete. Pri izračunu dopunskog kapitala društva za osiguranje uzimaju se u obzir sljedeće stavke: 1) temeljni kapital uplaćen na temelju kumulativnih povlaštenih dionica, 2) podreñeni dužnički financijski instrumenti, 3) pričuve kapitala povezane s kumulativnim povlaštenim dionicama i 4) druge stavke. Podreñeni dužnički financijski instrumenti su vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti na temelju kojih imatelj u slučaju stečaja odnosno likvidacije izdavatelja ima pravo na isplatu nakon isplate drugih vjerovnika. Druge stavke su: a) vrijednost matematičke pričuve koja u izračunu ne uzima u obzir trošak odnosno dio troška pribave osiguranja iz premijskog izračuna umanjena za matematičke pričuve koja u izračunu uzima u obzir trošak pribave osiguranja iz premijskog izračuna. Troškovi pribave osiguranja u izračunu matematičke pričuve ne smiju prelaziti 3,5% od osigurane svote. Negativne vrijednosti u izračunu matematiče pričuve se postavljaju na nulu te b) pričuve s naslova vrednovanja imovine koje nisu izvanrednog karaktera. Zbroj osnovnog i dopunskog kapitala predstavlja jamstveni kapital društva za osiguranje.

Društvo za osiguranje mora u vezi sa svim poslovima osiguranja koje obavlja oblikovati odgovarajuće tehničke pričuve osiguranja, namijenjene pokriću budućih

1 Danom prijma Republike Hrvatske u Europsku uniju temeljni kapital dioničkog društva za osiguranje ne smije biti manji od: a) 17.500.000,00 kuna, ako društvo obavlja poslove osiguranja samo iz pojedine vrste neživotnih osiguranja, b) 26.250.000,00 kuna, ako društvo obavlja poslove osiguranja iz svih vrsta neživotnih osiguranja ili pojedine vrste osiguranja te c) 26.250.000,00 kuna, ako društvo obavlja poslove životnih osiguranja. Danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju temeljni kapital društva za reosiguranje ne smije biti manji od 26.250.000,00 kuna.

26

obveza iz osiguranja i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizlaze iz poslova osiguranja koje obavlja. U tu svrhu formiraju se tehničke pričuve, u koje ulaze: a) pričuve za prijenosne premije, b) pričuve za bonuse i popuste, c) pričuve šteta, d) druge tehničke pričuve osiguranja. 1.3.6. Uprava i nadzorni odbor društva za osiguranje Društvo za osiguranje mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zajedno zastupaju dioničko društvo za osiguranje. Uprava mora voditi poslove društva za osiguranje u Republici Hrvatskoj. Članovi uprave moraju biti u radnom odnosu s društvom za osiguranje na puno radno vrijeme. Za člana uprave dioničkog društva za osiguranje može biti imenovana osoba koja dobije odobrenje nadzornog tijela za obavljanje funkcije člana uprave društva za osiguranje. Član uprave društva za osiguranje može biti osoba koja: a) ima visoku stručnu spremu, b) ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za voñenje poslova društva, c) nije bila član uprave društva za osiguranje, odnosno drugoga trgovačkog društva nad kojim je pokrenut stečajni postupak, odnosno oduzeta dozvola za rad, d) ispunjava uvjete iz Zakona o trgovačkim društvima za člana uprave, e) nije član uprave, odnosno prokurist drugog trgovačkog društva. Pod stručnim kvalifikacijama i iskustvom podrazumijeva se najmanje trogodišnje iskustvo na rukovodećim položajima u društvu, odnosno šest godina iskustva na poslovima koji se mogu usporediti s poslovima društva za osiguranje. Članovi uprave društva za osiguranje, uz ostalo, dužni su:

� osigurati poslovanje društva za osiguranje sukladno odredbama Zakona o osiguranju i propisima donesenim na temelju tog Zakona odnosno sukladno drugim zakonima kojima se ureñuje poslovanje društva za osiguranje te propisima donesenim na temelju tih zakona,

� osigurati praćenje rizika kojima je izloženo društvo za osiguranje u svom poslovanju, te donositi odgovarajuće mjere za ograničavanje rizika,

� ustrojiti sustav internih kontrola u svim područjima poslovanja kao i internu reviziju,

� osigurati voñenje poslovnih knjiga te poslovne dokumentacije, � osigurati sastavljanje financijskih i drugih izvještaja.

Nadzorni odbor društva za osiguranje, osim nadležnosti koje su propisane Zakonom o trgovačkim društvima, ima i sljedeće nadležnosti:

• daje upravi suglasnost za odreñivanje poslovne politike društva za osiguranje, • daje upravi suglasnost za odreñivanje financijskog plana društva za osiguranje, • daje upravi suglasnost za odreñivanje ustrojstva sustava internih kontrola, • daje upravi suglasnost za odreñivanje okvirnog godišnjeg programa rada

interne revizije.

Članovi nadzornog odbora društva za osiguranje dodatno:

• nadziru primjerenost postupaka i učinkovitosti djelovanja interne revizije,

27

• raspravljaju o činjenicama koje su utvrñene od strane nadzornog tijela osiguranja, Porezne uprave i drugih nadzornih tijela tijekom postupka nadzora nad društvom za osiguranje,

• provjeravaju financijske izvještaje društva za osiguranje o čemu su dužni sastaviti pisano izvješće skupštini,

• obrazlažu skupštini dioničara svoje mišljenje uz godišnje izvješće interne revizije i mišljenje uz godišnje izvješće uprave.

Članovi nadzornog odbora društva za osiguranje solidarno su odgovorni društvu za osiguranje za štetu koja je nastala zbog zanemarivanja njihovih obveza, osim ako dokažu da su pošteno i savjesno ispunjavali svoje dužnosti. Za člana nadzornog odbora društva za osiguranje osoba može biti imenovana jedino pod uvjetima da: 1) ispunjava uvjete iz Zakona o trgovačkim društvima za člana nadzornog odbora te da 2) nije bila član uprave društva nad kojim je provedena likvidacija, stečaj ili posebna uprava. Članom nadzornog odbora društva za osiguranje ne može biti imenovana osoba: a) koja je povezana s pravnim osobama u kojima društvo za osiguranje ima udio od više od 5% prava glasa ili takav udio u njihovu temeljnom kapitalu, b) koja je član nadzornog odbora ili uprave ili prokurist u drugom društvu za osiguranje, drugom financijskom koncernu ili drugoj financijskoj instituciji, c) koja nije bila razriješena dužnosti člana uprave društva za osiguranje po nalogu nadzornog tijela, te d) kojoj nadzorno tijelo nije odbilo izdati odobrenje za obavljanje funkcije člana uprave i to najmanje godinu dana od dana donošenja rješenja kojim se odbija izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave.

Društvo za osiguranje statutom može odrediti da umjesto uprave i nadzornog odbora ima upravni odbor.

28

2. UVOD U RAČUNOVODSTVO FINANCIJSKIH INSTITUCIJA Sukladno odredbama Zakona o računovodstvu poduzetnici su dužni voditi poslovne knjige prema temeljnim načelima urednog knjigovodstva, tako da u njima budu vidljivi poslovni dogañaji u svezi s imovinom, obvezama, kapitalom te prihodima i rashodima. Jednako tako, poduzetnici su u obvezi sastavljati propisane financijske izvještaje. Sve navedeno odnosi se i na financijske institucije. Uz Zakon o računovodstvu, koji propisuje primjenu Meñunarodnih standarda financijskog izvještavanja, za banke je od posebnog značenja primjenjivanje:

• Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, • Zakona o kreditnim institucijama, • Zakona o porezu na dobit, (te) • raznih odluka i naputaka iz područja bankovnog poslovanja od strane središnje

monetarne institucije – Hrvatske narodne banke. Za kreditne unije, uz Zakon o računovodstvu, posebno značenje imaju:

o Zakon o kreditnim unijama, o Zakon o porezu na dobit, (te) o razne odluke koje propisuje Hrvatska narodna banka.

Uz Zakon o računovodstvu, na društva za osiguranje posebno se odnose:

� Zakon o osiguranju, � Zakon o porezu na dobit, (kao i) � razne odluke koje propisuje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

Knjigovodstvo odnosno računovodstvo je temeljni izvor relevantnih informacija bez kojih upravljačke strukture teško da mogu uspješno i pravodobno donositi odgovarajuće odluke. Poslovni ljudi računovodstvo uobičajeno nazivaju “poslovnim jezikom”, jer im upravo računovodstveni podaci služe za prezentiranje aktivnosti njihovog društva, te razumijevanju rezultata poslovnih transakcija i tumačenju financijskog stanja njihovih organizacija.

Često se u semantičkom smislu poistovjećuju računovodstvo i knjigovodstvo. Neovisno o njihovoj sličnosti treba konstatirati kako računovodstvo (accounting) pokriva šire područje od knjigovodstva (bookkeeping). Pojednostavljeno, računovoñe bi trebale utvrditi što i kako učiniti, a knjigovoñe to realizirati. Drugim riječima računovoñe bi trebale počinjati tamo gdje knjigovoñe prestaju. Uz ostalo i hrvatski Zakon o računovodstvu (Narodne novine, br. 109/07) već svojim nazivom upućuje na zaključak kako izmeñu knjigovodstva i računovodstva ne stoji znak jednakosti, već da se knjigovodstvo tretira tek jednim dijelom računovodstva.

Budući da su u prethodnom poglavlju obrañene i definirane financijske institucije neće biti teško, priključujući jednu od brojnih definicija računovodstva, pojmovno odrediti računovodstvo financijskih institucija. Dakle, računovodstvo financijskih institucija može se definirati kao umijeće bilježenja, klasificiranja i sažimanja

29

transakcija u bankama, kreditnim unijama, društvima za osiguranje i ostalim financijskim institucijama uz interpretiranje njihovih rezultata. 2.1. Zakon o računovodstvu i organizacija računovodstvene funkcije u financijskim institucijama Zakon o računovodstvu utvrñuje dvije temeljne obveze svakog poslovnog subjekta, pa tako i financijskih institucija, a koje se odnose na:

� voñenje poslovnih knjiga, (i) � sastavljanje financijskih izvještaja.

Te obveze ureñene su odredbama Zakona o računovodstvu koje govore o knjigovodstvenim ispravama (čl. 5.-7.) i poslovnim knjigama (čl. 8.-10.), odnosno financijskim izvještajima (čl. 15.). Kreditne institucije (banka, štedna banka, stambena štedionica) su dužne voditi poslovne knjige po načelima urednosti i ažurnosti. Svaki poslovni dogañaj treba biti evidentiran u poslovnim knjigama najkasnije u roku od osam dana od njihova nastanka.

Banke, štedne banke i stambene štedionice sastavljaju sljedeće financijske izvještaje:

� bilancu, � račun dobiti i gubitka, � izvještaj o novčanom toku, � izvještaj o promjenama kapitala, (i) � bilješke uz financijske izvještaje.

Zakon o računovodstvu (čl. 13.) upućuje sve one koji su ga dužni primjenjivati na izravnu primjenu Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja (HSFI) te Meñunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI). Budući da su razvrstane u skupinu velikih poduzetnika, financijske institucije primjenjuju Meñunarodne standarde financijskog izvještavanja.

Temeljem Zakona o kreditnim unijama (čl. 46.) kreditne unije dužne su sastavljati financijske izvještaje prema Zakonu o računovodstvu i drugim propisima. Sukladno Odluci o financijskim izvještajima kreditnih unija (Narodne novine, br. 71/07, 75/07), kreditne unije sastavljaju sljedeće financijske izvještaje: opće podatke, račun dobiti i gubitka, bilancu i izvanbilančne stavke.

Računovodstvo osiguravajućih društava obilježavaju odreñene specifičnosti koje ga čine različitim od računovodstva banaka i drugih financijskih institucija. Uz Meñunarodni standard financijskog izvještavanja 7 – “Financijski instrumenti: objavljivanje”, koji primjenjuju sve financijske institucije, na društva za osiguranje posebno se odnosi MSFI 4 – “Ugovori o osiguranju”. Društva za osiguranje sastavljaju sljedeće financijske izvještaje: izvještaj o financijskom položaju (bilanca),

30

izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (račun dobiti i gubitka), izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke uz financijske izvještaje. Zakon o računovodstvu nigdje ne propisuje organizaciju računovodstvene funkcije, ali zato detaljno obvezuje poduzetnike što su sve dužni osigurati u vidu evidencija ustrojavanjem posebnog računovodstvenog odjela. Iako Zakon o računovodstvu nigdje eksplicitno ne govori o organizaciji računovodstva, on ipak propisuje sljedeće:

� poslovne knjige (dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige) vode se po načelu sustava dvojnog knjigovodstva,

� knjigovodstvo mora biti tako ustrojeno da trećoj stručnoj osobi omogući uvid u poslovne dogañaje prema njihovu nastajanju,

� unos podataka u poslovne knjige temelji se na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama,

� knjigovodstvena isprava je pisani dokument ili elektronički zapis o nastalom poslovnom dogañaju, a služi kao podloga za unošenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljenim poslovnim dogañajem,

� knjigovodstvena isprava sastavlja se na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog dogañaja, osim onih isprava koje se sastavljaju u knjigovodstvu poduzetnika,

� sadržaj knjigovodstvene isprave mora biti takav da nedvojbeno i istinito predstavlja poslovni dogañaj i da obuhvaća sve podatke potrebne za unos u poslovne knjige,

� knjigovodstvena isprava sastavlja se u jednom primjerku ili u više primjeraka, � knjigovodstvena isprava sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti

ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni, � knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena

telekomunikacijskim putem, preslika izvorne isprave ili isprava na elektroničkom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja izvorne isprave, odnosno razlog upotrebe preslike i potpisana je od osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika ili osobe na koju je prenesena ovlast,

� knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronički zapis može umjesto potpisa osobe ovlaštene za zastupanje poduzetnika ili osobe na koju je prenesena ovlast sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovlaštene za izdavanje knjigovodstvene isprave ili mora biti potpisana sukladno zakonu koji ureñuje elektronički potpis,

� osoba ovlaštena za zastupanje ili osoba na koju je prenesena ovlast jamči potpisom na knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna,

� poduzetnik je dužan, prije unosa podataka iz knjigovodstvene isprave u poslovne knjige, provjeriti ispravnost i potpunost knjigovodstvene isprave,

� knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorne isprave, na nositelju elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografske obrade.

Podrazumijevajući obvezu udovoljavanja prethodno istaknutih zahtjeva iz Zakona o računovodstvu, ostavljeno je svakoj financijskoj instituciji da prilagoñeno svojim potrebama ustroji računovodstvenu funkciju koja će biti u funkciji efikasnijeg ostvarivanja ciljeva financijskih institucija.

31

2.2. Meñunarodni standardi financijskog izvještavanja i računovodstvene politike financijskih institucija S ciljem ujednačavanja računovodstvenih propisa na meñunarodnoj razini razvijeni su Meñunarodni računovodstveni standardi (International Accounting Standards – IAS). Od 2004. godine počinju se razvijati Meñunarodni standardi financijskog izvještavanja (International Financial Reporting Standards – IFRS). Meñunarodni standardi financijskog izvještavanja (dalje: MSFI) razvijaju potpuno nove standarde, ali uključuju i Meñunarodne računovodstvene standarde koji su revidirani 2004. godine. Za financijske institucije najvažniji su MSFI 7 - “Financijski instrumenti: objavljivanje”, Meñunarodni računovodstveni standard (MRS) - 32 “Financijski instrumenti: prezentiranje” i MRS - 39 “Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje”. Jasno, i drugi MRS-i imaju značenje za evidentiranje i objavljivanje transakcija u poslovanju financijskih institucija. Neki od njih imaju veće (primjerice, MRS - 10 “Dogañaji nakon izvještajnog razdoblja ”, MRS - 18 “Prihodi”, MRS - 37 “Rezerviranja, nepredviñene obveze i nepredviñena imovina, ...), a neki neprimjetno značenje (primjerice, MRS - 2 “Zalihe”).

U nastavku se, zbog njegove važnosti za financijske institucije, u kratkim crtama obrañuje MSFI 7 – “Financijski instrumenti: objavljivanje” te obrazlažu računovodstvene politike financijskih institucija. 2.2.1. Meñunarodni standard financijskog izvještavanja 7 – Financijski instrumenti: objavljivanje

Objavom Meñunarodnog standarda financijskog izvještavanja 7 – “Financijski instrumenti: objavljivanje”, koji se primjenjuje od 2008. godine, povučen je MRS 30 – “Objavljivanje u financijskim izvještajima banaka i sličnih financijskih institucija”. Bitna razlika izmeñu MRS-a 30 i MSFI-a 7 je u tome što MSFI 7 nije namijenjen samo bankama, kao što je bio slučaj s MRS-om 30, nego svim poduzetnicima. Ipak, MSFI 7 najčešće će, po prirodi stvari, i dalje upotrebljavati banke, ali i cijeli financijski sektor koji, sukladno Zakonu o računovodstvu (čl. 3.), spada u velike poduzetnike. Zbog činjenice što taj standard nije namijenjen samo bankama, u nastavku se rabi riječ poduzetnik koja se odnosi na sve financijske institucije, ali i ostala trgovačka društva koja su MSFI 7 dužna primjenjivati. MSFI 7 zahtijeva da se u financijskim izvještajima objavljuju podaci koji će njihovim korisnicima omogućiti kvalitetniji uvid u financijske instrumente u kontekstu procjene financijskog položaja i rezultata poslovanja poduzetnika kao i vrste rizika koji proizlaze iz tih financijskih instrumenata. Od poduzetnika se očekuje da financijske instrumente razvrsta u odreñene klase (razrede) primjerene vrsti i obilježjima financijskih instrumenata. Razvrstavanje financijskih instrumenata prema MSFI-u 7 razlikuje se od razvrstavanja financijskih instrumenata prema zahtjevima MRS-39 “Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje”. Tako poduzetnici trebaju razvrstati financijske instrumente na:

32

� financijske instrumente koji se vode po amortiziranom trošku, � financijske instrumente koji se vode po fer vrijednosti, (te) � financijske instrumente izvan djelokruga ovoga standarda.

U djelokrug ovoga standarda (MSFI 7) spadaju svi financijski instrumenti osim onih koji su ureñeni MSFI-em 3, MRS-om 19, MRS-om 27, MRS-om 28, MRS-om 31, MRS-om 32 i MRS-om 39. Financijski instrument je svaki ugovor na osnovi kojega nastaje financijska imovina jednog društva i financijski dug ili kapitalni instrument drugog društva. Financijski instrumenti klasificiraju se na financijsku imovinu i financijske obveze te izvedene i neizvedene financijske instrumente. Financijska imovina odnosi se na novac, potraživanja od kupaca i financijska ulaganja, koja mogu biti vlasnička ili dužnička. Financijske obveze su primljeni zajmovi, obveze prema dobavljačima te druge obveze koje nastaju pri sklapanju financijskih poslova (primjerice, obveze iz terminskog posla). Prema MSFI 7 potrebno je u bilanci ili bilješkama uz financijske izvještaje objaviti sljedeće skupine financijskih instrumenata (financijske imovine i financijskih obveza):

� financijska imovina prema fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka uz odvojeno prikazivanje imovine koja je kao takva prikazana pri prvom priznavanju,

� imovina koja je svrstana u skupinu imovine namijenjene trgovanju, � ulaganja koja se drže do dospijeća, � zajmovi i potraživanja, � financijska imovina raspoloživa za prodaju, � financijske obveze prema fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka uz odvojeno

prikazivanje obveza koje su kao takve odreñene pri prvom priznavanju odnosno obveza koje su prikazane kao financijski instrumenti namijenjeni trgovanju.

U računu dobiti i gubitka ili u bilješkama uz financijske izvještaje potrebno je objaviti:

1. neto dobit ili gubitak od: a) financijske imovine ili financijskih obveza svrstanih u skupine koje se

evidentiraju po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka s posebnom naznakom imovine koja je kao takva razvrstana od početka te imovine koja je svrstana u skupinu s namjerom trgovanja,

b) financijske imovine raspoložive za prodaju uz odvojen prikaz iznosa prenesenih iz glavnice i priznatih u računu dobiti i gubitka i iznosa koji su izravno priznati u glavnicu,

c) ulaganja koja se drže do dospijeća, d) zajmova i potraživanja, e) financijskih obveza utvrñenih prema amortiziranom trošku.

2. ukupne prihode i rashode izračunane metodom efektivnog kamatnjaka (efektivne kamate) za financijske obveze i financijsku imovinu koje nisu obračunane po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka,

33

3. prihode i rashode od naknada, osim onih uključenih u efektivni kamatnjak od: a) financijske imovine ili financijskih obveza koje nisu obračunane prema

fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka, b) povjereničkim ili drugim fiducijarnim poslovima na temelju kojih se

imovina drži i ulaže u ime drugih, 4. prihode od kamata na smanjenoj financijskoj imovini, 5. iznose gubitaka zbog smanjenja za svaku klasu financijske imovine.

MSFI 7 zahtijeva da se za svaku vrstu rizika koji proizlazi iz financijskih instrumenata objavi izloženost riziku te navedu ciljevi, politike i procesi upravljanja rizicima, kao i metode korištene za procjene rizika. Pri tome se misli prvenstveno na kreditni rizik, rizik likvidnosti te tržišni rizik, ali i na valutni rizik, kamatni rizik kao i ostale cjenovne rizike. Kreditni rizik je rizik da će jedna strana financijskog instrumenta drugoj strani prouzročiti financijske gubitke zbog neispunjenja obveze. Rizik likvidnosti je rizik da će se subjekt suočiti s poteškoćama pri ispunjavanju financijskih obveza. Tržišni rizik je rizik fluktuacije fer vrijednosti ili budućih novčanih tokova po financijskim instrumentima zbog promjena tržišnih cijena. Valutni rizik je rizik fluktuacije fer vrijednosti ili budućih novčanih tokova po financijskim instrumentima zbog promjena valutnih tečajeva. Kamatni rizik nastaje kao promjena fer vrijednosti ili budućih novčanih tokova po financijskim instrumentima zbog promjena tržišnih kamatnih stopa. Ostali cjenovni rizici pojavljuju se kao rizici fluktuacije fer vrijednosti ili budućih novčanih tokova po financijskim instrumentima zbog promjena tržišnih cijena (ne od kamata i valutnih tečajeva) proizašlih iz prirode pojedinoga financijskog instrumenta ili njegova izdavatelja te drugih čimbenika koji utječu na sve financijske instrumente kojima se trguje na tržištu. 2.2.2. Računovodstvene politike financijskih institucija Uprave financijskih institucija za potrebe eksternih korisnika sastavljaju financijske izvještaje usklañene s Meñunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Sastavljanje financijskih izvještaja temelji se na sljedećim računovodstvenim načelima (pretpostavkama):

� načelu nastanka dogañaja, prema kojem se prihodi i troškovi utvrñuju s nastankom dogañaja, tj. priznaju se kad su zarañeni, odnosno kad su nastali (a ne kad je novac primljen ili isplaćen), te se unose u financijske izvještaje razdoblja na koje se odnose, (i)

� načelu neograničenog vremena poslovanja, prema kojem će subjekt nastaviti poslovanje na neograničeno vrijeme u doglednoj budućnosti.

Financijski izvještaji financijskih institucija moraju biti jasni i razumljivi, te utemeljeni na prihvaćenim računovodstvenim politikama. Kako bi se financijski izvještaji mogli razumjeti potrebno je objavljivati računovodstvene politike na kojim su oni zasnovani. Objavljivanje tih računovodstvenih politika treba biti sastavni dio financijskih izvještaja.

34

Kako o istom pitanju često postoji mogućnost izbora više računovodstvenih politika potrebno je da se uprava financijske institucije pridržava sljedećih kriterija:

� razboritost - ali na način da se time ne prave tihe pričuve te prekomjerna rezerviranja,

� suština važnija od oblika/forme - transakcije treba prezentirati u skladu s njihovom stvarnošću, a ne samo u skladu s njihovim zakonskim oblikom, (i)

� značajnost - financijski izvještaji trebaju objaviti sve pozicije koje su dovoljno značajne da mogu utjecati na donošenje odluka.

MRS-i sami za sebe nemaju praktičnu vrijednost, ako nisu ugrañeni u računovodstvene politike financijskih institucija. Računovodstvene politike u financijskim institucijama u pravilu se odnose na:

� priznavanje glavnih vrsta prihoda i rashoda, � vrednovanje ulaganja i vrijednosnih papira kojima se posluje, � razlikovanje onih transakcija i drugih dogañaja koji imaju za posljedicu

nastanak sredstava i obveza u bilanci te onih transakcija i drugih dogañaja koji samo uzrokuju nastanak mogućih (nepredviñenih) dogañaja i preuzetih financijskih obveza,

� osnovu za utvrñivanje gubitaka po plasmanima te za otpisivanje nenaplativih plasmana, (i)

� osnovu za utvrñivanje troškova općih bankarskih rizika i računovodstveni postupak s takvim troškovima.

Računovodstvene politike obuhvaćaju načela, osnove, konvencije, pravila i postupke prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvještaja te predstavljaju pravila za provedbu opće poslovne politike koja se dosljedno primjenjuju iz razdoblja u razdoblje. Promjene računovodstvene politike mogu se izvršiti samo ako to zahtijeva zakon ili tijelo koje donosi računovodstvene standarde i ako takve promjene znače prikladniju prezentaciju financijskih izvještaja financijskih institucija. Promjene računovodstvenih politika usvaja uprava financijske institucije izmjenom odnosno dopunom odluke o računovodstvenim politikama. Usvojene promjene i učinak promjena u računovodstvenoj politici, zajedno s razlozima, potrebno je objaviti u financijskim izvještajima. Nema unificirane odluke o računovodstvenim politikama financijskih institucija, s obzirom na to da se “pravila ponašanja” nužno razlikuju od jedne do druge financijske institucije. Slijedeći logiku i prirodu posla svaka će financijska institucija svoju odluku o računovodstvenim politikama formulirati na sebi najprikladniji način. Računovodstvenim politikama posvećen je i MRS 8 - ''Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške''.

35

3. KONTNI PLAN

U cilju osiguranja podataka za potrebe monetarne i devizne politike i ostvarivanja ostalih funkcija centralne banke, Hrvatska narodna banka donijela je kontni plan koji su obvezne primjenjivati banke za poslove koje obavljaju u svoje ime i za svoj račun. Ti poslovi se uključuju u bilancu banke. Analitičke račune za svoje interne potrebe banke mogu propisivati samo u okviru jedinstvenih računa utvrñenih kontnim planom za banke. Evidenciju poslova u ime i za račun odnosno po nalogu drugih osoba (mandatni poslovi), koji se ne uključuju u bilancu, financijske institucije mogu voditi primjenom ovoga ili posebnog kontnog plana, kojeg same propišu.

Banke u svojim poslovnim knjigama i financijskim izvještajima odreñene kategorije svoje imovine i obveza klasificiraju po institucionalnim sektorima. Institucionalni sektori su skupine funkcionalno istih institucionalnih jedinica. Institucionalne jedinice su svi ekonomski entiteti koji su sposobni da posjeduju sredstva, da se zadužuju te da ostvaruju ekonomske aktivnosti i obavljaju transakcije s ostalim institucionalnim jedinicama.

Dva su osnovna tipa institucionalnih jedinica:

� fizičke osobe, (i) � pravne osobe.

U agregatnom obliku postoje dva osnovna institucionalna sektora:

� rezidenti - nacionalna privreda, (i) � nerezidenti - strana privreda.

Rezidenti su sve institucionalne jedinice (fizičke i/ili pravne osobe) čiji je ekonomski interes vezan uz nacionalnu privredu. Nerezidenti su sve fizičke i/ili pravne osobe koje ekonomski interes pronalaze van granica nacionalne privrede. U okviru skupine rezidenata klijenti se razvrstavaju u pet sektora, i to:

� nefinancijske institucije – trgovačka društva (državna trgovačka društva i ostala trgovačka društva – podsektori);

� financijske institucije (Hrvatska narodna banka, banke, ostale bankovne institucije (uključujući stambene štedionice osnovane prema Zakonu o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje), Hrvatska banka za obnovu i razvitak – HBOR, nebankovne institucije, banke u stečaju - podsektori);

� državne jedinice (Republika Hrvatska – središnja država u užem smislu, republički fondovi, lokalna država – podsektori),

� neprofitne institucije koje opslužuju stanovništvo (neprofitne institucije – podsektor), (te)

� stanovništvo – domaćinstva (stanovništvo / domaćinstva – podsektor).

36

U okviru skupine nerezidenata klijenti se razvrstavaju u jedan sektor - strane osobe, koji ima pet podsektora:

� strane financijske institucije, � strane države (vlade), � strana trgovačka društva, � strane fizičke osobe, (i) � strane neprofitne institucije.

Sukladno ovim kriterijima sektorskog grupiranja klijenata u kontnom planu za banke kao sastavni dio konta susreću se sljedeće oznake za sektore i podsektore:

Naziv sektora / podsektora Oznake sektora Oznake podsektora REZIDENTI Nefinancijske institucije - trgovačka društva 0 Državna trgovačka društva 00 Ostala trgovačka društva 01 Financijske institucije 1 Hrvatska narodna banka 10 Banke 11 Ostale bankovne institucije 12 Hrvatska banka za obnovu i razvitak 13 Nebankovne financijske institucije 14 Banke u stečaju 15 Državne jedinice 2 Republika Hrvatska (središnja država) 20 Republički fondovi 21 Lokalna država 22 Neprofitne institucije 3 30 Stanovništvo 4 40 NEREZIDENTI 9 Strane financijske institucije 92 Strane države (vlade) 94 Strana trgovačka društva 95 Strane fizičke osobe 96 Strane neprofitne institucije (rn 70 i 71) 97

Nedospjela potraživanja i obveze s fiksnim rokovima dospijeća iskazuju se na kontima glavne knjige prema ugovorenim (izvornim) rokovima dospijeća, a nakon isteka ugovorenog roka dospijeća nenaplaćena potraživanja prenose se na propisane račune dospjelih potraživanja.

U nastavku se prikazuje sintetički kontni plan za banke.

37

3.1. Kontni plan za banke

Razred O (Materijalna i nematerijalna imovina, trajna ulaganja i otkupljene vlastite dionice)

00 - dugotrajna materijalna imovina 01 - dugotrajna nematerijalna imovina 02 - predujmovi za dugotrajnu imovinu i dugotrajna imovina u pripremi 03 - ulaganja u zajedničke pothvate (MRS 31) 04 - ulaganja u pridružene kompanije (MRS 28) 05 - ulaganja u povezana društva / podružnice (MRS 27) 06 - ostala materijalna imovina 07 - materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja kojoj je od preuzimanja proteklo više od dvije godine 08 - materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja kojoj je od preuzimanja proteklo manje od dvije godine 09 - otkupljene vlastite dionice

Razred 1 (Novčana sredstva, plemeniti metali, tekuća potraživanja i interni obračuni)

10 - novčana sredstva, čekovi, plemeniti i slični metali 11 - potraživanja na osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda (valutna klauzula) 12 - potraživanja na osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda, prihoda od dionica i ostalih vrijednosnih papira s promjenljivim prinosom 13 - potraživanja u devizama na osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda, prihoda od dionica i ostalih vrijednosnih papira s promjenljivim prinosom 14 - ostala potraživanja 15 - ostala potraživanja u devizama 16 - sredstva u obračunu 17 - potraživanja iz internih odnosa organizacijskih dijelova banke 19 - plaćeni troškovi budućeg razdoblja

Razred 2 (Tekuće obveze i interni obračuni) 20 - obveze prema zaposlenicima, druge obveze iz prihoda i dobitka i obveze za poreze 21 - obveze na osnovi kamatnih i nekamatnih troškova (valutna klauzula) 22 - obveze na osnovi kamatnih i nekamatnih troškova 23 - obveze u devizama na osnovi kamatnih i nekamatnih troškova 24 - obveze po ostalim osnovama 25 - obveze po ostalim osnovama u devizama 26 - obveze u obračunu 27 - obveze iz internih odnosa organizacijskih dijelova banke 28 - rezerviranja za obveze 29 - odgoñeno plaćanje troškova i prihodi budućeg razdoblja

38

Razred 3 (Devizna sredstva) 30 - strana gotovina i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu 31 - devizni računi kod banaka 32 - potraživanja za izvršena plaćanja po garancijama i drugim jamstvima u devizama 33 - devizni depoziti 34 - devizni krediti 35 - vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se drže radi trgovanja 36 - vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama raspoloživi za prodaju 37 - vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se drže do dospijeća 38 - vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG (kojima se aktivno ne trguje) 39 - derivatna financijska imovina u devizama (fer vrijednost derivata)

Razred 4 (Plasmani u vrijednosne papire i slične financijske instrumente)

40 - vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja 41 - vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti s valutnom klauzulom koji se drže radi trgovanja 42 - vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju 43 - vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti s valutnom klauzulom raspoloživi za prodaju 44 - vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća 45 - vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti s valutnom klauzulom koji se drže do dospijeća 47 - vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG (kojima se aktivno ne trguje) 48 - vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti uz valutnu klauzulu koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG (kojima se aktivno ne trguje) 49 - derivatna financijska imovina (fer vrijednost derivata)

Razred 5 (Plasmani u kredite, depozite i financijski lizing)

50 - krediti 51 - krediti s valutnom klauzulom 52 - depoziti 53 - depoziti s valutnom klauzulom 54 - potraživanja za izvršena plaćanja po garancijama i drugim jamstvima 55 - akceptni krediti (akceptirane mjenice) 56 - repo i prekonoćni krediti 57 - repo krediti s valutnom klauzulom 58 - financijski najam (lizing) 59 - financijski najam (lizing) s valutnom klauzulom

39

Razred 6 (Rashodi i prihodi i financijski rezultat poslovanja)

60 - kamatni troškovi 61 - nekamatni troškovi na osnovi naknada/provizija za bankovne usluge 62 - opći administrativni troškovi i amortizacija 63 - izvanredni rashodi, rezerviranja za nepredviñene obveze i ostali nekamatni troškovi 64 - ostali nekamatni prihodi/troškovi na neto osnovi 65 - prihodi od vlasničkih ulaganja 66 - kamatni prihodi 67 - nekamatni prihodi od naknada/provizija za bankovne usluge 68 - izvanredni prihodi i ostali nekamatni prihodi 69 - financijski rezultat poslovanja

Razred 7 (Obveze u devizama)

70 - redovni devizni računi 71 - posebni devizni računi pravnih osoba, devizni računi i devizni štedni ulozi po viñenju stanovništva 72 - obveze po izdanim vrijednosnim papirima u devizama 73 - primljeni oročeni devizni depoziti 74 - primljeni devizni krediti 77 - financijske obveze u devizama koje se drže radi trgovanja (obveze isporuke vrijednosnih papira) 79 - derivatne financijske obveze u devizama (fer vrijednost)

Razred 8 (Obveze u domaćoj valuti)

80 - depoziti po žiro i tekućim računima 81 - štedni depoziti po viñenju i ostali privremeni (ograničeni) depoziti 82 – izdani dužnički vrijednosni papiri 83 - primljeni oročeni depoziti 84 - primljeni kunski krediti 85 - primljeni depoziti s valutnom klauzulom 86 - primljeni krediti s valutnom klauzulom 87 - financijske obveze koje se drže radi trgovanja (obveza isporuke vrijednosnih papira) 88 - obveze na osnovi financijskog najma (lizinga) 89 – derivatne financijske obveze (fer vrijednost)

Razred 9 (Kapital i izvanbilančni zapisi)

90 - temeljni kapital i rezerve (osnovni kapital) 91 - dopunski kapital (u kunama) 92 - dopunski kapital uz valutnu klauzulu 93 - dopunski kapital u devizama

40

izvanbilančni zapisi (skupine računa 94 do 95 derivatni financijski instrumenti)

94 - ugovorena vrijednost derivatnih financijskih instrumenata (aktivni analitički računi i protustavka pasivnim računima skupine 95) 95 - ugovorena vrijednost derivatnih financijskih instrumenata (pasivni analitički računi i protustavka aktivnim računima skupine 94)

izvanbilančni zapisi

(skupine računa 96 do 99 klasični izvanbilančni zapisi) 96 - aktivni (klasični) izvanbilančni zapisi i protustavke za pasivne zapise u skupini 97, 98 i 99) 97 - pasivni (klasični) izvanbilančni zapisi (potencijalne obveze) u domaćoj valuti 98 - pasivni (klasični) izvanbilančni zapisi (potencijalne obveze) u stranoj valuti 99 - ostali pasivni (klasični) izvanbilančni zapisi (neutralni poslovi) i protustavke za aktivne zapise u skupini 96)

Na kraju se daje pregled sličnosti i razlika kontnog plana za banke i kontnog plana za trgovačka društva u industriji, trgovini i drugim djelatnostima. Potrebno je obratiti pozornost na aktivne (A) i pasivne (P) razrede. Znakove približne sličnosti potrebno je prihvatiti uvjetno.

Sličnosti i razlike kontnog plana za banke i

kontnog plana za nefinancijska trgovačka društva

Kontni plan banaka (razred)

Približno isti (≈) / Različiti (#)

Kontni plan nefinancijskih trgovačkih društava (razred)

0 (A) ≈ 0 (A) 1 (A) ≈ 1 (A) 2 (P) ≈ 2 (P) 3 (A) # 3 (A) 4 (A) # 4 5 (A) # 5

6 # 6 (A) 7 (P) # 7 8 (P) # 8 9 (P) ≈ 9 (P)

41

3.2. Kontni plan za kreditne unije Nakon što je predstavljen kontni plan za banke u nastavku se prikazuje kontni plan za kreditne unije. Kreditne unije su dužne voditi glavnu knjigu koristeći se računima koji su propisani Odlukom o kontnom planu za kreditne unije (Narodne novine, br. 71/07). U okviru skupina računa, odnosno pojednih računa propisanih kontnim planom, kreditna unija može detaljnije raščlanjivati račune prema svojim potrebama. Razred 0 (Materijalna i nematerijalna imovina)

00 – dugotrajna materijalna imovina 01 – nematerijalna imovina 02 – materijalna i nematerijalna imovina u pripremi 03 – kratkotrajna materijalna imovina 04 – materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja

Razred 1 (Novčana sredstva, tekuća potraživanja i interni obračuni)

10 – novčana sredstva na računu kod banke i gotov novac u blagajni 12 – potraživanja na osnovi dospjelih kamatnih prihoda 13 – potraživanja na osnovi dospjelih naknada (nekamatni prihodi) 14 – ostala potraživanja 15 – potraživanja za povratne novčane pomoći članovima kreditne unije 16 – sredstva u obračunu 17 – potraživanja iz internih odnosa organizacijskih dijelova kreditne unije 19 – plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjeli obračunani prihodi

Razred 2 (Tekuće obveze i interni obračuni)

20 – obveze prema zaposlenicima 21 – obveze za porez na dobitak i druge poreze 22 – obveze na osnovi dospjelih kamatnih troškova 23 – obveze na osnovi dospjelih naknada za financijske usluge (nekamatni

troškovi) 24 – obveze po ostalim osnovama 26 – obveze u obračunu 27 – obveze iz internih odnosa organizacijskih dijelova kreditne unije 28 – rezerviranja za nepredviñene obveze 29 – prihodi budućeg razdoblja i odgoñeno plaćanje troškova

Razred 3 (Devizna sredstva)

30 – strani gotov novac i čekovi koji glase na stranu valutu 31 – devizni računi kod banke

42

Razred 5 (Plasmani u kredite i depozite)

50 – krediti 52 – depoziti kod banaka 54 – potraživanja za obavljena plaćanja po jamstvima

Razred 6 (Troškovi/prihodi i financijski rezultat poslovanja)

60 – kamatni troškovi 61 – troškovi naknada za financijske usluge (nekamatni troškovi) 62 – opći administrativni troškovi i amortizacija

63 – ostali troškovi 64 – ostali nekamatni troškovi/prihodi (na neto osnovi) 65 – troškovi ispravaka vrijednosti plasmana i rezerviranja za rizične

izvanbilančne stavke 66 – kamatni prihodi od kredita i sličnih plasmana 67 – prihodi od naknada (osim onih koji pripadaju kamatnim prihodima) 68 – ostali prihodi 69 – financijski rezultat poslovanja

Razred 8 (Primljeni depoziti i krediti) 81 – štedni depoziti po viñenju 83 – oročeni depoziti 84 – primljeni krediti 88 – obveze na osnovi financijskog lizinga Razred 9 (Članski udjeli, pričuve i izvanbilančni zapisi) 90 – uplaćeni članski udjeli 91 – pričuve iz raspodjele dobitka i nerasporeñeni dobitak 92 – ostale pričuve Izvanbilančni zapisi 96 – aktivni izvanbilančni zapisi i protustavke za pasivne zapise 97 – pasivni zapisi / rizične izvanbilančne stavke 99 – protustavke za aktivne zapise i pasivni izvanbilančni zapisi za neutralne

poslove

43

3.3. Kontni plan društava za osiguranje Nakon prezentacije kontnog plana za kreditne unije u nastavku se prikazuje sintetički kontni plan društava za osiguranje. Društva za osiguranje i reosiguranje dužna su voditi svoje poslovne knjige koristeći kontni plan propisan Odlukom o kontnom planu društava za osiguranje i reosiguranje (Narodne novine, br. 61/07). Razred 0 (Nematerijalna imovina, materijalna imovina i financijska ulaganja)

00 – nematerijalna imovina 01 – materijalna imovina za neposredno obavljanje osigurateljne djelatnosti 02 – materijalna imovina koja ne služi za neposredno obavljanje

osigurateljne djelatnosti 03 – ulaganja u povezana, pridružena društva i podružnice 04 – financijska ulaganja koja se drže do dospijeća 05 – financijska ulaganja raspoloživa za prodaju 06 – financijska ulaganja za trgovanje (po fer vrijednosti kroz RDG) 07 – depoziti, krediti i potraživanja 08 – financijska ulaganja kod kojih osiguranik preuzima rizik ulaganja (osigurateljni ugovori)

Razred 1 (Novac, novčani ekvivalenti, potraživanja i razgraničenja)

10 – novac u bankama i blagajni 11 – novčani ekvivalenti 12 – potraživanja od osiguranika 13 – potraživanja po osnovi udjela u naknadi šteta 14 – ostala potraživanja 15 – ostala kratkotrajna financijska imovina 16 – interni financijski odnosi 18 – ostala kratkoročna potraživanja 19 – aktivna vremenska razgraničenja

Razred 2 (Dugoročne i kratkoročne obveze, rezerviranja za troškove i rizike, te odgoñena plaćanja i prihod budućeg razdoblja)

20 – obveze prema povezanim društvima i s osnove udjela u povratu 21 – financijske obveze, obveze po vrijednosnim papirima 22 – obveze prema dobavljačima, za predujmove i jamstva 23 – obveze iz neposrednih poslova osiguranja i reosiguranja 24 – obveze za poreze, članarine, doprinose i druge pristojbe 25 – obveze prema zaposlenima 26 – interni financijski odnosi 27 – obveze za provizije i ostale obveze 28 – depoziti zadržani iz posla predanog u reosiguranje, financijski i obračunski odnosi sa osiguravajućim organizacijama u inozemstvu, rezerviranja 29 – odgoñeno plaćanje troškova i prihoda budućeg razdoblja (pasivna vremenska razgraničenja)

44

Razred 3 (Zalihe materijala i sitnog inventara)

31 – zalihe materijala 32 – zalihe sitnog inventara 33 – sitan inventar u uporabi

Razred 4 (Troškovi po prirodnim vrstama)

40 – štete u osiguranju 41 – izdaci za štete osiguranja 42 – promjene tehničkih pričuva 43 – troškovi pribave

44 – materijal i ostali troškovi 45 – ostali troškovi poslovanja, materijalni i nematerijalni 46 – troškovi financijskih ulaganja 47 – troškovi osoblja 48 – ostali osigurateljno – tehnički izdaci 49 – raspored troškova Razred 7 (Ostvareni prihodi)

70 – zarañena premija u osiguranju 71 – zarañena premija u reosiguranju 72 – prihodi od drugih poslova osiguranja

74 – poslovni prihodi 77 – prihodi od ulaganja

Razred 8 (Financijski rezultat poslovanja) 80 – dobit ili neto gubitak prije oporezivanja 81 – porez na dobit ili gubitak 82 – dobit ili gubitak nakon oporezivanja 83 – raspored dobitka financijske godine Razred 9 (Kapital i pričuve) 90 – dioničarska glavnica (temeljni kapital) 91 – pričuve 92 – revalorizacijska pričuva 93 – zadržani dobitak ili preneseni gubitak 94 – dobitak ili gubitak tekuće godine 95 – tehničke pričuve 96 – matematička pričuva osiguranja života 97 – ostale osigurateljno - tehničke pričuve 99 – izvanbilančni zapisi

45

4. PRAKTIČNI PRIMJERI KNJIŽENJA POSLOVNIH DOGAðAJA U BANKAMA

Nakon što su prikazani kontni planovi za banke, kreditne unije i osiguravajuća društva, u okviru ove glave detaljnije se obrazlažu pojedini razredi kontnog plana za banke. Naglasak je stavljen na primjere iz svakodnevne bankarske prakse.

4.1. Razred O - Materijalna i nematerijalna imovina, trajna ulaganja i otkupljene vlastite dionice U okviru ovoga razreda na pojedinim skupinama računa iskazuju se: dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina, predujmovi za dugotrajnu imovinu, dugotrajna imovina u pripremi, ulaganja u zajedničke pothvate, ulaganja u pridružene kompanije, ulaganja u povezana društva (podružnice), kratkotrajna materijalna imovina, materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja i otkupljene vlastite (trezorske) dionice. Relevantne odrednice u odnosu na ovu imovinu mogu se pronaći u MRS-u 16 “Nekretnine, postrojenja i oprema”, MRS-u 36 “Umanjenje imovine” i MRS-u 38 “Nematerijalna imovina”. Neki predmet nekretnine, postrojenja i opreme moguće je priznati kao sredstvo financijske institucije samo:

� ako je vjerojatno da će sredstvo ubuduće donositi koristi toj instituciji, (i) � ako se nabavna vrijednost sredstva može pouzdano utvrditi (izmjeriti).

U nabavnu vrijednost pojedinog predmeta nekretnine, postrojenja i opreme ulazi:

o kupovna cijena, o uvozne pristojbe, o svi izravni troškovi povezani s dovoñenjem sredstva u radno stanje za

namjeravanu uporabu, kao što su: a) troškovi pripreme mjesta, b) troškovi isporuke i rukovanja, c) troškovi instaliranja i montaže, d) naknade stručnjacima, kao što su arhitekti, inženjeri i sl.

Od kupovne cijene odbijaju se svi trgovinski popusti i odbici (rabat, npr.), dok se troškovi posudbe (kamate) uključuju u vrijednost sredstava samo kada se kapitaliziraju sukladno MRS-u 23 “Troškovi posudbe”. Administrativni i drugi opći troškovi nisu sastavni dio vrijednosti nekretnina, postrojenja i opreme, osim ako se mogu izravno pripisati nabavi sredstva ili dovoñenju sredstva u njegovo radno stanje.

46

Predmeti nekretnina obvezno se isključuju iz bilance kad se otuñe (prodaju, rashoduju, …). U nastavku se ukratko, koristeći i neke primjere, komentiraju sintetičke skupine računa iz ovoga razreda.

4.1.0. Skupina 00 - Dugotrajna materijalna imovina Prilikom ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu (zemljišta, zgrade, opremu, ureñenje poslovnih prostora, ...) financijske institucije moraju imati u vidu ograničenja koja je propisala Hrvatska narodna banka. Na računima 000 do 005 iskazuje se trošak ulaganja u materijalnu imovinu, akumulirana amortizacija, te ispravak vrijednosti odnosno vrijednosno usklañivanje (u slučaju odstupanja fer vrijednosti od knjigovodstvene), tako da stanje osnovnog računa predstavlja fer vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme na dan bilance. Na odgovarajućim računima skupine 00 iskazuje se oprema, kao i nekretnine pribavljene putem financijskog najma (lizinga) sukladno MRS-u 17 “Najmovi”. Dugotrajna materijalna imovina pribavljena na ovaj način iskazuje se na odgovarajućim računima skupine 00 ovisno o vrsti iznajmljene imovine, uz istovremeno iskazivanje dugoročne obveze u okviru skupine 88 – obveze na osnovi financijskog najma. U okviru računa 002 (postrojenja i oprema) iskazuje se, uz ostalo, vrijednost računala i ostale opreme za obradu podataka, uključujući i pripadajući računarski softver, koji nadzire strojni alat i bez kojeg isti ne može djelovati, zbog čega se takav softver smatra sastavnim dijelom hardvera (MRS 38 “Nematerijalna imovina”, točka 3.). 4.1.0.0. Račun 000 - Zemljišta Budući da se zemljište uporabom ne troši za ovu vrstu materijalne imovine, sukladno MRS-u 16, ne obračunava se amortizacija. Vrijednost zemljišta prilikom nabave utvrñuje se prema nabavnoj vrijednosti. Primjer:

1. Banka je dobila račun za kupljeno grañevinsko zemljište koji iznosi 500.000 kn.

2. Račun je plaćen. 3. Primljen je račun za ureñenje zemljišta u iznosu od 50.000 kn. 4. Račun za ureñenje zemljišta je plaćen. 5. Počela je izgradnja poslovne zgrade banke (zemljište stavljeno u uporabu).

47

Knjiženje Red. broj

Opis Svota Račun Duguje Potražuje

1. Primljeni račun za zemljište 500.000 0201 240 2. Plaćanje računa za zemljište 500.000 240 1000 3. Primljeni račun za ureñ. zemlj. 50.000 0201 240 4. Plaćanje računa za ureñ. zemlj. 50.000 240 1000 5. Prijenos zemljišta u uporabu 550.000 000 0201

4.1.0.1. Račun 001 - Grañevinski objekti Na ovom računu iskazuju se zgrade financijskih institucija koje služe za obavljanje temeljne djelatnosti, zgrade drugih namjena koje zaposlenici financijskih institucija koriste (primjerice, odmarališta i sl.), kao i sve ostale grañevine (primjerice, garaže).

Primjer: Banka je izgradila svoju poslovnu zgradu iz vlastitih sredstava. Izgradnju poslovne zgrade banke pratili su sljedeći poslovni dogañaji:

1. Izdaci za projektnu dokumentaciju - 500.000 kn. 2. Podmirena je obveza za projektnu dokumentaciju - 500.000 kn. 3. Primljena je okončana situacija od izvoñača - 25.000.000 kn. 4. Podmirena je u cijelosti (iz vlastitih sredstava) obveza prema izvoñaču. 5. Primljen je račun za ureñenje okoliša - 100.000 kn. 6. Podmiren je račun za ureñenje okoliša - 100.000 kn. 7. Prijenos zgrade u uporabu - 25.600.000 kn.



1. Račun za projekt. dokumentaciju 500.000 0211 240 2. Plaćanje računa za projekt. dok. 500.000 240 1000 3. Primljena okončana situacija 25.000.000 0211 240 4. Podmirena je okončana situacija 25.000.000 240 1000 5. Primljen račun za ureñ. okoliša 100.000 0211 240 6. Plaćen račun za ureñenje okoliša 100.000 240 1000 7. Prijenos zgrade u uporabu 25.600.000 001 0211

48

4.1.0.2. Račun 002 - Postrojenja i oprema Račun 003 - Namještaj, transportni ureñaji i slična imovina Na ovim se računima vodi materijalna imovina za koju se očekuje da će se koristiti dulje od jedne godine i ako im je vrijednost veća od 3.500 kn. Primjer:

1. Banka je uvezla informatičku opremu fakturne vrijednosti (neto) - 63.636,36 USD (sr. tečaj: 1 USD = 5,50 kn).

2. Carinski troškovi (odmah plaćeni) - 70.000 kn. 3. Drugi izravni troškovi (prijevoz, osiguranje, ..) - 50.000 kn. 4. Troškovi montaže - 30.000 kn. 5. Plaćena faktura inozemnom dobavljaču. 6. Plaćene ostale fakture. 7. Oprema prenijeta u uporabu.



1. Primljeni račun za opremu 350.000 0221 258 2. Carinski troškovi 70.000 0221 1000 3. Drugi troškovi (prijevoz, …) 50.000 0221 240 4. Troškovi montaže 30.000 0221 240 5. Plaćen račun dobavljaču 350.000 258 3100-840 6. Plaćeni ostali računi 80.000 240 1000 7. Prijenos opreme u uporabu 500.000 002 0221

4.1.0.3. Račun 004 - Stambene zgrade i stanovi Sve što je navedeno za grañevinske objekte (račun 001) odnosi se i na knjiženja na ovome računu. 4.1.0.4. Račun 005 - Ostala materijalna imovina U okviru ovoga računa evidentira se nabavna vrijednost ostale, prethodnim računima neobuhvaćene, materijalne imovine.

49

4.1.1. Skupina 01 - Nematerijalna imovina Osnovni računi u okviru ove skupine odnose na osnivačke izdatke, goodwill, aplikativni softver i druge račune. 4.1.1.0. Račun 010 - Osnivački izdaci Na ovome računu iskazuju se troškovi ulaganja – osnivački izdaci, akumulirana amortizacija, te ispravak vrijednosti odnosno vrijednosno usklañivanje osnivačkih ulaganja. Pod osnivačkim izdacima podrazumijevaju se izdaci za pokretanje i proširivanje poslovnih aktivnosti i drugi slični izdaci, ako sukladno MRS-u 38 “Nematerijalna imovina” imaju obilježja dugotrajne nematerijalne imovine, odnosno izdaci koji ne moraju nužno u trenutku nastajanja teretiti rashode banke, već se kao dugotrajna nematerijalna imovina mogu amortizirati tijekom odreñenog razdoblja na način utvrñen računovodstvenim politikama banke.

Primjer:

1. Banka je pri osnivanju svoje podružnice, uz izdatke za nabavu poslovnog prostora i opreme, imala i izdatke za istraživanje tržišta, studije, stručno osposobljavanje u iznosu od 100.000 kn.

2. Plaćeni su računi za navedene poslove i usluge. 3. S početkom rada podružnice iznos tih isplata prenosi se na osnivačke

izdatke.



1. Primljeni računi za usluge 100.000 0291 240 2. Plaćeni računi 100.000 240 1000 3. Prijenos na osnivačke izdatke 100.000 0100 0291

4.1.1.1. Račun 011 - Goodwill Na računu 011 iskazuje se vrijednost goodwill-a u skladu s odredbama MSFI 3 “Poslovna spajanja”. 4.1.1.2. Račun 012 – Aplikativni softver Na računu 012 iskazuju se troškovi ulaganja, akumulirana amortizacija, te ispravak vrijednosti, vezani za aplikativni softver koji nije dio hardvera, zbog čega se takav softver smatra nematerijalnom imovinom (MRS-a 38 “Nematerijalna imovina”, točka 3.).

50

4.1.1.3. Račun 013 – Ulaganja u višegodišnji poslovni najam nekretnina i opreme Na ovome računu vode se troškovi ulaganja, akumulirana amortizacija, te ispravak vrijednosti, koji se odnose na višegodišnji poslovni najam nekretnina i opreme. Ta ulaganja obuhvaćaju troškove unaprijed plaćene najamnine za nekretnine i opremu koju banka koristi za obavljanje svoje djelatnosti. Pod unaprijed plaćenom najamninom koja se knjiži na ovom računu podrazumijeva se najamnina koja je plaćena za razdoblje koje je duže od godine dana (dugotrajna nematerijalna imovina). Ako je najamnina plaćena unaprijed za razdoblje kraće od godine dana, a odnosi se na razdoblje nakon datuma bilance, tada se takav izdatak knjiži preko računa 190 (unaprijed plaćena najamnina za razdoblje do 12 mjeseci).

4.1.1.4. Račun 014 – Ulaganja radi poboljšanja funkcionalnosti tuñih nekretnina i opreme za vrijeme dugoročnog poslovnog najma Na računu 014 iskazuju se troškovi ulaganja, akumulirana amortizacija, te ispravak vrijednosti, koji se odnose na ulaganja banke u iznajmljene nekretnine i opremu radi poboljšanja njihovog kapaciteta i/ili funkcionalnosti (investicijsko održavanje), a koje nekretnine i opremu banka koristi za obavljanje svoje djelatnosti.

4.1.1.5. Račun 015 – Ostala nematerijalna imovina Na ovome računu evidentiraju se troškovi ulaganja, akumulirana amortizacija te ispravak vrijednosti. Ta ulaganja se sukladno MRS-u 38 “Nematerijalna imovina” mogu smatrati dugotrajnom nematerijalnom imovinom, a koja nije obuhvaćena drugim računima skupine 01.

4.1.2. Skupina 02 - Predujmovi za dugotrajnu imovinu i dugotrajna imovina u pripremi U okviru računa ove skupine evidentiraju se isplaćeni predujmovi za dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu i ulaganja tijekom pripreme te imovine. Ovdje je riječ o isplaćenim predujmovima i ulaganjima koja se vrše prije početka korištenja pribavljene imovine za obavljanje djelatnosti banke. Nakon završene pripreme iznos troškova ulaganja iskazan na ovim računima prenosi se na odgovarajuće skupine 00 odnosno 01.

Primjer:

1. Banka je ugovorila nabavu namještaja s dobavljačem (ost. trg. društvo) po cijeni od 250.000 kn, uz davanje predujma od 100.000 kn (koji je isplaćen).

2. Na iznos predujma zaračunana je kamata od 10.000 kn. 3. Primljen je račun od dobavljača.

51

4. Plaćen je račun dobavljaču. 5. Obračunan je predujam. 6. Namještaj je stavljen u uporabu.



1. Isplata predujma 100.000 0230 1000 2. Obračun kamata 10.000 0230 6601 3. Primljeni račun dobavljača 250.000 0231 240 4. Isplata po računu dobavljača 140.000 240 1000 5. Obračun predujma 110.000 240 0230 6. Stavljanje namještaja u uporabu 250.000 0030 0231

4.1.3. Skupina 03 - Ulaganja u zajedničke pothvate (MRS 31) Na računima skupine 03 iskazuju se troškovi ulaganja i ispravak vrijednosti u zajedničke pothvate prema sektorskoj pripadnosti ulaganja. Ta ulaganja banka vrednuje i prikazuje u svojim financijskim izvještajima sukladno MRS-u 31 “Udjeli u zajedničkim pothvatima”.

4.1.4. Skupina 04 – Ulaganja u pridružene kompanije (MRS 28) Na računima skupine 04 iskazuju se ulaganja u dionice s pravom glasa i poslovne udjele trgovačkih društava, kojima se stječe 20 do 50% vlasništva. Na taj način se ostvaruje znatan utjecaj na poslovanje i poslovnu politiku društva čije su dionice, odnosno poslovni udjeli stečeni. Ta ulaganja banka vrednuje i prikazuje u svojim financijskim izvještajima sukladno MRS-u 28 “Ulaganja u pridružena društva”. Takva ulaganja se evidentiraju po trošku ulaganja, a obračun se obavlja po metodi udjela. Bit ove metode jest u tome što primljena sredstva iz neto dobiti subjekta u koga su uložena sredstva povećavaju ulog u povezanoj stranci i u tome iznosu priznaje se prihod ostvaren u povezanoj stranci.

Istodobno iznos primljen od izglasane dividende smanjuje ulog u povezanoj stranci i od nje se naplaćuje. Drugim riječima, ulog u povezanoj stranci povećava se za razliku izmeñu udjela u dobiti i primljene dividende. 4.1.5. Skupina 05 – Ulaganja u povezana društva/podružnice (MRS 27) Na računima skupine 05 iskazuju se ulaganja u dionice s pravom glasa i poslovne udjele trgovačkih društava kojima se stječe preko 50% vlasništva, odnosno upravljačkih prava, te se time ostvaruje kontrola nad društvom (podružnicom) čije su

52

dionice odnosno poslovni udjeli stečeni. Ta ulaganja banka vrednuje i prikazuje u svojim financijskim izvještajima sukladno MRS-u 27 “Konsolidirani i odvojeni financijski izvještaji ”.

Kada se ulaganjem stekne preko 50% vlasništva tada se radi o odnosu ulagatelja i kontroliranog subjekta (matice i podružnice). Matica i podružnica tvore skupinu, za koju se sastavljaju konsolidirani financijski izvještaji. Skupina nije pravni subjekt, jer su matica i njezine podružnice samostalni pravni i gospodarski subjekti (imaju svoje knjigovodstvo i dr.). Kupnjom dionica (udjela) matica povećava ulaganje što se vodi na odgovarajućem računu skupine 05. Istodobno u podružnici se ne mijenja ni aktiva ni pasiva, jer se dionice (udjeli) kupuju od vlasnika dionica, odnosno udjela, te se samo u dioničkoj knjizi (knjizi poslovnih udjela) evidentira promjena vlasnika.

Primjer:

1. Banka “X” je od ukupno emitiranih 5.000 dionica (nominalne vrijednosti 100 kn) banke “Y” kupila 3.000 dionica po cijeni od 110 kn/dionici. Burzovni troškovi iznose 5.000 kn.

2. Banka “Y” iskazala je neto dobit od 50.000 kn, te srazmjerno svom udjelu u ukupnim dionicama evidentira svoj udjel u dobiti.

3. Utvrñena (izglasana) je dividenda i to 6,00 kn/dionici. 4. Naplaćena je izglasana dividenda.



1. Kupnja dionica 335.000 05110 1000 2. Udjel u dobiti banke “Y” 30.000 05110 6511 3. Ostvarena dividenda u banci “Y” 18.000 12116 05110 4. Naplaćena dividenda 18.000 1000 12116

Primjer:

1. Banka je zamjenom dospjelih potraživanja po kreditima od svog klijenta (ost. trgovačko društvo) došla u posjed 5.000 njegovih dionica (nominalne vrijednosti 1.000 kn/dionici), koje su pri naplati kredita obračunane po cijeni od 600 kn/dionici. Kupljene dionice čine 55% emitiranih dionica.



1. Naplata kredita preuzimanjem dionica

3.000.000

05010 50017

53

4.1.6. Skupina 06 - Ostala materijalna imovina Na računima skupine 06 evidentiraju se zalihe uredskog materijala (račun 060), zalihe sitnog inventara (račun 061), sitan inventar u uporabi (račun 062), numizmatičke zbirke i kovani novac za prodaju (račun 063), te zalihe ostale materijalne imovine (račun 064). Na računu 068 iskazuje se amortizacija sitnog inventara u uporabi, a na računu 069 ispravak vrijednosti sitnog inventara i ostale materijalne imovine u skladu s računovodstvenim politikama banke terećenjem računa 629 (vrijednosno usklañivanje imovine). 4.1.7. Skupina 07 - Materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja kojoj je od preuzimanja proteklo više od dvije godine Na računima skupine 07 iskazuje se preuzeta materijalna imovina u zamjenu za nenaplaćena potraživanja banke, po vrstama imovine, ako je od datuma preuzimanja imovine proteklo više od dvije godine. Vrijednost preuzete imovine u zamjenu za nenaplaćena potraživanja banke iskazuje se u visini njezine tržišne odnosno fer vrijednosti. Materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja iskazuje se na propisanim računima ove skupine, na analogan način kao imovina na računima skupine 00. Stanje na računima ove skupine uključuje se u izračun omjera ulaganja banke u nekretnine i opremu i jamstvenog kapitala banke.

4.1.8. Skupina 08 - Materijalna imovina preuzeta u zamjenu za nenaplaćena potraživanja kojoj je od preuzimanja proteklo manje od dvije godine Na računima skupine 08 iskazuje se preuzeta materijalna imovina u zamjenu za nenaplaćena potraživanja banke, po vrstama imovine, ako je od datuma preuzimanja imovine proteklo manje od dvije godine. Sve ostalo što je navedeno u vezi funkcije i sadržaja računa skupine 07 analogno se odnosi i na račune ove skupine, s tom razlikom da se stanje na računima skupine 08 ne uključuje u izračun omjera ulaganja banke u nekretnine i opremu i jamstvenog kapitala banke.

Primjer:

1. Banka je od svog klijenta (ost. trg. društvo) preuzela poslovnu zgradu radi naplate dospjelih potraživanja po kratkoročnom kreditu. Zgrada je u trenutku preuzimanja procijenjena na 500.000 kn. Dospjelo potraživanje banke iznosi 550.000 kn.

2. Banka je nakon izvjesnog vremena prodala zgradu za 600.000 kn. 3. Naplaćen je račun za prodanu zgradu.

54



1. Isknjižavanje iz izv.bil. evidenc. 500.000 9902 9602 1a. Vrijednost preuzete zgrade 500.000 0810 50017 2. Prodaja zgrade

• procijenjena vrijednost • razlika u cijeni (izv. prihod) • isknjižavanje dospj. potraživ.

600.000 500.000 50.000 50.000

144 0810 680 50017

3. Naplaćeni račun 600.000 1000 144

4.1.9. Skupina 09 - Otkupljene vlastite dionice Na računu 090 iskazuje se isplaćeni iznos pri otkupu vlastitih dionica, a na računu 091 isplaćeni iznos pri otkupu povlaštenih dionica. Pri prodaji vlastitih dionica razlika izmeñu postignute prodajne cijene i troška stjecanja vlastitih dionica predstavlja kapitalni dobitak odnosno gubitak koji se knjiži u korist odnosno na teret računa 9011.

55

4.2. Razred 1 - Novčana sredstva, plemeniti metali, tekuća potraživanja i interni obračuni U okviru ovoga razreda na pojedinim skupinama računa iskazuju se: novčana sredstva (na računima platnog prometa i gotovina u blagajni) i čekovi, plemeniti i slični metali, potraživanja na osnovi kamata i provizija/naknada, ostala potraživanja, sredstva u obračunu, potraživanja iz internih odnosa organizacijskih dijelova banke i plaćeni troškovi budućeg razdoblja. 4.2.0. Skupina 10 - Novčana sredstva, čekovi, plemeniti i slični metali

Na računima ove skupine vodi se žiralni novac i gotovina, čekovi, zlato, predmeti od zlata i lomljeno zlato te ostali plemeniti i slični metali.

4.2.0.0. Račun 100 – Novčana sredstva na računima platnog prometa Na računima u okviru računa 100 iskazuju se novčana sredstva na računima platnog prometa. U okviru računa 100 otvoreni su odgovarajući računi, prilagoñeni promjenama u platnom prometu.

Na računu 1000 iskazuju se novčana sredstva na žiro računu banke (računu za namirenje) koji se vodi kod Hrvatske narodne banke. Stambene štedionice stanje na svome žiro računu iskazuju kao depozit kod banke.

Na računu 1001 iskazuje se podignuta gotovina sa žiro računa, odnosno položena gotovina na žiro račun (taj račun služi samo kao prolazna protustavka računu blagajne). Na temelju primljenog izvještaja o terećenju, odnosno odobrenju žiro računa, prolazni račun gotovine se zatvara, odnosno njegovo se stanje svodi na nulu.

Na računu 1004 iskazuju se transakcije plaćanja i naplate u korist ili na teret računa poslovnih subjekata, kada se žiro računi platitelja i primatelja vode kod različitih banaka, a plaćanje se obavlja preko Nacionalnog klirinškog sustava (NKS-a). Odljevne platne transakcije (plaćanja) knjiže se na teret odgovarajućeg računa skupine 80 (ovisno o sektorskoj pripadnosti vlasnika žiro računa) i u korist računa 1004, a priljevne transakcije (naplate) na teret računa 1004 i u korist odgovarajućeg računa skupine 80. Na kraju radnog dana saldo računa 1004 prenosi se na račun za namirenje kod Hrvatske narodne banke, tako da stanje računa 1004 krajem radnog dana mora biti nula. Na računu 1005 vode se sredstva koja banka dnevno izdvaja sa svoga žiro računa/računa za namirenje u svrhu pokrića negativnog salda na obračunskom računu banke u NKS-u (izdvajanje sredstava 1005/1000, a vraćanje na žiro račun 1000/1005).

56

4.2.0.1. Račun 101 - Gotovina u blagajni

Na računu 101 iskazuje se stanje gotova novca (domaća valuta) u blagajni (trezoru i operativnim blagajnama) banke i njezinih poslovnih jedinica - filijala.

Gotovina u blagajnu banke pritječe uplatama grañana koje se odnose na:

� depozitne račune (štedni i drugi računi), � plaćanja raznovrsnih obveza prema pravnim i drugim osobama, � kupnju deviza i efektivnog stranog novca, (te) � ostale namjene.

Banke podižu/polažu gotovinu u Financijskoj agenciji (FINA). Iznos gotovog novca (blagajnički maksimum) koji koncem radnog dana banke mogu zadržati u svojim blagajnama odreñuje sama banka. Kako gotov novac predstavlja imobilizirani dio aktive banaka one (banke), sasvim razumljivo, nastoje u gotovini držati samo neophodni iznos sredstava. 4.2.0.2. Račun 102 - Čekovi Na računu 102 iskazuju se isplaćeni čekovi po tekućim računima grañana što se vode kod drugih banaka (trasata) i ostali čekovi koje banka otkupi odnosno primi radi naplate nekog potraživanja. U bankovnom poslovanju najčešće se susreće ček po tekućem računu grañana. To je ček što ga trasira (izdaje) grañanin na teret sredstava na svome tekućem računu u banci (trasatu). Za razliku od mjenice (kao kreditnog instrumenta) koja se izdaje radi nekog plaćanja s odgodom, ček (kao sredstvo plaćanja) u trenutku izdanja mora imati pokriće na računu, odnosno u okvirnom kreditu po tekućem računu. Jednostavno, mjenica se može izdati i onda kad trasant nema novca, dok se ček može izdati samo onda kad novca na nekom računu kod trasata ima. Čekovi drugih banaka po tekućim računima grañana isplaćuju se u gotovini na blagajni te prijenosom sredstava u korist žiro računa remitenta. Isplaćene čekove banka naplaćuje od banke trasata izdavanjem naloga na teret njezinog u korist svoga žiro računa.

57

Primjer: 1. Banka “X” je isplatila ček na 500 kn što ga je grañanin izdao na teret svog

tekućeg računa u banci “Y”. 2. Banka “X” je primila od obrtnika ček u iznosu od 1.000 kn. Ček je radi

plaćanja obrtniku izdan na teret tekućeg računa grañana u banci “Y”. 3. Banka “X” je naplatila čekove od banke trasata.

Knjiženje

Red. broj


1. Isplaćeni ček na blagajni 500 102 101 2. Prijenos na žiro račun remitenta 1.000 102 8040 3. Naplata čekova 1.500 1000 102

4.2.0.3. Račun 103 - Ostala (izdvojena) novčana sredstva Na ovome računu iskazuju se ostala, za odreñene namjene, izdvojena novčana sredstva sa žiro računa (sredstva za izdane bankovne uputnice, otvoreni pokriveni akreditivi i sl.).

4.2.0.4. Račun 104 - Zlato Na računu 104 iskazuje se vrijednost zlatnih poluga i svih vrsta zlatnika.

4.2.0.5. Račun 105 - Predmeti od zlata i lomljeno zlato Na računu 105 iskazuje se vrijednost predmeta od zlata i lomljeno zlato.

4.2.0.6. Račun 106 - Ostali plemeniti metali i slični metali Na ovome računu iskazuje se vrijednost metala kao što su platina, srebro, nikl i sl.

58

4.2.1. Skupina 11 - Potraživanja na osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda (valutna klauzula) Skupina 12 - Potraživanja na osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda, prihoda od dionica i ostalih vrijednosnih papira s promjenljivim prinosom

Skupina 13 - Potraživanja u devizama na osnovi kamatnih i nekamatnih

prihoda i prihoda od dionica i ostalih vrijednosnih papira s promjenljivim prinosom

Na računima skupine 11 iskazuju se potraživanja na osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda uz valutnu klauzulu (dvosmjerna i jednosmjerna valutna klauzula). Na računima skupine 12 iskazuju se potraživanja na osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda u domaćoj valuti. Na računima skupine 13 iskazuju se potraživanja na osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda u devizama.

Pod kamatnim prihodima podrazumijeva se aktivna kamata na plasmane, kao i provizije ili naknade, kojima osnovicu za obračun čine plasmani koji su iskazani u aktivi bilance, bez obzira da li se obračun provizija ili naknada obavlja jednokratno ili na vremenskoj osnovi. Iznimno od navedenog, prihod koji se obračunava na nedospjele akceptne kredite, koji se iskazuju na računima skupine 55 ne smatra se kamatnim prihodom, nego nekamatnim, te sukladno tome knjiži se na odgovarajući račun u okviru računa 125 kao potraživanje na osnovi nekamatnih prihoda. Ovo se odnosi na cijelo razdoblje, dok je kao protustavka akceptnom kreditu iskazana obveza u pasivi na osnovi akceptirane mjenice (račun 823). Tek, ako trasant po akceptiranoj mjenici ne vrati akceptni kredit na dan dospijeća akceptirane mjenice, akceptni kredit se prenosi na račun 55xx7 – Dospjeli akceptni krediti i od toga dana počinje obračun zatezne kamate (kamate po dospijeću), koja se smatra kamatnim prihodom, te knjiži na odgovarajući račun potraživanja na osnovi kamatnih prihoda.

Računi u okviru skupine 11, 12 i 13 rasporeñeni su tako da se potraživanja na osnovi kamatnih prihoda prate po sektorima, te unutar svakog sektora po instrumentima od kojih prihod potječe, a unutar pojedinog instrumenta računi se dalje raščlanjuju na nedospjela i dospjela potraživanja, te račune ispravaka vrijednosti potraživanja.

Za praćenje potraživanja na osnovi nekamatnih prihoda (naknade i/ili provizije za bankovne usluge) računi nisu raščlanjeni po sektorima, a niti po vrstama naknada/provizija, nego samo na račune za nedospjela i dospjela potraživanja i račune ispravaka vrijednosti potraživanja.

Na odgovarajućim računima u okviru skupine 11, 12 i 13 iskazuju se potraživanja na osnovi kamatnih prihoda, uz priznavanje prihoda u računu dobiti i gubitka, pod uvjetom da su plasmani na koje se prihodi odnose rasporeñeni u rizičnu skupinu “A” - sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija.

59

Ako se naknadno (nakon što je kamatni prihod priznat i knjižen) pojavi nemogućnost naplate priznatog kamatnog prihoda u računu dobiti i gubitka, odnosno ako nastupe okolnosti koje zahtijevaju da se plasman (po kome je ostala nenaplaćena kamata iz ranijeg razdoblja) rasporedi u rizičnu skupinu “B”, provodi se ispravak vrijednosti (100-postotni) potraživanja na osnovi kamatnih prihoda terećenjem računa 6471 i priznavanjem odgovarajućih računa ispravaka vrijednosti u okviru skupine 11 odnosno 12 odnosno 13. Ovo potraživanje čija je vrijednost ispravljena može ostati na računima skupine 11/12/13 do eventualne naplate ili do donošenja odluke o definitivnom otpisu, a može se u momentu provoñenja ispravka vrijednosti (ovisno o računovodstvenim politikama banke) prenijeti u izvanbilančnu evidenciju na račune neizravno isključenih kamatnih prihoda (računi skupine 96). Ako se ovo potraživanje naplati (bez obzira da li je bilo iskazano na računima skupine 11/12/13 ili na računima izvanbilančne evidencije) u računu dobiti i gubitka se knjiži kao prihod od ukinutog rezerviranja u korist računa 6471.

Ako na plasmane kojima je umanjena vrijednost (plasmani rizične skupine ''B'' i ''C'') banka nastavi obračunavati kamatu prema uvjetima iz ugovora, potraživanje na osnovi tih obračunanih kamatnih prihoda ne knjiži se u momentu obračuna na račune skupine 11 odnosno 12 odnosno 13, niti se tada priznaje prihod u računu dobiti i gubitka. Ta se potraživanja na osnovi kamatnih prihoda knjiže u izvanbilančnoj evidenciji na račune izravno isključenih kamatnih prihoda (računi skupine 96). Ako se ti prihodi naplate isti se priznaju u računu dobiti i gubitka kao naplaćeni kamatni prihodi, ali se ne knjiže na iste račune na koje se knjiže kamatni prihodi na plasmane rizične skupine ''A'', nego na posebne račune u okviru računa 666 – Kamatni prihodi na djelomično nadoknadive plasmane.

Na računima 115 odnosno 125 odnosno 135 vode se potraživanja banke na osnovi nekamatnih prihoda (naknada/provizija za bankovne usluge). Ti su računi raščlanjeni na račune nedospjelih i dospjelih potraživanja, te račune ispravaka vrijednosti. Ako ta potraživanja nisu naplaćena u roku od 90 dana, za njih se na teret rashoda banke provodi ispravak vrijednosti (rezerviranje) u 100-postotnom iznosu preko računa 6475 te se rasporeñuju u rizičnu skupinu “C”.

Primjer:

1. Banka je ostalom trgovačkom društvu “X” obračunala prema ugovoru

kamatu po odobrenom kreditu (rasporeñenom u rizičnu skupinu ''A'') u iznosu od 30.000 kn. Kako društvo “X” nije izvršavalo svoje obveze prema banci isto je, nakon proteka tri mjeseca, rasporeñeno u rizičnu skupinu “B”, te je provedeno umanjenje vrijednosti do nadoknadivog iznosa. Banka je nastavila obračunavati kamatu prema uvjetima iz ugovora te dostavila klijentu novi obračun kamate u iznosu od 25.000 kn. Klijent ima otvoren žiro račun kod druge banke. Sukladno računovodstvenim politikama ispravljenu vrijednost potraživanja na osnovi kamatnih prihoda banka evidentira u izvanbilančnoj evidenciji.

2. Nakon izvjesnog vremena klijent je izmirio svoje dospjele obveze jednako po glavnici (koja se u ovom primjeru ne knjiži) kao i po kamati.

3. Banka je trgovačkom društvu “Y” (ost. trg. društvo) izdala garanciju u korist poslovnog partnera i zaračunala proviziju u iznosu od 10.000 kn.

60

4. Trgovačko društvo nije platilo proviziju u roku 90 dana od dospijeća pa banka vrši ispravak vrijednosti potraživanja po nekamatnim prihodima.

5. Banka je nakon izvjesnog vremena od trgovačkog društva “Y” naplatila proviziju u iznosu od 10.000 kn. Trgovačko društvo “Y” ima otvoren žiro račun kod druge banke.

Knjiženje: Red. broj


1. Obračun kamatnih prihoda 30.000 120107 66010 1a. Ispravak vrijednosti 30.000 6471 120109 1b. Suspendiranje potraživanja 30.000 120109 120107 1c. Potraživanja na osnovi

suspendiranih kamatnih prihoda

30.000 96201 9921

1d. Potraživanja na osnovi izravno isključenih kamatnih prihoda

25.000

96200 9920

2. Naplaćena kamata 30.000 1000 6471 2a. Naplaćena kamata 25.000 1000 666010 2b. Isknjižavanje susp. kam. prihoda 30.000 9921 96201 2c. Isknjižavanje isključ. kam. prih. 25.000 9920 96200 3. Obračun nekamatnih prihoda 10.000 1257 6701 4. Vrijednosno usklañivanje 10.000 6475 1259 5. Naplaćeni nekamatni prihodi 10.000 1000 1257 5a. Vrijednosno usklañivanje 10.000 1259 6475

Ako banka predvidi svojim računovodstvenim politikama ispravljenu vrijednost potraživanja na osnovi kamatnih prihoda evidentirati u bilančnoj evidenciji (red. br. 1. prethodnog primjera-kamata u iznosu od 30.000 kn) tada bi knjiženje izgledalo ovako: Red. broj


1. Obračun kamatnih prihoda 30.000 120107 66010 1a. Ispravak vrijednosti 30.000 6471 120109 2. Naplaćena kamata 30.000 1000 120107 2a. Ponovno vrijednosno usklañivanje

kamatnih prihoda

30.000 120109 6471

4.2.2. Skupina 14 - Ostala potraživanja Na računima ove skupine evidentiraju se ostala tekuća potraživanja od domaćih i stranih osoba u domaćoj valuti.

61

4.2.2.0. Račun 140 - Potraživanja za plaćene predujmove poreza na dobit i doprinosa Na računu 140 iskazuju se potraživanja na osnovi plaćenih predujmova poreza i doprinosa tijekom obračunskog razdoblja i s temelja više plaćenih poreza i doprinosa i drugih pristojbi u odnosu na utvrñene obveze za obračunsko razdoblje. Prema iznosu obračunanog poreza na dobit, temeljem porezne prijave za prethodnu godinu, utvrñuje se mjesečni predujam u tekućoj godini. Godišnja obveza za porez iz dobiti knjiži se u korist računa 207, te se usporedbom stanja na ovome računu sa stanjem na računu 140 utvrñuje razlika koju treba doplatiti ili povratiti, odnosno ostaviti kao predujam za tekuću godinu.

4.2.2.1. Račun 141 - Potraživanja od klijenata za manje uplaćene iznose kod kupnje deviza

Na ovome računu evidentiraju se potraživanja od klijenata banke u slučaju da se pojavi negativna razlika izmeñu iznosa koji je klijent uplatio za kupnju deviza (koji je odobren računu 264) i kunske protuvrijednosti prodanih deviza. Ovo se odnosi na neznatne iznose razlika, ako banka svojim poslovnim politikama predvidi takvu mogućnost da manje uplaćeni iznos klijent naknadno doznači banci.

4.2.2.2. Račun 142 - Potraživanja od klijenata na osnovi plaćenih sudskih troškova Sudski i drugi troškovi u svezi postupaka što se vode kod suda radi naplate potraživanja banke knjiže se na ovome računu.

4.2.2.3. Račun 143 - Isplaćeni predujmovi Na računu 1430 vode se isplaćeni predujmovi mjenjačima s kojima je banka sklopila odgovarajući ugovor o mjenjačkim poslovima, kao i ostali predujmovi (račun 1431). Predujmovi u svezi nabave dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine knjiže se na odgovarajućim računima skupine 02.

4.2.2.4. Račun 144 - Potraživanja od kupaca Potraživanja na osnovi obavljenih bankovnih usluga, već je poznato, vode se na računima skupina 11, 12 i 13. Potraživanja s temelja prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, kao i od korisnika usluga (primjerice, usluge elektroničke obrade podataka i slične usluge) knjiže se na ovome računu.

62

4.2.2.5. Račun 145 - Potraživanja za isplaćena primanja osoblju koja se refundiraju Ako banka odreñene naknade (bolovanje, dječji dodatak i sl.) isplaćuje iz svojih sredstava, a nakon toga ih refundira od isplatitelja (zavod, fond i dr.) u tom slučaju ove isplate treba evidentirati na računu 145. 4.2.2.6. Račun 146 - Potraživanja s osnove isplata po štednim ulozima i tekućim računima klijenata drugih banaka Na računu 146 iskazuju se potraživanja od drugih banaka za isplate temeljem štednih knjižica i tekućih računa koji se vode kod tih banaka (u skladu s ugovorom izmeñu banaka). Naplatu isplaćenih iznosa od druge banke isplatna banka obavlja izdavanjem naloga za naplatu na teret računa druge banke u korist svoga računa.

Primjer:

1. Banka “X” isplatila je na temelju štedne knjižice banke “Y” 500 kn. 2. Sljedećeg dana temeljem naloga za naplatu isplaćeni iznos je naplaćen.



Banka “X” 1. Isplata po štednoj knjižici banke

“Y” 500

146 101

2. Naplata od banke “Y” 500 1000 146 Banka “Y”

1. Terećenje od banke “X” za isplatu po štednom ulogu

500

81400 1000

Ako banka “Y” isplatni dokument primi prije obavijesti o terećenju svoga žiro računa tada će proknjižiti: 81400/249. Ako banka “Y” primi nepotpun nalog (primjerice, nepotpun broj štednog računa) tada će proknjižiti: 162/1000. Nakon ispravka pogreške knjiži se: 81400/162. 4.2.2.7. Račun 147 - Potraživanja na osnovi kartičnog poslovanja Na računu 147 evidentiraju se potraživanja banke na osnovi kartičnog poslovanja. Primjer:

1. Fizička osoba je maestro karticom banke ''Y'' podigla na bankomatu banke ''X'' gotovinu u iznosu od 500 kn.

2. Banka ''X'' je naplatila potraživanje od banke ''Y'' (provizija u primjeru zanemarena).

63



Banka “X” 1. Podignuta gotovina na bankomatu 500 147 101 2. Naplaćeno potraživanje od banke

“Y” 500

1000 147

Banka “Y” 1. Terećenje tekućeg računa fizičke

osobe 500

8040 247

2. Plaćanje banci ''X'' 500 247 1000 4.2.2.8. Račun 148 - Potraživanja po ostalim osnovama Na računu 1480 iskazuju se potraživanja od osoblja banke po raznim osnovama, kao što su predujmovi za službena putovanja, utvrñeni manjkovi gotovine i materijalne imovine i slična potraživanja.

Primjer:

1. Isplaćeni predujam za službeno putovanje u zemlji iznosi 1.000 kn. 2. Plaćena zrakoplovna karta iznosi 900 kn. 3. Obračunani su sljedeći troškovi službenog putovanja: plaćena zrakoplovna

karta, prijevoz u mjestu - odredištu službenog putovanja 100 kn (taxi), noćenje prema računu 400 kn, dnevnice 340 kn.



1. Isplata predujma 1.000 1480 101 2. Plaćena karta za zrakoplov 900 1480 1000 3. Troškovi prema obračunu:

• prijevoz zrakoplovom • taxi prijevoz • račun za noćenje • dnevnice

1.740 900 100 400 340

1480 626 626 626 626

3a. Vraćena razlika predujma 160 101 1480 U okviru ovoga računa mogu se evidentirati ostala potraživanja prolaznog značenja, kao i potraživanja za koja nisu otvoreni računi u ovoj skupini.

64

4.2.2.9. Račun 149 - Ispravak vrijednosti Na računu 149 iskazuje se ispravak vrijednosti potraživanja koja se vode na računima skupine 14. U okviru računa 149 mogu se otvarati analitički računi koji se odnose na račune 140 do 148.

Ispravak vrijednosti po potraživanjima što se vode na računima ove skupine valja obavljati tijekom godine (ako za to postoje razlozi) odnosno obvezno pri izradi godišnjeg obračuna te provesti knjiženja na sljedeći način: 6479/149. 4.2.3. Skupina 15 - Ostala potraživanja u devizama Na računima ove skupine vode se ostala tekuća potraživanja od domaćih i stranih osoba u devizama. 4.2.3.0. Račun 150 - Potraživanja u devizama za stranu gotovinu poslanu sabirnom centru Na računu 150 iskazuju se potraživanja za iznos otpremljene strane gotovine banci koja ima sabirni centar za strana sredstva plaćanja.

Sabirni centri za efektivni strani novac organizirani su u pojedinim bankama. Sabirni centar za primljena strana sredstva plaćanja odobrava banku pošiljatelja na njezinom deviznom tekućem računu ili prema sporazumu doznačuje kunsku protuvrijednost na njezin žiro račun. Sabirni centar viškove valuta otprema u inozemstvo radi odobrenja redovnom deviznom tekućem računu banke u inozemstvu, a isto tako i kupuje valute u inozemstvu po nalogu drugih banaka.

Primjer:

1. Banka “X” poslala je banci “Y” (kod koje je organiziran sabirni centar) EUR 100.000 po srednjem tečaju 1 EUR = 7,40 kn i USD 10.000 po srednjem tečaju 1 USD = 5,50 kn.

2. Primljena je potvrda od sabirnog centra o primitku valuta. 3. Odobren je devizni tekući račun kod banke koja je organizirala sabirni

centar.

65



Banka “X” 1. Poslane valute sabirnom centru:

• 100.000 EUR • 10.000 USD

740.000,00 55.000,00

3002-978 3000-978 3002-840 3000-840

2. Primljena potvrda o primitku valuta: • 100.000 EUR • 10.000 USD

740.000,00 55.000,00

150-978 3002-978 150-840 3002-840

3. Odobrenje deviznom računu: • 100.000 EUR • 10.000 USD

740.000,00 55.000,00

3111-978 150-978 3111-840 150-840

Banka “Y” 1. Primljene valute:

• 100.000 EUR • 10.000 USD

740.000,00 55.000,00

3000-978 256-978 3000-840 256-840

2. Odobrenje deviznom tekućem računu banke “X”: • 100.000 EUR • 10.000 USD

740.000,00 55.000,00

256-978 7011-978 256-840 7011-840

4.2.3.1. Račun 152 - Potraživanja u devizama na osnovi plaćenih kamata, provizija ili drugih troškova za račun drugih

Na računu 152 iskazuju se potraživanja od domaćih osoba za iznose plaćenih kamata, provizija i drugih troškova u svezi korištenih inozemnih kredita i drugih poslova za njihov račun, ako o dospijeću tih obveza nije osigurano pokriće u kunama ili u devizama. 4.2.3.2. Račun 153 - Potraživanja u devizama na osnovi raznih odnosa s inozemnim korespondentima Na ovome računu iskazuju se potraživanja od stranih banaka i drugih financijskih institucija s kojima banka ovlaštena za obavljanje poslova s inozemstvom ima trajne ili povremene poslovne odnose, koji ne čine potraživanja na osnovi kamata i provizija što se iskazuju u okviru računa skupine 13.

66

4.2.3.3. Račun 154 - Potraživanja od kupaca u devizama Na računu 154 evidentiraju se potraživanja u devizama od kupaca materijalne i nematerijalne imovine, kao i od korisnika usluga koje se ne mogu smatrati bankovnim uslugama (primjerice, usluge elektroničke obrade podataka i druge slične usluge).

4.2.3.4. Račun 155 - Isplaćeni predujmovi u devizama Na ovome računu evidentiraju se potraživanja na osnovi isplaćenih predujmova u devizama po tekućem deviznom poslovanju, uključujući i dane predujmove u svrhu kupnje vrijednosnih papira koje banka daje na upravljanje ovlaštenoj instituciji za poslove s vrijednosnim papirima.

4.2.3.5. Račun 156 - Ostala potraživanja po drugim osnovama u devizama Na ovome računu evidentiraju se potraživanja po drugim osnovama u devizama, a koja nisu spomenuta na nekom drugom računu.

4.2.3.6. Račun 157 - Potraživanja na osnovi kartičnog poslovanja Na računu 157 iskazuju se potraživanja banke izražena u devizama na osnovi kartičnog poslovanja.


Ispravak vrijednosti po potraživanjima što se vode na računima ove skupine valja obavljati tijekom godine (ako za to postoje razlozi) odnosno obvezno pri izradi godišnjeg obračuna te provesti knjiženja na sljedeći način: 6479/159.

67

4.2.4. Skupina 16 - Sredstva u obračunu Računi ove skupine mogu se upotrebljavati isključivo kao prijelazni obračunski računi, tj. dok se ne obave potrebne radnje u pripremi za knjiženje na odgovarajućim računima sredstava odnosno plasmana. Dakle, ovi računi ne mogu služiti za iskazivanje bilo kakvih drugih potraživanja odnosno plasmana. 4.2.4.0. Račun 160 - Sredstva u obračunu po poslovima s pravnim osobama u domaćoj valuti 4.2.4.1. Račun 161 - Sredstva u obračunu po poslovima s pravnim osobama u devizama

Na ovim računima knjiže se terećenja žiro računa banke za koja se iz tehničkih ili drugih razloga (primjerice, nalog se odnosi na klijenta druge banke) ne mogu istoga dana teretiti računi depozita odnosno kredita pojedinih klijenata. Primjer:

1. Račun banke pogrešno je terećen temeljem naloga za korištenje kratkoročnog kredita na 100.000 kn, koji se odnosi na drugu banku.

2. Idućeg radnog dana pogreška je ispravljena. Knjiženje

Red. broj


1. Pogrešno terećenje računa banke 100.000 160 1000 2. Ispravak knjiženja 100.000 1000 160

4.2.4.2. Račun 162 - Sredstva u obračunu po poslovima sa stanovništvom u domaćoj valuti

4.2.4.3. Račun 163 - Sredstva u obračunu po poslovima sa stanovništvom u devizama Na ovim računima iskazuju se sredstva u obračunu u domaćoj odnosno stranoj valuti po poslovima s fizičkim osobama. Primjer:

1. Na temelju naloga druge banke terećen je žiro račun banke za 1.500 kn za isplaćene čekove po tekućim računima grañana.

2. Nakon obrade iznosom ovoga naloga tereti se račun trasanta po čekovima.

68

3. Kontrolom naloga prije unosa podataka utvrñeno je da se isplatni nalog na USD 100 (srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn) ne može prihvatiti jer je pogrešan broj deviznog računa.

4. Nakon otklanjanja navedenog nedostatka nalog je proveden na odnosnom deviznom računu.

Knjiženje

Red. broj


1. Terećenje od druge banke za isplaćene čekove

1.500,00

162 1000

2. Terećenje računa trasanta 1.500,00 80404 162 3. Knjiženje temeljem neispravna

naloga na USD 100 550,00

163-840 3000-840

4. Prijenos na odgovarajući devizni račun

550,00

7140-840 163-840

4.2.4.4. Račun 164 - Sredstva u obračunu po poslovima kupoprodaje deviza izmeñu banaka

4.2.4.5. Račun 165 - Sredstva u obračunu po poslovima kupoprodaje efektivnog stranog novca izmeñu banaka

Na ovim računima iskazuju se isplaćeni iznosi u svezi kupnje deviza odnosno efektivnog stranog novca izmeñu banaka. Iznos kupljenih deviza odnosno efektivnog stranog novca, na temelju izvještaja o odobrenju deviznom tekućem računu kod inozemne ili domaće ovlaštene banke, odnosno nakon primitka kupljenog efektivnog stranog novca, odobrava se na računu 164 odnosno 165 uz zaduženje računa 310 odnosno 311 i knjiženje tečajne razlike.

Primjer:

1. Ovlaštena banka “X” kupila je neposredno od ovlaštene banke “Y” 500.000 USD (srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn; prodajni tečaj: 1 USD = 5,55 kn). Banka “X” isplatila je kune banci “Y”.

2. Na temelju obavijesti inobanke da je na devizni račun banke “X” uplaćen iznos od USD 500.000, banka “X” knjiži kupljenu devizu i tečajnu razliku.

69

Knjiženje

Red. broj


Banka “X” 1. Isplata USD 500.000 u kunama

banci “Y” 2.775.000

164 1000

2. Odobrenje deviznom tekućem računu u inozemstvo

2.750.000

3100-840 164

2a. Negativna tečajna razlika 25.000 6431 164 Banka “Y”

1. Uplata banke “X” za kupnju USD 500.000

2.775.000

1000 264

2. Terećenje deviznog računa kod inozemne banke za USD 500.000

2.750.000

264 3100-840

2a. Pozitivna tečajna razlika 25.000 264 6431

4.2.4.6. Račun 166 - Obračun vlastitih čekova po tekućim računima stanovništva iskorištenih za bezgotovinska plaćanja Na računu 166 iskazuju se sredstva u obračunu kod banke trasata s osnove čekova po tekućim računima grañana koji su iskorišteni za bezgotovinska plaćanja roba i usluga. Po završenoj obradi čekova ovaj se račun zatvara terećenjem tekućih računa grañana za iznose iskorištenih čekova za plaćanje roba i usluga.

Primjer:

1. Banka “X” je od obrtnika, čiji račun vodi, primila čekove po tekućim računima grañana na ukupan iznos od 30.000 kn. Za dio tog iznosa (25.000 kn) banka je sama trasat, dok je za razliku čekova (5.000 kn) trasat banka “Y”. Nakon obrade banka “X” ukupan iznos primljenih čekova odobrava žiro računu korisnika čekova.

2. Za iznos od 25.000 kn banka “X” tereti račune trasanata kod sebe. 3. Iznos od 5.000 kn banka “X” naplaćuje od druge banke izdavanjem naloga

za naplatu.

Knjiženje

Red. broj


Banka “X” 1. Primljeni čekovi 30.000 166 8040 2. Terećenje tekućih računa grañana 25.000 8040 166 3. Naplata od druge banke 5.000 1000 166

70

Banka “Y” 1. Terećenje od banke “X” za isplatu

čekova 5.000

162 1000

2. Terećenje tekućih računa grañana 5.000 80404 162

4.2.4.7. Račun 167 - Obračun isplata po tekućim računima i štednim ulozima stanovništva izvršenih kod pošta, FINA-e i drugih banaka Na računu 167 iskazuju se iznosi isplaćenih čekova po tekućim računima grañana i isplata po štednim ulozima kod pošta, FINA-e i drugih banaka. Po završenoj obradi čekova ovaj se račun zatvara terećenjem tekućih računa grañana za iznose unovčenih čekova.

Primjer :

1. Terećen je žiro račun banke za isplate čekova po tekućim računima grañana na pošti u iznosu od 1.000 kn i 500 kn po štednoj knjižici.

2. Nakon obrade evidentira se terećenje tekućih i štednih računa grañana. Knjiženje Red. broj


1. Isplata na pošti: • isplaćeni čekovi • isplate po štednim knjižicama

1.500 1.000 500

1000 167 167

2. Terećenje vlasnika računa za isplate na pošti: • čekovi po tekućim računima • štedne knjižice

1.000 500

8040 167 81400 167

Korištenje računa 167 nije obvezatno, što znači da se izravno mogu teretiti tekući odnosno štedni računi. 4.2.4.8. Račun 168 - Ostala sredstva u obračunu

Na računu 168 evidentiraju se ostala sredstva u obračunu, a koja nisu obuhvaćena nekim od prethodno navedenih računa ove skupine.

71


Ispravak vrijednosti po potraživanjima što se vode na računima ove skupine valja obavljati tijekom godine (ako za to postoje razlozi) odnosno obvezno pri izradi godišnjeg obračuna te provesti knjiženja na sljedeći način: 6479/169.

4.2.5. Skupina 17 - Potraživanja iz internih odnosa organizacijskih dijelova banke

Na računima skupine 17 iskazuju se interni odnosi i obračuni potraživanja izmeñu organizacijskih dijelova banke, ako postoji vremenska razlika prilikom knjiženja odreñenih poslovnih dogañaja u kojima sudjeluju različiti dijelovi banke, te ako banka ima takvu internu organizaciju knjigovodstva u kojoj se na razini dijelova banke uspostavlja bilančna ravnoteža (aktiva = pasiva). Raspored računa ove skupine, te skupine 27 kao analogne skupine za obveze proizašle iz internih odnosa dijelova banke, obavlja sama banka prema svojim potrebama.

Stanja računa skupina 17 i 27, u računovodstvu banke kao cjeline, moraju biti uravnotežena i u bilanci banke konsolidirana. Banka može, ako to ocijeni svrhovitim, potraživanja i obveze iz internih odnosa organizacijskih dijelova banke pratiti samo preko jedne skupine računa (skupine 17 ili 27), te tako izravnim putem konsolidirati bilancu u dijelu internih odnosa. Primjer:

1. Poslovnica “A” poslala je 100.000 kn poslovnici “B” iz iste podružnice. Knjiženje Red. broj


Poslovnica “A” 1. Poslani gotov novac 100.000 17 1010

Poslovnica “B” 1. Primljeni gotov novac 100.000 1010 27

Iz ovoga primjera vidljivo je da je došlo samo do prijenosa gotova novca u drugu poslovnicu, a da se iznos gotova novca kao dijela aktive nije promijenio.

72

4.2.6. Skupina 19 - Plaćeni troškovi budućeg razdoblja U okviru ove skupine propisan je samo jedan račun, i to: 190 – Plaćena najamnina za poslovni najam nekretnina i opreme (za buduće razdoblje do 12 mjeseci). Dakle, na ovome računu iskazuje se unaprijed plaćena najamnina za poslovni najam nekretnina i opreme, i to ako je najamnina plaćena unaprijed za razdoblje do 12 mjeseci. Kada bi ova najamnina bila plaćena za dulje razdoblje od 12 mjeseci (računajući od dana plaćanja do zadnjeg dana razdoblja na koje se plaćena najamnina odnosi) tada bi se plaćena najamnina knjižila kao dugotrajna nematerijalna imovina na računu 027 (ako još nije počelo korištenje iznajmljenih nekretnina i opreme za obavljanje djelatnosti banke) ili na računu 013 (ako se iznajmljena nekretnina i oprema koriste za obavljanje djelatnosti banke).

Raspored ostalih računa ove skupine na kojima se iskazuju drugi unaprijed plaćeni troškovi (računajući u odnosu na razdoblje na koje se troškovi odnose) provodi sama banka prema svojim potrebama. Primjer:

1. Banka “X” platila je najamninu za poslovni prostor unaprijed za 6 mjeseci (od 1.10. tekuće do 31.3. sljedeće godine) u iznosu od 20.000 kn. Račun najmodavca otvoren je u drugoj banci.

Knjiženje

Red. broj


1. Plaćena najamnina: • dio što se odnosi na tek. god. • dio što se odnosi na sljed. god.

20.000 10.000 10.000

1000 624 190

73

4.3. Razred 2 - Tekuće obveze i interni obračuni Na pojedinim skupinama računa ovog razreda iskazuju se obveze za plaće i druge troškove zaposlenika, za poreze, obveze na osnovi kamatnih i nekamatnih troškova, ostale obveze iz poslovanja, obveze u obračunu, obveze iz internih odnosa organizacijskih dijelova banke te odgoñeno plaćanje troškova i prihodi budućeg razdoblja.

4.3.0. Skupina 20 - Obveze prema zaposlenicima, druge obveze iz prihoda i dobiti i obveze za poreze U ovoj skupini otvoreni su posebni računi za knjiženje plaća i naknada plaća osoblja (bruto) obračunanih prema općem aktu banke. Na taj način osiguravaju se podaci o svim obvezama iz plaća i naknada plaća, za doprinose, porez i prirez. 4.3.0.0. Račun 200 - Obveze za bruto plaće i naknade plaća Na računu 200 iskazuju se obveze za bruto plaće i naknade plaća osoblja obračunane prema općem aktu banke.

4.3.0.1. Račun 201 - Obveze za doprinose iz plaća i naknada plaća

Na računu 201 iskazuju se obveze za doprinose iz plaća i naknada plaća prema propisima.

4.3.0.2. Račun 202 - Obveze za porez iz plaća i naknada plaća i prirez na porez Na ovome računu iskazuju se obveze za porez na dohodak iz plaća i naknada plaća i prirez na porez na dohodak od plaća i naknada plaća, prema propisima.

4.3.0.3. Račun 203 - Obveze za neto plaće i naknade plaća Na računu 203 iskazuju se obveze za neto plaće i naknade plaća.

74

4.3.0.4. Račun 204 - Obveze za doprinose na plaće i naknade plaća Na računu 204 iskazuju se doprinosi na plaće i naknade plaća, prema propisima.

4.3.0.5. Račun 205 - Obveze za naknade osoblju koje su predmet Općeg kolektivnog ugovora Na računu 205 iskazuju se naknade osoblju koje su predmet općeg kolektivnog ugovora, u iznosima što ih utvrdi nadležno tijelo banke.

4.3.0.6. Račun 206 - Obveze za poreze i doprinose iz prihoda

Na računu 206 iskazuju se obveze za poreze i doprinose iz prihoda, kao što su: porez na tvrtku odnosno naziv, naknada za šume, porez na imovinu i druge pristojbe koje se obračunavaju periodično i koje terete troškove banke (račun 634).

4.3.0.7. Račun 207 - Obveze za porez iz dobiti Na računu 207 iskazuje se obveza za utvrñeni porez iz dobiti po obračunu u skladu s odredbama Zakona o porezu na dobit. Obveza za porez iz dobiti knjiži se na sljedeći način:

6920, 6921/207 (po godišnjem obračunu), odnosno

140/1000 (za mjesečne predujmove tijekom godine). 4.3.0.8. Račun 208 - Obveze iz raspodjele neto dobiti Na računu 208 iskazuje se obveza za dividendu dioničarima banke u skladu sa statutom banke i odlukama glavne skupštine dioničara.

75

4.3.0.9. Račun 209 - Obveze za porez na promet Na računu 2090 iskazuje se obveza na osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV) koji je banka, sukladno čl. 19. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09) dužna obračunati i uplatiti na propisani uplatni račun i to na vrijednost usluga koje joj pruža poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu (primjerice, korištenje usluga SWIFT-a, korištenje informacija REUTERS-a, revizorske i konzultantske usluge i sl.). Banka obračunava porez na temelju fakture dobavljača (inozemnog poduzetnika) i taj porez predstavlja trošak banke koji se uračunava u cijenu usluge na koju se PDV odnosi, ako banka nije u sustavu poreza na dodanu vrijednost, odnosno ima pravo koristiti pretporez sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, ako je od 1. siječnja 2010. u sustavu poreza na dodanu vrijednost. Na računu 2091 iskazuje se obveza na osnovi poreza na promet nekretnina, koja nastaje u slučaju ako banka kupuje odreñene nekretnine. Taj porez ne tereti izravno troškove, nego povećava nabavnu vrijednost nekretnina (trošak ulaganja), te se preko amortizacije (ako se radi o grañevinskim objektima) prenosi na troškove poslovanja.

4.3.1. Skupina 21 - Obveze na osnovi kamatnih i nekamatnih troškova uz valutnu klauzulu (dvosmjerna i jednosmjerna valutna klauzula)

Skupina 22 - Obveze na osnovi kamatnih i nekamatnih troškova u domaćoj valuti

Skupina 23 - Obveze u devizama na osnovi kamatnih i nekamatnih

troškova u devizama

Na računima skupine 21 odnosno 22 odnosno 23 vode se obveze banke na osnovi kamatnih i nekamatnih troškova i to:

- skupina 21 – obveze na osnovi kamatnih i nekamatnih troškova uz valutnu

klauzulu (dvosmjerna i jednosmjerna valutna klauzula), - skupina 22 – obveze na osnovi kamatnih i nekamatnih troškova u domaćoj

valuti, te - skupina 23 – obveze na osnovi kamatnih i nekamatnih troškova u devizama.

Pod kamatnim troškovima podrazumijeva se pasivna kamata na primljene kredite i depozite, te kamata koju banka plaća na hibridne i podreñene instrumente kao izvore dopunskog kapitala banke i drugi troškovi koji imaju kamatni karakter (koji povećavaju cijenu prikupljenih sredstava).

Računi u okviru skupine 21, 22 i 23 rasporeñeni su tako da se obveze na osnovi kamatnih troškova prate po sektorima, te unutar svakog sektora po instrumentima na koje se kamatni troškovi odnose, a unutar pojedinog instrumenta računi se dalje raščlanjuju na nedospjele i dospjele obveze.

76

Za praćenje obveza na osnovi nekamatnih troškova (naknade i/ili provizije za bankovne usluge) računi nisu raščlanjeni po sektorima, a niti po vrstama naknada/provizija, nego samo na račune za nedospjele i dospjele obveze. Po istom kriteriju rasporeñeni su i računi kamatnih troškova koji se odnose na obveze na osnovi izdanih dužničkih vrijednosnih papira koje je izdala banka u svrhu prikupljanja izvora sredstava.

Primjer:

Na isteku obračunskog razdoblja banka “X” je imala sljedeće dospjele obveze: 1) kamate na oročene depozite državnih trgovačkih društava - 10.000 kn, 2) kamate na kredite primljene od drugih banaka - 20.000 kn, 3) kamate na oročene depozite grañana - 15.000 kn, 4) kamate na osnovi oročenih depozita ostalih trgovačkih društava koji su

ugovoreni s valutnom klauzulom - 30.000 kn.



1. Kamate na depozite državnih trgovačkih društava

10.000

60004 220047

2. Kamate na kredite drugih banaka 20.000 60110 221107 3. Kamate na oročene depozite

stanovništva 15.000

60404 224047

4. Kamate na oročene depozite ostalih trgovačkih društava

30.000

60014 210147

Primjer:

1. Obračunana je kamata po oročenom depozitu grañanina (koja se ne

pripisuje depozitu) u iznosu od 500 USD (po srednjem tečaju – 2.750 kn). 2. Banka je dobila obračun kamata po kratkoročnom kreditu od strane banke u

iznosu od 2.000 USD (po srednjem tečaju – 11.000 kn). 3. Strana banka je obračunala proviziju po nostro akreditivu u iznosu od

1.000 USD (po srednjem tečaju – 5,50 kn).



1. Kamata po oročenom depozitu 2.750 60404 234047 2. Kamata na kratkoročni kredit 11.000 60110 239207 3. Provizija strane banke 5.500 619 2357

77

4.3.2. Skupina 24 - Obveze po ostalim osnovama Na računima skupine 24 iskazuju se obveze iz tekućeg poslovanja.

4.3.2.0. Račun 240 - Obveze prema dobavljačima

Na računu 240 iskazuju se obveze prema dobavljačima za nabavljenu materijalnu i nematerijalnu imovinu te razne usluge koje se ne mogu smatrati bankovnim uslugama. Ovome računu odgovaraju računi iz skupine 00, 01, 02, 06 i 62. 4.3.2.1. Račun 241 - Obveze po izdanim instrumentima plaćanja

Na računima u okviru računa 241 iskazuju se obveze za izdane čekove za razna plaćanja banke, izdane čekove za korištenje kredita odobrenih stanovništvu i dr., te eventualno izdane druge instrumente plaćanja kao što su kreditna pisma i bankovne uputnice, kao i pokrića za izdane elektroničke instrumente plaćanja (elektronički novac). Pri plaćanju robe odnosno korištenih usluga tereti se odgovarajući račun materijalne imovine odnosno račun iz skupine 62, u korist ovoga računa.

Ako se isplata kredita grañaninu (za nabavu robe) obavlja čekom za bezgotovinsko plaćanje izdani ček se knjiži: 5040/2410. 4.3.2.2. Račun 242 - Obveze na osnovi obustava iz plaća osoblja

Na računu 242 iskazuju se obveze za obustave od plaća osoblja, kao što su otplate kredita korištenih u banci i kod drugih, obustave na temelju sudskih rješenja i sl. Obustave iz neto plaća knjiže se na sljedeći način: 203/242.

4.3.2.3. Račun 243 - Primljeni predujmovi

Na računima u okviru računa 243 iskazuju se primljeni predujmovi za otkup efektivnog stranog novca i drugi predujmovi. Isplaćene predujmove mjenjačima banka vodi na računu 1430.

78

4.3.2.4. Račun 244 - Obveze za neizvršene isplate po naplatama iz inozemstva u domaćoj valuti

Na računima u okviru računa 244 iskazuju se obveze prema korisnicima naplata izvezene robe i usluga u domaćoj valuti (s računa nerezidenata). Obveze iskazane na ovim računima gase se prenošenjem sredstava na odgovarajuće račune. Primjer:

1. Izvezenu robu u vrijednosti od 70.000 kn kupac (strano trgovačko društvo)

plaća sa svoga žiro računa kod (naplatne) banke domaćem (ostalom) trgovačkom društvu.

2. Banka nalog izvršava, te nalogom 10 o naplati izvještava korisnika naplate. Temeljem naloga korisnika naplate (u kome je on označen kao krajnji korisnik) naplaćena svota se prenosi na njegov žiro račun otvoren kod naplatne banke.



1. Naplata izvezene robe 70.000 8095 2440 2. Prijenos sredstava krajnjem

korisniku 70.000

2440 8001

4.3.2.5. Račun 245 - Obveze za primljene uplate u korist primatelja čiji se žiro račun vodi kod druge banke

Na računu 245 iskazuju se obveze temeljem primljenih uplata na blagajni banke u korist pravnih osoba odnosno stanovništva (obrtnici i druge fizičke osobe koje samostalnim radom obavljaju djelatnost) čiji se žiro računi vode u drugoj banci, kao što su: plaćanje računa za utrošenu električnu energiju, vodu, plin, stanarinu i drugo. Naravno, kad se račun korisnika naplate vodi u istoj banci, uplata se knjiži izravno na račun korisnika (bez uporabe računa 245).

4.3.2.6. Račun 246 - Obveze prema drugim bankama za primljene uplate po štednji i drugim računima grañana

Na računu 246 iskazuju se obveze za iznose primljenih uplata na štedne odnosno žiro i tekuće račune koji se vode u drugim bankama.

79

4.3.2.7. Račun 247 - Obveze na osnovi kartičnog poslovanja

Na računu 247 iskazuju se obveze banke u domaćoj valuti na osnovi kartičnog poslovanja. 4.3.2.8. Račun 248 - Obveze za privremene uplate po drugim osnovama

Na računu 2480 iskazuju se obveze na osnovi uplata u domaćoj valuti u kapital domaćih trgovačkih društava (osnivanje/dokapitalizacija), s tim da se navedene obveze gase nakon ispunjenja uvjeta za prijenos uplaćenih sredstava na račun trgovačkog društva na koje se uplata odnosi. Na računu 2481 iskazuju se primljene ostale uvjetne uplate kunskih sredstava, koje se stavljaju na raspolaganje poslovnom subjektu po ispunjenju odreñenih uvjeta koji su definirani ugovorom s bankom, na temelju kojeg se otvara i vodi uvjetni račun.

4.3.2.9. Račun 249 - Drugdje nespomenute obveze po ostalim osnovama

Na računu 2490 iskazuju se obveze banke na osnovi prodanih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo. S obzirom na to da prema zakonskim propisima od naplaćene prodajne cijene stanova prodavatelju takvih stanova odnosno banci pripada samo dio (35%), a ostatak gradu/općini na području koje se prodani stanovi nalaze i Republici Hrvatskoj, na računu 2490 banka iskazuje obvezu prema gradu/općini odnosno Republici Hrvatskoj, koja dospijeva za podmirenje u skladu s dinamikom ostvarenog priljeva od prodaje stanova uz obročnu otplatu (za prodane stanove uz jednokratnu naplatu ta je obveza trebala biti podmirena prilikom naplate prodajne cijene). Na računu 2495 iskazuju se obveze prema ovlaštenim mjenjačima na osnovi otkupa strane gotovine i čekova. Na računu 2496 evidentiraju se ostale drugdje nespomenute obveze u okviru računa skupine 24. 4.3.3. Skupina 25 - Obveze po ostalim osnovama u devizama

Na računima skupine 25 iskazuju se nerasporeñene odnosno neisplaćene obveze u devizama po naplatama iz inozemstva, po naplatama u efektivnom stranom novcu i stranim čekovima u zemlji te obveze za izdane bankovne čekove i kreditna pisma koji glase na stranu valutu.

80

4.3.3.0. Račun 250 - Obveze za neizvršene isplate po naplatama iz inozemstva

Na računima u okviru računa 250 iskazuju se obveze prema korisnicima naplata iz inozemstva, odnosno u tuzemstvu s deviznih računa nerezidenata kod domaćih banaka. Obveze iskazane na ovim računima gase se prenošenjem sredstava na odgovarajuće račune. Na računu 2500 iskazuju se obveze naplatne ili isplatne banke za neizvršene isplate po naplatama iz inozemstva u korist klijenata, odnosno u tuzemstvu s deviznih računa nerezidenata kod domaćih banaka. Na računu 2501 prate se obveze po neizvršenim isplatama po naplatama iz inozemstva u korist klijenata koji imaju kunski račun za redovno poslovanje kod isplatne banke. Ovlaštena banka devizni priljev obrañuje izdavanjem Naloga 10 - Izvješće o naplati iz inozemstva, te po jedan primjerak dostavlja korisniku naplate i HNB-u. Korisnik naplate dužan je banci dati nalog za raspored priljeva u korist deviznog računa korisnika priljeva.

Na temelju naloga korisnika naplate ovlaštena banka rasporeñuje priljev u korist deviznog računa krajnjeg korisnika kod sebe ili druge banke. Primjer:

1. Izvezena roba je naplaćena doznakom u iznosu USD 30.000 (srednji tečaj 1

USD = 5,50 kn). Temeljem obavijesti strane banke da je navedeni iznos odobren deviznom tekućem računu ovlaštene banke, banka izdaje Nalog 10, te o naplati izvještava korisnika naplate (ostalo trgovačko društvo).

2. Korisnik naplate obavijestio je banku da je on i krajnji korisnik, te priljev (naplatna) banka odobrava njegovu deviznom računu kod sebe.

3. Provizija za obradu naplate iznosi 500 kn.



1. Obrada doznake - Nalog 10 165.000,00 3100-840 2500-840 2. Raspored priljeva 165.000,00 2500-840 7001-840 3. Obračunana provizija 500,00 1257 6701

Primjer:

1. Kod ovlaštene banke otvoren je loro akreditiv u korist domaćeg izvoznika

(ostalo trgovačko društvo) na 100.000 USD (srednji tečaj 1 USD = 5,50 kn).

2. Obračunana je provizija stranoj banci u iznosu od 100 USD (isti srednji tečaj kao pod 1.).

81

3. Temeljem akreditivnih dokumenata, koje je dostavila domaća banka, isplatna inozemna banka obavijestila je banku domaćeg izvoznika da je iznos akreditiva odobrila njenom deviznom tekućem računu kod sebe.

4. Ovlaštena banka priljev obrañuje te devizni iznos, po nalogu korisnika priljeva, odobrava računu krajnjeg korisnika kod sebe (isti srednji tečaj kao pod 1.).

5. Obračunana je provizija za obradu priljeva krajnjem korisniku - 700 kn. 6. Naplaćene su provizije. Korisnik deviznog priljeva ima kunski račun za

redovno poslovanje otvoren kod naplatne banke.



1. Evidencija akreditiva 550.000,00 9691-840 9991-840 2. Provizija na teret strane banke 550,00 1357-840 6791 3. Obrada priljeva - Nalog 10 550.000,00 3100-840 2500-840 4. Odobrenje krajnjem korisniku 550.000,00 2500-840 7001-840 5. Obračunana provizija 700,00 1257 6701 6. Naplaćene provizije:

• od inobanke • od krajnjeg korisnika

550,00 700,00

3100-840 1357-840 8001 1257

7. Zatvaranje akreditiva 550.000,00 9991-840 9691-840

Primjer: 1. Inozemni kupac je preuzetu robu od obrtnika u vrijednosti od 10.000 USD

platio bankarskim čekom (srednji tečaj 1 USD = 5,50 kn). Pri predaji čeka na naplatu obrtnik je obavijestio banku da je on i krajnji korisnik priljeva. Primljeni ček banka isplaćuje u korist deviznog računa krajnjeg korisnika kod sebe.

2. Provizija za otkup čeka je 100 kn. 3. Provizija za obradu naplate 200 kn. 4. Banka naplaćuje proviziju na teret žiro računa obrtnika.



1. Primljeni ček - Nalog 10 55.000,00 3010-840 7040-840 2. Obračunana provizija za otkup

čeka 100,00

1257 6741

3. Obračunana provizija za obradu naplate

200,00

1257 6741

4. Naplata provizije 300,00 8040 1257

82

4.3.3.1. Račun 251 - Obveze za položenu stranu gotovinu i čekove koji glase na stranu valutu Na računima u okviru računa 251 iskazuju se odvojeno obveze za položenu stranu gotovinu, čekove i ostale novčane instrumente, koje su kod banke položili poslovni subjekti i javnobilježnički uredi. Na računu 2510 iskazuje se obveza za strana sredstva plaćanja koja su položili poslovni subjekti, a koja ovi prime u svrhu naplate svojih potraživanja od nerezidenata, te ta sredstva plaćanja polažu na ovaj račun do ishoñenja odobrenja HNB-a da se položeni iznos odobri njihovom deviznom računu. Slično tome na računu 2511 iskazuje se obveza za primljena strana sredstva plaćanja, koje u ime svojih klijenata polažu u banku javnobilježnički uredi, do isplate odnosno završetka javnobilježničkog postupka. 4.3.3.2. Račun 252 - Obveze za neizvršene isplate po naplatama iz inozemstva u korist grañana Na računima u okviru računa 252 iskazuju se obveze prema grañanima za neizvršene isplate po naplatama iz inozemstva odnosno naplate u tuzemstvu s deviznih računa nerezidenata. Obveze iskazane na ovim računima gase se prenošenjem sredstava na odgovarajuće račune. Na računu 2520 iskazuju se obveze naplatne ili isplatne banke prema grañanima za neizvršene isplate po naplatama iz inozemstva odnosno naplate u tuzemstvu s deviznih računa nerezidenata kod domaćih banaka. Na računu 2521 iskazuju se obveze prema grañanima koji imaju račun kod isplatne banke. 4.3.3.3. Račun 253 - Obveze po doznakama grañana iz inozemstva za kupnju

vrijednosnih papira domaćih trgovačkih društava

Na računu 253 iskazuju se obveze u devizama prema domaćim i stranim fizičkim osobama, što su doznačene u svrhu kupnje vrijednosnih papira domaćih trgovačkih društava.

4.3.3.4. Račun 254 - Obveze po izdanim čekovima i kreditnim pismima u devizama Na računu 254 iskazuju se obveze na osnovi izdanih bankovnih čekova i kreditnih pisama u devizama. Na ovaj račun, na zahtjev nalogodavca, prenose se devize s deviznog računa što se vodi u istoj ili drugoj banci, odnosno kupljene devize za domaću valutu.

83

4.3.3.5. Račun 255 - Obveze u devizama za privremene uplate nerezidenata Na računima u okviru računa 255 iskazuju se obveze u devizama (dok se ne izvrši raspored) s osnove primljenih uplata od stranih osoba na ime ulaganja u dionice i poslovne udjele domaćih trgovačkih društava i ostale uvjetne uplate.

4.3.3.6. Račun 256 - Ostale obveze po drugim osnovama u devizama Na računu 256 iskazuju se ostale drugdje nespomenute obveze u devizama u okviru računa ove skupine. 4.3.3.7. Računi 257 - Obveze u devizama na osnovi kartičnog poslovanja Na računu 257 iskazuju se obveze banke u devizama na osnovi kartičnog poslovanja. 4.3.3.8. Računi 258 - Obveze prema dobavljačima u devizama Na računu 258 iskazuju se obveze prema dobavljačima u devizama za nabavljenu materijalnu i nematerijalnu imovinu te razne usluge koje se ne mogu smatrati bankovnim uslugama.

4.3.4. Skupina 26 - Obveze u obračunu

Na računima ove skupine pojavljuju se prolazno pojedini poslovni dogañaji, te je posve i logično što su promet i stanje na ovim računima samo privremeni.

4.3.4.0. Račun 260 - Obveze u obračunu po poslovima s pravnim osobama u domaćoj valuti Račun 261 - Obveze u obračunu po poslovima s pravnim osobama u devizama Na računu 260 odnosno 261 iskazuju se sredstva u obračunu s pravnim osobama u domaćoj valuti odnosno devizama.

84

Primjer: 1. Primljena je uplata ost. trgovačkog društva “X” na žiro račun banke u

iznosu od 50.000 kn na ime ugovorenog kratkoročnog depozita na rok od 3 mjeseca, ali je nalog bio nepotpun. Nakon što su pribavljeni potrebni podaci iznos uplate prenosi se na račun depozita s valutom dana uplate na žiro račun banke.

2. Preko deviznog tekućeg računa kod inozemne banke banka je primila doznaku po nalogu druge ovlaštene banke u iznosu od 40.000 USD radi otplate deviznog kratkoročnog kredita s rokom dospijeća preko 3 do 12 mjeseci. Pri obradi je utvrñeno da nalog nema sve potrebne podatke za knjiženje na računu kredita (srednji tečaj 1 USD = 5,50 kn). Prijenos na račun kredita obavlja se nakon što je od banke nalogodavca primljen odgovarajući (nedostajući) podatak.



1. Primljena uplata na žiro račun 50.000,00 1000 260 2. Prijenos na račun depozita 50.000,00 260 83012 3. Doznaka iz inozemstva 220.000,00 3100-840 261-840 4. Prijenos na račun kredita 220.000,00 261-840 34112-840

4.3.4.1. Račun 262 - Obveze u obračunu po poslovima sa stanovništvom u

domaćoj valuti

Račun 263 - Obveze u obračunu po poslovima sa stanovništvom u devizama Na računu 262 odnosno 263 iskazuju se sredstva u obračunu s grañanima u domaćoj valuti odnosno devizama.

Primjer:

1. Grañanin je putem pošte uplatio na žiro račun banke 5.000 kn na ime

otplate kredita s ugovorenim rokom dospijeća do 1 mjesec. Nalog je bio nepotpun, te se uplata nije mogla evidentirati neposredno na računu kredita, već nakon otklanjanja nedostatka.

2. Na blagajni banke grañanin je uplatio USD 5.000 prema ugovoru o kratkoročnom deviznom depozitu na rok od 6 mjeseci. Kako je na nalogu bio pogrešan broj računa, navedeni iznos je knjižen na prolaznom računu, a po otklanjanju nedostatka evidentiran je na računu depozita. Srednji tečaj 1 USD = 5,50 kn.

85



1. Primljena uplata na žiro račun 5.000,00 1000 262 2. Prijenos na račun kredita 5.000,00 262 50400 3. Uplata na blagajni 5.000 USD 27.500,00 3000-840 263-840 4. Prijenos na račun depozita 27.500,00 263-840 73402-840

4.3.4.2. Račun 264 - Obveze u obračunu po poslovima kupoprodaje deviza

Račun 265 - Obveze u obračunu po poslovima kupoprodaje efektivnog stranog novca Na računu 264 iskazuju se doznake u kunama u svrhu kupoprodaje deviza (izmeñu banaka, kao i izmeñu banaka i poslovnih subjekata) primljene od drugih banaka i poslovnih subjekata čiji se kunski računi za redovno poslovanje vode kod druge banke. Ako poslovni subjekt kupuje devize od banke kod koje se vodi njegov kunski račun za redovno poslovanje, knjiženje kupoprodaje se može provesti izravnim terećenjem kunskog računa za redovno poslovanje ili prijenosom kunske protuvrijednosti deviza na račun 264.

Primjer:

1. Ovlaštena banka “X” ugovorila je prodaju ovlaštenoj banci “Y” 100.000

USD (prodajni tečaj 1 USD = 5,55 kn). Kunsku protuvrijednost banka “Y” uplaćuje na žiro račun banke “X”. Srednji tečaj 1 USD = 5,50 kn.

2. Banka “X” prenosi prodane devize na devizni račun banke “Y” kod inozemne banke.

Knjiženje

Red. broj


Banka “X” 1. Primljena uplata banke “Y” 555.000,00 1000 264 2. Prijenos USD 100.000 na račun

banke “Y” 550.000,00

264 3100-840

3. Tečajna razlika 5.000,00 264 6431 Banka “Y”

1. Doznaka banci “X” za kupnju deviza

555.000,00

164 1000

2. Odobrenje računu kod ino banke 550.000,00 3100-840 164 3. Negativna tečajna razlika 5.000,00 6431 164

86

4.3.5. Skupina 27 - Obveze iz internih odnosa organizacijskih dijelova banke Na računima skupine 27 iskazuju se interni odnosi i obračuni - obveze izmeñu organizacijskih dijelova banke. Računi ove skupine (pasivni računi) koriste se kao protustavke računima skupine 17 (aktivni računi), te je njihova funkcija analogna računima skupine 17. Stanja računa 17 i 27 moraju biti uravnotežena i u bilanci banke konsolidirana, što znači da se računi ovih skupina u njihovoj bilanci ne mogu pojaviti.

Raspored računa ove skupine banka obavlja prema svojim potrebama. Odgovarajući primjeri knjiženja za ovu skupinu već su dani uz skupinu 17.

4.3.6. Skupina 28 - Rezerviranja za obveze Na računima skupine 28 iskazuju se rezerviranja za obveze proizašle iz prošlih dogañaja za koje se očekuje da će u budućem razdoblju doći do odljeva sredstava banke za podmirenje tih obveza.

4.3.6.0. Račun 280 - Rezerviranja za identificirane gubitke po preuzetim izvanbilančnim potencijalnim obvezama

Na računu 280 iskazuju se rezerviranja za identificirane gubitke po preuzetim izvanbilančnim potencijalnim obvezama (rizične skupine ''B'' i ''C''), koje banka utvrdi sukladno MRS-u 37 “Rezerviranja, nepredviñene obveze i nepredviñena imovina” i Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Utvrñeni iznos potrebnog rezerviranja knjiži se u korist računa 280 uz terećenje računa 6490, a smanjenje odnosno ukidanje rezerviranja obrnuto.

Do ukidanja prethodno provedenih rezerviranja za identificirane gubitke po preuzetim potencijalnim obvezama dolazi:

� kada više ne postoji vjerojatnost da će uslijediti odljev resursa za podmirenje obveza u visini prethodno procijenjenog iznosa (poboljšana kreditna sposobnost osobe čiju je obvezu banka preuzela),

� ako je istekao rok u kojem je banka mogla biti pozvana na ispunjenje ugovorene potencijalne obveze, a prvobitno očekivani odljev sredstva za podmirenje potencijalne obveze nije uslijedio, (te)

� ako je došlo do odljeva sredstava banke u svrhu podmirenja potencijalne obveze, kada se gasi dotadašnja potencijalna obveza kao izvanbilančna stavka (pa s tim u vezi i rezerviranje za tu obvezu se ukida), ali se u tome slučaju potencijalna obveza transformira u potraživanje kao bilančnu kategoriju, te se prema potrebi za to potraživanje provodi odgovarajući ispravak vrijednosti na teret računa 6470.

87

Primjer: 1. Uprava banke je po izdanoj garanciji ost. trgovačkom društvu u iznosu od 500.000 kn (koja je prethodno proknjižena) utvrdila rezerviranja za gubitke po toj preuzetoj potencijalnoj obvezi u iznosu od 200.000 kn. 2. Kako je u sljedećem razdoblju poboljšana kreditna sposobnost klijenta, te ne postoji vjerojatnost da će doći do odljeva sredstava banke po preuzetoj potencijalnoj obvezi, ukidaju se utvrñena rezerviranja za identificirane gubitke po izdanoj garanciji. Knjiženje

Red. broj


1. Rezerviranja za identificirane gubitke

200.000

6490 280

2. Ukidanje rezerviranja za identificirane gubitke

200.000

280 6490

4.3.6.1. Račun 281 - Rezerviranja za mirovine i druge obveze prema zaposlenicima Na računu 281 iskazuju se rezerviranja za mirovine i druge obveze prema zaposlenicima (MRS 19 “Primanja zaposlenih”). Protustavka ovom računu na strani troškova jest račun 631. 4.3.6.2. Račun 282 - Rezerviranja za poreze i doprinose

Na računu 282 iskazuju se rezerviranja za poreze i doprinose (MRS 12 “Porezi na dobit”). Protustavka ovom računu na strani troškova jest račun 632. 4.3.6.3. Račun 283 – Rezerviranja za sudske sporove pokrenute protiv banke Na računu 283 iskazuju se rezerviranja za obveze čije podmirenje može uslijediti kao posljedica pokrenutih sudskih sporova protiv banke (MRS 37 “Rezerviranja, nepredviñene obveze i nepredviñena imovina”). Protustavka ovom računu na strani troškova jest račun 633.

88

4.3.7. Skupina 29 - Odgoñeno plaćanje troškova i prihodi budućeg razdoblja Na računu 290 iskazuje se kamatni prihod koji je u vidu naknade/provizije obračunan i naplaćen prilikom odobravanja kredita ili tijekom trajanja ugovora o kreditu, a koji se odnosi na buduće razdoblje u kojem treba biti priznat u računu dobiti i gubitka na vremenski proporcionalnoj osnovi za razdoblje na koje se prihod odnosi.

Raspored ostalih računa ove skupine na kojima se iskazuju nastale obveze na osnovi troškova proteklog razdoblja, a čije će podmirenje uslijediti u budućem razdoblju, provodi sama banka prema svojim internim potrebama.

Pod troškovima proteklog razdoblja iz prethodnog stavka podrazumijevaju se svi nastali troškovi banke, osim nedospjelih obveza na osnovi kamatnih troškova (pasivne kamate) i nekamatnih troškova koji se odnose na naknade/provizije za bankovne usluge, jer se nedospjele obveze po tim osnovama vode na računima skupine 21 odnosno 22 odnosno 23. Primjer:

1. Za kredit odobren 1. prosinca tekuće godine ost. trgovačkom društvu (koje

svoj žiro račun vodi kod druge banke) unaprijed je naplaćena naknada za praćenje ove kreditne partije za prvo tromjesečje (do 1. ožujka sljedeće godine) u iznosu od 750 kn.



1. Naplaćena naknada: • prihod tekućeg razdoblja • prihod budućeg razdoblja

750 250 500

1000 66010 290

89

4.4. Razred 3 - Devizna sredstva Na računima razreda 3 iskazuje se stanje stranih sredstava plaćanja (devize, strana gotovina, čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti), potraživanja u devizama za obavljena plaćanja po izdanim garancijama, plasmani u obliku danih deviznih depozita i kredita, te plasmani u dužničke i vlasničke vrijednosne papire u devizama (koji se drže radi trgovanja, ili raspoloživo za prodaju, ili do dospijeća), osim ulaganja u zajedničke pothvate, pridružene kompanije i povezana društva (podružnice), koja se iskazuju na računima skupine 03, 04 i 05. U ovom razredu iskazuje se i fer vrijednost derivatne financijske imovine u devizama.

4.4.0. Skupina 30 - Strana gotovina i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu Na računima skupine 30 iskazuje se strana gotovina, čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti.

4.4.0.0. Račun 300 - Strana gotovina Na računima u okviru računa 300 iskazuje se strana gotovina u trezoru i blagajni banke, strana gotovina na putu u zemlji, strana gotovina otpremljena u inozemstvo radi prodaje i pologa na devizni tekući račun kod inozemne banke (do primitka obavijesti o odobrenju deviznog računa), prodana strana gotovina koja je otpremljena drugoj ovlaštenoj banci u zemlji odnosno u sabirni centar, strana gotovina kupljena u inozemstvu prema obavijesti inozemne banke o otpremi gotovine i terećenju deviznog tekućeg računa banke.

4.4.0.0.0. Račun 3000 - Strana gotovina u blagajni Na ovome računu iskazuje se promet i stanje strane gotovine u trezoru i blagajni banke. Primjer:

1. Otkupljeno je od grañanina CHF 1.000. Vrijednost po kupovnom tečaju

4.800 kn. Srednji tečaj 1 CHF = 4,810000 kn. 2. Grañanin je na blagajni uplatio USD 1.000 u korist svoga deviznog računa.

Srednji tečaj 1 USD = 5,50 kn. 3. Primljeno je od ovlaštenog mjenjača USD 10.000. Kupovni tečaj 1 USD =

5,45 kn. Srednji tečaj 1 USD = 5,50 kn.

90

4. Strana fizička osoba položila je 10.000 EUR radi odobrenja računa depozita po viñenju. Srednji tečaj 1 EUR = 7,40 kn.



1. Otkup CHF 1.000 • vrijednost po srednjem tečaju • vrijednost po kupovnom tečaju • tečajna razlika

4.810,00 4.800,00 10,00

3000-756 101 6431

2. Uplata na devizni račun USD 1.000

5.500,00

3000-840 7140-840

3. Primljeno od mjenjača USD 10.000 • vrijednost po srednjem tečaju • vrijednost po kupovnom tečaju • tečajna razlika

55.000,00 54.500,00 500,00

3000-840 2495 6431

4. Uplata strane osobe EUR 10.000 74.000,00 3000-978 71961-978

Primjer: 1. Za troškove službenog puta prodano je državnom trgovačkom društvu (koje

vodi svoj žiro račun kod druge banke) USD 5.000. Prodajni tečaj 1 USD = 5,55 kn. Srednji tečaj 1 USD = 5,50 kn. Kunska protuvrijednost doznačena je na žiro račun banke. Naknada za prodaju valute iznosi 100 kn (koja je uplaćena).

2. Grañaninu je prodano EUR 5.000. Prodajni tečaj 1 EUR = 7,42 kn. Srednji tečaj 1 EUR = 7,40 kn.

3. Grañaninu je isplaćeno s njegova deviznog računa USD 1.000. Srednji tečaj 1 USD = 5,50 kn.



1. Uplata kunske protuvrijednosti za kupnju valute

27.750,00

1000 81000

1a. Prodaja USD 5.000 za službeno putovanje: • vrijednost po prodajnom tečaju • vrijednost po srednjem tečaju • tečajna razlika

27.750,00 27.500,00 250,00

81000 3000-840 6431

1b. Obračunana naknada 100,00 1257 6701 1c. Naplaćena naknada 100,00 1000 1257

91

2. Prodaja grañaninu EUR 5.000: • vrijednost po prodajnom tečaju • vrijednost po srednjem tečaju • tečajna razlika

37.100,00 37.000,00 100,00

101 3000-978 6431

3. Isplata grañaninu s njegova deviznog računa USD 1.000

5.500,00

7140-840 3000-840

4.4.0.0.1. Račun 3001 - Strana gotovina na putu u inozemstvo Višak efektivnog stranog novca iznad predvidivih potreba banka šalje u inozemstvo radi polaganja na tekući račun kod inozemne banke. Slanje strane gotovine knjiži se: 3001/3000. Temeljem obavijesti inozemne banke o pristigloj gotovini knjiži se: 3100/3001. 4.4.0.0.2. Račun 3002 - Strana gotovina na putu u zemlji Na ovome računu evidentira se slanje efektivnog stranog novca izmeñu središnjice banke i njenih podružnica, kao i izmeñu banaka. 4.4.0.0.3. Račun 3003 - Strana gotovina na putu iz inozemstva Naziv ovoga računa dovoljno govori o njegovoj evidencijskoj funkciji. Primjer:

1. Banka je inozemnoj banci otpremila USD 1.000.000 radi odobrenja njenom

deviznom tekućem računu. Strana banka je, nakon što je primila efektivni strani novac, odobrila devizni tekući račun domaće banke koji se vodi kod inozemne banke. Srednji tečaj 1 USD = 5,50 kn. Strana banka je naplatila 1.000 USD provizije. Plaćeni su troškovi otpreme novca u iznosu od 2.500 kn.

2. Središnjica banke je otpremila podružnici USD 100.000. Srednji tečaj kao pod 1. Podružnica je potvrdila središnjici primitak strane gotovine.

3. Banka “X” prodala je i otpremila, nakon što je primila kunsku protuvrijednost, banci “Y” gotovinu u iznosu od USD 500.000. Prodajni tečaj 1 USD = 5,55 kn. Srednji tečaj kao pod 1. Banka “Y” je uplatila na žiro račun banke “X” iznos po prodajnom tečaju, te primila stranu gotovinu.

92

4. Banka “A” otpremila je banci “B”, kod koje organiziran sabirni centar za stranu gotovinu, iznos od USD 300.000. Srednji tečaj isti kao pod 1. Za otpremljeni iznos odobrava se devizni tekući račun banke “A” kod banke “B”. Banka “B” je obavijestila banku “A” da je novac primila i odobrila deviznom tekućem računu te banke kod sebe, te naplatila proviziju u iznosu od 2.000 kn.

5. Od inozemne banke ovlaštena banka za poslove s inozemstvom povukla je USD 1.000.000. Srednji tečaj kao pod 1. Inozemna banka je ovu svotu otpremila. Domaća banka je primila gotovinu. Za troškove od 2.000 USD inozemna banka je teretila tekući račun ovlaštene domaće banke kod sebe.



1. Otprema inobanci USD 1.000.000 5.500.000,00 3001-840 3000-840 1a. Troškovi otpreme novca 2.500,00 624 1000 1b. Odobrenje računa kod inobanke 5.500.000,00 3100-840 3001-840 1c. Plaćanje provizije 5.500,00 619 3100-840 2. Otprema podružnici USD 100.000 550.000,00 3002-840 3000-840 2a. Primljena potvrda primitka 550.000,00 17 3002-840

Banka “X” 3. Uplata banke “Y” 2.775.000,00 1000 265 3a. Otprema USD 500.000 2.750.000,00 3002-840 3000-840 3b. Obračun prodaje:

• vrijednost po srednjem tečaju • tečajna razlika

2.750.000,00 25.000,00

265 3002-840 265 6431

Banka “Y” 3. Doznaka banci “X” 2.775.000,00 165 1000 3a. Primitak strane gotovine 2.750.000,00 3000-840 165 3b. Tečajna razlika 25.000,00 6431 165

Banka “A” 4. Otprema gotovine banci “B” 1.650.000,00 3002-840 3000-840 4a. Odobrenje računa kod banke “B” 1.650.000,00 3111-840 3002-840 4b. Plaćena provizija 2.000,00 610 1000

Banka “B” 4. Primitak USD 300.000 1.650.000,00 3000-840 7011-840 4a. Naplaćena provizija 2.000,00 1000 6711

5. Terećenje deviznog tekućeg

računa kod inobanke - USD 1.000.000

5.500.000,00

3003-840 3100-840

5a. Knjiženje nakon primitka novca 5.500.000,00 3000-840 3003-840 5b. Terećenje od inobanke za

troškove 11.000,00

619 3100-840

93

4.4.0.1. Račun 301 - Čekovi koji glase na stranu valutu Na računima u okviru računa 301 iskazuju se čekovi koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti, što ih je banka otkupila odnosno primila od mjenjača, drugih banaka i poduzeća i čekovi poslani u inozemstvo odnosno domaćim bankama radi naplate, do primitka obavijesti da je vrijednost čekova odobrena deviznom računu banke. Primjer:

1. Stranoj osobi isplaćen je bankarski ček na USD 500. Srednji tečaj 1 USD =

5,50 kn. Kupovni tečaj 1 USD = 5,45 kn. 2. Od grañanina je primljen bankarski ček na USD 1.000 sa zahtjevom da se

odobri deviznom računu što se vodi u istoj banci. Srednji tečaj 1 USD = 5,50 kn.

3. Ost. trgovačko društvo je naplatilo izvezenu robu bankarskim čekom na USD 10.000. Ček je predan banci kod koje ovo društvo ima otvoren devizni račun. Srednji tečaj kao pod 1.

4. Primljeni su čekovi od ovlaštenog mjenjača na USD 5.000. Srednji i kupovni tečaj kao pod 1.

Knjiženje

Red. broj


1. Isplata čeka stranoj osobi: • vrijednost po srednjem tečaju • vrijednost po kupovnom tečaju • tečajna razlika

2.750,00 2.725,00 25,00

3010-840 101 6431

2. Primljeni ček od grañanina na USD 1.000

5.500,00

3010-840 7140-840

3. Primlj. ček od pod. USD 10.000: • knjiženje priljeva (Nalog 10) • raspored priljeva (Nalog 11)

55.000,00 55.000,00

3010-840 2500-840 2500-840 7001-840

4. Preuzeti čekovi od mjenjača: • vrijednost po srednjem tečaju • vrijednost po kupovnom tečaju • tečajna razlika

27.500,00 27.250,00 250,00

3010-840 2495 6431

Primjer:

1. Banka “X” ovlaštena za devizne poslove u zemlji šalje banci “Y”

ovlaštenoj za poslove s inozemstvom čekove: • USD 20.000 - srednji tečaj 1 USD = 5,50 kn, • CHF 10.000 - srednji tečaj 1 CHF = 4,81 kn.

94

Knjiženje

Red. broj


Banka “X” 1. Poslani čekovi banci “Y”:

• USD 20.000 • CHF 10.000

110.000,00 48.100,00

3012-840 3010-840 3012-756 3010-756

Banka “Y” 1. Primljeni čekovi od banke “X”:

• USD 20.000 • CHF 10.000

110.000,00 48.100,00

3010-840 256-840 3010-756 256-756

Primjer:

1. Banka “Y” (iz prethodnog primjera) otpremila je u inozemstvo radi naplate

čekove: • EUR 10.000 što ih je sama otkupila; srednji tečaj 1 EUR = 7,40 kn, • čekove primljene od banke “X” (USD 20.000 i CHF 10.000).

2. Strana banka iznos čekova odobrila je deviznom tekućem računu banke. 3. Banka “Y” iznos čekova na USD 20.000 i CHF 10.000 odobrila je

deviznom tekućem računu banke “X” (koji se kod nje vodi). 4. Banka “X” evidentira kod sebe transakciju pod 3.

Knjiženje

Red. broj


Banka “Y” 1. Otprema čekova u inozemstvo:

• EUR 10.000 • USD 20.000 • CHF 10.000

74.000,00 110.000,00 48.100,00

3011-978 3010-978 3011-840 3010-840 3011-756 3010-756

2. Naplata čekova: • EUR 10.000 • USD 20.000 • CHF 10.000

74.000,00 110.000,00 48.100,00

3100-978 3011-978 3100-840 3011-840 3100-756 3011-756

3. Isplata čekova banci “X”: • USD 20.000 • CHF 10.000

110.000,00 48.100,00

256-840 7011-840 256-756 7011-756

Banka “X” 1. Primljeno odobr. od banke “Y”

• za ček na USD 20.000 • za ček na CHF 10.000

110.000,00 48.100,00

3111-840 3012-840 3111-756 3012-756

Prethodna dva primjera, kao što se vidi, meñusobno su povezana.

95

4.4.0.2. Račun 302 - Ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu Na računu 302 iskazuju se ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti. 4.4.1. Skupina 31 - Devizni računi kod banaka Na računima skupine 31 iskazuju se devizna sredstva banke kod inozemnih i domaćih banaka (310 – devizni tekući računi u inozemstvu i 311 – devizni tekući računi kod domaćih banaka). 4.4.1.0. Račun 310 - Devizni tekući računi u inozemstvu Na računu 310 vode se redovni i posebni devizni računi banke. Račune kod banaka u inozemstvu mogu otvarati samo ovlaštene banke za poslove s inozemstvom. 4.4.1.0.0. Račun 3100 - Devizni tekući računi kod stranih banaka Na računu 3100 banka ovlaštena za poslove s inozemstvom iskazuje devizna sredstva na tekućim računima kod inozemnih banaka preko kojih se obavljaju naplate i plaćanja odnosno drugi transferi u devizama u poslovanju s inozemstvom. Plaćanja se u pravilu obavljaju u okviru raspoloživih sredstava na računu, odnosno u nedostatku pokrića, u okviru manipulativnog kredita na temelju ugovora s inozemnom bankom.

Primjeri knjiženja za ovaj račun dani su kroz primjere za račun 250.

4.4.1.0.1. Račun 3101 - Posebni devizni računi kod stranih banaka Na računu 3101 banka ovlaštena za poslove s inozemstvom iskazuje devizna sredstva na posebnim deviznim računima kod inozemnih banaka preko kojih se (ako je zaključen takav aranžman s inozemnim investitorom) iskazuju naplate obavljenih investicijskih radova i plaćanja robe koja se kupuje i uvozi iz zemlje u kojoj se investicijski radovi obavljaju, odnosno obavljaju i druge naplate i plaćanja prema posebnom odobrenju nadležnog tijela.

96

4.4.1.0.2. Račun 3109 - Ispravak vrijednosti Na računu 3109 iskazuje se ispravak vrijednosti za identificirane gubitke sredstava koja se nalaze na računima kod inozemnih banaka. Ako se prilikom procjene pozicija bilance i rasporeñivanja imovine u rizične skupine utvrdi da (zbog nelikvidnosti odnosno insolventnosti inozemne banke) sredstva na računu kod pojedine banke nisu u cijelosti raspoloživa, provodi se ispravak vrijednosti u visini identificiranog gubitka terećenjem računa 647.

4.4.1.1. Račun 311 - Devizni tekući računi kod domaćih financijskih institucija Preko ovoga računa banke ovlaštene za obavljanje poslova s inozemstvom i banke ovlaštene za poslove sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji vode potraživanja u devizama što se iskazuju na redovnim deviznim računima kod banaka ovlaštenih za obavljanje poslova s inozemstvom.

4.4.1.1.0. Račun 3110 - Devizni tekući računi kod HNB-a

Na računu 3110 banka ovlaštena za obavljanje poslova s inozemstvom iskazuje devizna sredstva koja se nalaze na deviznom računu kod Hrvatske narodne banke.

4.4.1.1.1. Račun 3111 - Devizni tekući računi kod banaka

Na računu 3111 iskazuju se devizna sredstva na deviznom tekućem računu kod druge domaće banke. Preko ovih računa obavljaju se obračuni u devizama u zemlji u svezi obavljanja platnog prometa s inozemstvom, a i drugi obračuni (transferi) u devizama izmeñu domaćih banaka. Primjer:

1. Banka “X” primila je doznaku na EUR 15.000 u korist deviznog računa

domaće fizičke osobe koji se vodi u banci “Y”. Banka “Y” ima devizni tekući račun u banci “X”. Srednji tečaj 1 EUR = 7,40 kn. Banka “X” izvršava nalog odobravajući navedeni iznos deviznom tekućem računu banke “Y” kod sebe.

2. Banka “Y” odobrava iznos deviznom računu fizičke osobe.

97

Knjiženje

Red. broj


Banka “X” 1. Primljena doznaka EUR 15.000 111.000,00 3100-978 7011-978

Banka “Y” 1. Primljeni nalog od banke “X” 111.000,00 3111-978 7140-978

4.4.1.1.2. Račun 3112 - Devizni tekući računi kod ostalih bankovnih institucija Račun 3113 - Devizni tekući računi kod HBOR-a Račun 3115 - Devizni tekući račun kod banaka u stečaju (prije otvaranja stečajnog postupka)

Na računima 3112, 3113 i 3115 iskazuju se devizna sredstva na računima kod financijskih institucija prema nazivima računa.

4.4.1.1.3. Račun 3116 - Devizni depoziti s osnove obvezne pričuve u stranoj valuti Na računu 3116 iskazuju su devizna sredstva što ih banka koja nema ovlaštenje za obavljanje poslova s inozemstvom polaže kod banke ovlaštene za obavljanje poslova s inozemstvom u svrhu održavanja obvezne pričuve u stranoj valuti sukladno odluci Hrvatske narodne banke. Primjer:

1. Banka ovlaštena za poslove sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji (banka

“X”) prenosi, provodeći Odluku Hrvatske narodne banke o obveznoj pričuvi banaka, EUR 100.000 banci “Y” kod koje ima otvoren devizni tekući račun. Srednji tečaj 1 EUR = 7,40 kn.



Banka “X” 1. Prijenos EUR 100.000 740.000 3116-978 3111-978

Banka “Y” 1. Prijenos po nalogu banke “X” 740.000 7011-978 71116-978

98

4.4.1.1.4. Račun 3118 - Prolazni račun deviznih tekućih računa kod domaćih banaka

Na računu 3118 iskazuju se prolazna (privremena) knjiženja u svezi prijenosa deviza preko deviznih tekućih računa kod domaćih banaka.

4.4.1.1.5. Račun 3119 - Ispravak vrijednosti Na računu 3119 iskazuje se ispravak vrijednosti za identificirane gubitke sredstava što se nalaze na računima kod domaćih banaka. Funkcija ovog računa analogna je računu 3109. 4.4.1.2. Račun 312 - Devizni nostro pokriveni akreditivi i garancije Na računu 3120 evidentiraju se doznačena pokrića bankama u inozemstvu, odnosno na njihove devizne tekuće račune kod domaćih banaka za otvorene nostro pokrivene akreditive i izdane garancije. Primjer:

1. Ost. trgovačko društvo (koje ima otvoren žiro račun kod druge banke) daje

nalog za otvaranje akreditiva na USD 50.000 i uplaćuje kunsku protuvrijednost. Prodajni tečaj 1 USD = 5,55 kn. Srednji tečaj 1 USD=5,50 kn.

2. Naknada za otvaranje akreditiva iznosi 500 kn. 3. Banka otvara akreditiv i stranoj banci prenosi pokriće. Banka o dospijeću

obavlja isplatu. Srednji tečaj na dan isplate - isti kao pod 1.

Knjiženje

Red. broj


1. Uplata kunske protuvrijednosti 277.500 1000 81010 1a. Obračun prodaje deviza:

• vrijednost po prodajnom tečaju • vrijednost po srednjem tečaju • tečajna razlika

277.500 275.000 2.500

81010 71017-840 6431

2. Naknada za otvaranje akreditiva 500 1257 6701 3. Otvaranje akreditiva (Nalog 15) i

prijenos pokrića akreditivnoj banci

275.000

3120-840 3100-840

3a. Terećenje inobanke za isplatu po akreditivu (Nalog 15a)

275.000

71017-840 3120-840

99

4.4.1.3. Račun 313 - Jamstveni depoziti Na računu 3130 iskazuju se potraživanja na osnovi doznačenih sredstava u inozemstvo, odnosno na devizni račun strane osobe u zemlji, s temelja jamstvenih depozita što ih nalogodavci ugovore u svezi odreñenih poslova, a u skladu s propisima.

4.4.2. Skupina 32 - Potraživanja za izvršena plaćanja po garancijama i drugim jamstvima u devizama Na računima skupine 32 iskazuju se potraživanja za izvršena plaćanja što ih je banka izvršila u devizama temeljem danih garancija i drugih oblika jamstava, ako dužnik za koga je garancija (jamstvo) izdana ne podmiri svoju obvezu.

Na računima 32xx7 iskazuje se nominalni iznos potraživanja prema sektorskoj pripadnosti dužnika za kojeg je izvršeno plaćanje po garanciji banke. Ta potraživanja smatraju se dospjelim s danom plaćanja, te zbog toga u okviru ove skupine nisu propisani računi po rokovima dospijeća. Funkcija računa 32xx7 analogna je funkciji računa 50xx7 (treća i četvrta znamenka označava podsektor).

Na računima 32xx9 iskazuje se ispravak vrijednosti u visini identificiranih gubitaka, što se odnose na potraživanja iskazana na računima skupine 32. Funkcija ovih računa analogna je opisanoj funkciji računa 50xx9 (treća i četvrta znamenka označava podsektor).

4.4.2.0. Račun 320 - Potraživanja od trgovačkih društava Račun 321 - Potraživanja od financijskih institucija

Račun 322 - Potraživanja od državnih jedinica Račun 323 - Potraživanja od neprofitnih institucija Račun 324 - Potraživanja od stanovništva Račun 329 - Potraživanja od stranih osoba

Kao što se vidi na ovim računima se iskazuju potraživanja po sektorima i podsektorima klijenata.

Primjer:

1. Ovlaštena banka isplatila je USD 75.000 inobanci temeljem dane plative

garancije za račun ost. trgovačkog društva - korisnika inozemnog kredita. Srednji tečaj 1 USD = 5,50 kn.

2. Ost. trgovačko društvo je nakon 15 dana namirilo obvezu kupnjom deviza u banci. Srednji tečaj kao pod 1. Prodajni tečaj 1 USD = 5,55 kn.

3. Obračunane kamate iznose USD 800. Srednji tečaj kao pod 1. 4. Kamata je naplaćena s deviznog računa društva otvorenog u ovoj banci.

100



1. Isplata po garanciji (Nalog 14) 412.500,00 32017-840 3100-840 1a. Zatvaranje izvanbilanč. evidencije 412.500,00 98010-840 9680-840 2. Uplata društva za kupnju USD 416.250,00 1000 81010 2a. Obračun kupnje USD:

• iznos po prodajnom tečaju • iznos po srednjem tečaju • tečajna razlika

416.250,00 412.500,00 3.750,00

81010 32017-840 6431

3. Obračunana kamata 4.400,00 130107-840 66010 4. Naplaćena kamata 4.400,00 7001-840 130107-840

4.4.3. Skupina 33 - Devizni depoziti Na računima skupine 33 vode se devizni depoziti po viñenju (koji nisu u funkciji izvršavanja platnih transakcija) i oročeni devizni depoziti kod domaćih i stranih banaka.

Na računu 33100 vode se devizni depoziti kod HNB-a s osnove obvezne pričuve u stranoj valuti, koju je banka dužna izdvajati sukladno odluci HNB-a kojom se ureñuje način obračuna i održavanja obvezne pričuve banaka u stranoj valuti.

Na računima u okviru računa 3311 do 3392 vode se oročeni devizni depoziti kod domaćih i stranih financijskih institucija prema nazivima računa ovisno o ugovorenom roku oročavanja.

Na računima 33xx3 (treća i četvrta znamenka označava podsektor) iskazuju se depoziti po viñenju kod banaka. Ovi računi trebaju pokazivati stanje onih depozita za koje nije ugovoren rok dospijeća (koji se mogu promptno povući). Ti depoziti su u funkciji plasmana na osnovi kojih se zarañuje odgovarajuća kamata, za razliku od sredstava koja se iskazuju na tekućim (žiro) računima kod domaćih i stranih banaka (računi 310 i 311), koja su u funkciji tekućih plaćanja, te se prema praksi nekih banaka uopće ne ukamaćuju ili se ukamaćuju uz neznatan kamatni prinos.

Na računima 33xx7 iskazuju se dospjeli depoziti. Funkcija ovih računa je iskazivanje stanja onih depozita koji su prvobitno imali status oročenih depozita, a nisu o roku vraćeni ili depozita po viñenju, ako nisu na zahtjev banke – deponenta raspoloživi. Funkcija računa 33xx7 analogna je opisanoj funkciji računa 50xx7 (treća i četvrta znamenka navedenih računa označava podsektor).

Na računima 33xx9 iskazuje se ispravak vrijednosti zbog vrijednosnog usklañivanja deviznih depozita (identificirani gubitak). Funkcija računa 33xx9 analogna je opisanoj funkciji računa 50xx9 (treća i četvrta znamenka označava podsektor).

101

Primjer:

1. Banka ovlaštena za poslove s inozemstvom deponirala je na rok od 60 dana kod inobanke USD 500.000. Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn.

2. Istekom roka inobanka vraća depozit na devizni tekući račun uvećan za kamatu (5.000 USD). Srednji tečaj USD kao pod 1.

3. Banka ovlaštena za poslove sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji (banka “X”) deponira na rok od 120 dana kod banke ovlaštene za poslove s inozemstvom (banka “Y”) EUR 200.000. Srednji tečaj: 1 EUR = 7,40 kn. Banka “X” ima otvoren devizni tekući račun kod banke “Y”.

4. Banka “Y” o roku vraća depozit i odobrava kamate (4.000 EUR) deviznom računu banke “X” kod sebe. Srednji tečaj EUR kao pod 3.

5. Banka “Y” je po osnovi obvezne pričuve (devizni dio) izdvojila na račun Hrvatske narodne banke u inozemstvu 100.000 EUR. Srednji tečaj 1 EUR = 7,40 kn.

Knjiženje

Red. broj


1. Deponiranje USD 500.000 u inoz. 2.750.000,00 33921-840 3100-840 2. Vraćanje depoz. i naplata kamata:

• depozit • kamata

2.777.500,00 2.750.000,00 27.500,00

3100-840 33921-840 66924

Banka “X” 3. Deponiranje EUR 200.000 kod

banke “Y” 1.480.000,00

33112-978 3111-978

4. Vraćanje depoz. i naplata kamata: • depozit • kamata

1.480.000,00 29.600,00

3111-978 33112-978 3111-978 66114

Banka “Y” 3. Primljeni depozit od banke “X” 1.480.000,00 7011-978 73112-978 4. Vraćanje dep. i plaćanje kamata:

• depozit • kamata

1.480.000,00 29.600,00

73112-978 7011-978 60114 7011-978

Banka “Y” 5. Izdvojena obvezna pričuva u

stranoj valuti 740.000,00

33100-978 3100-978

102

4.4.4. Skupina 34 - Devizni krediti Na računima skupine 34 iskazuju se dani devizni krediti (uključujući i refinancirane devizne kredite) ovisno o sektorskoj pripadnosti korisnika kredita, a unutar toga prema ugovorenim rokovima dospijeća ili drugim obilježjima (predujmovi, dospjeli krediti, ispravak vrijednosti). Analogno tome u okviru ove skupine na posebnim računima u okviru računa 345 iskazuju se i plasmani s osnove kupljenih deviznih potraživanja (faktoring i forfaiting), ako ih banka sukladno svojim politikama klasificira u kategoriju kredita.

Na računima 34xx3 (treća i četvrta znamenka označava podsektor) iskazuju se devizni krediti, ako istima u momentu stavljanja u tečaj nije odreñen rok dospijeća odnosno predujmovi po dugoročnim kreditima koji još nisu stavljani u otplatu. Nakon što se utvrdi rok dospijeća, odnosno nakon stavljanja dugoročnih kredita u otplatu predujmovi se prenose na račune odgovarajućeg ugovorenog roka dospijeća.

Na računima 34xx7 iskazuju se potraživanja na osnovi dospjelih deviznih kredita. Funkcija računa 34xx7 analogna je opisanoj funkciji računa 50xx7 (treća i četvrta znamenka označava podsektor).

Na računima 34xx8 iskazuju se iskorišteni okvirni krediti u stranoj valuti u skladu s ugovorom izmeñu banke i korisnika kredita (vidjeti: opis funkcije računa 50xx8 na kojima se iskazuju iskorišteni okvirni krediti u kunama, što se analogno odnosi na iskorištene okvirne kredite u devizama).

Na računima 34xx9 iskazuje se ispravak vrijednosti zbog vrijednosnog usklañivanja deviznih kredita (identificirani gubitak). Funkcija računa 34xx9 analogna je opisanoj funkciji računa 50xx9 (treća i četvrta znamenka označava podsektor).

Na računima u okviru računa 347 iskazuju se devizni sindicirani krediti (bez sektorske klasifikacije računa). Sadržaj i funkcija ovih računa analogna je sadržaju i funkciji računa kunskih sindiciranih kredita, što je detaljnije objašnjeno uz račun 507.

4.4.4.0. Račun 340 - Devizni krediti trgovačkim društvima Račun 341 - Devizni krediti financijskim institucijama Račun 342 - Devizni krediti državnim jedinicama Račun 343 - Devizni krediti neprofitnim institucijama Račun 344 - Devizni krediti stanovništvu Račun 347 - Devizni sindicirani krediti Račun 349 - Devizni krediti stranim osobama

Primjer:

1. Prvog travnja tekuće godine odobren je na tri mjeseca kredit obrtniku, koji

ima devizni račun otvoren u drugoj banci, u iznosu od USD 20.000 za uvoz opreme. Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn.

103

2. Kredit je osiguran zalogom dionica nominalne vrijednosti USD 40.000. Srednji tečaj USD kao pod 1.

3. Prvog srpnja tekuće godine potraživanje je prenijeto na dospjele kredite.



1. Korištenje deviznog kredita 110.000,00 34401-840 3100-840 2. Zalog dionica 220.000,00 9611 9911 3. Prijenos na račun dospjelih

kredita 110.000,00

34407-840 34401-840

Napomena: U primjeru su zanemarene nezaobilazne kamate. 4.4.5. Skupina 35 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se drže radi trgovanja Na računima skupine 35 iskazuju se plasmani banke u vrijednosne papire i druge financijske instrumente koji su nominirani i plativi u stranoj valuti, koje banka sukladno MRS-u 39 “Financijski instrumenti - priznavanje i mjerenje” i svojim poslovnim politikama klasificira u financijsku imovinu koja se drži radi trgovanja.

Računi za iskazivanje financijskih instrumenata koji se drže radi trgovanja rasporeñeni su po kriteriju sektorske pripadnosti izdavatelja instrumenata, a unutar toga po vrstama instrumenata, i to:

� instrumenti tržišta novca (kratkoročni dužnički vrijednosni papiri), � obveznice i drugi dugoročni dužnički instrumenti, � faktoring (kupljena kratkoročna potraživanja), � forfaiting (kupljena dugoročna potraživanja), odnosno � vlasnički vrijednosni papiri (depozitarni zapisi rezidenata izdani u inozemstvu

na temelju domaćih vrijednosnih papira i strani vrijednosni papiri izdani od strane nerezidenata).

Svi navedeni instrumenti odnosno računi za praćenje plasmana u te instrumente nisu predviñeni kod svih sektora, nego samo kod onih gdje se po prirodi pojedinog instrumenta s većom vjerojatnošću može očekivati da se odreñeni instrument pojavi. Tako su, primjerice, računi za praćenje udjela u investicijskim fondovima predviñeni samo kod podsektora ostale bankovne institucije (zato što se investicijski fondovi klasificiraju kao ostale bankovne institucije) i strane financijske institucije, dok su računi za praćenje kupljenih potraživanja (faktoring i forfaiting) predviñeni u okviru računa za praćenje ulaganja u instrumente domaćih i stranih trgovačkih društava.

104

Način korištenja propisanih računa za praćenje faktoringa ovisi o ugovorenim uvjetima pod kojima se ovaj posao obavlja. Banka u svojim poslovnim knjigama iskazuje taj plasman kao potraživanje od klijenta čije je potraživanje kupila (prodavatelja tražbine) ili od dužnika (kupca robe ili usluge). Ako ugovor o faktoringu uključuje samo financiranje, ali ne i odgovornost za naplatu od dužnika (kupca robe ili usluge), tada se taj plasman iskazuje u poslovnim knjigama banke kao potraživanje od klijenta čije je potraživanje banka kupila. Nasuprot tome, ako ugovor pored financiranja uključuje i odgovornost za naplatu tražbine od dužnika (kupca robe ili usluge), taj plasman se iskazuje u poslovnim knjigama banke kao potraživanje od kupca robe ili usluge. U ovome slučaju na temelju obavijesti, koju klijent čije je potraživanje banka kupila dostavlja kupcu, obveza kupca prema prodavatelju robe/usluge prenosi se na banku. Ako kupac robe ili usluga čija se obveza prenosi s prodavatelja na banku pripada sektoru financijskih institucija ili državnih jedinica (u okviru kojih sektora nisu predviñeni računi za knjiženje otkupljenih potraživanja) banka može u okviru tih sektora otvoriti odgovarajuće račune. U statističkim i nadzornim izvješćima financijska imovina u obliku otkupljenih potraživanja iskazuje se zajedno u odgovarajućem portfelju neovisno o sektorskoj pripadnosti dužnika.

Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se drže radi trgovanja početno se iskazuju na odgovarajućim računima unutar skupine 35 po fer vrijednosti (trošak nabave, isključujući transakcijske troškove). Rezultat naknadnog vrijednosnog usklañivanja s fer vrijednošću knjiži se kao povećanje ili smanjenje fer vrijednosti ulaganja na račune na kojima je iskazan početni trošak ulaganja, uz priznavanje efekata u računu dobiti i gubitka (odobrenje ili zaduženje računa 6430).

U okviru skupine računa 35 propisan je i račun 355 (koji nije rasporeñen po sektorima). Na tom se računu iskazuju dani predujmovi za kupnju vrijednosnih papira namijenjenih trgovanju, a koji se daju na upravljanje ovlaštenoj instituciji. Na teret računa 355 uz odobrenje računa 3100 odnosno 3111 knjiži se isplaćeni predujam za kupnju vrijednosnih papira. Najkasnije s datumom izvješća banka je dužna izvršiti preknjižavanje predujma s računa 355 na odgovarajuće račune u okviru ove skupine ovisno o tome koji su vrijednosni papiri kupljeni, tako da na datum izvješća stanje računa 355 pokazuje samo ostatak predujma, ako do dana izvješća cjelokupni predujam nije angažiran za kupnju vrijednosnih papira. Osim toga banka je dužna provesti i odgovarajuća knjiženja koja se odnose na vrijednosno usklañivanje portfelja vrijednosnih papira danih na upravljanje ovlaštenoj instituciji, te rezultate vrijednosnog usklañivanja uključiti u financijske izvještaje.

4.4.6. Skupina 36 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama raspoloživi za prodaju Na računima skupine 36 iskazuju se vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama, koje banka sukladno MRS-u 39 i svojim poslovnim politikama klasificira u financijsku imovinu koja je raspoloživa za prodaju.

105

Računi skupine 36 rasporeñeni su po kriteriju sektorske pripadnosti izdavatelja instrumenata, a unutar pojedinog sektora po vrstama instrumenata, s tim da su računi za dužničke instrumente rasčlanjeni na račune za odvojeno praćenje: nominalnog iznosa, premije, diskonta, dospjelog iznosa i ispravka vrijednosti. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se klasificiraju u portfelj raspoloživ za prodaju početno se iskazuju u poslovnim knjigama po fer vrijednosti (trošak nabave, uključujući transakcijske troškove). Pritom se za dužničke instrumente na odgovarajućim računima skupine 36 odvojeno iskazuje nominalna vrijednost, te premija i diskont. Rezultat naknadnog vrijednosnog usklañivanja s fer vrijednošću (nerealizirani dobitak/gubitak) knjiži se kao povećanje ili smanjenje fer vrijednosti ulaganja na račune na kojima je iskazan početni trošak ulaganja, uz priznavanje efekata vrijednosnog usklañivanja u kapitalu (odobrenje ili zaduženje računa 9060). Realizirani dobitak/gubitak s osnove promjene fer vrijednosti prenosi se iz kapitala u račun dobiti i gubitka (odobrenje ili zaduženje računa 644). Amortizacija početno priznate premije ili diskonta pri kupnji dužničkih vrijednosnih papira koji su klasificirani u portfelj raspoloživ za prodaju priznaje se u računu dobiti i gubitka kao povećanje ili smanjenje kamatnog prihoda (odobrenjem ili zaduženjem odgovarajućeg računa u okviru skupine računa 66). Slično tome tečajne razlike dužničkih instrumenata iz ovog portfelja priznaju se u računu dobiti i gubitka (odobrenje ili zaduženje računa 640). Iznimno tečajne razlike vlasničkih instrumenata iz ovog portfelja priznaju se u kapitalu (odobrenje ili zaduženje računa 9061). 4.4.7. Skupina 37 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se drže do dospijeća Na računima skupine 37 iskazuju se plasmani banke u vrijednosne papire i druge financijske instrumente koji su nominirani i plativi u stranoj valuti, koje banka sukladno MRS-u 39 “Financijski instrumenti - priznavanje i mjerenje” i svojim poslovnim politikama klasificira u financijsku imovinu koja se drži do dospijeća. U ovu kategoriju imovine banka može klasificirati instrumente koji imaju fiksne rokove dospijeća i koje banka ima namjeru i sposobnost držati do roka dospijeća.

Računi za iskazivanje financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća rasporeñeni su po kriteriju sektorske pripadnosti izdavatelja instrumenata, a unutar toga po vrstama instrumenata, analogno rasporedu računa u skupini 35 odnosno 36, s tom razlikom što su za svaku pojedinu vrstu instrumenata koji se drže do dospijeća raščlanjeni računi na kojima se iskazuje:

� nominalni iznos instrumenta, � premija, � diskont, � dospjelo, (i) � ispravak vrijednosti.

106

Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se drže do dospijeća vrednuju se po amortizacijskom trošku sukladno MRS-u 39. Rezultat vrijednosnog usklañivanja knjiži se na račune ispravaka vrijednosti uz zaduženje odgovarajućeg računa u okviru računa 647. 4.4.8. Skupina 38 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG (kojima se aktivno ne trguje)

Na računima skupine 38 iskazuju se plasmani banke u financijske instrumente u devizama koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, a s kojima se aktivno ne trguje (za razliku od instrumenata s kojima se aktivno trguje i koji se iskazuju na računima skupine 35). Funkcija računa skupine 38 analogna je funkciji računa skupine 35. 4.4.9. Skupina 39 - Derivatna financijska imovina u devizama (fer vrijednost derivata)

Funkcija računa ove skupine objašnjena je zajedno s računima skupine 94 i 95 (ugovorena vrijednost derivatnih financijskih instrumenata).

107

4.5. Razred 4 - Plasmani u vrijednosne papire i slične financijske instrumente Vrijednosni papiri kao financijski instrumenti mogu biti vlasnički i dužnički. Vlasnički vrijednosni papiri su financijski instrumenti kojima se ostvaruje vlasnički interes bez obzira radi li se o dionicama ili poslovnim udjelima. Dužnički vrijednosni papiri su financijski instrumenti kojima se ostvaruje kreditni odnos izmeñu dužnika i vjerovnika. Dužnički vrijednosni papiri uključuju trezorske zapise Ministarstva financija, blagajničke zapise Hrvatske narodne banke, obveznice, mjenice, komercijalne zapise i sl. Na pojedinim skupinama računa razreda 4 iskazuju se plasmani banke u vrijednosne papire i slične financijske instrumente, osim ulaganja u zajedničke pothvate, pridružene kompanije i povezana društva (podružnice), koja se iskazuju na računima skupine 03, 04 i 05. Računi ovog razreda rasporeñeni su prema vrstama portfelja vrijednosnih papira, s tim da su za svaki portfelj predviñeni različiti računi za vrijednosne papire nominirane u kunama i one koji su nominirani u stranoj valuti, a plativi u kunama (valutna klauzula). U okviru ovog razreda iskazuje se i fer vrijednost derivatne financijske imovine. Računi ovog razreda rasporeñeni su kao što je prikazano u nastavku:

Vrsta portfelja vrijednosnih papira Skupina Skupina računa računa (kune) (valutna klauzula)

� instrumenti koji se drže radi trgovanja

40

41

� instrumenti raspoloživi za prodaju

42

43

� instrumenti koji se drže do dospijeća

44

45

� instrumenti koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG - kojima se aktivno ne trguje

47

48 � derivatna financijska imovina 49 -

4.5.0. Skupina 40 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja Skupina 41 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti s valutnom klauzulom koji se drže radi trgovanja Na računima skupine 40 iskazuju se vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji su nominirani u kunama, te koji su klasificirani u portfelj koji se drži radi trgovanja.

108

Analogno tome na računima skupine 41 iskazuju se vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji su takoñer klasificirani u portfelj koji se drži radi trgovanja, ali koji su nominirani u stranoj valuti a plativi u kunama (valutna klauzula). Funkcija računa skupine 40 i 41 analogna je opisanoj funkciji računa 35 (vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se drže radi trgovanja). Primjer:

1. Banka je kupila dionice ostalog trgovačkog društva “X” (koje vodi žiro račun kod druge banke) u iznosu od 100.000 kn radi trgovanja. Kupljene dionice osiguravaju udjel ispod 20% u kapitalu trgovačkog društva “X”.

2. Banka je primila dividendu (za koju je prethodno objavljena isplata) na svoje ulaganje u dionice u iznosu od 3.000 kn.

3. Na kraju obračunskog razdoblja fer vrijednost kupljenih dionica je iznosila 90.000 kn.

4. Početkom sljedeće poslovne godine banka je prodala i naplatila ove dionice za 105.000 kn.



1. Dionice Žiro račun

100.000 100.000

40017 1000

2. Potraživanja na osnovi dividende Prihodi od dionica

3.000 3.000

12016 6501

2a. Naplaćena dividenda 3.000 1000 12016 3. Usklañivanje fer vrijednosti 10.000 6430 40017 4. Žiro račun

Dionice Dobitak od trgovanja vr. papirima

105.000 90.000 15.000

1000 40017 6430

Primjer:

1. Banka je kupila 15.11. prethodne godine komercijalni zapis ostalog

trgovačkog društva “X” (koje žiro račun vodi kod ove banke) za 1.000.000 kn s rokom dospijeća 15.05. ove godine u namjeri da isti proda prije ovog datuma.

2. Na zadnji dan prethodne godine fer vrijednost komercijalnog zapisa iznosila je 950.000 kn.

Knjiženje

Red. broj


1. Kupnja komercij. zapisa - 15.11. 1.000.000 40010 8001 2. Usklañivanje fer vrijednosti 50.000 6430 40010

109

4.5.1. Skupina 42 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju Skupina 43 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti s valutnom klauzulom raspoloživi za prodaju Na računima skupine 42 iskazuju se vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji su nominirani u kunama, te koji su klasificirani u portfelj koji je raspoloživ za prodaju. Analogno tome na računima skupine 43 iskazuju se vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji su takoñer klasificirani u portfelj raspoloživ za prodaju, ali koji su nominirani u stranoj valuti a plativi u kunama (valutna klauzula). Funkcija računa ove skupine analogna je opisanoj funkciji računa 36 (vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se drže u portfelju raspoloživom za prodaju). Primjer:

1. Banka je 10.03. ove godine kupila 500 dionica ost. trgovačkog društva “X”

(koje žiro račun vodi u drugoj banci) pojedinačne nominalne vrijednosti 500 kn. Dionice su kupljene po cijeni 400 kn po jednoj dionici. Kupljene dionice su raspoložive za prodaju.

2. Na dan 31.12. ove godine fer vrijednost jedne dionice iznosi 410 kn. 3. Isto tako banka je 10.10. ove godine kupila obveznice grada Zagreba (koje

nemaju kotiranu tržišnu cijenu odnosno fer vrijednost) u iznosu od 400.000 kn. Grad Zagreb žiro račun vodi kod ove banke.

4. Na dan 31.12. ove godine procijenjena je vrijednost obveznica u iznosu od 380.000 kn.



1. Isplata kupljenih dionica - 10.03. 200.000 42017 1000 2. Usklañivanje fer vrijednosti 5.000 42017 9060 2a. Prijenos iz kapitala u račun dobiti

i gubitka 5.000

9060 644

3. Isplata kupljenih obveznica-10.10. 400.000 422210 8022 4. Ispravak vrijednosti 20.000 6479 422219

4.5.2. Skupina 44 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže do dospijeća Skupina 45 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti s valutnom klauzulom koji se drže do dospijeća

Na računima skupine 44 iskazuju se vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji su nominirani u kunama, te koji su klasificirani u portfelj koji se drži do dospijeća.

110

Analogno tome na računima skupine 45 iskazuju se vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji su takoñer klasificirani u portfelj koji se drži do dospijeća, ali koji su nominirani u stranoj valuti a plativi u kunama (valutna klauzula).

Funkcija računa skupine 44 i 45 analogna je opisanoj funkciji računa 37 (vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti u devizama koji se drže do dospijeća). Primjer:

1. Banka je 20.04. ove godine eskontirala mjenicu ost. trgovačkog društva

“X” (koje žiro račun vodi kod ove banke) nominalne vrijednosti 500.000 kn, s valutom 20.06. ove godine. Diskont po mjenici je 10.000 kn.

2. Mjenica je naplaćena na dan njezinog dospijeća.

Knjiženje

Red. broj


1. Nomin. vrijed. mjenice - 20.4. Diskontirana vrij. mjenice - 20.4. Diskont - 20.4.

500.000 490.000 10.000

440100 8001 440104

2. Prijenos na dospj. potraž. - 20.06. 500.000 440107 440100 2a. Naplata mjenice - 20.06. 500.000 8001 440107 2b. Kamatni prihodi - 20.06. 10.000 440104 66015

Primjer:

1. Banka je 15.03. ove godine na aukciji kupila blagajničke zapise HNB. Nominalna vrijednost zapisa je 500.000 kn, a diskontirana 480.000 kn. Kupljeni zapis dospijeva za 35 dana - 18.04. ove godine.

2. Na dan 31.03. iskazuje se u prihodima razmjerni dio diskonta. 3. O roku dospijeća zapis se naplaćuje. 4. S istim datumom u prihode se iskazuje ostatak diskonta.

Knjiženje

Red. broj


1. Nomin. vrijednost zapisa -15.03. Diskontirana vrijednost - 15.03. Diskont

500.000 480.000 20.000

441000 1000 441004

2. Prihodovanje razmjernog dijela diskonta - 31.03.

10.000

441004 66105

3. Dospijeće zapisa 500.000 441007 441000 3a. Naplata zapisa - 18.04. 500.000 1000 441007 4. Prihodovanje ostatka diskonta 10.000 441004 66105

111

4.5.3. Skupina 47 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG

(kojima se aktivno ne trguje) Skupina 48 - Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti uz valutnu klauzulu koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG (kojima se aktivno ne trguje)

Na računima skupine 47 iskazuju se vrijednosni papiri i drugi instrumenti u kunama, a na skupini 48 dužnički vrijednosni papiri i drugi instrumenti plativi u kunama uz primjenu ugovorene valutne klauzule, koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, a s kojima se aktivno ne trguje (za razliku od financijskih instrumenata s kojima se aktivno trguje i koji se iskazuju na računima skupine 40 i 41).

Funkcija računa skupine 47 i 48 analogna je funkciji računa skupine 38 (financijski instrumenti u devizama koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz RDG - kojima se aktivno ne trguje).

Primjer:

1. Banka je kupila emitirane obveznice grada Splita u iznosu od 100.000

EUR, odnosno 740.000 kn. Grad Split ima otvoren račun za redovno poslovanje kod ove banke.

Knjiženje

Red. broj


1. Isplata kupljenih obveznica 740.000 48221 8022

4.5.4. Skupina 49 - Derivatna financijska imovina (fer vrijednost derivata) Funkcija ove skupine računa objašnjena je zajedno s računima skupine 94 i 95 (ugovorena vrijednost derivatnih financijskih instrumenata).

112

4.6. Razred 5 - Plasmani u kredite, depozite i financijski lizing Na pojedinim skupinama računa ovog razreda iskazuju se dani kunski krediti i depoziti (uključujući kredite i depozite s valutnom klauzulom), potraživanja za izvršena plaćanja po garancijama i drugim oblicima jamstava, akceptni krediti, repo i prekonoćni krediti, te plasmani u obliku financijskog lizinga. Krediti, depoziti i druga nedospjela potraživanja iskazuju se na odgovarajućim računima prema sektorskoj pripadnosti korisnika i prema ugovorenim rokovima dospijeća (osim sindiciranih kredita). Pod ugovorenim (izvornim) rokovima dospijeća podrazumijeva se razdoblje od datuma puštanja kredita u tečaj (krediti s jednokratnim dospijećem) ili stavljanja u otplatu (krediti koji se otplaćuju u ratama) do datuma dospijeća kredita s jednokratnim dospijećem, odnosno za kredite koji se otplaćuju u ratama do datuma dospijeća posljednje rate. 4.6.0. Skupina 50 - Krediti Na računima skupine 50 iskazuju se kunski krediti raščlanjeni po kriteriju sektorske pripadnosti korisnika kredita (osim sindiciranih kredita koji se iskazuju na računima u okviru računa 507 bez sektorske podjele), a unutar toga po ugovorenim rokovima dospijeća i drugim obilježjima (predujmovi, dospjeli krediti, iskorišteni okvirni krediti, ispravak vrijednosti s osnove vrijednosnog usklañivanja plasmana odnosno identificirani gubitak). Pod kunskim kreditima koji se iskazuju na ovoj skupini računa podrazumijevaju se i krediti odobreni uz tzv. jednosmjernu valutnu klauzulu, čija se vrijednost sukladno ugovoru povećava u slučaju deprecijacije kune u odnosu na ugovorom odreñenu stranu valutu (imovina s ugrañenim derivatom u obliku ''call'' opcije). Povećanje fer vrijednosti ove ''call opcije'' knjiži se na teret računa 4911 (fer vrijednost ugrañenih derivata čija je odnosna varijabla tečaj) i u korist računa 6433 (dobitak/gubitak od ugrañenih derivata). Smanjenje fer vrijednosti ove ''call opcije'' knjiži se suprotno od naprijed navedenog.

Na računima 50xx0, 50xx1, 50xx2, 50xx4, 50xx5 i 50xx6 (treća i četvrta znamenka označava podsektor) iskazuju se krediti prema ugovorenim rokovima dospijeća. Na računima ove skupine iskazuju se svi kunski krediti, osim akceptnih kredita koji se iskazuju na skupini računa 55, te kunskih repo i prekonoćnih kredita koji se iskazuju na skupini računa 56, odnosno repo kredita s valutnom klauzulom koji se iskazuju na skupini računa 57.

Na računima 50xx3 iskazuju se predujmovi kunskih kredita. Obično su to dugoročni krediti, koji se daju na korištenje u više tranši, te se u odreñenom roku nakon što su iskorišteni stavljaju u otplatu, rasporeñivanjem u odreñeni broj otplatnih rata ili anuiteta. Tada se ovi predujmovi prenose na račune odgovarajućeg ugovorenog roka dospijeća, s tim da se pod rokom dospijeća ukupnog kredita podrazumijeva dospijeće zadnje rate ili anuiteta.

113

Na računima 50xx7 iskazuju se potraživanja na osnovi dospjelih kunskih kredita. Pod dospjelim kreditima smatraju se ukupni iznosi kredita koji dospijevaju za naplatu jednokratno, odnosno pojedine rate ili anuiteti kredita koji se otplaćuju obročno, ako im je istekao ugovoreni rok dospijeća. Na računima 50xx8 iskazuju se iskorišteni okvirni krediti. Pod iskorištenim okvirnim kreditima podrazumijevaju se oni plasmani banke koji nastaju sukladno ugovoru izmeñu banke i njezinih klijenata (poslovnih subjekata i grañana). Temeljem takvog ugovora poslovni subjekt odnosno grañanin može raspolagati s većim iznosom od dnevnog stanja novčanih sredstava na njegovom računu, a najviše do iznosa ugovorenog okvirnog kredita. Pod takvim ugovorom podrazumijeva se i obavijest koju banka dostavi klijentu o dozvoljenom prekoračenju na njegovom računu. Iskorišteni iznos iznad stanja na računu klijenata predstavlja kredit koji se knjiži na račune 50xx8. Iznimno, iznosi koji prelaze raspoloživo pokriće na računu klijenta mogu se alternativno (iz razloga pojednostavljenja sheme knjiženja) knjižiti na teret računa skupine 80, ali se u tome slučaju dugovna stanja na individualnim računima klijenata u okviru skupine 80 trebaju iskazivati u financijskim izvještajima kao stavke aktive (iskorišteni krediti) a ne kao smanjenje depozita u pasivi. Na računima 50xx9 iskazuje se ispravak vrijednosti s osnove vrijednosnog usklañivanja kredita (identificirani gubitak), koji banka utvrñuje sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija i svojem općem aktu donesenom na temelju spomenute Odluke. Ovi računi općenito imaju potražno stanje, koje umanjuje vrijednost bilance (uključuju se u saldiranje). Protustavka računima 50xx9 su računi troškova/prihoda (6470) gdje se odvojeno knjiži dio ispravka vrijednosti koji predstavlja razliku izmeñu knjigovodstvenog iznosa plasmana i očekivanih naplata, te dio koji predstavlja diskont očekivanih budućih naplata po djelomično nadoknadivim plasmanima. Za iznos provedenog ispravka vrijednosti plasmana povećavaju se troškovi zaduženjem računa 6470 uz odobrenje računa 50xx9. Za iznos smanjenja ispravka vrijednosti, koje može uslijediti zbog smanjenog stupnja rizičnosti plasmana ili zbog naplate potraživanja za koje je prethodno proveden ispravak vrijednosti, zadužuje se račun 50xx9, a odobrava račun 6470 s osnove smanjenja troškova vrijednosnog uskla-ñivanja (sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija).

U slučaju definitivnog otpisa potraživanja za koje je prethodno izvršen ispravak vrijednosti, zadužuje se račun 50xx9, a odobrava račun potraživanja koje se kao bilančna pozicija definitivno otpisuje, te eventualno prenosi u izvanbilančnu evidenciju, gdje se do daljnjega evidentira kao izvanbilančna pozicija.

114

Primjer:

1. Banka je odobrila 03.04. ove godine ost. trgovačkom društvu “X” (koje žiro račun vodi kod ove banke) kratkoročni kredit u iznosu 300.000 kn, s rokom dospijeća 03.06. ove godine. Taj plasman je klasificiran u rizičnu skupinu “A”.

2. Obračun i naplata kamata obavlja se mjesečno. Nakon prvog mjeseca korištenja kredita (travanj) obračunana je i naplaćena kamata u iznosu od 5.000 kn.

3. S rokom dospijeća evidentira se dospjelost kredita. Glavnica kredita je s rokom dospijeća uredno vraćena.

4. S rokom dospijeća obračunana je kamata za svibanj i dio lipnja (5.500 kn), te je ista naplaćena.



1. Plasiranje sredstava - 03.04. 300.000 50011 8001 2. Obračunana kamata - 30.04. 5.000 120107 66010 2a. Naplaćena kamata 5.000 8001 120107 3. Prijenos na dospj. potraž. - 03.06. 300.000 50017 50011 3a. Naplata glavnice kredita - 03.06. 300.000 8001 50017 4. Obračunana kamata - 03.06. 5.500 120107 66010 4a. Naplaćena kamata - 03.06. 5.500 8001 120107

Primjer:

1. Banka je odobrila ost. trgovačkom društvu “X” (koje žiro račun vodi kod druge banke) kratkoročni kredit u iznosu od 300.000 kn. Kredit je plasiran 27.04. ove godine. U trenutku plasmana sredstava nije odreñen rok dospijeća ovoga kredita.

2. Dana 10.05. ove godine utvrñeno je da korisnik kredita treba vratiti kredit u tri jednake rate: 15.06., 15.07. i 15.08. ove godine. Kredit je naplaćen u ugovorenim rokovima.



1. Plasiranje sredstava - 27.04. 300.000 50013 1000 2. 10.05. - Prijenos s računa

predujmova na: krediti s ugovor. rokom dospijeća preko 3-12 mj.

300.000

50012 50013

2a. Prijenos kredita na dospj. potraž. - 15.06. (prva rata)

100.000

50017 50012

2b. Naplata prve rate 100.000 1000 50017

115

2c. Prij. 2. rate na dospj. potr. - 15.07. 100.000 50017 50012 2d. Naplata 2. rate – 15.07. 100.000 1000 50017 2e. Prij. 3. rate na dospj. potr. - 15.08. 100.000 50017 50012 2f. Naplata 3. rate – 15.08. 100.000 1000 50017

Primjer:

1. Banka je dana 29.01. ove godine odobrila ost. trgovačkom društvu (koje

žiro račun vodi kod druge banke) kredit u iznosu od 700.000 kn s rokom dospijeća 29.04. ove godine.

2. Kredit se s rokom dospijeća prenosi na račun dospjelih kredita. 3. Kredit je naplaćen 04.05. ove godine. Plasman tom trgovačkom društvu

klasificiran je u rizičnu skupinu “A”. 4. Obračunana je 31.05. ove godine kamata (redovna + zatezna) u iznosu od

2.000 kn. 5. Obračunana kamata je naplaćena 06.06. ove godine.



1. Plasiranje sredstava - 29.01. 700.000 50011 1000 2. Prijenos na dospj. potraž. - 29.04. 700.000 50017 50011 3. Naplata glavnice - 04.05. 700.000 1000 50017 4. Obračun kamate - 31.05. 2.000 120107 66010 5. Naplaćena kamata - 06.06. 2.000 1000 120107

Primjer:

1. Banka je sukladno svom internom aktu o klasifikaciji plasmana i

potencijalnih obveza utvrdila ispravak vrijednosti s osnove vrijednosnog usklañivanja kredita (tj. identificirani gubitak kao razliku izmeñu knjigovodstvenog iznosa plasmana i očekivanih naplata) u iznosu od 1.000.000 kn. Krediti su plasirani ost. trgovačkim društvima.

2. Potraživanje u iznosu od 200.000 kn, zbog nemogućnosti naplate, banka otpisuje i prenosi u izvanbilančnu evidenciju.

Knjiženje

Red. broj


1. Vrijednosno usklañivanje kredita Ispravak vrijednosti

1.000.000 1.000.000

6470 50019

2. Otpis potraživanja Dospjeli krediti

200.000 200.000

50019 50017

2a. Otpisana potraživanja 200.000 9603 9903

116

4.6.0.0. Račun 507 - Sindicirani krediti Na računima 507 iskazuju se kunski krediti koji su odobreni jednom zajmoprimatelju, a koje zajednički financira više banaka (sindicirani krediti). Osnovna funkcija ovih računa je da prikažu stanje i odnose izmeñu banke - agenta i ostalih sudionika u sindiciranom kreditiranju. Unutar osnovnog računa 507 razvijena su tri para (šest) računa, i to:

� dva računa za praćenje ukupnog iznosa sindiciranog kredita (jedan račun zaduženja, drugi račun odobrenja),

� dva računa za praćenje udjela u kreditu ostalih sudionika - ne računajući agenta (jedan račun zaduženja, drugi račun odobrenja), te

� dva računa za praćenje udjela u prihodima ostalih sudionika - ne računajući agenta (jedan račun zaduženja, drugi račun odobrenja).

Na računu 5070 banka agent iskazuje ukupan iznos zaduženja korisnika po sindiciranom kreditu, koji ona u svoje ime i u ime ostalih sudionika financiranja doznačuje zajmoprimatelju (zadužuje se račun 5070 i odobrava žiro račun banke agenta). Ovaj račun ima svojstva prolaznog računa, jer se odmah nakon puštanja kredita u tečaj isti račun zatvara, rasporeñivanjem plasiranog kredita na sudionike financiranja. Na računu 5071 iskazuje se ukupan iznos odobrenja korisnika po sindiciranom kreditu, koji banka - agent u svoje ime i u ime ostalih sudionika financiranja naplati od zajmoprimatelja (zadužuje se žiro račun banke agenta i odobrava račun 5071). Ovaj račun (kao i račun 5070) ima takoñer svojstva prolaznog računa, jer se odmah nakon naplate kredita ovaj račun zatvara, rasporeñivanjem naplaćenog kredita na sudionike financiranja. Na računu 5072 iskazuje se potraživanje od korisnika kredita, u dijelu koji se odnosi na ostale sudionike u financiranju, zaduženjem ovog računa i odobrenjem računa 5070. Račun 5072 ima svojstva računa bilance stanja, jer se na njemu u poslovnim knjigama banke agenta u cijelom razdoblju kreditiranja iskazuje potraživanje od korisnika kredita, u dijelu koji financiraju ostali sudionici. Ovaj račun se zatvara tek rasporedom naplate kredita. Na računu 5073 iskazuje se obveza prema ostalim sudionicima financiranja, odobrenjem ovog računa i zaduženjem žiro računa banke agenta. Račun 5073 ima svojstva računa bilance stanja, jer se na njemu u poslovnim knjigama banke agenta u cijelom razdoblju kreditiranja iskazuje obveza prema ostalim sudionicima financiranja, u dijelu koji oni financiraju. Ovaj račun se zatvara tek doznakom u korist sudionika financiranja, nakon što banka agent naplati kredit od korisnika.

117

Na računu 5074 iskazuje se u poslovnim knjigama banke agenta potraživanje na osnovi obračunane kamate i drugih prihoda, koji pripadaju ostalim sudionicima financiranja, zaduženjem ovog računa i odobrenjem računa 5075. Račun 5074 zatvara se naplatom kamate i drugih prihoda od korisnika kredita. Na računu 5075 iskazuje se u poslovnim knjigama banke agenta obveza na osnovi kamate i drugih prihoda prema ostalim sudionicima financiranja, odobrenjem ovog računa i zaduženjem računa 5074. Račun 5075 zatvara se doznakom prihoda ostalim sudionicima financiranja.

Domaća banka sudionik u sindiciranom kreditu (koja nije agent), svoj udio u kreditu koji doznačava banci agentu, iskazuje u svojim poslovnim knjigama kao svaki drugi kredit zajmoprimatelju na odgovarajućem računu skupine 50 koji su rasporeñeni prema sektorskim obilježjima, tj. kao potraživanje od korisnika kredita, a ne od banke agenta (udio u sindiciranom kreditu tretira se kao izloženost banke prema korisniku kredita). Sukladno tome svaka banka sudionik u financiranju snosi kreditni rizik za svoj udjel u kreditu, te na odgovarajući (propisani) način vrši raspored svog dijela potraživanja od korisnika kredita u odgovarajuću rizičnu skupinu sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka.

Zbog specifičnog karaktera računa 507 u odnosu na ostale račune skupine 50, u nastavku se daje primjer knjiženja u kojem se koriste računi u okviru osnovnog računa 507 - Sindicirani krediti. Primjer:

1. Dvije banke su odobrile sindicirani kredit u iznosu od 10.000.000 kn državnom trgovačkom društvu (svaka po 5.000.000 kn) na rok od jedne godine, uz kamatnu stopu od 6% na godišnjoj razini.

Knjiženje (kod banke-agenta)

Opis poslovnih promjena Iznos Račun Duguje Potražuje 1. Primljen udio u kreditu druge

banke - sudionika u financiranju 5.000.000 1000 5073 2. Stavljanje kredita na korištenje

zajmoprimatelju 10.000.000 5070 1000 3. Raspored odobrenog kredita

na vjerovnike:

- udio banke agenta 5.000.000 50002

- udio ostalih sudionika 5.000.000 5072

- ukupni kredit 10.000.000 5070 4. Obračun kamate - udio banke agenta 300.000 12000 66000 5. Obračun kamate - udio ostalih

sudionika 300.000 5074 5075

118

6. Naplata kredita i kamate:

- naplaćeni ukupni kredit i kamata 10.600.000 1000

- naplaćeni ukupni kredit 10.000.000 5071 - naplaćena kamata koja pripada agentu 300.000 12000 - naplaćena kamata koja pripada

ostalim sudionicima 300.000 5074 7. Raspored naplate kredita

na vjerovnike:

- ukupni kredit 10.000.000 5071

- udio banke agenta 5.000.000 50002 - udio ostalih sudionika 5.000.000 5072

8. Isplata ostalim vjerovnicima:

- udio ostalih vjerovnika u kreditu 5.000.000 5073

- udio ostalih vjerovnika u prihodu 300.000 5075

- ukupno isplata ostalim vjerovnicima 5.300.000 1000

4.6.1. Skupina 51 - Krediti s valutnom klauzulom Na računima skupine 51 iskazuju se kunski krediti uz valutnu klauzulu (dvosmjernu i jednosmjernu), uključujući i plasmane s osnove kupljenih potraživanja uz valutnu klauzulu (faktoring i forfaiting), ako ih banka sukladno svojim politikama klasificira u kategoriju kredita. Računi skupine 51 raščlanjeni su po istim kriterijima kao krediti nominirani i plativi u domaćoj valuti koji se vode na računima skupine 50.

Pod kreditima uz valutnu klauzulu podrazumijevaju se oni krediti koji su nominirani u stranoj valuti, a daju se na korištenje i vraćaju u kunskoj protuvrijednosti utvrñenoj prema tečaju na dan transakcije. Na računima ove skupine iskazuje se kunska protuvrijednost kredita na dan puštanja kredita u tečaj, kao i na dan bilance, te na dan naplate (umnožak iznosa kredita nominiranog u stranoj valuti i tečaja ugovorene strane valute).

Na računima 51 (treća i četvrta znamenka u konstrukciji računa označava odgovarajući podsektor) iskazuju se kunski krediti uz dvosmjernu valutnu klauzulu. Kunska protuvrijednost tih kredita utvrñuje se primjenom ugovorenog tečaja (kupovni, srednji, prodajni), a tečajne razlike knjiže se na iste račune skupine 51 na kojima je iskazana početna vrijednost kredita uz dvosmjernu valutnu klauzulu, uz knjiženje protustavke na računu 641.

Na računima 515 (četvrta i peta znamenka u konstrukciji računa označava odgovarajući podsektor) iskazuju se plasmani s osnove kupljenih potraživanja uz valutnu klauzulu (faktoring i forfaiting). Utvrñivanje kunske protuvrijednosti tih plasmana i knjiženje tečajnih razlika identično je kreditima uz dvosmjernu valutnu klauzulu.

119

Na računima 516 (četvrta i peta znamenka u konstrukciji računa označava odgovarajući podsektor) iskazuju se krediti uz jednosmjernu valutnu klauzulu, čija se vrijednost mijenja u slučaju deprecijacije kune u odnosu na ugovorom odreñenu stranu valutu (imovina s ugrañenim derivatom). Povećanje fer vrijednosti ugrañenog derivata knjiži se na teret računa 4916 (fer vrijednost ugrañenih derivata čija je odnosna varijabla tečaj) i u korist računa 6436 (dobitak/gubitak od ugrañenih derivata). Smanjenje fer vrijednosti ugrañenog derivata (najviše do iznosa prethodnog povećanja) knjiži se obrnuto od naprijed navedenog.

Funkcija analitičkih računa u okviru računa 510 do 514 i 519 analogna je opisanoj funkciji računa u okviru računa 500 do 504 i 509. Razlika je samo u tome što se krediti uz valutnu klauzulu u analitičkom knjigovodstvu primarno vode u stranoj valuti (eventualno dodatno i u kunama), a u glavnoj knjizi i bilanci iskazuju se u kunskoj protuvrijednosti.

Funkcija računa u okviru računa 517 (sindicirani krediti - uz valutnu klauzulu) analogna je opisanoj funkciji računa 507 (kunski sindicirani krediti). 4.6.2. Skupina 52 - Depoziti Na računima skupine 52 iskazuju se kunski depoziti kod financijskih institucija. Osim depozita kod banaka i drugih financijskih institucija, na računima ove skupine iskazuju se takoñer i sredstva izdvojene obvezne pričuve u kunama i ostali obvezni depoziti kod Hrvatske narodne banke.

U skupini 52 iznimno je predviñen i račun 5214 (depoziti kod nebankovnih financijskih institucija) s pripadajućim računima. Na ovim računima iskazuju se specifični depoziti koje banka polaže s odreñenom namjenom kod nebankovnih financijskih institucija (primjerice, jamstveni depoziti kod Središnje depozitarne agencije i drugi slični depoziti koji bi se mogli pojaviti sukladno pravilima rada odreñenih nebankovnih financijskih institucija s kojima banka poslovno surañuje).

Funkcija računa skupine 52 analogna je opisanoj funkciji računa skupine 50.

Primjer:

1. Banka “X” oročila je dana 04.05. tekuće godine kod banke “Y” depozit u

iznosu od 3.500.000 kn na rok od 3 mjeseca. Kamata dospijeva na naplatu zajedno s glavnicom.

2. Na dan 30.06. tekuće godine obračunava se kamata - 58.000 kn. 3. Na dan dospijeća depozita vrše se potrebna knjiženja uz naplatu kamate

(90.000 kn) i glavnice.

120

Knjiženje

Red. broj


1. Oročeni depozit - 04.05. 3.500.000 52111 1000 2. Obračun kamate - 30.06. 58.000 121140 66114 3. Obračun kamate od 01.07. do

04.08. 32.000

121147 66114

3a. Prijenos kamate do 30.06. na dospjelo potraživanje - 04.08.

58.000

121147 121140

3b. Prijenos na dospj.depozite - 04.08. 3.500.000 52117 52111 3c. Naplata depozita - 04.08. 3.500.000 1000 52117 3d. Naplata kamate - 04.08. 90.000 1000 121147

Ako se kamata pripisuje depozitu tada se knjiži: Red. broj


1. Oročeni depozit - 04.05. 3.500.000 52111 1000 2. Pripis kamate - 30.06. 58.000 52111 66114 3. Obračun kamate od 01.07. do

04.08. 32.000

52117 66114

3a. Prijenos na dospj.depozite - 04.08. 3.558.000 52117 52111 3b. Naplata depozita i kamate - 04.08. 3.590.000 1000 52117

Ovaj način knjiženja nedospjele kamate (pripis glavnici) obično se primjenjuje krajem godine, dok se u ispodgodišnjim obračunskim razdobljima rijetko koristi. U svakom slučaju banka će odabarati, sukladno svojim računovodstvenim politikama, odgovarajući obračun nedospjele kamate. Ako depozit ne bi bio naplaćen s rokom dospijeća, te ako bi dobio status rizičnog potraživanja, postupak iskazivanja ispravka vrijednosti s osnove vrijednosnog usklañivanja depozita bio bi identičan postupku koji se odnosi na dane kredite.

4.6.3. Skupina 53 - Depoziti s valutnom klauzulom Na računima skupine 53 iskazuju se kunski depoziti s valutnom klauzulom položeni kod financijskih institucija, klasificirani prema ugovorenim rokovima dospijeća. Funkcija računa skupine 53 (dvosmjerna valutna klauzula) i računa 536 (jednosmjerna valutna klauzula) analogna je opisanoj funkciji računa skupine 51 i 516.

121

4.6.4. Skupina 54 - Potraživanja za izvršena plaćanja po garancijama i drugim jamstvima

Na računima skupine 54 iskazuju se potraživanja banke od klijenata za plaćanja koja je banka izvršila po garancijama i drugim oblicima jamstava u domaćoj valuti, kada glavni dužnik (nalogodavac po garanciji) za kojeg je banka izdala garanciju ne izvrši svoju obvezu.

S obzirom na to da se takva potraživanja u momentu njihova nastanka smatraju dospjelim, u okviru ove skupine za pojedini podsektor javljaju se samo po dva računa, na kojima se iskazuje nominalni iznos potraživanja i ispravak vrijednosti s osnove vrijednosnog usklañivanja (identificirani gubitak) koji se odnosi na ta potraživanja. Primjer:

1. Banka je 27.04. prošle godine izdala platežnu garanciju s rokom valjanosti 12 mjeseci, a po nalogu ost. trgovačkog društva “X” na iznos od 700.000 kn.

2. Društvo “X” nije izvršilo obvezu prema vjerovniku “Y” (korisniku garancije - koji žiro račun vodi kod druge banke), te je banka 27.04. ove godine temeljem izdane garancije izvršila plaćanje.

Knjiženje

Red. broj


1. Izdana garancija-27.04.(prošle g.) 700.000 9670 97010 2. Plaćanje po garanciji - 27.04. o.g. 700.000 54017 1000 2a. Isknjižavanje garancije - 27.04. 700.000 97010 9670

4.6.5. Skupina 55 – Akceptni krediti (akceptirane mjenice)

Na računima skupine 55 iskazuju se potraživanja koja nastaju temeljem akcepta mjenica od strane banke. Akceptom mjenice (stavljanjem potpisa na lice mjenice) banka postaje glavni mjenični dužnik, te je sukladno tome dužna o dospijeću isplatiti imatelju mjenice mjeničnu svotu. Kako se radi o bezuvjetnoj obvezi banke, tu obvezu treba iskazati u poslovnim knjigama na strani pasive kao obvezu na osnovi akceptirane mjenice (račun 823), te protustavku na strani aktive, na računima skupine 55 kao potraživanje od trasanta, čiju je mjenicu banka akceptirala i time mu odobrila akceptni kredit.

Potraživanje na osnovi akceptnog kredita knjiži se u aktivi prema sektorskoj pripadnosti trasanta (izdavatelja) mjenice i izvornim rokovima dospijeća, računajući od dana akcepta do dana dospijeća. Obveze na osnovi akceptiranih mjenica u pasivi ne sektoriziraju se, jer nije poznato tko će o dospijeću mjenice istu podnijeti banci na isplatu.

122

Potrebno je znati razlikovati avaliranu od akceptirane mjenice. Avalirajući mjenicu banka se obvezuje da će platiti mjeničnu svotu ako to ne učini glavni mjenični dužnik. To znači da avaliranjem mjenice banka stvara potencijalnu obvezu (što se evidentira u okviru izvanbilančne evidencije). Akceptiranjem mjenice banka stvara bezuvjetnu obvezu, koju je potrebno ispuniti s rokom dospijeća. Zbog toga se akceptirane mjenice evidentiraju u okviru bilance.

S obzirom na to da banka ne angažira sredstva prije dospijeća mjenice (pa ni tada ako je trasant po mjenici na vrijeme doznačio sredstva) ona i ne obračunava kamatu. Umjesto kamata banka zaračunava proviziju za dani akcept. Ako potraživanje od trasanta mjenice ne bi bilo naplaćeno s rokom dospijeća slijedio bi obračun zateznih kamata (kao na sva druga dospjela potraživanja).

Na računu 55xx7 iskazuju se dospjeli akceptni krediti, koji eventualno nisu naplaćeni od trasanta mjenice s rokom dospijeća. Funkcija računa 55xx7 analogna je opisanoj funkciji računa 50xx7.

Na računu 55xx9 iskazuje se ispravak vrijednosti s osnove vrijednosnog usklañivanja (identificirani gubitak) koji se odnosi na akceptne kredite. Funkcija računa 55xx9 analogna je opisanoj funkciji računa 50xx9. Primjer:

1. Banka je 02.04. ove godine akceptirala mjenicu koju je izdalo ost.

trgovačko društvo “X” (trasant) u iznosu od 1.000.000 kn, s rokom dospijeća 02.07. ove godine. Trgovačko društvo “X” vodi žiro račun kod ove banke.

2. Ugovorena provizija iznosi 3% od mjenične svote, a naplaćuje se unaprijed (s akceptiranjem mjenice).

3. Na dan 01.07. vrši se prijenos na dospjelo potraživanje (ugovoreni rok s trgovačkim društvom “X”).

4. Trgovačko društvo “Y” (remitent) podnijelo je s rokom dospijeća banci (akceptantu) mjenicu na naplatu. Isplata mjenične svote trgovačkom društvu “Y” i naplata potraživanja od trgovačkog društva “X” (trasanta) izvršene su s rokom dospijeća. Trgovačko društvo “Y” žiro račun vodi kod druge banke.



1. Akceptirana mjenica trgovačkog društva “X”- 02.04.

1.000.000

55011 823

2. Obračunana provizija - 02.04. 30.000 1257 6701 2a. Naplaćena provizija - 02.04. 30.000 8001 1257 3. Prij. na dospj. potraž. - 01.07. 1.000.000 55017 55011 4. Naplata potraživanja - 01.07. 1.000.000 8001 55017 4a. Isplata mjenice trgovačkom

društvu “Y”- 02.07. 1.000.000

823 1000

123

4.6.6. Skupina 56 - Repo i prekonoćni krediti

Na računima skupine 56 iskazuju se krediti odobreni na podlozi vrijednosnih papira (blagajnički zapisi HNB, vrijednosni papiri RH i drugi utrživi vrijednosni papiri). Banka (ili druga pravna osoba) koja ima u posjedu navedene vrijednosne papire može ih prije dospijeća prodati drugoj banci, uz obvezu ponovne kupnje (repo aranžman). Premda je predmet ugovora izmeñu dvije banke (ili banke i druge pravne osobe) kupoprodaja vrijednosnih papira uz obvezu ponovne kupnje, prema meñunarodnoj praksi i konvencijama, takvi aranžmani se smatraju kreditnim poslom. Sukladno tome banka kupac vrijednosnih papira u svojim poslovnim knjigama takvu transakciju iskazuje kao dani kredit prodavatelju vrijednosnih papira, a ne kao plasman u svrhu kupnje vrijednosnih papira (vrijednosni papiri služe samo kao kolateralni instrument po kreditu).

Banka - kupac vrijednosnih papira (zajmodavatelj) u svojim poslovnim knjigama zadužuje odgovarajući račun u okviru skupine 56 (ovisno o ugovorenom roku dospijeća) i odobrava žiro račun, a banka prodavatelj vrijednosnih papira (zajmoprimatelj) zadužuje žiro račun i odobrava odgovarajući račun primljenih kredita u okviru računa skupine 84. Kod vraćanja kredita način knjiženja je obrnut.

Funkcija računa skupine 56 analogna je opisanoj funkciji računa skupine 50.

Osim repo kredita na posebnim računima u okviru skupine 56 iskazuju se takoñer i prekonoćni krediti unutar sektora financijskih institucija (računi 56xx8). Riječ je vrsti “kredita na zahtjev” koje financijske institucije uzimaju preko tržišta novca radi održavanja svoje dnevne likvidnosti. Inače pod “kreditom na zahtjev” podrazumijeva se:

� kredit koji dospijeva bilo kada, tj. bez prethodne obavijesti (na poziv banke kreditora),

� kredit koji dospijeva za naplatu u roku 24 sata ili jednog radnog dana od dana odobrenja, (i)

� kredit koji dospijeva za naplatu u roku 24 sata ili jednog radnog dana od dana obavijesti.

Primjer:

1. Banka “A” odobrila je banci “B” kredit u iznosu od 1.000.000 kn. Kredit je plasiran 27.04. ove godine. Ugovoreni rok vraćanja je sljedeći radni dan.

2. Banka “B” vratila je 28.04. ove godine kredit u cijelosti uvećan za kamatu u iznosu od 3.000 kn.

124



Banka “A” 1. Plasiranje sredstava - 27.04. 1.000.000 56118 1000 2. Naplata kredita - 28.04. 1.000.000 1000 56118 2a. Zaduženje za kamatu - 28.04. 3.000 12111 66111 2b. Naplata kamate - 28.04. 3.000 1000 12111

Banka “B” 1. Primljeni kredit - 27.04. 1.000.000 1000 84118 2. Vraćen kredit - 28.04. 1.000.000 84118 1000 2a. Obveza za kamatu - 28.04. 3.000 60111 22111 2b. Plaćena kamata - 28.04. 3.000 22111 1000

4.6.7. Skupina 57 - Repo krediti s valutnom klauzulom Na računima skupine 57 iskazuju se repo krediti s valutnom klauzulom. Funkcija računa ove skupine analogna je opisanoj funkciji računa skupine 56 (repo krediti izraženi u kunama).

4.6.8. Skupina 58 - Financijski najam (lizing) Na računima skupine 58 iskazuju se potraživanja banke s osnove financijskog najma. Vrednovanje plasmana u pojavnom obliku financijskog najma banka provodi sukladno MRS-u 17 “Najmovi”. Potraživanja na osnovi prihoda koji se odnose na financijski najam knjiže se kao potraživanja na osnovi prihoda na kredite (skupina računa 11 odnosno 12), odnosno u računu dobiti i gubitka kao prihodi na kredite u skupini računa 66. Raspored i funkcija računa 58 analogni su opisanoj funkciji računa skupine 50. 4.6.9. Skupina 59 - Financijski najam (lizing) s valutnom klauzulom Na računima skupine 59 iskazuju se plasmani banke u pojavnom obliku financijskog najma koji je prema ugovoru nominiran u stranoj valuti s tim da se najamnina plaća u kunskoj protuvrijednosti obračunanoj primjenom ugovorenog tečaja. Raspored i funkcija računa u okviru ove skupine analogni su opisanom rasporedu i funkciji računa skupine računa 50 odnosno 51.

125

4.7. Razred 6 - Rashodi i prihodi i financijski rezultat poslovanja

Na pojedinim skupinama računa razreda 6 iskazuju se prihodi i rashodi koji se uključuju u račun dobiti i gubitka banke odreñenog razdoblja, te financijski rezultat poslovanja.

4.7.0. Skupina 60 - Kamatni troškovi U okviru skupine računa 60 iskazuju se nastali kamatni troškovi tijekom obračunskog razdoblja. Pod kamatnim troškovima podrazumijevaju se troškovi pasivne kamate i drugi troškovi koji su izravno povezani s primljenim kreditima i depozitima i drugim instrumentima putem kojih banka prikuplja izvore sredstava (hibridni i podreñeni instrumenti), te kojima osnovicu za obračun predstavljaju primljeni krediti i depoziti ili drugi instrumenti, bilo da se obračun obavlja jednokratno ili na vremenskoj osnovi. Kamatni troškovi se iskazuju prema sektorskoj pripadnosti klijenata, čija sredstva banka koristi, te vrsti instrumenata koji čine izvore sredstava. Izuzetak od navedenog su odreñeni kamatni troškovi koji se ne prikazuju prema sektorskoj podjeli. To su troškovi premija za osiguranje štednih uloga (račun 605), kamatni troškovi na izdane vlastite dužničke vrijednosne papire (račun 606) i neto tečajne razlike po obvezama na osnovi kamatnih troškova (račun 607), kao i kamatni troškovi iz ranijih godina (račun 608).

Na računu 6070 odnosno 6071 iskazuju se na neto osnovi troškovi/prihodi od tečajnih razlika što se odnose na obveze s osnove pasivne kamate u devizi odnosno uz valutnu klauzulu, čime se korigiraju (ovisno o smjeru kretanja tečaja) na više ili na niže ukupni kamatni troškovi. U slučaju deprecijacije domaće valute povećava se obveza na osnovi kamate, te se za iznos povećanja obveze zadužuje račun 6070 odnosno 6071 uz odobrenje odgovarajućih računa skupine 23 odnosno 21. U slučaju aprecijacije domaće valute knjiženje tečajnih razlika po obvezama za kamatne troškove provodi se obrnuto u odnosu na prethodno navedeno knjiženje.

Primjer:

1. Na koncu obračunskog razdoblja treba evidentirati:

• kamate u iznosu od 20.000 kn na štedne uloge grañana po viñenju koje se pripisuju depozitu,

• kamate u iznosu od 80.000 kn na depozite po žiro računima ostalih trgovačkih društava koje se isplaćuju deponentima,

• kamate na oročene depozite grañana na rok od tri mjeseca, čije je dospijeće u idućem obračunskom razdoblju, u iznosu od 15.000 kn (kamata koja se odnosi na tekuće obračunsko razdoblje),

• kamate na devizne račune grañana u iznosu od USD 5.000 (27.500 kn, vrijednost po srednjem tečaju) koje se pripisuju depozitu.

126

Knjiženje

Red. broj


1. Obračunane kamate na: - štedne uloge grañana po viñenju - depozite po žiro računima ostalih trgovačkih društava - oročene depozite grañana - devizne račune grañana

20.000 80.000 15.000 27.500

60403 81400 60012 8001 60404 224040 60403 7140

Primjer:

1. Na posljednji dan u mjesecu, nakon provedenih knjiženja svih poslovnih promjena, utvrñene su kao posljedica deprecijacije domaće valute, sljedeće negativne tečajne razlike po osnovi pasivne kamate na: • devizne depozite po viñenju ostalih trgovačkih društava - 500 kn, • devizne kredite od stranih financijskih institucija - 1.500 kn, (i) • oročene depozite stanovništva s valutnom klauzulom - 300 kn.

Knjiženje

Red. broj


1. Negativne tečajne razlike na zadnji dan u mjesecu na: - devizne depozite ostalih trgovačkih društava - devizne kredite od stranih financijskih institucija - oročene depozite stanovništva s valutnom klauzulom

500 1.500 300

6070 23012 6070 23960 6071 21404

4.7.0.0. Račun 605 – Troškovi premija za osiguranje štednih uloga Na ovome računu evidentiraju se troškovi premija za osiguranje štednih uloga (depozita). Temeljem Zakona o osiguranju depozita (Narodne novine, br. 177/04, 119/08 i 153/09), osiguranje depozita provodi Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Premije osiguranja, što ih banke plaćaju Agenciji, trošak su poslovanja i knjiže se na ovome računu. Zakonom o osiguranju depozita ureñuje se osiguranje depozita u kreditnim institucijama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i podružnicama kreditnih institucija sa sjedištem izvan Republike Hrvatske. Kreditnim institucijama, u smislu ovoga Zakona, smatraju se banke, štedne banke i stambene štedionice. Depozit u smislu ovoga Zakona jest potražni novčani saldo koji je kreditna institucija na temelju zakona ili ugovornih pogodbi dužna podmiriti vjerovniku, a on obuhvaća sredstva koja su preostala po bankovnim računima te privremena stanja vezana uz obavljanje poslovne djelatnosti kreditne institucije. Pod depozitom se podrazumijeva i obveza

127

kreditne institucije na osnovi štedne knjižice te druge odgovarajuće pisane potvrde o depozitu, a koje su izdane kao vrijednosni papir sukladno posebnim propisima, osim ako te isprave glase na donositelja ili po naredbi. Agencija osigurava depozite vjerovnika u svakoj kreditnoj instituciji do 400.000 kuna u 100%-tnom iznosu, neovisno o broju njegovih bankovnih računa, visini sredstava na njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni računi vode.

Premije za osigurane depozite obračunavaju se i plaćaju tromjesečno, na temelju podataka o prosječnom stanju depozita (prosjek zadnjeg dana svakog mjeseca u jednom tromjesečju) za prethodno tromjesečje, u visini od 0,08% za svako tromjesečje, na iznos osiguranih depozita. Prilikom osnivanja banke su dužne, prije početka rada, platiti u Fond osiguranja depozita iznos od 0,3% svoga temeljnoga kapitala na ime osiguranja depozita. Uplaćene premije za osigurane depozite i ostali prihodi koje ostvari Agencija vode se na posebnom računu i čine Fond osiguranja depozita. Sredstva Fonda mogu se ulagati u kratkoročne vrijednosne papire izdane od ili uz jamstvo Republike Hrvatske i Hrvatske narodne banke, u kratkoročne vrijednosne papire izdane od ili uz jamstvo država članica Europske unije i ostalih država članica OECD-a, u dugoročne dužničke vrijednosne papire izdane od ili uz jamstvo Republike Hrvatske, u dugoročne dužničke vrijednosne papire izdane od ili uz jamstvo država članica Europske unije i ostalih država članica OECD-a.

Primjer:

1. Prosječno stanje depozita banke “X” za prvo tromjesečje ove godine je

135.000.000 kn. Premija za osiguranje štednih uloga iznosi 0,08% za svako tromjesečje. Dana 20. travnja ove godine primljena je obavijest od Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka o premiji za osigurane štedne uloge u iznosu od 108.000 kn.

2. Banka je premiju uplatila 5. svibnja ove godine.



1. Obavijest o premiji - 20.04. 108.000 605 2496 2. Plaćena premija - 05.05. 108.000 2496 1000

4.7.1. Skupina 61 - Nekamatni troškovi na osnovi naknada / provizija za bankovne usluge Na računu 610 odnosno 619 iskazuju se troškovi u vidu provizija/naknada za bankovne usluge rezidenata odnosno nerezidenata. Na računu 617 odnosno 618 iskazuju se na neto osnovi troškovi/prihodi od tečajnih razlika što se odnose na obveze na osnovi provizija/naknada u devizama odnosno uz valutnu klauzulu, čime se korigira (ovisno o smjeru kretanja tečaja) na više ili na niže nekamatni trošak provizija ili naknada.

128

Primjer: 1. Sukladno meñubankarskom ugovoru banka je od druge banke primila

obračun za obavljene usluge po računima grañana u iznosu od 1.000 kn. 2. Banka je primila obračun naknade od FINA-e (koja vodi žiro račun u

drugoj banci) u iznosu od 20.000 kn. 3. Izmirene su prethodno navedene obveze (točka 1. i 2.). 4. Pri isplati otkupljenih stranih sredstava plaćanja ovlaštenom mjenjaču

isplaćena je u gotovini ugovorena provizija u iznosu od 700 kn. 5. Od inobanke primljena je obavijest o terećenju deviznog tekućeg računa

naše banke za iznos provizije USD 100 (srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn). Knjiženje Red. broj


1. Račun za obavljene usluge po štednji grañana

1.000,00

610 2257

2. Račun za usluge FINA-e 20.000,00 610 2257 3. Plaćanje obveza 21.000,00 2257 1000 4. Isplata provizije mjenjaču 700,00 610 101 5. Provizija inobanke 550,00 619 3100-840

4.7.2. Skupina 62 - Opći administrativni troškovi i amortizacija Na računima skupine 62 iskazuju se opći administrativni troškovi i amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine prema nazivima pojedinih računa. 4.7.3. Skupina 63 - Izvanredni rashodi, rezerviranja za nepredviñene obveze i ostali nekamatni troškovi

4.7.3.0. Račun 630 - Izvanredni rashodi Na računu 630 iskazuju se izvanredni rashodi, pod kojima se podrazumijevaju rashodi koji nisu uobičajeni u bankovnom poslovanju, odnosno koji se jasno razlikuju od rashoda koji su vezani uz redovne aktivnosti banke, te koji se ne pojavljuju često ili redovito.

4.7.3.1. Račun 631 - Troškovi rezerviranja za mirovine i druge obveze prema

zaposlenicima

Na računu 631 iskazuju se troškovi rezerviranja za mirovine i druge obveze prema zaposlenicima (MRS 19 “Primanja zaposlenih”). Protustavka ovom računu na strani obveza je račun 281.

129

4.7.3.2. Račun 632 - Troškovi rezerviranja za poreze i doprinose Na računu 632 iskazuju se troškovi rezerviranja za poreze i doprinose (MRS 12 “Porezi na dobit”). Protustavka ovom računu na strani obveza je račun 282.

4.7.3.3. Račun 633 - Troškovi rezerviranja za sudske sporove pokrenute protiv banke Na računu 633 iskazuju se troškovi rezerviranja za obveze čije podmirenje može uslijediti kao posljedica pokrenutih sudskih sporova protiv banke (MRS 37 “Rezerviranja, nepredviñene obveze i nepredviñena imovina”). Protustavka ovom računu na strani obveza jest račun 283.

4.7.3.4. Račun 634 - Porezi, doprinosi, članarine i druga davanja iz prihoda

(osim poreza i doprinosa koji se odnose na plaće) Na računu 634 iskazuju se troškovi na osnovi poreza (osim poreza na dobit koji se knjiži na račun 692), doprinosa, članarina i sličnih davanja koja se nadoknañuju iz prihoda odnosno koja padaju na teret troškova banke (primjerice, porez na imovinu, porez na tvrtku, naknada za općekorisnu funkciju šuma i drugi slični troškovi).

* * * * * Na ostalim računima ove skupine (koje rasporeñuje sama banka prema svojim potrebama) iskazuju se ostali troškovi banke za koje nije drugdje u okviru razreda 6 predviñen odgovarajući račun.

4.7.4. Skupina 64 - Ostali nekamatni prihodi / troškovi na neto osnovi Na računima skupine 64 iskazuje se dobitak/gubitak koji nastaje kao rezultat promjene tečajeva stranih valuta u kojima je nominirana imovina i obveze banke, te dobitak/gubitak od ulaganja u vrijednosne papire i slične financijske instrumente, kao i rezultat vrijednosnog usklañivanja plasmana i rezerviranja za gubitke povezane s izvanbilančnim potencijalnim obvezama.

Na računu 640 iskazuju se neto tečajne razlike koje nastaju zbog svoñenja deviznih pozicija bilance na kunsku protuvrijednost po aktualnom srednjem tečaju HNB-a. Pritom se na računu 6400 iskazuju neto tečajne razlike obračunane na nominalni iznos deviznih pozicija bilance (bez umanjenja za ispravak vrijednosti), a na računu 6409 neto tečajne razlike po računima ispravaka vrijednosti koji su nominirani u stranoj valuti. Iznimno od navedenog, tečajne razlike koje se odnose na potraživanja i obveze s osnove prihoda odnosno troškova ne knjiže se na račun 640 nego na posebne račune u okviru skupine 60 ili 61, odnosno 66 ili 67.

130

Račun 6400 koristi se prema sljedećoj shemi za knjiženje:

Opis Račun Duguje Potražuje a) Negativne tečajne razlike - smanjenje imovine nominirane u 6400 računi aktive devizama u devizama - povećanje obveza nominiranih u 6400 računi pasive devizama u devizama b) Pozitivne tečajne razlike - povećanje imovine nominirane u računi aktive 6400 devizama u devizama - smanjenje obveza nominiranih u računi pasive 6400 devizama u devizama

Račun 6409 koristi se prema sljedećoj shemi za knjiženje:

Opis Račun Duguje Potražuje

a) Negativne tečajne razlike - povećanje ispravaka vrijednosti za 6409 računi ispravaka rizičnu aktivu nominiranu u deviz. vrijednosti b) Pozitivne tečajne razlike - smanjenje ispravaka vrijednosti za računi ispravaka 6409 rizičnu aktivu nominiranu u deviz. vrijednosti

Tehnika knjiženja tečajnih razlika na računu 6400 i 6409 mora osigurati da dugovni promet ovih računa odražava nastale negativne tečajne razlike, a potražni promet pozitivne tečajne razlike, dok stanje računa treba odražavati neto efekt tečajnih razlika, nastalih usklañivanjem vrijednosti deviznih pozicija bilance, odnosno ispravaka vrijednosti nominiranih u devizama. Kako bi se to postiglo eventualne ispravke pogrešnih knjiženja na ovim računima treba provoditi metodom crvenog storna (a ne na suprotnoj strani istog računa). Na računu 641 iskazuju se neto tečajne razlike zbog svoñenja pozicija bilance s (dvosmjernom) valutnom klauzulom na ugovoreni tečaj. Funkcija računa 6410 i 6419 analogna je funkciji računa 6400 odnosno 6409. Na računu 642 iskazuju se učinci vijednosnog usklañivanja goodwill-a, ulaganja u zajedničke pothvate, pridružena društva i podružnice.

131

Na računu 6430 iskazuje se dobitak/gubitak s osnove vijednosnog usklañivanja financijske imovine koja se drži radi trgovanja (nerealizirani dobitak/gubitak), kao i dobitak/gubitak nastao prodajom imovine iz ove kategorije (realizirani dobitak/gubitak). Osim navedenog na ovom računu se takoñer iskazuju učinci promjene fer vrijednosti financijskih obveza namijenjenih trgovanju. Na računu 6431 iskazuje se dobitak/gubitak od deviznih transakcija spot karaktera (tečajne razlike kod kupoprodaje deviza i efektivnog stranog novca). Na računu 6432 iskazuje se dobitak/gubitak s osnove promjene fer vrijednosti derivata koji se drže radi trgovanja (nerealizirani dobitak/gubitak), kao i dobitak/gubitak ostvaren prodajom derivata (realizirani dobitak/gubitak). Na računu 6433 iskazuje se dobitak/gubitak od ugrañenih derivata, osim dobitaka/gubitaka koji proizlaze iz ugovora s jednosmjernom valutnom klauzulom, što se iskazuju na računu 6436. Protustavka računu 6433 su računi derivatne financijske imovine (3910 i 4910) i derivatnih financijskih obveza (7910 i 8910). Na računu 6434 iskazuje se dobitak/gubitak odnosno prihodi/troškovi koji su povezani s trgovanjem kunskom gotovinom izmeñu banaka, što ga banke obavljaju u svrhu snabdijevanja gotovim novcem koji im je potreban za opsluživanje fizičkih i pravnih osoba kunskom gotovinom. Na računu 6435 iskazuje se dobitak/gubitak s osnove vrijednosnog usklañivanja financijske imovine koja se vrednuje po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, s kojom se aktivno trguje (nerealizirani dobitak/gubitak), kao i dobitak/gubitak nastao prodajom ove kategorije imovine. Na računu 6436 iskazuje se dobitak/gubitak koji proizlazi iz ugovora s jednosmjernom valutnom klauzulom (usklañivanje s promjenom tečaja strane valute). Protustavka računu 6436 su računi derivatne financijske imovine i obveza koje nastaju temeljem ugovora s jednosmjernom valutnom klauzulom (računi 4916 i 8916). Na računu 6440 iskazuje se realizirani dobitak/gubitak nastao iz aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju. Ako se provodi umanjenje vrijednosti vlasničkih instrumenata onda se na račun 6440 prenosi nerealizirani dobitak/gubitak s osnove promjene fer vrijednosti koji je bio do momenta umanjenja iskazan na računu 9060. Na računu 6441 iskazuju se realizirane tečajne razlike po vlasničkim instrumentima iz kategorije imovine raspoložive za prodaju. Osim navedenog, u slučaju umanjenja vrijednosti vlasničkih instumenata iz portfelja raspoloživo za prodaju na račun 6441 prenose se nerealizirane tečajne razlike s računa 9061. Umanjenje vrijednosti vlasničkih instrumenata iz kategorije imovine raspoložive za prodaju iskazuje se na računu 6442.

132

Na računu 645 iskazuje se dobitak/gubitak nastao pri prodaji financijske imovine koja je klasificirana u kategoriju koja se drži do dospijeća, ako iznimno uslijedi prodaja imovine iz ove kategorije prije roka njezina dospijeća. Na računu 646 iskazuje se dobitak/gubitak s osnove promjene fer vrijednosti zaštićenih stavki i instrumenta zaštite koji se odnose na odreñene zaštićene stavke. Ovaj dobitak/gubitak de facto odražava neučinkoviti dio zaštite, ali još uvijek uz pretpostavku ostvarene učinkovitosti unutar raspona utvrñenog MRS-om 39. Na računima u okviru računa 6470 (prema nazivu računa) iskazuju se troškovi vrijednosnog usklañivanja odnosno ispravak vrijednosti kredita, depozita i ulaganja u dužničke vrijednosne papire koji se drže do dospijeća, odnosno financijske imovine koja se vrednuje po amortizacijskom trošku, kao i ispravak vrijednosti ulaganja u dužničke instrumente koji pripadaju portfelju koji je raspoloživ za prodaju (ispravak vrijednosti plasmana koji su sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija rasporeñeni u rizičnu skupinu B i C). Dugovni promet pojedinog računa u okviru računa 6470 predstavlja trošak provedenog ispravka vrijednosti plasmana, kojemu je protustavka potražni promet računa ispravka vrijednosti plasmana (računi aktive s posljednjom znamenkom 9). Taj trošak sadržava i diskont očekivanih budućih priljeva s osnove djelomično nadoknadivih plasmana. Potražni promet pojedinog računa u okviru računa 6470 predstavlja smanjenje troška ispravka vrijednosti plasmana. Smanjenje navedenog troška može uslijediti zbog smanjenog stupnja procijenjene rizičnosti plasmana ili zbog naplate potraživanja za koje je prethodno proveden ispravak vrijednosti. Protustavka potražnom prometu pojedinog računa u okviru računa 6470 je dugovni promet računa ispravka vrijednosti plasmana (računi aktive s posljednjom znamenkom 9). Osim navedenog, potražni promet pojedinog računa u okviru računa 6470 uključuje i smanjenje učešća diskonta očekivanih budućih priljeva u trošku ispravka vrijednosti plasmana do kojeg dolazi uslijed proteka vremena (amortizacija diskonta). Prethodno navedeno ne isključuje mogućnost da banka (ako to smatra potrebnim) na odgovarajući način raščlani propisane račune u okviru računa 6470 u svrhu odvojenog praćenja odnosno smanjenja diskonta očekivanih budućih priljeva s osnove djelomično nadoknadivih plasmana, kao sastavnog dijela povećanja odnosno smanjenja troška ispravka vrijednosti plasmana kao cjeline. Na računu 6471 iskazuju se troškovi vrijednosnog usklañivanja (ispravak vrijednosti) tražbina na osnovi kamatnih prihoda, sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Na računu 6475 iskazuju se troškovi vrijednosnog usklañivanja (ispravak vrijednosti) tražbina na osnovi nekamatnih prihoda/naknada za bankovne usluge, sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Na računu 6478 iskazuju se prihodi ostvareni naplatom (glavnice) plasmana koji su otpisani u prethodnim godinama, odnosno koji su bili preneseni iz bilance u izvanbilančnu evidenciju, a koji su ipak nakon toga djelomično ili u cijelosti naplaćeni.

133

Na računu 6479 iskazuju se troškovi vrijednosnog usklañivanja (ispravak vrijednosti) tražbina po ostalim osnovama po kojima je banka izložena kreditnom riziku, a koja nisu obuhvaćena drugim računima u okviru računa 647. Na računu 648 iskazuju se troškovi vrijednosnog usklañivanja koji se utvrñuju na skupnoj osnovi za plasmane koji su klasificirani u rizičnu skupinu A (sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija). Protustavka ovom računu nisu računi ispravka vrijednosti odgovarajućih pozicija aktive, nego račun 916 čije se stanje u financijskim izvještajima iskazuje kao stavka koja umanjuje bilančnu aktivu. Na računu 6490 iskazuju se troškovi rezerviranja za identificirane gubitke koji su utvrñeni na pojedinačnoj osnovi po izvanbilančnim potencijalnim obvezama rizične skupine B i C, uz odobrenje računa 280 (sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija).

Na računu 6491 iskazuju se troškovi rezerviranja za identificirane gubitke koji su utvrñeni na skupnoj osnovi po izvanbilančnim potencijalnim obvezama rizične skupine A, uz odobrenje računa 917 (sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija).

4.7.5. Skupina 65 - Prihodi od vlasničkih ulaganja Na računima skupine 65 iskazuju se prihodi od dionica (dividende) i poslovnih udjela koji se drže u portfelju radi trgovanja uključujući instrumente s kojima se aktivno ne trguje, a koji se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, kao i instrumente koji se drže u portfelju raspoloživom za prodaju (računu 650, 651 i 659), kao i prihodi od vlasničkih ulaganja u zajedničke pothvate, pridružena društva i podružnice, ako se ista vrednuju po trošku ulaganja (računi u okviru računa 655).

4.7.6. Skupina 66 - Kamatni prihodi Na računima u okviru računa skupine 66 iskazuju se ostvareni kamatni prihodi obračunskog razdoblja, koji se priznaju u računu dobiti i gubitka u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Pod kamatnim prihodima podrazumijevaju se prihodi od aktivne kamate i drugi prihodi (provizije/naknade), koji su izravno povezani s odobrenim kreditima i drugim plasmanima, odnosno kojima osnovicu za obračun predstavljaju krediti i drugi plasmani, bilo da se obračun obavlja jednokratno ili na vremenskoj osnovi. Osim navedenog kamatnim prihodom smatra se i kamata koju banka naplaćuje u skladu s ugovorom o kamatnom SWAP-u. Kamatni prihodi se iskazuju prema sektorskoj pripadnosti dužnika, te vrsti instrumenta na osnovi kojeg je kamatni prihod ostvaren. Pritom se na računima skupine 66 odvojeno prate kamatni prihodi koji se odnose na plasmane rizične skupine ''A'' od kamatnih prihoda koji se odnose na plasmane rizične skupine ''B'', te iznimno na plasmane rizične skupine ''C''.

134

Kamatni prihodi na plasmane rizične skupine A iskazuju se na računima skupine 66 u čijoj konstrukciji treća i četvrta znamenka označava institucionalni sektor. Kamatni prihodi na plasmane rizične skupine ''B'' i ''C'' iskazuju se na računima u okviru računa 666 (koji su u kontnom planu nazvani ''kamatni prihodi na djelomično nadoknadive plasmane'') u čijoj konstrukciji četvrta i peta znamenka označava institucionalni sektor. Izuzetak od navedene sektorske podjele su prihodi po ugovorima o kamatnom SWAP-u (račun 665) i tečajne razlike koje se odnose na potraživanja po kamatnim prihodima, ali za koje se ne zahtijeva knjiženje prema sektorskoj podjeli (račun 667).

Na računu 6670 odnosno 6671 iskazuju se na neto osnovi troškovi/prihodi od tečajnih razlika što se odnose na potraživanja na osnovi aktivne kamate u devizi odnosno uz valutnu klauzulu, čime se korigiraju (ovisno o smjeru kretanja tečaja) na više ili na niže ukupni kamatni prihodi. U slučaju deprecijacije domaće valute tečajna razlika povećava potraživanje na osnovi kamate, te se za iznos toga povećanja zadužuju odgovarajući računi skupine 13 odnosno 11, a odobrava račun 6670 odnosno 6671. U slučaju aprecijacije domaće valute tečajna razlika s osnove kamatnih potraživanja knjiži se obrnuto u odnosu na prethodno navedena knjiženja.

Primjer:

1. Nakon što je dospio kratkoročni kredit plasiran ostalom trgovačkom

društvu s ugovorenim rokom dospijeća od 3 mjeseca obračunana je i naplaćena kamata u iznosu od 10.000 kn. Trgovačko društvo ima žiro račun otvoren kod ove banke.

2. Istekom poslovne godine obračunan(a) je: • kamata iz anuiteta po dugoročnom stambenom kreditu grañaninu s

ugovorenim rokom dospijeća 10 godina (anuitet dospijeva u sljedećoj godini), dio koji se odnosi na tekuću godinu - 1.000 kn,

• kamata na iskorišteni predujam po dugoročnom kreditu ostalom trgovačkom društvu s ugovorenim rokom od 30 mjeseci u iznosu od 20.000 kn (kamate se pripisuju kreditu),

• kamata na plasman u komercijalne zapise ostalog trgovačkog društva s rokom dospijeća od 3 mjeseca (zapisi dospijevaju u sljedećoj godini), dio koji se odnosi na tekuću godinu - 2.000 kn,

• diskont po naplaćenoj ranije eskontiranoj mjenici ostalog trgovačkog društva - 2.500 kn,

• zatezna kamata po kratkoročnom kreditu danom drugoj banci u iznosu 4.000 kn.

135

Knjiženje

Red. broj


1. Obračunana kamata po kratkoročnom kreditu

10.000

120107 66010

1a. Naplaćena kamata 10.000 8001 120107 2. Dio kamata iz nedospjela anuiteta 1.000 124000 66400 2a. Obračunane kamate – pripis 20.000 50015 66010 2b. Dio kamata po komercijalnim

zapisima 2.000

120150 66015

2c. Prijenos diskonta po mjenici u prihode

2.500

440104 66015

2d. Zatezne kamate 4.000 121107 66110 4.7.7. Skupina 67 - Nekamatni prihodi od naknada/provizija za bankovne usluge Na računima skupine 67 iskazuju se nekamatni prihodi od provizija ili naknada za bankovne usluge. Vezano uz priznavanje nekamatnih prihoda vidjeti: poglavlje 4.2.1.

Pod nekamatnim prihodima podrazumijevaju se svi prihodi koje banka ostvaruje pružanjem usluga svojim klijentima, korištenjem ljudskih i tehničkih resursa banke, ali bez izravnog angažiranja novčanih sredstava (pružajući usluge ne pojavljuje se plasman u aktivi banke). To su provizije ili naknade, primjerice, za:

� usluge platnog prometa (uključujući otvaranje akreditiva), � izdavanje garancija i drugih oblika jamstava, uključujući akceptiranje mjenica

(akceptni krediti) osim prihoda na dospjele akceptne kredite, � upravljanje zajmovima u ime i za račun drugih osoba (mandatni poslovi), � skrb o vrijednosnim papirima i transakcije s istima u ime i za račun drugih

osoba, � iznajmljivanje sefova i druge izvanbilančne aktivnosti banke, (te) � druge usluge čije pružanje nije povezano s angažiranjem novčanih sredstava

banke. Na računima u okviru računa 6770 odnosno 6771 iskazuju se neto tečajne razlike koje se odnose na potraživanja na osnovi nekamatnih prihoda u devizama, odnosno uz valutnu klauzulu. Funkcija ovih računa analogna je opisanoj funkciji računa 6670 odnosno 6671. 4.7.8. Skupina 68 - Izvanredni prihodi i ostali nekamatni prihodi Na računu 680 iskazuju se izvanredni prihodi, pod kojima se podrazumijevaju prihodi koji nisu uobičajeni u bankovnom poslovanju, odnosno koji se jasno razlikuju od prihoda koji su vezani uz redovne aktivnosti banke te koji se ne pojavljuju često ili redovito.

136

Na ostalim računima ove skupine (koje rasporeñuje sama banka prema svojim potrebama) iskazuju se ostali prihodi banke za koje nije drugdje u okviru razreda 6 predviñen odgovarajući račun. 4.7.9. Skupina 69 - Financijski rezultat poslovanja Na računima ove skupine evidentira se razlika prihoda i rashoda za obračunsko razdoblje i obveze za porez na dobit, te ostvarena dobit ili gubitak tekuće godine, prema nazivima računa ove skupine. 4.7.9.0. Račun 690 - Razlika prihoda i rashoda Račun 691 - Dobit ili gubitak prije oporezivanja Na teret računa 6900 a u korist računa 6910 knjiži se razlika izmeñu salda računa prihoda i salda računa rashoda, ako je ta razlika pozitivna (6900/6910).

Kada je ta razlika negativna (rashodi veći od prihoda) knjiži se: 6910/6900. Na teret računa 6901, a u korist računa 6911 (6901/6911) knjiži se pozitivna razlika izmeñu stanja računa 680 i računa 630. Ta razlika tvori dobit od izvanrednih aktivnosti. Ako je stanje računa 630 veće od stanja računa 680 ta se razlika knjiži: 6911/6901. 4.7.9.1. Račun 692 - Porez na dobit ili gubitak Na teret računa 6910, a u korist računa 6920 knjiži se iznos poreza na dobit. Budući da se dobit utvrñuje u jednom iznosu podatak za knjiženje na ovome računu se izračunava prema odnosu stanja računa 6910 i 6911.

Na teret računa 6911, a u korist računa 6921 knjiži se iznos poreza na dobit od izvanrednih aktivnosti. Iznos poreza na dobit prenosi se na račun obveze knjiženjem: 6920, 6921/207.

4.7.9.2. Račun 693 - Dobit ili gubitak poslije oporezivanja Nakon što se proknjiži prijenos poreza na dobit na račun 207, na računu 6910 odnosno 6911 ostat će pozitivan odnosno negativan saldo. Ako je saldo pozitivan knjiži se: 6910, 6911/6930, 6931.

137

Ako je saldo negativan (iznos poreza na dobit veći od iznosa dobiti) knjiži se: 6930, 6931/6910, 6911. 4.7.9.3. Račun 694 - Dobit ili gubitak od neto monetarnog položaja Na ovome računu bit će knjiženja ako ima osnove za primjenu MRS-a 29 “Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim gospodarstvima”.

4.7.9.4. Račun 695 - Dobit tekuće godine Račun 696 - Gubitak tekuće godine Kada su stanja računa 6930 i 6931 pozitivna knjiži se: 6930, 6931/695. Meñutim, kada je saldo jednoga računa pozitivan a drugoga negativan (ili 6930 ili 6931), ali je zbroj stanja tih računa pozitivan, knjiži se: na teret računa s pozitivnim saldom, u korist računa 695, a zatim: na teret računa 695, u korist računa s negativnim saldom. Ako su stanja računa 6930 i 6931 negativna knjiži se: 696/6930,6931.

U slučaju kada je (primjerice) stanje računa 6930 negativno, a stanje računa 6931 pozitivno knjiži se: na teret računa 696, u korist računa 6930, a zatim: na teret računa 6931, u korist računa 696. Nakon što se formira saldo na računu 695 slijedi prijenos u razred 9: 695/905. Ako je, pak, iskazan gubitak slijedi knjiženje: 905/696. Prethodno je objašnjeno zatvaranje računa 691, 692, 693, 695 i 696.

Nakon izravnavanja svih računa u razredu 6 u pasivi bilance se iskazuju stanja na:

� računu 207, ako su uplaćeni predujmovi poreza na dobit manji od obveze knjižene na računu 207 (stanje računa 207 iskazuje se u pasivi u okviru pozicije – ''ostale obveze''), (i)

� računu 905 - dobit/gubitak tekuće godine (pozicija - dobit ili gubitak tekuće godine).

138

Primjer:

1. Redovni prihodi a) prihodi od kamata i slični prihodi b) prihodi od provizija c) ostali prihodi d) prihodi od vrijedn. usklañivanja

2. Redovni rashodi a) troškovi kamata i slični troškovi b) troškovi provizija c) opći administrativni troškovi d) amortizacija e) ostali troškovi f) troškovi vrijedn. usklañivanja

3. Razlika prihoda i rashoda 4. Izvanredne aktivnosti

a) prihodi b) rashodi c) razlika prihoda i rashoda

5. Porez na dobit a) od redovnih aktivnosti b) od izvanrednih aktivnosti

20.000.000 kn 15.000.000 kn

3.000.000 kn 500.000 kn

1.500.000 kn 15.000.000 kn

8.000.000 kn 1.000.000 kn 3.000.000 kn 500.000 kn 100.000 kn 2.400.000 kn 5.000.000 kn - - - - 1.000.000 kn 1.000.000 kn -

Knjiženje

R. br.


1. Razlika prihoda i rashoda: - iz redovnih aktivnosti

5.000.000

6900 6910

2. Porez na dobit: - iz redovnih aktivnosti

1.000.000

6910 6920

3. Prijenos obveze za porez na dobit: - iz redovnih aktivnosti

1.000.000

6920 207

4. Dobit poslije oporezivanja: - iz redovnih aktivnosti

4.000.000

6910 6930

5. Dobit tekuće godine: - iz redovnih aktivnosti

4.000.000

6930 695

6. Prijenos dobiti u bilancu 4.000.000 695 905

139

4.8. Razred 7 - Obveze u devizama Na pojedinim skupinama računa ovog razreda iskazuju se obveze banke u devizama na osnovi redovnih i posebnih deviznih računa, emitiranih dužničkih vrijednosnih papira od strane banke, primljenih oročenih deviznih depozita i kredita te derivatnih financijskih instrumenata.

4.8.0. Skupina 70 - Redovni devizni računi Na računima skupine 70 vode se (prema nazivima računa) devizna sredstva domaćih i stranih osoba (rezidenti i nerezidenti) koja te osobe stječu naplatom svojih deviznih potraživanja na osnovi izvoza robe i usluga i na druge načine u skladu s propisima kojima se ureñuje devizno poslovanje.

Priljevi sredstava na redovne devizne račune klijenata banke knjiže se u korist, a odljevi na teret ovih računa. Pritom se na teret ovih računa mogu knjižiti transakcije do visine pokrića na individualnom računu pojedinog klijenta banke. Eventualno plaćanje iznad raspoloživog pokrića (ako je ugovoreno odnosno odobreno od strane banke) smatra se kreditom, te se knjiži na odgovarajuće račune 34xx8 u okviru razreda 3 kao iskorišteni okvirni kredit. Pod iskorištenim okvirnim kreditima podrazumijevaju se oni plasmani banke koji nastaju sukladno ugovoru izmeñu banke i njezinih klijenata (poslovnih subjekata i grañana). Temeljem tog ugovora poslovni subjekt odnosno grañanin može raspolagati s većim iznosom od dnevnog stanja novčanih sredstava na njegovom računu, a najviše do iznosa ugovorenog okvirnog kredita. Pod ugovorom se podrazumijeva i obavijest koju banka dostavi klijentu o dozvoljenom prekoračenju na njegovom računu. Iskorišteni iznos iznad stanja na računu klijenta predstavlja kredit koji se knjiži na računu 34xx8. Iznimno, iznosi koji prelaze raspoloživo pokriće na računu klijenta mogu se alternativno (iz razloga pojednostavljenja sheme knjiženja) knjižiti na teret računa skupine 70, ali se u tome slučaju dugovna stanja na individualnim računima klijenata u okviru skupine 70 trebaju iskazivati u financijskim izvještajima kao stavke aktive (iskorišteni krediti) a ne kao smanjenje depozita u pasivi. 4.8.0.0. Račun 700 - Redovni devizni računi trgovačkih društava

U okviru ovoga računa evidentiraju se devizni računi državnih (7000) i ostalih (7001) trgovačkih društava.

140

Primjer (naplata iz inozemstva):

1. Ostalo trgovačko društvo doznakom je naplatilo izvezenu robu u iznosu USD 50.000. Doznaka je izvršena u korist deviznog računa tog trgovačkog društva koji je otvoren kod naplatne banke. Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn.

2. Državnom trgovačkom društvu pristigla je doznaka u iznosu CHF 5.000. Nakon pristigle obavijesti od strane banke trgovačko društvo izdaje nalog za isplatu krajnjem korisniku čiji se devizni račun vodi u drugoj ovlaštenoj (isplatnoj) banci koja ima otvoren devizni račun kod naplatne banke. Srednji tečaj: 1 CHF = 6,20 kn.

Knjiženje

Red. broj


1. Primljena doznaka USD 50.000 (Nalog 10)

275.000,00

3100-840 2500-840

1a. Isplata korisniku 275.000,00 2500-840 7001-840 2. Primljena doznaka CHF 5.000 31.000,00 3100-756 2501-756 2a. Isplata korisniku 31.000,00 2501-756 7011-756

Primjer (plaćanje u inozemstvo):

1. Ostalo trgovačko društvo daje banci nalog za plaćanje doznakom u inozemstvo, na teret svoga redovnog deviznog računa (7001) na iznos od USD 50.000 (koji se prenosi na račun 71017). Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn. Banka nalog izvršava istog dana kada je nalog primljen i obračunava proviziju na doznaku u iznosu od 1.000 kn.

2. Državno trgovačko društvo uplaćuje na žiro račun ovlaštene banke protuvrijednost po prodajnom tečaju za EUR 20.000. Istodobno predaje banci nalog za plaćanje u korist deviznog računa strane banke (račun 7092), što se vodi kod iste banke. Srednji tečaj: 1 EUR = 7,40 kn, prodajni tečaj: 1 EUR = 7,42. Banka obavlja obračun prodaje deviza, obračun provizije u iznosu od 300 kn i izvršava doznaku. Trgovačko društvo ima otvoren žiro račun kod ove banke.

3. Ostalo trgovačko društvo daje banci nalog za otvaranje nepokrivenog akreditiva na USD 100.000 za plaćanje uvoza opreme. Srednji tečaj: 1 USD=5,50 kn. Banka kod inobanke otvara akreditiv, prenosi po dospijeću akreditiva s redovnog na posebni devizni račun nalogodavca USD 100.000 i obračunava proviziju za otvaranje akreditiva 2.000 kn. Temeljem terećenja strane banke za isplatu po akreditivu USD 100.000 i USD 100 za svoje troškove, banka tereti devizni račun nalogodavca za troškove strane banke.

141

Knjiženje

Red. broj


1. Prijenos pokrića za doznaku 275.000,00 7001-840 71017-840 1a. Doznaka USD 50.000 (Nalog 14) 275.000,00 71017-840 3100-840 1b. Obračunana provizija 1.000,00 1257 6701 2. Uplata kuna za kupnju 20.000 € 148.400,00 8000 81000 2a. Obračun prodaje deviza:


148.400,00 148.000,00 400,00

81000 71007-978 6431

2b. Izvršenje doznake 148.000,00 71007-978 7092-978 2c. Obračunana provizija 300,00 1257 6701 3. Evidentiranje akreditiva u

izvanbilančnu evidenciju 550.000,00

9683-840 98013-840

3a. Obračunana provizija za otvaranje akreditiva

2.000,00

1257 6701

3b. Prijenos pokrića za akreditiv 550.000,00 7001-840 71017-840 3c. Terećenje od inobanke za isplatu

po akreditivu i troškove: • iznos akreditiva • iznos troškova

550.550,00 550.000,00 550,00

3100-840 71017-840 7001-840

3d. Zatvaranje akreditiva u izvanbilančnoj evidenciji

550.000,00

98013-840 9683-840

4.8.0.1. Račun 701 - Redovni devizni računi financijskih institucija Na ovome računu iskazuju se devizni tekući računi domaćih banaka i drugih financijskih institucija.

Na računu 7011 banka ovlaštena za poslove s inozemstvom evidentira obveze po tekućim računima drugih banaka ovlaštenih za poslove s inozemstvom, odnosno banaka ovlaštenih za poslove sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji. Preko ovih računa obavljaju se obračuni u devizama koji se odnose na platni promet s inozemstvom i drugi obračuni u devizama izmeñu domaćih banaka. Ovlaštena banka kod koje se devizni tekući račun vodi izvršava naloge na teret ovih računa do iznosa sredstava na računu, a banka - vlasnik deviznog tekućeg računa potraživanje po tome računu iskazuje na računu 3111 - Devizni tekući računi kod domaćih banaka.

142

Primjer:

1. Banka “A” prodaje banci “B” EUR 100.000 na teret njezina deviznog tekućeg računa kod banke “C”. Prodajni tečaj: 1 EUR = 7,42 kn, srednji tečaj: 1 EUR = 7,40 kn. Banka “B” uplaćuje na žiro račun banke “A” kunsku protuvrijednost po prodajnom tečaju. Banka “C” isplaćuje devize banci “B” po nalogu banke “A”.

Napomena: Banke “A”, “B” i “C” su domaće banke i sve transakcije su obavljene preko deviznih tekućih računa kod domaćih banaka. Knjiženje Red. broj


Banka “A” 1. Primljena uplata za prodaju EUR

100.000 742.000,00

1000 264

1a. Obračun prodaje: • iznos po prodajnom tečaju • iznos po srednjem tečaju • tečajna razlika

742.000,00 740.000,00 2.000,00

264 3111-978 6431

Banka “B” 1. Doznaka za kupnju devize 742.000,00 164 1000 1a. Obračun kupnje deviza:


742.000,00 740.000,00 2.000,00

164 3111-978 6431

Banka “C” 1. Isplata banci “B” po nalogu banke

“A” 740.000,00

7011-978 3111-978

Primjer:

1. Ovlaštena banka “X” primila je doznaku na USD 10.000 u korist fizičke osobe čiji se devizni račun vodi u banci “Y” (koja kod naplatne banke ima devizni tekući račun). Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn.



Banka “X” 1. Primljena doznaka USD 10.000

(Nalog 10) 55.000,00

3100-840 7011-840

Banka “Y” 2. Doznaka za fizičku osobu preko

banke “X” 55.000,00

3111-840 7140-840

143

Primjer:

1. Banka “X”, koja devizni tekući račun vodi kod druge banke istog ovlaštenja (banke “Y”) daje nalog da se s njezinog deviznog tekućeg računa prenese EUR 100.000 na njezin redovni devizni tekući račun u inozemstvu. Banka “Y” nalog izvršava. Srednji tečaj: 1 EUR = 7,40 kn.

2. Ovlaštena banka “X” primila je doznaku na 5.000 EUR u korist deviznog tekućeg računa domaće fizičke osobe koji se vodi u ovlaštenoj banci “Y”. Banka “X” iznos doznake odobrava banci “Y” na teret svoga deviznog tekućeg računa kod te ovlaštene banke. Srednji tečaj: 1 EUR = 7,40 kn.



Banka “X” 1. Terećenje od banke “Y” za

izvršeni prijenos 740.000,00

3100-978 3111-978

2. Odobrenje banci “Y” za doznaku u korist deviznog računa grañanina

37.000,00

3100-978 3111-978

Banka “Y” 1. Terećenje deviznog tekućeg

računa banke “X” 740.000,00

7011-978 3100-978

2. Zaduženje deviznog tekućeg računa banke “X” za EUR 5.000

37.000,00

7011-978 7140-978

4.8.0.2. Račun 702 - Redovni devizni računi državnih jedinica Na ovome računu vode se obveze po deviznim tekućim računima jedinica javnog sektora, što ih ove jedinice ostvare i koriste u skladu sa zakonom (donacije i dr.) uključujući i unaprijed kupljene devize. 4.8.0.3. Račun 703 - Redovni devizni računi neprofitnih institucija Na ovome računu knjiže se devize na deviznim računima neprofitnih institucija.

144

4.8.0.4. Račun 704 - Redovni devizni računi obrtnika, trgovaca pojedinaca i drugih fizičkih osoba koje samostalnim radom obavljaju djelatnost za koju su registrirane

Na računu 704 iskazuju se naplate za izvezenu robu i usluge te drugi priljevi što ih ostvaruju obrtnici, trgovci pojedinci i druge fizičke osobe koje samostalnim radom obavljaju odreñenu djelatnost, kao i plaćanja koja obavljaju navedene osobe u skladu sa zakonom. Sve što je navedeno za račun 700 vrijedi i za poslovanje preko ovoga računa.

4.8.0.5. Račun 709 - Redovni devizni računi stranih osoba (nerezidenata) Na računu 709 iskazuju se devize na deviznim računima stranih osoba. Primjer:

1. Strana banka izdaje nalog ovlaštenoj banci “X” da se s njezina deviznog tekućeg računa kod te banke prenese USD 100.000 na njezin devizni tekući račun što se vodi kod druge ovlaštene banke (“Y”). Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn. Banka “X” ima kod banke “B” otvoren devizni tekući račun.



Banka “X” 1. Izvršenje naloga za prijenos 550.000,00 7092-840 3111-840

Banka “Y” 1. Nalog banke “X” 550.000,00 7011-840 7092-840

4.8.1. Skupina 71 - Posebni devizni računi pravnih osoba, devizni računi i

devizni štedni ulozi po viñenju stanovništva Na računima u okviru skupine 71 vode se (prema nazivima pojedinih računa) priljevi odnosno odljevi deviza po pojedinim specifičnim poslovima koji se ne iskazuju na redovnim deviznim računima u skupini računa 70.

Na računu 71204 odnosno 71304 iskazuju se primljena devizna sredstva s osnove donacija od nerezidenata, koje ovi doniraju državnim jedinicama i neprofitnim institucijama.

145

Na računima 71xx5 (ovisno o sektorskoj pripadnosti klijenata) iskazuju se devizni priljevi s osnove investicijskih radova u inozemstvu, meñunarodnih prometno-agencijskih poslova, reeksportnih poslova, poslova korisnika slobodnih zona kao i uloga nerezidenata za zajedničko poslovanje, te odljevi s osnove prijenosa i plaćanja u zemlji ili inozemstvo s tih računa, sukladno propisima kojima se ureñuje devizno poslovanje.

Na računu 71116 odnosno 71156 ovlaštena banka za obavljanje platnog prometa s inozemstvom iskazuje primljena devizna sredstva s osnove obvezne pričuve u stranoj valuti od banke koja nema takvo ovlaštenje. Analogno tome banka koja nema ovlaštenje za obavljanje platnog prometa s inozemstvom, prenesena devizna sredstva na ovlaštenu banku iskazuje na računu 3116 - Devizni depoziti s osnove obvezne pričuve u stranoj valuti.

Na računu 7140 iskazuju se devizna sredstva po viñenju, koja se nalaze na žiro i tekućim deviznim računima koji se vode kod banke. Prema poreznim propisima, rezidenti obveznici poreza na dohodak dužni su sve primitke koji se smatraju dohotkom primati isključivo putem žiro računa kod ovlaštene institucije za obavljanje platnog prometa.

Preko ovog računa evidentiraju se i priljevi iz inozemstva rezidenata fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost za koju se prema propisima nisu dužne registrirati (primjerice, fizičke osobe koje pružaju turističke usluge nerezidentima na osnovi zakona).

Na računu 7146 iskazuju se devizna sredstva ovlaštenog mjenjača koja ovlašteni mjenjač polaže i njima raspolaže u skladu s propisima.

Na računima 71xx7 vode se izdvojena devizna sredstva radi formiranja pokrića u svrhu plaćanja u inozemstvo. Preko ovog računa knjiže se sva pokrića za plaćanja u inozemstvo, bez obzira da li se ta pokrića formiraju kupoprodajom deviza ili prijenosom deviza s redovnog ili drugog posebnog deviznog računa.

Na računu 718 iskazuju se primljena devizna sredstva temeljem ugovora o obavljanju poslova u ime i za račun trećih strana (mandatni poslovi). Osim sredstava koja su namijenjena kreditnim poslovima u mandatnom aranžmanu, na ovom računu iskazuju se i sredstva za druge namjene, kojima je banka dužna raspolagati sukladno uvjetima koje odredi nalogodavac (primjerice, primljena sredstva za kupnju vrijednosnih papira i slično). S obzirom na to da su neplasirana novčana sredstva iskazana na ovom računu pasive uključena u stanje novčanih sredstava na računu 3100 odnosno 3111, stanje neutrošenih novčanih sredstava na računu 718 uključuje se u bilancu banke. Meñutim, kreirani plasmani iz tih sredstava (krediti, ulaganja u vrijednosne papire i druge instrumente) ne iskazuju se u bilanci banke nego u bilanci mandatnih/povjereničkih poslova.

146

Primjer:

1. Ostalo trgovačko društvo, radi plaćanja u inozemstvo doznakom USD 10.000, doznačuje banci protuvrijednost po prodajnom tečaju (1 USD = 5,55 kn). Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn. Trgovačko društvo ima otvoren račun kod druge banke.

2. Banka prodaje devize i izvršava nalog za plaćanje. 3. Provizija za doznaku iznosi 200 kn i naplaćena je.



1. Uplata po prodajnom tečaju 55.500,00 1000 81011 2. Prodaja deviza:


55.500,00 55.000,00 500,00

81011 71017-840 6431

2a. Plaćanje u inozemstvo 55.000,00 71017-840 3100-840 3. Obračunana provizija 200,00 1257 6701 3a. Naplata provizije 200,00 1000 1257

Primjer:

1. Fizička osoba je primila doznaku u iznosu EUR 20.000 čiji se račun vodi u banci koja je i primila doznaku. Srednji tečaj: 1 EUR = 7,40 kn.

Knjiženje

1. Doznaka u korist fizičke osobe 148.000,00 3100-978 7140-978

4.8.2. Skupina 72 - Obveze po izdanim vrijednosnim papirima u devizama Na računima skupine 72 iskazuju se prema nazivima računa obveze na osnovi dužničkih vrijednosnih papira koje emitira banka, a koji su nominirani u devizama (instrumenti tržišta novca, te obveznice i drugi dugoročni dužnički instrumenti).

4.8.3. Skupina 73 - Primljeni oročeni devizni depoziti Na računima skupine 73 iskazuju se prema nazivima računa obveze banke na osnovi primljenih oročenih deviznih depozita i depozita s otkaznim rokom, uključujući i devizne depozite grañana na osnovi stare devizne štednje (javni dug).

147

Računi ove skupine raščlanjeni su prema sektorskoj pripadnosti deponenata i ugovorenim (izvornim) rokovima dospijeća. Kod depozita s otkaznim rokom pod ugovorenim rokom dospijeća podrazumijeva se otkazni rok. Primjer:

1. Banka, temeljem ugovora s neprofitnom institucijom, prenosi sredstva u

iznosu USD 100.000 s redovnog deviznog računa na oročeni devizni depozit na rok od 4 mjeseca. Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn.

2. Fizička osoba je s bankom ugovorila devizni depozit 01.01. ove godine na rok od 6 mjeseci u iznosu od USD 5.000. Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn. Depozit je uplaćen na blagajni banke. Obračunana je kamata do 30.06. ove godine u iznosu od 1.500 kn. Dana 01.07. ove godine izvršen je prijenos depozita na deviznu štednju po viñenju (tečaj dolara nepromijenjen), a kamata je fizičkoj osobi isplaćena na blagajni banke.



1. Depozit neprofitne institucije 550.000,00 7030-840 73302-840 2. Depozit fizičke osobe 27.500,00 3000-840 73402-840 2a. Prijenos depozita o dospijeću -1.7. 27.500,00 73402-840 7141-840 2b. Obračun i isplata kamata - 1.7. 1.500,00 60404 101

4.8.4. Skupina 74 - Primljeni devizni krediti Na računima skupine 74 iskazuju se obveze banke na osnovi primljenih deviznih kredita, prema nazivima računa.

Računi ove skupine raščlanjeni su prema sektorskoj pripadnosti kreditora i ugovorenim (izvornim) rokovima dospijeća.

Primjer:

1. Ovlaštena banka je 13.05. ove godine ugovorila i iskoristila kod inobanke

kredit na rok od tri mjeseca u iznosu USD 100.000 s prijenosom na devizni tekući račun kod banke kreditora. Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn.

2. Iz sredstava ovoga kredita banka je dana 14.05. ove godine ostalom trgovačkom društvu odobrila kredit za uvoz reprodukcijskog materijala u iznosu USD 50.000 na rok od 60 dana. Izvršeno je plaćanje prema inozemstvu. Troškovi doznake iznose 300 kn. Kredit je s rokom dospijeća vraćen i kamate su plaćene u iznosu 1.000 USD (srednji tečaj isti kao pod. 1.). Plaćanje je izvršeno s redovnog deviznog računa društva. Naplaćeni su troškovi doznake. Trgovačko društvo ima otvoren žiro račun kod ove banke.

148

3. S dospijećem kredita strana banka (kreditor) naplatila je glavnicu kredita i kamatu u iznosu od 2.500 USD na teret deviznog tekućeg računa banke. Srednji tečaj kao pod 1.



1. Kredit (USD 100.000) - 13.05. 550.000,00 3100-840 74921-840 2. Odobreni i iskorišteni kredit trg.

društva USD 50.000 - 14.05. 275.000,00

34011-840 71017-840

2a. Plaćanje u inozem. - USD 50.000 275.000,00 71017-840 3100-840 2b. Prijenos na dospjeli kredit - 14.07. 275.000,00 34017-840 34011-840 2c. Obračun troškova doznake 300,00 1257 6701 2d. Obračun kamata USD 1.000 5.500,00 13010-840 66010 2e. Naplata kredita i kamata:

• iznos kredita • iznos kamata

275.000,00 5.500,00

7001-840 34017-840 7001-840 13010-840

2f. Naplata provizije za doznaku 300,00 8001 1257 3. Terećenje od inobanke radi

naplate kredita i kamata: • kredit • kamate

550.000,00 13.750,00

74921-840 3100-840 60920 3100-840

4.8.5. Skupina 77 - Financijske obveze u devizama koje se drže radi

trgovanja (obveze isporuke vrijednosnih papira) Na računima ove skupine iskazuju se obveze nominirane u devizama koje se drže radi trgovanja, kao što su derivatne financijske obveze koje nisu instrumenti zaštite, te obveze isporuke prodanih vrijednosnih papira koji još nisu postali vlastiti (primjerice, obveza isporuke prodanih vrijednosnih papira koji su primljeni u zalog po repo kreditima).

4.8.6. Skupina 79 - Derivatne financijske obveze u devizama (fer vrijednost) Funkcija ove skupine računa objašnjena je zajedno s računima skupine 94 i 95 (ugovorena vrijednost derivatnih financijskih instrumenata).

149

4.9. Razred 8 - Obveze u domaćoj valuti Na pojedinim skupinama računa ovog razreda iskazuju se obveze banke u domaćoj valuti na osnovi primljenih depozita i kredita, emitiranih dužničkih vrijednosnih papira, te obveze proizašle iz derivatnih financijskih instrumenata. 4.9.0. Skupina 80 - Depoziti po žiro i tekućim računima Na računima skupine 80 iskazuju se sredstva po viñenju, koja se nalaze na žiro i tekućim računima poslovnih subjekata i fizičkih osoba koji se vode kod banke. Sredstva na žiro i tekućim računima iskazuju se na odgovarajućim računima ove skupine, ovisno o sektorskoj pripadnosti vlasnika računa.

Priljevi sredstava na račune klijenata banke knjiže se u korist, a odljevi na teret tih računa. Pritom se na teret ovih računa mogu knjižiti transakcije do visine pokrića na individualnom računu pojedinog klijenta banke. Eventualno plaćanje iznad raspoloživog pokrića (ako je ugovoreno odnosno odobreno od strane banke) smatra se kreditom, te se knjiži na odgovarajuće račune u okviru skupine 50 kao iskorišteni okvirni kredit. Detaljnije o načinu knjiženja i prikazivanja u financijskim izvještajima iskorištenih okvirnih kredita vidjeti u opisu funkcije računa 50xx8 (iskorišteni okvirni krediti u kunama – odjeljak 4.6.0.).

4.9.1. Skupina 81 - Štedni depoziti po viñenju i ostali privremeni (ograničeni) depoziti Na računima skupine 81 iskazuju se primljeni depoziti pravnih i fizičkih osoba koji nemaju unaprijed utvrñen rok dospijeća ili otkazni rok, tj. depoziti po viñenju koji imaju štedni karakter i koji nisu u funkciji tekućeg platnog prometa, kao i razni privremeni (ograničeni) depoziti koji mogu biti s odreñenom svrhom preneseni sa žiro i tekućih računa (primjerice, izdvojena sredstva po nalogu suda i slično).

Na računu 818 iskazuju se primljena sredstva temeljem ugovora o obavljanju poslova u ime i za račun trećih strana (mandatni poslovi). Osim sredstava koja su namijenjena kreditnim poslovima u mandatnom aranžmanu, na ovom računu iskazuju se i sredstva za druge namjene, kojima je banka dužna raspolagati sukladno uvjetima koje odredi nalogodavac (primjerice, primljena sredstva za kupnju vrijednosnih papira i slično). S obzirom na to da su neplasirana sredstva na ovom računu uključena u stanje žiro računa banke (račun 1000) stanje neutrošenih novčanih sredstava na datum bilance koja su iskazana na računu 818 uključuje se u bilancu banke. Meñutim, kreirani plasmani iz tih sredstava (krediti, ulaganja u vrijednosne papire i druge instrumente) ne iskazuju se u bilanci banke nego u bilanci mandatnih/povjereničkih poslova.

150

Primjer:

1. Ostalo trgovačko društvo “X” kupuje u banci 20.000 USD (radi plaćanja uvoza robe) uplaćujući kunsku protuvrijednost (po prodajnom tečaju) od 110.000 kn. Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn. Trgovačko društvo ima otvoren žiro račun u ovoj banci.



1. Uplata na žiro-račun 111.000 8001 81010 2. Prodaja 20.000 USD

• srednji tečaj • tečajna razlika

111.000 110.000 1.000

81010 71017-840 6431

Primjer:

1. Fizička osoba je uplatila štedni ulog po viñenju na blagajni banke u iznosu

od 10.000 kn. 2. U banci “Y” isplaćena je svota od 1.000 kn temeljem štedne knjižice koju

je izdala banka “X”. Sljedeći dan je banka “Y” naplatila od banke “X” isplaćeni iznos.

3. Na pošti je uplaćena svota od 2.000 kn u korist štednog uloga (po viñenju) fizičke osobe kod banke.



Banka “X” 1. Uplata štednog uloga na blagajni 10.000 101 81400 2. Isplatni nalog primljen od banke

“Y” 1.000

81400 246

2a. Terećenje žiro računa po nalogu banke “Y”

1.000

246 1000

3. Uplatni nalog primljen od pošte 2.000 167 81400 3a. Odobrenje žiro računa za uplatu

na pošti 2.000

1000 167

Banka “Y” 1. Isplata temeljem štedne knjižice

banke “X” 1.000

146 101

1a. Naplata od banke “X” 1.000 1000 146

151

4.9.2. Skupina 82 - Izdani dužnički vrijednosni papiri Na računima u okviru skupine 82 iskazuju se obveze na osnovi emitiranih vlastitih dužničkih vrijednosnih papira u cilju prikupljanja izvora sredstava, osim hibridnih i podreñenih instrumenata koje banka emitira u svrhu prikupljanja dopunskog kapitala, koji se vode na računima skupine 91. Na posebnom računu u okviru skupine 82 iskazuju se i obveze na osnovi akceptiranih mjenica (račun 823). Protustavka ovim obvezama su akceptni krediti u aktivi (skupina računa 55).

4.9.3. Skupina 83 - Primljeni oročeni kunski depoziti Na računima skupine 83 iskazuju se prema nazivima računa obveze banke na osnovi primljenih oročenih kunskih depozita i depozita s otkaznim rokom.

Računi ove skupine raščlanjeni su prema sektorskoj pripadnosti deponenata i ugovorenim (izvornim) rokovima dospijeća. Kod depozita s otkaznim rokom pod ugovorenim rokom dospijeća podrazumijeva se otkazni rok. Primjer:

1. Fizička osoba je 20.11. prošle godine ugovorila i uplatila oročeni depozit u iznosu od 20.000 kn na rok od 3 mjeseca.

2. Kamata se isplaćuje mjesečno na blagajni u iznosu od 180 kn. 3. Depozit je s dospijećem isplaćen fizičkoj osobi.



1. Oročenje depozita 20.000 101 83401 2. Isplata kamate- 20.12. 180 60404 101 2a. Obračun kamata - 31.12. 60 60404 224040 2b. Obračun kamata - 20.01. 120 60404 224047 2c. Prijenos obračunane kamate na

dospjele kamate – 20.01. 60

224040 224047

2d. Isplata kamate - 20.01. 180 224047 101 2e. Isplata kamate - 20.02. 180 60404 101 3. Isplata depozita - 20.02. 20.000 83401 101

152

4.9.4. Skupina 84 - Primljeni kunski krediti Na računima skupine 84 iskazuju se prema nazivima računa obveze banke na osnovi primljenih kunskih kredita.

Računi ove skupine raščlanjeni su prema sektorskoj pripadnosti kreditora i ugovorenim (izvornim) rokovima dospijeća.

Primjer:

1. Dana 10.11. prošle godine ugovoren je i iskorišten kredit kod druge banke u iznosu od 300.000 kn s ugovorenim rokom dospijeća od 3 mjeseca i jednokratnim plaćanjem kamata po dospijeću kredita.

2. Kamate se obračunavaju mjesečno, i to : - od 10.11. do 30.11. prošle godine u iznosu od 2.959 kn, - od 01.12. do 31.12. prošle godine u iznosu od 4.438 kn, - od 01.01. do 31.01. ove godine u iznosu od 4.438 kn i - od 01.02. do 10.02. ove godine u iznosu od 1.480 kn (konačni obračun). 3. Kredit i kamate su vraćeni i plaćeni u roku.



1. Primljeni kredit - 10.11. 300.000 1000 84111 2. Obračun kamata - 30.11. 2.959 60110 221100 2a. Obračun kamata - 31.12. 4.438 60110 221100 2b. Obračun kamata - 31.01. 4.438 60110 221100 2c. Obračun kamata - 10.02. 1.480 60110 221107 2d. Prijenos dospjelih kamata - 10.02. 11.835 221100 221107 3. Vraćeni kredit - 10.02. 300.000 84111 1000 3a. Plaćene kamate - 10.02. 13.315 221107 1000

4.9.5. Skupina 85 - Primljeni depoziti s valutnom klauzulom Na računima skupine 85 (treća i četvrta znamenka u konstrukciji računa označava podsektor) iskazuju se primljeni kunski depoziti s ugovorenom dvosmjernom valutnom klauzulom. Tečajne razlike po depozitima s ugovorenom dvosmjernom valutnom klauzulom knjiže se na iste račune na kojima je iskazana početna vrijednost depozita, uz knjiženje protustavke na računu 641.

Raspored i funkcija računa ove skupine u svemu su analogni računima skupine 83 - primljeni kunski depoziti.

153

Na računima 856 (četvrta i peta znamenka u konstrukciji računa označava podsektor) iskazuju se primljeni kunski depoziti s ugovorenom jednosmjernom valutnom klauzulom, čija se vrijednost sukladno ugovoru povećava u slučaju deprecijacije kune u odnosu na ugovorom odreñenu stranu valutu (obveza s ugrañenim derivatom). Povećanje fer vrijednosti ovog ugrañenog derivata knjiži se u korist računa 8916 (fer vrijednost ugrañenih derivata čija je odnosna varijabla tečaj) i na teret računa 6436 (dobitak/gubitak od ugrañenih derivata). Smanjenje fer vrijednosti ovog ugrañenog derivata knjiži se obrnuto od naprijed navedenog.

4.9.6. Skupina 86 - Primljeni krediti s valutnom klauzulom Na računima skupine 86 iskazuju se primljeni krediti koji su nominirani u stranoj, a plativi su u domaćoj valuti (dvosmjerna valutna klauzula).

Raspored i funkcija računa ove skupine u svemu su analogni računima skupine 84 - primljeni kunski krediti.

4.9.7. Skupina 87 - Financijske obveze koje se drže radi trgovanja

(obveza isporuke vrijednosnih papira)

Na računima ove skupine iskazuju se obveze nominirane u kunama koje se drže radi trgovanja, kao što su derivatne obveze koje nisu instrumenti zaštite, te obveze isporuke prodanih vrijednosnih papira koji još nisu postali vlastiti (primjerice, obveza isporuke prodanih vrijednosnih papira koji su primljeni u zalog po repo kreditima). 4.9.8. Skupina 88 - Obveze na osnovi financijskog najma (lizinga) Na računima ove skupine iskazuju se obveze banke u slučaju da banka umjesto kupnjom ili poslovnim najmom pribavlja nekretnine i opremu putem financijskog najma. 4.9.9. Skupina 89 – Derivatne financijske obveze (fer vrijednost)

Funkcija ove skupine računa objašnjena je zajedno s računima skupine 94 i 95 (ugovorena vrijednost derivatnih financijskih instrumenata).

154

4.10. Razred 9 - Kapital i izvanbilančni zapisi U okviru ovoga razreda na pojedinim skupinama računa evidentiraju se: temeljni kapital i rezerve (osnovni kapital), dopunski kapital u kunama, dopunski kapital uz valutnu klauzulu, dopunski kapital u devizama te izvanbilančni zapisi. 4.10.0. Skupina 90 - Temeljni kapital i rezerve (osnovni kapital) Na računu 9000 iskazuje se iznos uplaćenih dionica banke, osim kumulativnih povlaštenih dionica koje se kao sastavni dio dopunskog kapitala iskazuju na računu 9150.

Na računu 9009 iskazuje se početno priznati iznos (nominalna vrijednost) otkupljenih vlastitih dionica (trezorske dionice), osim otkupljenih kumulativnih povlaštenih dionica koje se iskazuju na računu 9159. Početno priznati iznos (nominalna vrijednost) otkupljenih vlastitih dionica odobrava se računu 9009 odnosno 9159 uz zaduženje računa 9000 odnosno 9159. Istovremeno s tim knjiženjem, otkupljene vlastite dionice knjiže se po trošku ulaganja zaduženjem računa 090 odnosno 091 uz odobrenje žiro računa. Pri prodaji prethodno otkupljenih vlastitih dionica provode se istovremeno obrnuta knjiženja na računima aktive i na računima pasive uz knjiženje kapitalnog dobitka/gubitka od prodaje vlastitih dionica na račun 9011. Knjiženja u glavnoj knjizi na računima u okviru računa 900 provode se samo u slučaju povećanja ili smanjenja dioničkog kapitala (pod smanjenjem se podrazumijeva i stjecanje vlastitih dionica). Promjene vlasnika dionica nemaju utjecaja na knjiženja na navedenim računima. Podatke o vlasničkoj strukturi dioničkog kapitala i druge podatke o dionicama i njihovim vlasnicima, banka osigurava u knjizi dionica i drugim analitičkim evidencijama.

Ako se dionice prilikom emisije prodaju po višoj cijeni od nominalne, ta razlika predstavlja kapitalni dobitak i knjiži se u korist računa 9010, dok se dobitak/gubitak ostvaren otkupom i prodajom vlastitih dionica knjiži na račun 9011.

Na računima u okviru računa 902 iskazuju se rezerve koje se formiraju iz ostvarene dobiti nakon oporezivanja prema zakonu i statutu banke.

Na računu 903 iskazuje se zadržana dobit ili preneseni gubitak iz prethodnih godina. Knjiženje na ovom računu provodi se nakon donošenja odluke koju je na temelju zakona i statuta banke donijelo nadležno tijelo banke da se ostvarena dobit prethodne godine rasporedi u kategoriju zadržane dobiti odnosno da se gubitak nastao u prethodnoj godini iskaže u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima tekućeg razdoblja kao preneseni gubitak iz prethodne godine.

Na računu 904 iskazuje se nerasporeñena dobit odnosno nepokriveni gubitak prethodne godine dok se ne donese odluka o upotrebi te dobiti odnosno o načinu pokrića toga gubitka.

155

Na računu 905 iskazuje se dobit/gubitak koji je ostvaren u godini odnosno razdoblju za koje se sastavljaju financijski izvještaji. Taj se račun u pravilu koristi za knjiženje neto dobiti/gubitka (dobit/gubitak nakon oporezivanja) koji je ostvaren u poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji. To knjiženje se provodi pod datumom 31.12. kako bi se stanje toga računa iskazalo u bilanci na poziciji dobit ili gubitak tekuće godine (prije raspodjele za dividende i druge namjene) pri čemu se pod tekućom godinom podrazumijeva ona godina odnosno razdoblje za koju se sastavljaju bilanca i drugi izvještaji. Prije sastavljanja bilance na datum koji slijedi iza 31.12. prethodne godine (mjesečni i/ili tromjesečni izvještaji) iskazana dobit/gubitak na računu 905 na dan 31.12. prethodne godine prenosi se na račun 904 (nerasporeñena dobit/nepokriveni gubitak prethodne godine), ako do tada još nije donesena odluka o upotrebi dobiti odnosno o načinu pokrića gubitka, a ako je ta odluka donesena onda na odgovarajuće račune u skladu s donesenom odlukom.

Na računu 9060 iskazuje se nerealizirani dobitak/gubitak s osnove promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju. Kada se financijska imovina (za koju je nerealizirani dobitak/gubitak priznat u kapitalu) proda, ili ako doñe do umanjenja vrijednosti vlasničkih instrumenata, kumulativni dobitak/gubitak koji je prije bio priznat u kapitalu treba prenijeti s računa 9060 u račun dobitka i gubitka odnosno na račun 6440. Na računu 9061 iskazuju se nerealizirane tečajne razlike po vlasničkim instrumentima iz portfelja imovine raspoložive za prodaju, koje se u momentu realizacije prenose u račun dobiti i gubitka na račun 6441. Na računu 907 iskazuju se rezerve koje proizañu iz transakcija zaštite. Protustavka tom knjiženju su računi derivatne financijske imovine (392 ili 492 odnosno derivatnih financijskih obveza 792 odnosno 892).

Na računu 908 iskazuju se rezerve koje su rezultat revalorizacije dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine.

Na računu 909 iskazuju se ostale rezerve koje nisu obuhvaćene drugim računima ove skupine, kao što su rezerve na osnovi neprodanih stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, revalorizacijske rezerve i slično. Primjer:

1. Prijenos iskazane dobiti nakon oporezivanja (4.000.000 kn) na nerasporeñenu dobit prethodne godine do donošenja odluke o rasporedu dobiti (vidjeti: primjer iz odjeljka 4.7.9.4.).

2. Glavna skupština banke donijela je odluku da se dobit prethodne godine u iznosu od 4.000.000 kn rasporedi na:

� zakonske rezerve 200.000 kn, � statutarne rezerve 100.000 kn, � rezerve za vlastite dionice 100.000 kn, � ostale rezerve 200.000 kn, � dividendu dioničarima 2.000.000 kn, � dio dobiti članovima uprave 200.000 kn, (i) � zadržanu dobit 1.200.000 kn.

156



1. Prijenos na nerasporeñenu dobit prethodne godine do donošenja odluke o rasporedu dobiti

4.000.000 905 904

2. Raspored dobiti: - zakonske rezerve - statutarne rezerve - rezerve za vlastite dionice - ostale rezerve - dividenda dioničarima - dio dobiti članovima uprave - zadržana dobit

4.000.000 200.000 100.000 100.000 200.000 2.000.000 200.000 1.200.000

904 9020 9021 9022 9023 208 208 903

4.10.1. Skupina 91 - Dopunski kapital (u kunama) Na računima skupine 91 iskazuju se obveze banke na osnovi hibridnih i podreñenih instrumenata nominiranih u kunama putem kojih banka pribavlja dopunski kapital sukladno Odluci o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Na računima ove skupine iskazuje se ukupna vrijednost spomenutih instrumenata kao takvih, bez obzira na to da li se u odreñenom momentu mogu prema Odluci o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija priznati u jamstveni kapital u njihovom punom iznosu ili samo djelomično. S obzirom na to da je preostali rok dospijeća hibridnih i podreñenih instrumenata jedan od bitnih kriterija prema kojem se utvrñuje iznos tih instrumenata koji se može priznati u jamstveni kapital banke, taj iznos se utvrñuje odgovarajućim obračunom na temelju podatka analitičkog knjigovodstva o stanju na dan obračuna instrumenata dopunskog kapitala prema preostalim rokovima dospijeća (računajući od dana obračuna do dana dospijeća pojedinog instrumenta) ili odgovarajućim detaljnijim raščlanjivanjem računa glavne knjige.

Računi ove skupine rasporeñeni su prema sektorskoj pripadnosti vlasnika instrumenata dopunskog kapitala, a unutar toga prema vrstama instrumenata (hibridni instrumenti, podreñeni instrumenti dopunskog kapitala-1 i podreñeni instrumenti dopunskog kapitala-2).

Osim hibridnih i podreñenih instrumenata na računima skupine 91 iskazuju se, kao sastavni dijelovi dopunskog kapitala, iznos uplaćenih kumulativnih povlaštenih dionica te pozitivni iznos razlike izmeñu ispravaka vrijednosti i rezervacija te očekivanoga gubitka.

157

4.10.2. Skupina 92 - Dopunski kapital uz valutnu klauzulu Na računima skupine 92 iskazuje se dopunski kapital nominiran u stranoj valuti a plativ u kunama obračunano po odgovarajućem tečaju u skladu s ugovorom izmeñu banke i vlasnika instrumenta dopunskog kapitala (dvosmjerna valutna klauzula). Raspored i funkcija računa skupine 92 analogan je onome što je navedeno za račun dopunskog kapitala u kunama. 4.10.3. Skupina 93 - Dopunski kapital u devizama Na računima skupine 93 iskazuje se dopunski kapital nominiran i plativ u stranoj valuti u skladu s ugovorom izmeñu banke i vlasnika instrumenta dopunskog kapitala. Raspored i funkcija računa skupine 93 analogan je onome što je navedeno za račun dopunskog kapitala u kunama.

4.10.4. Skupina 94 - Ugovorena vrijednost derivatnih financijskih instrumenata (izvanbilančni zapisi - aktivni analitički računi i protustavka pasivnim računima skupine 95)

Skupina 95 - Ugovorena vrijednost derivatnih financijskih instrumenata (izvanbilančni zapisi – pasivni analitički računi i protustavka aktivnim računima skupine 94)

Ove skupine računa (94 i 95) su povezane s aktivnim računima skupina 39 i 49, te pasivnim računima skupina 79 i 89. Na računima skupine 94 i 95 knjiže se derivatni financijski instrumenti, bez obzira na to da li je riječ o instrumentima koji se drže radi trgovanja, ugrañenim derivatima ili onima koji se koriste kao instrument zaštite te bez obzira na valutu u kojoj je izražena odnosna varijabla derivatnih financijskih instrumenata. Na računima u okviru računa 940 do 942, ovisno o tome što je odnosna varijabla, knjiži se ugovorena vrijednost derivatnih financijskih instrumenata s obilježjem aktivne stavke odnosno imovine. Ovo se knjiženje istovremeno provodi kao protustavka na računu 954 (primjena načela dvojnog knjigovodstva). Za račune glavne knjige 940 do 942 vodi se analitičko knjigovodstvo (prema instrumentima, klijentima, valuti u kojoj je instrument denominiran, datumima trgovanja i namirenja, i drugim obilježjima).

158

Na računima u okviru računa 950 do 952, ovisno o tome što je odnosna varijabla, knjiži se ugovorena vrijednost derivatnih financijskih instrumenata s obilježjem pasivne stavke odnosno obveze. Ovo se knjiženje istovremeno provodi kao protustavka na računu 945 (primjena načela dvojnog knjigovodstva). Za račune glavne knjige 950 do 952 vodi se analitičko knjigovodstvo (prema instrumentima, klijentima, valuti u kojoj je instrument denominiran, datumima trgovanja i namirenja, i drugim obilježjima). Promjena fer vrijednosti derivatnih financijskih instrumenata koji su iskazani na računima izvanbilančne evidencije generira derivatnu financijsku imovinu ili derivatnu financijsku obvezu. Ako se fer vrijednost aktivne izvanbilančne stavke iskazane na računima skupine 94 povećava ili fer vrijednost pasivne izvanbilančne stavke iskazane na računima skupine 95 smanjuje posljedica toga je povećanje derivatne financijske imovine ili smanjenje derivatne financijske obveze (pozitivna fer vrijednost derivata). Obrnuto od naprijed navedenog, ako se fer vrijednost aktivne izvanbilančne stavke iskazane na računima skupine 94 smanjuje ili fer vrijednost pasivne izvanbilančne stavke iskazane na računima skupine 95 povećava posljedica toga je smanjenje derivatne financijske imovine ili povećanje derivatne financijske obveze (kada derivat poprimi negativnu fer vrijednost nastaje derivatna financijska obveza). 4.10.4.0. Derivatni instrumenti koji se drže radi trgovanja Ugovorena vrijednost derivatnih financijskih instrumenata koji se drže radi trgovanja knjiži se na odgovarajući račun u okviru računa 940 (instrumenti s obilježjem aktivne stavke) odnosno na odgovarajući račun u okviru računa 950 (instrumenti s obilježjem pasivne stavke). Povećanje fer vrijednosti derivatnih financijskih instrumenata koji se drže radi trgovanja knjiži se u bilanci (ovisno o tome da li je odnosna varijabla denominirana u stranoj ili domaćoj valuti) na teret aktivnih računa 390 odnosno 490 ili na teret pasivnih računa 790 odnosno 890, te u korist računa 6432 (dobitak/gubitak od trgovanja derivatima). Knjiženje povećanja fer vrijednosti pojedinog derivatnog instrumenta zaduženjem aktivnih računa 390 odnosno 490 provodi se pod uvjetom da u prethodnom razdoblju po istom instrumentu nije nastala derivatna financijska obveza. Ako je u prethodnom razdoblju nastala derivatna financijska obveza, u tome slučaju utvrñeno povećanje fer vrijednosti na datum bilance knjižit će se na teret pasivnih računa 790 odnosno 890 kao smanjenje derivatne financijske obveze nastale u prethodnom razdoblju, a tek eventualna razlika na teret aktivnih računa 390 odnosno 490.

159

Smanjenje fer vrijednosti derivatnih financijskih instrumenata koji se drže radi trgovanja knjiži se u bilanci (ovisno o tome da li je odnosna varijabla denominirana u stranoj ili domaćoj valuti) u korist aktivnih računa 390 odnosno 490 ili u korist pasivnih računa 790 odnosno 890, te na teret računa 6432 (dobitak/gubitak od trgovanja derivatima).

Knjiženje smanjenja fer vrijednosti derivata u korist aktivnih računa 390 odnosno 490 može se provoditi pod uvjetom da se tim knjiženjem (promatrano na razini pojedinačnog ugovora) ovi računi ne dovedu u potražno stanje. Ako je smanjenje fer vrijednosti derivata (promatrano na razini pojedinačnog ugovora) veće od prethodnog stanja na aktivnim računima 390 odnosno 490, u korist ovih računa može se na ime smanjenja fer vrijednosti knjižiti iznos u visini stanja na aktivnim računima 390 odnosno 490, a razlika iznad toga iznosa u korist pasivnih računa 790 odnosno 890 (nastanak derivatne financijske obveze). Ako je banka izdavatelj opcije iznos primljene premije, koja odražava fer vrijednost te opcije u trenutku njezina izdavanja, knjižit će se na teret računa novčanih sredstava (1000, 3100, 3111), te u korist računa 790 ili 890, u okviru kojih će se provoditi daljnje usklañivanje s fer vrijednošću. Ako je banka kupac opcije iznos plaćene premije bit će knjižen na teret računa 390 ili 490, u okviru kojih će se provoditi daljnje usklañivanje s fer vrijednošću, te u korist računa novčanih sredstava (1000, 3100, 3111). 4.10.4.1. Ugrañeni derivati Derivatni financijski instrumenti koji sukladno MRS-u 39 udovoljavaju definiciji ugrañenog derivata, u računovodstvenom smislu se tretiraju na isti način kao i financijski instrumenti namijenjeni trgovanju. Ugovorena vrijednost ugrañenih derivata knjiži se na račune u okviru računa 941 (instrumenti s obilježjima aktivne stavke), odnosno na račune u okviru računa 951 (instrumenti s obilježjem pasivne stavke). Povećanje odnosno smanjenje fer vrijednosti ugrañenih derivata knjiži se kao što je objašnjeno za knjiženje povećanja/smanjenja fer vrijednosti derivatnih financijskih instrumenata koji se drže radi trgovanja, s tom razlikom da se tada koriste aktivni računi 391 odnosno 491 i pasivni računi 791 odnosno 891, te račun 6433 na kojem se knjiži dobitak/gubitak od ugrañenih derivata.

160

Ugovorena vrijednost ugrañenih derivatnih financijskih instrumenata po ugovorima s jednosmjernom valutnom klauzulom knjiži se na račun 9416 (aktivne stavke), odnosno na račun 9516 (pasivne stavke). Kod inicijalnog knjiženja ovaj će iznos biti jednak istovremeno knjiženom iznosu na računima bilance (516 i/ili 536) odnosno 856. Na kasnije datume bilance stanje na računu 9416 odnosno 9516 uključivat će i fer vrijednost ove vrste ugrañenih derivata koja se knjiži na račun 4916 odnosno 8916, uz odobrenje/zaduženje računa 6436 (dobitak/gubitak s osnove povećanja odnosno smanjenja fer vrijednosti ugrañenih derivata po ugovorima s jednosmjernom klauzulom). 4.10.4.2. Derivatni instrumenti koji se koriste kao instrument zaštite (hedging) Pretpostavka primjene računovodstva zaštite je ispunjenje uvjeta iz MRS-a 39 (t. 88.). Derivatni financijski instrumenti mogu se koristiti kao instrumenti zaštite:

� fer vrijednosti zaštićene stavke, � novčanog toka, (ili) � neto investicije u strani entitet.

Iako kontnim planom nije provedena podjela konta derivatnih financijskih instrumenata koji se koriste kao instrument zaštite prema vrsti zaštite, podrazumijeva se da banka može za potrebe vlastitog praćenja izvršiti dodatnu podjelu računa i prema tome kriteriju. Ugovorena vrijednost derivatnih financijskih instrumenta koji se koriste kao instrument zaštite knjiži se na račune u okviru računa 942 (instrumenti s obilježjima aktivne stavke), odnosno na račune u okviru računa 952 (instrumenti s obilježjima pasivne stavke).

4.10.4.2.0. Zaštita fer vrijednosti Povećanje odnosno smanjenje fer vrijednosti derivata koji se koriste kao instrument zaštite fer vrijednosti zaštićene stavke knjiži se kao što je objašnjeno za knjiženje povećanja/smanjenja fer vrijednosti derivatnih financijskih instrumenata koji se drže radi trgovanja, s tom razlikom da se u tome slučaju koriste aktivni računi 392 odnosno 492 i pasivni računi 792 odnosno 892, te račun 646 na kojem se knjiži dobitak/gubitak od transakcija zaštite.

161

Gubitak proizašao iz usklañivanja zaštićene stavke s njezinom fer vrijednošću knjiži se na teret računa 646, a dobitak proizašao iz povećanja fer vrijednosti zaštićene stavke knjiži se u korist računa 646. Uz pretpostavku 100%-tne učinkovitosti odnosa zaštite, smanjenje fer vrijednosti zaštićene stavke u odreñenom iznosu odgovarat će isto tolikom povećanju fer vrijednosti derivatnog financijskog instrumenta koji se koristi kao instrument zaštite. Na taj će se način u računu dobitka i gubitka u cijelosti neutralizirati gubitak do kojeg je došlo zbog smanjenja fer vrijednosti zaštićene stavke. Ako nije postignuta 100%-tna učinkovitost zaštite, ali se učinkovitost kreće unutar raspona od 80% do 120% na računu 646 će se pojaviti saldo koji, de facto, odražava neučinkoviti dio zaštite. U trenutku kada odnos zaštite fer vrijednosti ne udovoljava kriterijima propisanim MRS-om 39, banka je dužna derivat koji se koristi kao instrument zaštite, a ima pozitivnu fer vrijednost, prebaciti na račune 390 ili 490 - Derivati namijenjeni trgovanju. Neto dobitak razdoblja proizašao iz instrumenta zaštite koji ima pozitivnu fer vrijednost mora se prenijeti s računa 646 u korist računa 6432. Ako derivat koji se koristi kao instrument zaštite ima negativnu fer vrijednost, banka je isti dužna prebaciti na račune 790 ili 890 - Derivati namijenjeni trgovanju, dok se neto gubitak razdoblja proizašao iz instrumenta zaštite koji ima negativnu fer vrijednost s računa 646 mora proknjižiti na teret računa 6432.

4.10.4.2.1. Zaštita novčanog toka Povećanje odnosno smanjenje fer vrijednosti derivata koji se koriste kao instrument zaštite novčanog toka knjiži se kao što je objašnjeno za knjiženje povećanja/smanjenja fer vrijednosti derivatnih financijskih instrumenata koji se drže radi trgovanja, s tom razlikom da se u tome slučaju koriste aktivni računi 392 odnosno 492 i pasivni računi 792 odnosno 892, te račun 907 na kojem se knjiže rezerve koje proiziñu iz transakcija zaštite. Svaka daljnja promjena u njihovoj fer vrijednosti evidentira se u sklopu navedenih računa. Ako je primjerice predmetom zaštite financijski instrument s varijabilnom kamatnom stopom, a instrument zaštite kamatni SWAP, te uz pretpostavku 100%-tno učinkovitog odnosa zaštite, nakon početnog priznavanja zaštićene stavke kamatni SWAP će se evidentirati na teret računa 392 odnosno 492 ako derivat ima pozitivnu fer vrijednost te u korist računa 907. Kamatni prihod koji proizlazi iz financijskog instrumenta s varijabilnom kamatnom stopom će se knjižiti u korist odgovarajućih računa kamatnih prihoda, u korist kojeg će biti knjiženi i neto novčani primici po kamatnom SWAP-u, koji proizlaze iz odnosa kamatnih stopa u SWAP ugovoru. Ako iz odnosa kamatnih stopa u SWAP ugovoru proizlazi da će doći do neto novčanih izdataka, isti će se knjižiti na teret odgovarajućeg računa kamatnih prihoda (kao smanjenje kamatnih prihoda). Svako daljnje usklañivanje kamatnog SWAP-a s fer vrijednošću će se knjižiti na teret ili u korist računa 392 ili 492 dok god derivat ima pozitivnu fer vrijednost te u korist ili na teret računa 907.

162

Knjiženje cjelokupnog iznosa fer vrijednosti derivatnog financijskog instrumenta na računu glavnice (račun 907) može se provesti pod uvjetom postojanja 100%-tno učinkovitog odnosa zaštite. Neučinkoviti dio instrumenta zaštite mora se odmah priznati u računu dobitka i gubitka na računu 646. Ako u gore navedenom primjeru kamatni SWAP kao instrument zaštite ima negativnu fer vrijednost, isti će se evidentirati u korist računa 792 odnosno 892, te na teret računa 907. Knjiženje kamatnih prihoda ili rashoda se provodi na isti način kao i kod kamatnog SWAP-a s pozitivnom fer vrijednošću. Svako daljnje usklañivanje kamatnog SWAP-a s fer vrijednošću će se knjižiti u korist ili na teret računa 792 ili 892 dok god derivat ima negativnu fer vrijednost te na teret ili u korist računa 907. U trenutku kada odnos zaštite novčanog toka više ne udovoljava kriterijima propisanim MRS-om 39, banka je dužna derivat koji se koristi kao instrument zaštite, a ima pozitivnu fer vrijednost, prebaciti na račune 390 ili 490 - Derivati namijenjeni trgovanju. Cjelokupni potražni saldo računa 907 proizašao iz usklañivanja navedenog derivatnog financijskog instrumenta s fer vrijednošću, banka je dužna prenijeti u račun dobitka ili gubitka u korist računa 6432. Ako derivat koji se koristi kao instrument zaštite ima negativnu fer vrijednost, banka je isti dužna prebaciti na račune 790 ili 890 - Derivati namijenjeni trgovanju, dok će se dugovni saldo računa 907 proizašao iz usklañivanja istog s fer vrijednošću trebati prenijeti u račun dobitka ili gubitka na teret računa 6432.

Povezanost računa za praćenje ugovorene vrijednosti derivatnih financijskih instrumenata (izvanbilančna evidencija), njihove fer vrijednosti (bilanca), te učinaka promjene fer vrijednosti tih instrumenata na račun dobitka i gubitka, koji su prethodno navedeni, mogu se prikazati u tabelarnom obliku na sljedeći način: Računi izvanbilančne evidencije:

Kategorija derivatnih Aktivne stavke Pasivne stavke instrumenata Duguje Potražuje Duguje Potražuje Derivatni instrumenti koji se drže radi trgov.:

- nastale stavke - ugašene stavke

940 954

954 940

945 950

950 945

Ugrañeni derivati - nastale stavke - ugašene stavke

941 954

954 941

945 951

951 945

Derivatni instrumenti koji se koriste kao instrumenti zaštite:

- nastale stavke - ugašene stavke

942 954

954 942

945 952

952 945

163

Računi bilance i računa dobiti i gubitka:

Kategorija derivatnih instrumenata

Povećanje fer vrijednosti

Smanjenje fer vrijednosti

Duguje Potražuje Duguje Potražuje Derivatni instrumenti koji se drže radi trgovanja:

390,490

790,890

6432

6432

390,490 790,890

Ugrañeni derivati 391,491 791,891

6433 6433 391,491 791,891

Derivatni instrumenti koji se koriste kao instrumenti zaštite: - fer vrijednosti - novčanog toka

392,492 792,892

392,492 792,892

646

907

646

907

392,492 792,892

392,492 792,892

4.10.4.2.2. Zaštita neto investicije u strani entitet

Zaštita neto investicije u strani entitet u računovodstvenom smislu provodi se na isti način kao i zaštita novčanog toka.

4.10.5. Skupine računa 96 do 99 - Klasične izvanbilančne stavke Računi skupina 96 do 99 koriste se za izvanbilančnu evidenciju klasičnih izvanbilančnih stavki. Računi ovog dijela izvanbilančne evidencije obuhvaćaju tri kategorije izvanbilančnih stavki, i to:

� računi izvanbilančne imovine/aktivni računi (960 do 964), � računi izvanbilančnih potencijalnih obveza na osnovi kojih je banka izložena

kreditnom riziku, (te) � ostali računi izvanbilančne evidencije koji služe za evidentiranje neutralnih

izvanbilančnih aktivnosti banke. Izvanbilančne potencijalne obveze na osnovi kojih je banka izložena kreditnom riziku obuhvaćaju izdane garancije i druga jamstva, otvorene nepokrivene akreditive, neopozive obveze po odobrenim a neiskorištenim kreditima, uključujući i ugovorene neopozive poslove faktoringa i forfaitinga, koje banka namjerava klasificirati u kategoriju zajmova ili kategoriju instrumenata koji se drže do dospijeća ili u kategoriju raspoloživo za prodaju.

164

Preuzete obveze iskazuju se na računima skupine 97 i 98, koji su rasčlanjeni prema sektorskom kriteriju i unutar toga po vrstama instrumenata. Knjiženje na računima skupine 97 i 98 provodi se prema sektorskoj pripadnosti klijenta banke za čiji je račun banka preuzela odreñenu obvezu. Npr. izdane garancije knjiže se na propisane račune prema sektorskoj pripadnosti nalogodavca za izdavanje garancije, a ne prema sektorskoj pripadnosti korisnika garancije. Podatke o preuzetim obvezama sortirane prema prethodno navedenom kriteriju banka će osigurati u pomoćnim knjigama (analitičkom knjigovodstvu) ili dodavanjem analitičkih računa u okviru propisanih računa skupine 97 i 98 kontnog plana za banke. Izvanbilančni zapisi predstavljaju autonoman dio glavne knjige (članak 8. Zakona o računovodstvu) gdje stanje aktivnih i pasivnih izvanbilančnih zapisa mora biti uravnoteženo, što znači da se knjiženja i na računima izvanbilančne evidencije provode po načelima dvojnog knjigovodstva. Računi izvanbilančne evidencije koriste se po istim pravilima kao i računi bilančne evidencije, primjenom načela dvojnog knjigovodstva, i to:

a) nastale aktivne stavke (primjerice, knjiženje hipoteke na nekretninama kao osiguranje potraživanja po kreditu analitički se knjiži na dugovnoj strani aktivnog računa, kao nastala aktivna stavka, i sintetički na potražnoj strani pasivnog računa, kao protustavka nastale aktivne stavke);

b) ugašene aktivne stavke (primjerice, isknjižavanje hipoteke na nekretninama nakon redovite naplate kredita analitički se knjiži na potražnoj strani aktivnog računa, kao ugašena aktivna stavka, i sintetički na dugovnoj strani pasivnog računa, kao protustavka ugašene aktivne stavke).

Za knjiženje aktivnih stavki (nastalih i ugašenih) koriste se odgovarajući računi u okviru osnovnih računa i to:

Nastale aktivne stavke Ugašene aktivne stavke

Duguje račun Potražuje račun Duguje račun Potražuje račun

960 990 990 960 961 991 991 961 962 992 992 962 963 993 993 963 964 994 994 964

Nastale pasivne stavke (primjerice, potencijalna obveza po izdanoj garanciji) analitički se knjiži na potražnoj strani pasivnog računa (kao nastala pasivna stavka) i sintetički na dugovnoj strani aktivnog računa (kao protustavka nastale pasivne stavke). Ugašene pasivne stavke (primjerice, isknjižavanje garancije nakon isteka njezinog roka) analitički se knjiži na dugovnoj strani pasivnog računa (kao ugašena pasivna stavka) i sintetički na potražnoj strani aktivnog računa (kao protustavka ugašene pasivne stavke).

165

Za knjiženje pasivnih stavki/potencijalnih obveza (nastalih i ugašenih) koriste se odgovarajući računi u okviru osnovnih računa, odnosno skupina računa i to:

Nastale aktivne stavke Ugašene aktivne stavke

Duguje račun Potražuje račun Duguje račun Potražuje račun

967 97x 97x 967 968 98x 98x 968 969 999 999 969

4.10.5.0. Račun 960 - Aktivni izvanbilančni zapisi u domaćoj valuti za

potencijalnu aktivu (analitički računi) Na analitičkim računima u okviru ovoga računa iskazuje se potencijalna aktiva (primljene tuñe garancije, trajna materijalna imovina kod drugih, trajna materijalna imovina izvan uporabe, …).

Primjer:

1. Banka (banka “A”) je s ostalim trgovačkim društvom ugovorila kratkoročni kredit u iznosu od 500.000 kn. Prije isplate kredita od druge je banke (banke “B”) primila garanciju radi osiguranja naplate kredita u iznosu od 520.000 kn.

2. Kredit je vraćen u roku prema ugovoru, te je banka kreditor (banka “A”) isknjižila garanciju, što je, temeljem obavijesti, učinila i banka “B”.



Banka “A” 1. Primljena garancija banke “B” 520.000 9600 9900 2. Isknjiženje nakon naplate kredita

garancije banke “B” 520.000

9900 9600

Banka “B” 1. Izdana garancija banci “A” 520.000 9670 97000 2. Isknjiženje garancije 520.000 97000 9670

Primjer:

1. Za osiguranje naplate odobrenog okvirnog kredita po žiro računu ostalog trgovačkog društva banka je primila vlastitu neispunjenu mjenicu s izjavom da je može ispuniti do iznosa od 50.000 kn.

2. Naplatu odobrenog kratkoročnog kredita grañaninu banka je osigurala zalogom predmeta od zlata na iznos od 10.000 kn.

3. Dugoročni kredit grañaninu za kupnju stana u iznosu od 300.000 kn osiguran je uknjižbom prava zaloga na toj nekretnini.

166



1. Mjenično osiguranje po kreditu 50.000 9601 9901 2. Zalog od predmeta od zlata 10.000 9602 9902 3. Uknjižba prava zaloga na nekretn. 300.000 9602 9902

4.10.5.1. Račun 961 - Aktivni izvanbilančni zapisi u stranoj valuti za

potencijalnu aktivu (analitički računi) U okviru ovoga računa iskazuju se pojedini oblici potencijalne aktive u stranoj valuti. Primjer:

1. Banka je primila garanciju prvoklasne strane banke radi osiguranja kredita u stranoj valuti koji je plasiran nerezidentu u iznosu od 50.000 USD. Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn.

2. Kredit je vraćen, te se garancija isknjižava. Knjiženje Red. broj


1. Primljena garancija strane banke USD 50.000

275.000,00

9610-840 9910-840

2. Isknjiženje garancije 275.000,00 9910-840 9610-840

4.10.5.2. Račun 962 - Potraživanja na osnovi isključenih kamatnih prihoda u domaćoj valuti (aktivni analitički računi) Na računima u okviru računa 962 vode se potraživanja na osnovi isključenih kamatnih prihoda i suspendiranih kamatnih prihoda od domaćih pravnih osoba, stanovništva i stranih osoba (o isključenim i suspendiranim kamatnim prihodima vidjeti: odjeljak 4.2.1.).

a) Isključeni prihodi Primjer:

1. Banka je odobrila kredit ostalom trgovačkom društvu (koje ima žiro račun otvoren u drugoj banci) koje je rasporeñeno u rizičnu skupinu “C”. Obračunana je kamata u iznosu od 10.000 kn i naknada za odobreni kredit u iznosu od 1.000 kn. Trgovačko društvo ima otvoren žiro račun kod druge banke.

2. Dužnik je podmirio ukupnu obvezu po kamatnim prihodima od 11.000 kn.

167



1. Potraživanja na osnovi isključenih kamatnih prihoda – kamata

10.000

96200 9920

1a. Potraživanja na osnovi isključenih kamatnih prihoda – naknada

1.000

96200 9920

2. Naplata isključenih prihoda 11.000 1000 666010 2a. Naplata potraživanja

Naplata kamate Naplata naknade

11.000 10.000 1.000

9920 96200 96200

b) Suspendirani prihodi Primjer:

1. Banka je u prethodnom obračunskom razdoblju odobrila ostalom trgovačkom društvu kredit. U trenutku odobrenja dužnik je bio rasporeñen u rizičnu skupinu “A”. Po odobrenom kreditu banka je obračunala kamatu u iznosu od 10.000 kn. Trgovačko društvo ima otvoren žiro račun kod ove banke.

2. U tekućem obračunskom razdoblju dužnik još nije podmirio kamatu u iznosu od 10.000 kn, te je ovaj plasman rasporeñen u rizičnu skupinu “B”. Banka formira ispravak vrijednosti u 100%-tnom iznosu (10.000 kn), te suspendirana potraživanja prenosi u izvanbilančnu evidenciju.

3. Banka je naplatila suspendirano potraživanje za kamatu (10.000 kn) i knjiži prihod od ukinutih rezerviranja od suspendiranih kamatnih prihoda te zatvara potraživanje u izvanbilančnoj evidenciji.



1. Obračunana kamata (dužnik rasporeñen u rizičnu skupinu “A”)

10.000

120107 66010

2. Ispravak vrijednosti po potraživanjima za kamate

10.000

6471 120109

2a. Suspendiranje potraživanja 10.000 120109 120107 2b. Potraživanja na osnovi

suspendiranih kamatnih prihoda 10.000

96201 9921

3. Naplata suspendiran. potraživanja Prihodi od ukinutih rezerviranja po kamatnim prihodima

10.000 10.000

8001 6471

3a. Potraživanja na osnovi suspendiranih kamatnih prihoda Potraživanja na osnovi suspendiranih kamatnih prihoda

10.000 10.000

9921 96201

168

4.10.5.3. Račun 963 - Potraživanja po osnovi isključenih kamatnih prihoda uz valutnu klauzulu (aktivni analitički računi) Na računima u okviru računa 963 iskazuju se potraživanja na osnovi isključenih i suspendiranih kamatnih prihoda uz valutnu klauzulu od domaćih pravnih osoba, stanovništva i stranih osoba.

Korespodentni račun ovome računu je račun 993 - Pasivni izvanbilančni zapisi na osnovi isključenih kamatnih prihoda uz valutnu klauzulu. Sve navedeno za račun 962 vrijedi i za račun 963.

4.10.5.4. Račun 964 - Potraživanja na osnovi isključenih kamatnih prihoda u stranoj valuti (aktivni analitički računi) Na računima 964 iskazuju se potraživanja na osnovi isključenih i suspendiranih kamatnih prihoda u stranoj valuti od domaćih pravnih osoba, stanovništva (obrtnika) i stranih osoba. Funkcija ovog računa analogna je opisanoj funkciji računa 962. 4.10.5.5. Račun 967 - Aktivni izvanbilančni zapisi po poslovima u domaćoj

valuti (protustavke za analitičke račune u skupini 97) Na analitičkim računima u okviru ovoga računa evidentiraju se protustavke za analitičke račune u okviru skupine računa 97 na kojima se vode potencijalne obveze, ali i stvarne nerealizirane obveze (primjerice, obveze po neiskorištenim kreditima, …).

Primjer:

1. Na zahtjev državnog trgovačkog društva banka je izdala platežnu garanciju na iznos od 100.000 kn. Provizija za obradu zahtjeva i izdavanje garancije je 1.000 kn. Garancija se istekom roka važenja isknjižava iz evidencije.

2. Banka je avalirala mjenicu ostalog trgovačkog društva na iznos od 200.000 kn. Provizija za davanje avala je 2.000 kn.

3. Banka je ostalom trgovačkom društvu izdala garanciju za sudjelovanje na licitaciji u iznosu od 20.000 kn. Provizija za obradu zahtjeva i izdavanje garancije je 200 kn. Po svršetku garantiranog posla, po kojem nije bilo plaćanja, garancija se isknjižava.

169

Knjiženje

Red. broj


1. Izdana garancija 100.000 9670 97000 1a. Obračunana provizija 1.000 1257 6701 1b. Zatvaranje garancije 100.000 97000 9670 2. Davanje avala 200.000 9674 97014 2a. Obračun provizije 2.000 1257 6701 3. Izdavanje garancije 20.000 9670 97010 3a. Obračun provizije 200 1257 6701 3b. Zatvaranje garancije 20.000 97010 9670

4.10.5.6. Račun 968 - Aktivni izvanbilančni zapisi po poslovima u stranoj

valuti (protustavke za analitičke račune u skupini 98) U okviru ovoga računa vodi se evidencija (u stranoj valuti) po vrstama izdanih instrumenata i drugim poslovima, kao protustavke analitičkim računima što se vode u okviru računa skupine 98.

Primjer:

1. Na zahtjev domaćeg ostalog trgovačkog društva banka je inobanci izdala

garanciju za vraćanje financijskog kredita u iznosu od 500.000 EUR. Srednji tečaj: 1 EUR = 7,40 kn. Kredit je u cijelosti iskorišten. Provizija za obradu zahtjeva i izdavanje garancije je 1.000 kn.

2. Banka je na zahtjev uvoznika (ost. trgovačko društvo) inozemnom dobavljaču izdala garanciju s temelja odobrenog robnog kredita za uvoz sirovina na 100.000 USD. Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn. Provizija za obradu zahtjeva i izdavanje garancije je 1.000 kn.



1. Izdana garancija 3.700.000,00 9680-978 98010-978 1a. Obračunana provizija 1.000,00 1257 6701 2. Izdana garancija 550.000,00 9680-840 98010-840 2a. Obračunana provizija 1.000,00 1257 6701

170

Primjer:

1. Temeljem naloga ostalog trgovačkog društva (Nalog 15) banka je kod inobanke otvorila nepokriveni dokumentarni akreditiv na 100.000 USD. Srednji tečaj: 1 USD = 5,50 kn. Provizija za otvaranje akreditiva je 2.000 kn.



1. Otvaranje akreditiva 550.000,00 9683-840 98013-840 1a. Obračunana provizija 2.000,00 1257 6701

4.10.5.7. Račun 969 - Aktivni izvanbilančni zapisi (protustavke za analitičke račune u okviru računa 999) U okviru ovoga računa iskazuju se aktivne pozicije kao protustavke analitičkih računa u okviru računa 999.

171

5. KAPITAL I ADEKVATNOST JAMSTVENOGA KAPITALA KREDITNIH INSTITUCIJA Vlastiti kapital predstavlja najkvalitetniji izvor sredstava svakog trgovačkog društva, pa tako i bilo koje kreditne institucije. Vlastiti kapital kreditne institucije je neto vrijednost njezine imovine. Drugim riječima to je razlika imovine i obveza kreditne institucije. 5.1. Kapital kreditnih institucija Kapital kreditnih institucija bitno se, osim društava za osiguranje, razlikuje od kapitala ostalih trgovačkih društava. Naime, kapital kreditnih institucija tvore osnovni i dopunski kapital. Dopunski kapital se, pak, sastoji iz dopunskog kapitala I i dopunskog kapitala II. Kapital kreditnih institucija ureñen je Odlukom o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija (Narodne novine, br. 1/09, 41/09, 75/09, 2/10).

5.1.1. Osnovni kapital Kreditna institucija može u izračun osnovnoga kapitala uključiti pojedine stavke ako ispunjavaju sve sljedeće uvjete:

� za vrijeme poslovanja kreditne institucije bezuvjetno, neodgodivo i u cijelosti stoje na raspolaganju za pokriće rizika ili gubitaka,

� u slučaju otvaranja stečajnog postupka odnosno pokretanja likvidacije kreditne institucije u cijelosti i bez ograničenja stoje na raspolaganju za podmirenje gubitaka kreditne institucije nakon što su podmirene obveze prema svim drugim vjerovnicima kreditne institucije, (i)

� umanjene su za očekivani iznos porezne obveze. Kreditna institucija je dužna odreñene stavke uključiti u osnovni kapital, ali je isto tako za neke stavke dužna umanjiti osnovni kapital. Kreditna institucija dužna je u osnovni kapital uključiti sljedeće stavke:

1) uplaćeni kapital ostvaren izdavanjem dionica kreditne institucije, osim kumulativnih povlaštenih dionica,

2) rezerve i zadržanu dobit, (i) 3) rezerve za opće bankovne rizike.

Kreditna institucija dužna je umanjiti osnovni kapital za sljedeće stavke:

1) gubitke proteklih godina, 2) gubitak tekuće godine, 3) vlastite dionice, 4) nematerijalnu imovinu, 5) neotplaćeni iznos kredita koji je kreditna institucija odobrila za kupnju dionica

kreditne institucije osim kumulativnih povlaštenih dionica, (i)

172

6) ostale stavke (nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklañivanja financijske imovine raspoložive za prodaju, gubitak za koji je utvrñeno da je učinkovita zaštita novčanog toka, gubitak za koji je utvrñeno da je učinkovita zaštita neto ulaganja u pravnu osobu sa sjedištem izvan Republike Hrvatske (inozemni subjekt), dobit na osnovi obveza vrednovanih po fer vrijednosti koja proizlazi iz promjena kreditnog rejtinga same kreditne institucije, kumulativni rashodi koji se odnose na dugotrajnu imovinu ili grupu za otuñenje namijenjene prodaji, negativne neto revalorizacijske rezerve proizašle iz voñenja ulaganja u pridruženo društvo ili zajednički pothvat po metodi udjela i ostale negativne neto revalorizacijske rezerve).

5.1.2. Dopunski kapital I Kreditna institucija je dužna odreñene stavke uključiti u dopunski kapital I, ali ga je isto tako za neke stavke dužna umanjiti. Kreditna institucija dužna je u dopunski kapital I. uključiti sljedeće stavke:

1) uplaćeni kapital ostvaren izdavanjem kumulativnih povlaštenih dionica, 2) hibridne instrumente, 3) podreñene instrumente, (i) 4) pozitivni iznos razlike izmeñu ispravaka vrijednosti i rezervacija te

očekivanoga gubitka. Kreditna institucija dužna je umanjiti dopunski kapital I za sljedeće stavke:

1) vlastite kumulativne povlaštene dionice, 2) potraživanja i potencijalne obveze osigurane hibridnim ili podreñenim

instrumentima kreditne institucije, (i) 3) neotplaćeni iznos kredita koji je kreditna institucija odobrila za kupnju

kumulativnih povlaštenih dionica kreditne institucije. Iznos uplaćenoga kapitala ostvarenog izdavanjem kumulativnih povlaštenih dionica sastoji se od:

- nominalne vrijednosti uplaćenih kumulativnih povlaštenih dionica, (i) - pripadajućih rezervi kapitala, odnosno iznosa uplaćenog iznad nominalne

vrijednosti pri izdavanju kumulativnih povlaštenih dionica. Hibridnim instrumentima smatraju se financijski instrumenti koji služe prikupljanju izvora sredstava, a imaju karakteristike kapitala i karakteristike obveza. U dopunski kapital I kreditna institucija dužna je uključiti hibridne instrumente koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

- instrument je izdala kreditna institucija koja ga namjerava uključiti u izračun dopunskoga kapitala I,

- instrument je u cijelosti uplaćen, - dospijeće instrumenta unaprijed je odreñeno i mora biti ugovoreno u trajanju

od šest godina ili više, računajući od dana uplate, - isplata vjerovnicima ili otkup instrumenta od same kreditne institucije prije

dospijeća nisu mogući, osim u slučaju pretvaranja ovog instrumenta u dionice

173

kreditne institucije, isključujući kumulativne povlaštene dionice kreditne institucije,

- u tijeku stečajnog postupka odnosno u tijeku likvidacije kreditne institucije obveze povrata po instrumentu podreñene su drugim obvezama kreditne institucije, odnosno isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima,

- instrument u cijelosti stoji na raspolaganju za pokriće gubitaka iz tekućeg poslovanja, a isto tako i u stečajnom postupku odnosno u likvidaciji,

- kreditna institucija ima mogućnost odgode isplate kamata i naknada po instrumentu,

- instrument je neosiguran, odnosno kreditna ga institucija nije dodatno osigurala vlastitim jamstvima, hipotekama ili na neki drugi način,

- ako iznos jamstvenoga kapitala kreditne institucije padne ispod iznosa propisanog Zakonom o kreditnim institucijama, kreditna institucija ne može isplatiti kamate, naknade i druge prinose s naslova tih instrumenata sve dok ne dosegne propisani iznos,

- ako kreditna institucija u roku od 90 dana od dana kad se utvrdi da je iznos jamstvenoga kapitala pao ispod iznosa koji čini 75 posto iznosa propisanog Zakonom o kreditnim institucijama ne poveća temeljni kapital, kreditna institucija dužna je pretvoriti te instrumente u dionice koje se uključuju u osnovni kapital prema unaprijed ugovorenim uvjetima,

- pravna osnova koja ureñuje odnose izmeñu imatelja hibridnog instrumenta i kreditne institucije (ugovor, prospekt itd.) mora biti zaključena u pisanom obliku, mora sadržavati sve propisane uvjete i mora sadržavati napomenu da instrument nije depozit te da ga nije osigurala institucija nadležna za osiguranje depozita, (i)

- naziv instrumenta ne smije sadržavati riječ »štedni« ili bilo koju izvedenicu te riječi.

Kreditna institucija dužna je hibridni instrument koji prestane ispunjavati prethodno navedene uvjete isključiti iz dopunskoga kapitala I. Pri izračunu dopunskoga kapitala I hibridni instrumenti uključuju se u cijelosti ako je do njihova dospijeća preostalo više od jedne godine. U posljednjoj godini prije dospijeća hibridni instrumenti ne uračunavaju se u dopunski kapital I. Podreñenim instrumentima smatraju se financijski instrumenti koji služe prikupljanju izvora sredstava. U dopunski kapital I kreditna institucija dužna je uključiti podreñene instrumente koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

- instrument je izdala kreditna institucija koja ga namjerava uključiti u izračun dopunskoga kapitala I,


od pet godina ili više, računajući od dana uplate, - isplata vjerovnicima ili otkup instrumenta od same kreditne institucije prije

dospijeća nisu mogući osim u slučaju pretvaranja ovog instrumenta u dionice kreditne institucije, isključujući kumulativne povlaštene dionice kreditne institucije,

- u tijeku stečajnog postupka odnosno u tijeku likvidacije kreditne institucije obveze povrata po instrumentu podreñene su drugim obvezama kreditne

174

institucije, odnosno isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima, a prije podmirenja obveza prema imatelju hibridnog instrumenta,

- instrument stoji na raspolaganju za pokriće gubitaka tek u stečajnom postupku odnosno u likvidaciji kreditne institucije i ne stoji na raspolaganju za pokriće gubitaka za vrijeme redovnog poslovanja kreditne institucije,


- pravna osnova koja ureñuje odnose izmeñu imatelja podreñenog instrumenta i kreditne institucije (ugovor, prospekt itd.) mora biti zaključena u pisanom obliku, mora sadržavati sve propisane uvjete i mora sadržavati napomenu da instrument nije depozit te da ga nije osigurala institucija nadležna za osiguranje depozita, (i)


Kreditna institucija dužna je podreñeni instrument koji prestane ispunjavati prethodno navedene uvjete isključiti iz dopunskoga kapitala I. Pri izračunu jamstvenoga kapitala podreñeni se instrument tijekom posljednjih pet godina prije dospijeća umanjuje 20-postotnim kumulativnim godišnjim odbicima od njegove vrijednosti. Podreñeni instrument s preostalim rokom do dospijeća kraćim od jedne godine ne uključuje se u dopunski kapital I. Pozitivnim iznosom razlike izmeñu ispravaka vrijednosti i rezervacija te očekivanoga gubitka smatra se pozitivni iznos koji proizlazi iz izračuna u skladu s Odlukom o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija do iznosa koji čini 0,6% iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom koji su izračunati primjenom IRB pristupa2. Tu stavku u dopunski kapital I uključuju samo kreditne institucije koje iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom izračunavaju primjenom IRB pristupa. Ako kreditna institucija iznos izloženosti ponderiran rizikom za rizik namire i rizik druge ugovorne strane izračunava primjenom IRB pristupa, tada za potrebe izračuna u skladu s Odlukom o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija vrijedi sljedeće:

- ispravci vrijednosti izdvojeni radi uzimanja u obzir kreditne kvalitete druge ugovorne strane mogu se uključiti u zbroj iznosa ispravaka vrijednosti i rezervacija izdvojenih za izloženosti po riziku namire i riziku druge ugovorne strane,

- iznos očekivanoga gubitka za izloženost riziku druge ugovorne strane bit će jednak nuli ako je za to Hrvatska narodna banka dala prethodnu suglasnost, a pod uvjetom da je kreditni rizik druge ugovorne strane adekvatno uzet u obzir pri vrednovanju pozicija uključenih u knjigu trgovanja.

2 IRB pristup je kratica za pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (engl. internal ratings-based approach) u kojem kreditna institucija za utvrñivanje kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik primjenjuje interne rejting-sustave. Rejting-sustav (engl. rating system) obuhvaća sve metode, procese, kontrole, postupke prikupljanja podataka i informacijske sustave koji podržavaju procjenu kreditnog rizika, rasporeñivanje dužnika, odnosno izloženosti u rejting-kategorije ili skupove izloženosti i kvantifikaciju vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza i procjene gubitka.

175

5.1.3. Dopunski kapital II Dopunski kapital II sastoji se od podreñenih instrumenata koji su financijski instrumenti izdani radi prikupljanja izvora sredstava, a koji, neovisno o obliku ili nazivu, moraju ispunjavati sve sljedeće uvjete:

- instrument je izdala kreditna institucija koja ga namjerava uključiti u izračun dopunskoga kapitala II,


od dvije godine ili više, računajući od dana uplate, - isplata vjerovnicima ili otkup od same kreditne institucije prije dospijeća nisu

mogući, osim u slučaju pretvaranja ovog instrumenta u dionice kreditne institucije, isključujući kumulativne povlaštene dionice kreditne institucije,


- u tijeku stečajnog postupka odnosno likvidacije kreditne institucije obveze povrata po instrumentu podreñene su drugim obvezama kreditne institucije, odnosno isplaćuju se tek nakon podmirenja obveza prema svim drugim vjerovnicima, a prije podmirenja obveza prema imatelju podreñenog ili hibridnog instrumenta,

- pravna osnova koja ureñuje odnose izmeñu imatelja instrumenta i kreditne institucije (ugovor, prospekt itd.) sadržava klauzulu zabrane isplate kamata i glavnice (čak i o dospijeću) ako takvo plaćanje znači da će se jamstveni kapital kreditne institucije smanjiti ispod iznosa ukupnih kapitalnih zahtjeva izračunatih u skladu s odredbama Zakona o kreditnim institucijama,

- pravna osnova instrumenta sadržava klauzulu da u slučaju ako iznos jamstvenoga kapitala padne ispod iznosa koji čini 75 posto iznosa propisanog Zakonom o kreditnim institucijama, kreditna institucija mora instrument pretvoriti u dio osnovnoga kapitala i na taj način pokriti gubitke,

- pravna osnova instrumenta mora biti zaključena u pisanom obliku, mora sadržavati sve propisane uvjete i mora sadržavati napomenu da instrument nije depozit te da ga nije osigurala institucija nadležna za osiguranje depozita, (i)


Kreditna institucija dužna je podreñeni instrument koji prestane ispunjavati prethodno navedene uvjete isključiti iz dopunskoga kapitala II. U dopunski kapital II ne uključuju se oni podreñeni instrumenti kojima su osigurana potraživanja ili potencijalne obveze kreditne institucije. 5.1.4. Jamstveni kapital kreditnih institucija Jamstveni kapital kreditne institucije jest iznos izvora sredstava koji je kreditna institucija dužna održavati radi sigurnoga i stabilnog poslovanja, odnosno ispunjenja obveza prema svojim vjerovnicima. Jamstveni kapital kreditne institucije jest zbroj osnovnoga kapitala i dopunskoga kapitala I, umanjen za odbitne stavke.

176

Iznimno, jamstveni kapital kreditne institucije jest zbroj osnovnoga kapitala i dopunskoga kapitala I, umanjen za odbitne stavke, pri čemu se pri izračunu dopunskoga kapitala I ne uključuje stavka koja se odnosi na pozitivni iznos razlike izmeñu ispravaka vrijednosti i rezervacija te očekivanoga gubitka, dok se kao odbitne stavke ne uzimaju u obzir stavke koje se odnose na: a) negativni iznos razlike izmeñu ispravaka vrijednosti i rezervacija te očekivanoga gubitka, kao i iznos očekivanoga gubitka po vlasničkim ulaganjima te b) iznos izloženosti sekuritizacijskih3 pozicija kojima je dodijeljen ponder rizika 1250 posto. Iznimno od prethodnoga, jamstveni kapital kreditne institucije koja se koristi dopunskim kapitalom II za pokrivanje kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike jest zbroj osnovnoga kapitala, dopunskoga kapitala I i dopunskoga kapitala II, umanjen za odbitne stavke. Izračun jamstvenoga kapitala definiran na ovakav način primjenjuje se samo u svrhu pokrivanja kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike i izračuna stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala. Pri izračunu jamstvenoga kapitala treba voditi računa o sljedećim ograničenjima:

- kreditna institucija ne smije nijedan dio jamstvenoga kapitala istodobno koristiti za pokriće različitih kapitalnih zahtjeva izračunatih u skladu s Odlukom o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija,

- kreditna institucija može osnovni kapital i dopunski kapital I koristiti za pokriće kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik, operativni rizik i tržišne rizike, pri čemu se za pokriće kapitalnih zahtjeva koristi osnovni kapital umanjen za pripadajući dio odbitnih stavki u skladu s Odlukom o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija te dopunski kapital I umanjen za pripadajući dio odbitnih stavki u skladu s istom Odlukom (dopunski kapital II može se koristiti isključivo za pokriće kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike),

- ukupni zbroj dopunskoga kapitala I i dopunskoga kapitala II ne smije prelaziti iznos osnovnoga kapitala,

- iznos podreñenih instrumenata u dopunskom kapitalu I ne smije prelaziti 50 posto osnovnoga kapitala,

- dopunski kapital II se pri izračunu jamstvenoga kapitala smije uključiti najviše do iznosa u kojem je iskorišten za pokriće kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike, a najviše do 150 posto iznosa osnovnoga kapitala umanjenog za pripadajući dio odbitnih stavki u skladu s Odlukom o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija koji je preostao za pokrivanje kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike, odnosno koji se ne koristi za pokriće bilo kojih drugih rizika.

Kreditna institucija dužna je umanjiti jamstveni kapital za odbitne stavke tek nakon ispunjenja prethodno navedenih ograničenja. Polovina ukupnog iznosa odbitnih stavki odbija se od osnovnoga kapitala, a polovina od dopunskoga kapitala I. Ako polovina iznosa odbitnih stavki prelazi iznos dopunskoga kapitala I, višak iznad dopunskoga kapitala I odbit će se od osnovnoga kapitala. Jamstveni kapital kreditne institucije umanjuje se za sljedeće stavke:

3 Sekuritizacija (engl. securitization) je proces pretvaranja neprenosivih oblika potraživanja (primjerice, kredita) u prenosive instrumente, tj. u vrijednosne papire (www.poslovni.hr). Tehnikom sekuritizacije nelikvidna ili ''zaleñena'' potraživanja (dijelovi aktive) transformiraju se u utržive financijske instrumente (www.limun.hr). Više o sekuritizacijskim pozicijama: Odluka o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, Narodne novine, br. 1/09, 75/09, 2/10.

177

1) izravna ili neizravna ulaganja u druge kreditne i financijske institucije u iznosu većem od 10 posto kapitala te kreditne ili financijske institucije,

2) ulaganja kreditne institucije u podreñene i hibridne instrumente drugih kreditnih i financijskih institucija u kojima ta kreditna institucija ima izravna ili neizravna ulaganja u iznosu većem od 10 posto kapitala te kreditne ili financijske institucije,

3) ukupni iznos izravnih ili neizravnih ulaganja u druge kreditne i financijske institucije u iznosu do 10 posto njihova kapitala te ulaganja u podreñene i hibridne instrumente tih kreditnih ili financijskih institucija koji nisu obuhvaćeni prethodnom točkom, koji prelazi 10 posto zbroja osnovnoga kapitala i dopunskoga kapitala I (ne uzimajući u obzir odbitne stavke) kreditne institucije za koju se izračunava jamstveni kapital,

4) izravna ili neizravna ulaganja u društva za osiguranje, društva za reosiguranje i koncerne osiguravatelja u iznosu većem od 10 posto kapitala svakog od tih društava,

5) ulaganja kreditne institucije u instrumente koji se, u skladu s odredbama zakona koji ureñuje osiguranje, uključuju u izračun dopunskoga kapitala društava za osiguranje, društava za reosiguranje ili koncerna osiguravatelja u kojima kreditna institucija ima izravna ili neizravna ulaganja u iznosu većem od 10 posto kapitala svakog od tih društava,

6) negativni iznos razlike izmeñu ispravaka vrijednosti i rezervacija te očekivanoga gubitka, kao i iznos očekivanoga gubitka po vlasničkim ulaganjima,

7) iznos izloženosti sekuritizacijskih pozicija kojima je dodijeljen ponder rizika 1250 posto,

8) slobodne isporuke, 9) potraživanja od pravnih osoba i potencijalne obveze prema pravnim osobama

nad kojima kreditna institucija ima izravno ili neizravno kontrolu, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze ugovoreni uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije ili su povoljniji od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove ili ako uvjeti ne odgovaraju načelima sigurnog i stabilnog poslovanja,

10) potraživanja od osoba u posebnom odnosu s kreditnom institucijom i potencijalne obveze prema tim osobama, pri čemu se pod fizičkim osobama smatraju i obrtnici, slobodna zanimanja i trgovci pojedinci, ako su ta potraživanja ili te potencijalne obveze ugovoreni uz uvjete koji su povoljniji od uobičajenih uvjeta kreditne institucije ili su povoljniji od uvjeta na financijskim tržištima za usporedive poslove ili ako uvjeti ne odgovaraju načelima sigurnog i stabilnog poslovanja,

11) potraživanja i potencijalne obveze osigurani dionicama drugih kreditnih institucija koje ne kotiraju na priznatim burzama, (i)

12) iznos prekoračenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija. Ako je kod prethodno navedenih potraživanja provedeno umanjenje vrijednosti prema Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, kreditna institucija dužna je iskazati procijenjeni nadoknadivi iznos. Ako su za prethodno navedene potencijalne obveze formirane rezervacije prema Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, kreditna institucija dužna je iskazati iznos umanjen za rezervacije.

178

Jamstveni kapital ne smije biti manji od propisanog iznosa temeljnoga kapitala kreditne institucije. Kreditna institucija dužna je o jamstvenom kapitalu izvješćivati Hrvatsku narodnu banku u rokovima, na način i na obrascima propisanima Odlukom o izvješćima vezanim uz jamstveni kapital i kapitalne zahtjeve kreditnih institucija. 5.2. Adekvatnost jamstvenoga kapitala kreditnih institucija Sukladno Odluci o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija (Narodne novine, br. 1/09, 75/09, 2/10) stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala izračunava se kao odnos izmeñu jamstvenoga kapitala i ukupnog:

1) iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom, (i) 2) iznosa inicijalnih kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike i operativni rizik,

pomnoženih s 12,5. Izračun jamstvenoga kapitala propisan je Odlukom o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija, dok se iznos izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom i iznos inicijalnih kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike i operativni rizik utvrñuje u skladu s Odlukom o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. Jamstveni kapital kreditne institucije ni u jednom trenutku ne smije biti manji od zbroja iznosa sljedećih kapitalnih zahtjeva:

1) za kreditni rizik – kapitalnih zahtjeva za sve poslove u knjizi banke, i to u iznosu ne manjem od 12% ukupnog iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom,

2) za rizik druge ugovorne strane – kapitalnih zahtjeva za sve poslove kreditne institucije, i to u iznosu ne manjem od 12% ukupnog iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom,

3) za pozicijski rizik i rizik namire – kapitalnih zahtjeva za poslove u knjizi trgovanja,

4) za prekoračenje dopuštenih izloženosti – kapitalnih zahtjeva za stavke knjige trgovanja iz kojih proizlazi prekoračenje,

5) za valutni rizik i robni rizik – kapitalnih zahtjeva za sve poslove kreditne institucije, (i)

6) za operativni rizik – kapitalnih zahtjeva za sve poslove kreditne institucije. Kapitalni zahtjevi koji se odnose na točke 3., 4., 5. i 6. jesu inicijalni kapitalni zahtjevi (propisani Odlukom o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija) pomnoženi s 1,5. Kreditna institucija dužna je održavati stopu adekvatnosti jamstvenoga kapitala najmanje 12%. Stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala ukazuje je li kreditna institucija sposobna na duži rok osigurati vjerovnicima siguran povrat deponiranih i pozajmljenih sredstava.

179

6. KLASIFIKACIJA PLASMANA I IZVANBILANČNIH OBVEZA KREDITNIH INSTITUCIJA

Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (Narodne novine, br. 1/09, 75/09, 2/10) Hrvatska narodna banka je propisala: a) kriterije klasifikacije plasmana i izvanbilančnih obveza na osnovi kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku, b) način utvrñivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika, c) način provoñenja vrijednosnih usklañivanja (ispravaka vrijednosti) bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke, d) rangiranje instrumenata osiguranja potraživanja i e) voñenje kreditnih spisa.

6.1. Klasifikacija plasmana kreditnih institucija 6.1.1. Pojam plasmana Plasmani su financijska imovina u pojavnom obliku odobrenih kredita, dužničkih instrumenata i drugih potraživanja koje kreditna institucija u skladu sa svojim poslovnim politikama klasificira u kategorije financijskih instrumenata koje su prema Meñunarodnom računovodstvenom standardu 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje (u nastavku: MRS 39) nazvane: »zajmovi i potraživanja« i »ulaganja koja se drže do dospijeća«. Osim glavnice plasmanom se smatraju kamate po nominalnoj kamatnoj stopi i sve provizije i naknade odnosno kamatni prihod u cjelini koji se odnosi na pojedini financijski instrument. U plasmane se uključuju sljedeće aktivne bilančne stavke na osnovi kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku:

1) krediti koje je odobrila kreditna institucija, uključujući potraživanja za izvršena plaćanja po nepokrivenim akreditivima, garancijama i drugim oblicima jamstava,

2) depoziti kod kreditnih institucija, uključujući depozite kod Hrvatske narodne banke,

3) potraživanja na osnovi financijskog najma (engl. leasing) i otkupa potraživanja (engl. factoring i forfeiting),

4) ulaganja u dužničke vrijednosne papire, 5) potraživanja na osnovi kamatnih i nekamatnih prihoda, 6) isplaćeni predujmovi, (i) 7) ostala potraživanja s osnove kojih kreditna institucija može biti izložena

kreditnom riziku zbog neispunjenja obveze druge ugovorne strane. U plasmane se, sukladno Odluci o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, ne uključuje financijska imovina koju u skladu s MRS-om 39 kreditna institucija klasificira u kategorije: financijska imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka i financijska imovina raspoloživa za prodaju.

180

6.1.2. Kriteriji klasifikacije plasmana Kreditna institucija dužna je tijekom cijelog razdoblja trajanja ugovornog odnosa procjenjivati kvalitetu plasmana i provoditi klasifikaciju tih plasmana u odgovarajuće rizične skupine na temelju sljedećih kriterija:

a) kreditne sposobnosti dužnika, b) urednosti u podmirivanju obveza dužnika prema kreditnoj instituciji i drugim

vjerovnicima, (i) c) kvalitete instrumenata osiguranja potraživanja kreditne institucije.

Kreditnu sposobnost dužnika kreditna institucija procjenjuje po sljedećim osnovama:

1) statusnim, osobnim i ekonomskim karakteristikama dužnika, stručnosti uprave i višeg rukovodstva (za pravne osobe), kvaliteti planova i programa za čiju realizaciju kreditna institucija pruža financijsku podršku,

2) razini kapitala i rezervi kojima dužnik raspolaže i njihovu udjelu u njegovoj bilanci (za pravne osobe),

3) imovinskoj snazi dužnika, 4) dužnikovoj likvidnosti i profitabilnosti (za pravne osobe), 5) dužnikovim novčanim tokovima ostvarenima u proteklom razdoblju i

očekivanim budućim novčanim tokovima u odnosu na njegove obveze, 6) uvjetima pod kojima dužnik posluje i perspektivi dužnika te njegovu položaju

na tržištu, kao i položaju cijele grane djelatnosti kojom se dužnik bavi, (i) 7) dužnikovoj izloženosti valutnom riziku s osnove plasmana uz valutnu klauzulu

i plasmana u stranoj valuti, uključujući i izvanbilančne obveze uz valutnu klauzulu i izvanbilančne obveze u stranoj valuti.

Dužnikova urednost u podmirivanju obveza jest njegova sposobnost da u cijelosti podmiruje obveze prema kreditnoj instituciji s osnove glavnice, kamata, provizija i po drugim osnovama u ugovorenim iznosima i ugovorenim rokovima, a samo iznimno i povremeno po isteku dospijeća, pod uvjetom da zakašnjenje u podmirivanju obveza dužnika nije dulje od 90 dana i da iznos duga koji se podmiruje sa zakašnjenjem nije materijalno značajan odnosno da nije veći od 1.750 kuna. Ne smatra se da urednost dužnika u podmirivanju obveza postoji u sljedećim slučajevima:

1) ako kreditna institucija odobri novi u zamjenu za postojeći plasman (obnavljanje plasmana) ili

2) ako zbog pogoršanoga financijskog položaja dužnika kreditna institucija znatnije promijeni prvobitno ugovorene uvjete kreditiranja glede visine duga i rokova otplate (restrukturiranje kredita).

Iznimno, kreditna institucija nije dužna obnavljanje plasmana tretirati kao dužnikovu neurednost u podmirivanju obveza, ako analizom financijskog položaja dužnika utvrdi da obnavljanje plasmana nije uzrokovano pogoršanjem financijskog položaja dužnika nego uobičajenim tekućim potrebama financiranja njegove poslovne aktivnosti.

181

Instrumenti osiguranja potraživanja kreditne institucije klasificiraju se na:

a) primjerene, (i) b) neprimjerene.

U okviru primjerenih instrumenata osiguranja potraživanja razlikuju se:

1) prvorazredni instrumenti osiguranja, 2) primjereni instrumenti osiguranja u obliku nekretnina i pokretnina, (te) 3) ostali primjereni instrumenti osiguranja.

Instrumenti osiguranja koji se mogu pri klasifikaciji plasmana priznati kao prvorazredni jesu:

- gotovinski polog ili drugi instrumenti koji se mogu smatrati gotovinom položenom kod kreditne institucije,

- dužnički vrijednosni papiri središnjih država ili središnjih banaka koji imaju kreditni rejting priznatih vanjskih institucija za procjenu kreditnog rejtinga (u nastavku: VIPKR) ili agencije za kreditiranje izvoza za koji je Hrvatska narodna banka utvrdila da pripada najmanje 4. stupnju kreditne kvalitete prema pravilima za ponderiranje izloženosti prema središnjim državama i središnjim bankama u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija,

- dužnički vrijednosni papiri institucija koji imaju kreditni rejting priznate VIPKR za koji je Hrvatska narodna banka utvrdila da pripada najmanje 3. stupnju kreditne kvalitete prema pravilima za ponderiranje izloženosti prema institucijama u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija,

- dužnički vrijednosni papiri ostalih osoba koje imaju kreditni rejting priznate VIPKR za koji je Hrvatska narodna banka utvrdila da pripada najmanje 3. stupnju kreditne kvalitete prema pravilima za ponderiranje izloženosti prema trgovačkim društvima u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija,

- dužnički vrijednosni papiri koji imaju kratkoročni kreditni rejting priznate VIPKR za koji je Hrvatska narodna banka utvrdila da pripada najmanje 3. stupnju kreditne kvalitete prema pravilima za ponderiranje kratkoročnih izloženosti u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija,

- dionice ili konvertibilne obveznice uključene u glavni burzovni indeks, - zlato, - garancije odnosno jamstva koja su neopoziva i koja su na prvi poziv, a izdale

su ih središnje države, središnje banke i agencije za kreditiranje izvoza, (i) - garancije odnosno jamstva koja su neopoziva i koja su na prvi poziv, a izdale

su ih kreditne institucije koje imaju kreditni rejting priznate VIPKR za koji je Hrvatska narodna banka utvrdila da pripada najmanje 3. stupnju kreditne kvalitete prema pravilima za ponderiranje izloženosti prema institucijama u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

182

Ako vrijednosni papiri imaju dva kreditna rejtinga priznatih VIPKR, kreditna institucija dužna je primijeniti manje povoljan rejting. U slučaju da predmetni vrijednosni papiri imaju tri ili više kreditnih rejtinga priznatih VIPKR, kreditna je institucija dužna izdvojiti dva najpovoljnija kreditna rejtinga i primijeniti onaj koji je manje povoljan. Prvorazrednim instrumentima osiguranja naplate u obliku dužničkih vrijednosnih papira središnjih država ili središnjih banaka smatraju se i:

- dužnički vrijednosni papiri javnih državnih tijela prema kojima se izloženost tretira kao izloženost prema državi u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija,

- dužnički vrijednosni papiri multilateralnih razvojnih banaka na koje se primjenjuje ponder rizika 0%, u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, (i)

- dužnički vrijednosni papiri meñunarodnih organizacija na koje se primjenjuje ponder rizika 0%, u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Prvorazrednim instrumentima osiguranja naplate u obliku dužničkih vrijednosnih papira institucija smatraju se isto tako:

- dužnički vrijednosni papiri jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema kojima se izloženost tretira kao izloženost prema institucijama, u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija,

- dužnički vrijednosni papiri javnih državnih tijela prema kojima se izloženost tretira kao izloženost prema institucijama, u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, (i)

- dužnički vrijednosni papiri multilateralnih razvojnih banaka, osim onih na koje se primjenjuje ponder 0%, prema kojima se izloženost tretira kao izloženost prema institucijama, u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija.

Primjerene instrumente osiguranja naplate u obliku nekretnine ili pokretnine kreditna institucija može uzeti u obzir pri klasifikaciji plasmana ili preuzetih izvanbilančnih obveza ako raspolaže cjelokupnom potrebnom dokumentacijom iz koje je vidljivo da je dotična nekretnina ili pokretnina učinkovit i prikladan sekundarni izvor naplate. Instrument osiguranja u obliku nekretnine ili pokretnine ima ova obilježja ako kreditna institucija ima dokaze da postoji tržište koje omogućava brzo i učinkovito (po primjerenoj cijeni) unovčenje instrumenta osiguranja. Kreditna institucija dužna je pri procjenjivanju novčanih tokova uzeti u obzir onaj dio vrijednosti instrumenta osiguranja u obliku nekretnine koji ostane nakon oduzimanja svih obveza osiguranih istom nekretninom a koje su u zemljišnim knjigama upisane prije u prvenstvenom redu ili nakon oduzimanja proporcionalnog dijela obveza koje se nalaze u istom prvenstvenom redu s potraživanjem kreditne institucije. Kao vrijednost instrumenta osiguranja u obliku nekretnina uzima se tržišna cijena. Ako za pojedinu vrstu nekretnina nema aktivnog tržišta, odnosno ako nije poznata tržišna cijena, uzima se posljednja procjena tržišne vrijednosti nekretnine koju je

183

izradio neovisni procjenitelj. Pri toj procjeni procjenitelj je dužan uzeti u obzir sve troškove povezane s prodajom. Za poslovne nekretnine kao alternativni način odreñivanja vrijednosti nekretnine može se uzeti i kupoprodajni ugovor koji ne smije biti stariji od godinu dana. Kreditna institucija dužna je imati sljedeću dokumentaciju u vezi s nekretninom koja služi kao instrument osiguranja potraživanja:

- javnobilježnički sporazum o uknjižbi hipoteke ili fiducijarnog prijenosa prava vlasništva nad dotičnom nekretninom,

- rješenje suda o dozvoli uknjižbe hipoteke ili fiducijarnog prijenosa prava vlasništva nad dotičnom nekretninom u zemljišnim knjigama,

- ažurirani zemljišnoknjižni izvadak, s uknjiženom hipotekom ili fiducijarnim prijenosom prava vlasništva,

- policu osiguranja dotične nekretnine koja je vinkulirana u korist kreditne institucije (osim kad je nekretnina neizgrañeno zemljište) i

- procjenu vrijednosti izrañenu od neovisnog procjenitelja ili kupoprodajni ugovor za dotičnu nekretninu.

Za vrijeme trajanja ugovornog odnosa kreditna institucija dužna je kontinuirano pratiti vrijednost nekretnina koje služe kao instrument osiguranja njezinih potraživanja i to za poslovne nekretnine barem jednom godišnje, a za stambene nekretnine jednom u tri godine. Kreditna institucija dužna je pratiti vrijednost nekretnina i češće ako su tržišni uvjeti podložni znatnim promjenama. Za plasmane koji čine više od pet posto jamstvenoga kapitala kreditne institucije ili prelaze iznos od 20 milijuna kuna (ovisno o tome što je niže), kreditna institucija dužna je osigurati da neovisni procjenitelj izvrši procjenu vrijednosti nekretnina najmanje svake treće godine. Kreditna institucija pri izračunu umanjenja vrijednosti plasmana i rezerviranja za gubitke povezane s izvanbilančnim obvezama može upotrijebiti pokretninu kao primjereni instrument osiguranja naplate ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

- postoji likvidno tržište koje omogućava brzo i učinkovito (po primjerenoj cijeni) unovčenje instrumenta osiguranja,

- dostupne su tržišne cijene dotične pokretnine, - ispunjeni su operativni uvjeti za izvršenje prodaje, - ugovor o osiguranju omogućava namiru iz instrumenta osiguranja u

prihvatljivom razdoblju, - postoji pravo prvenstva u redoslijedu naplate pred ostalim vjerovnicima, - postoji primjerena kontrola vrijednosti instrumenta osiguranja najmanje

jedanput godišnje, a češće u slučaju znatnijih promjena cijena na tržištu, - ugovor o kreditu odnosno izvanbilančnoj obvezi sadržava opis instrumenta

osiguranja, - kreditna institucija ima popis prikladnih vrsta instrumenata osiguranja u obliku

pokretnina te je u svojem internom aktu utvrdila postupke i procedure glede potrebnog pokrića za pojedinu vrstu instrumenta osiguranja, uključujući i omjer vrijednosti potraživanja i instrumenta osiguranja,

- kreditna institucija ima u svojim kreditnim politikama utvrñene zahtjeve vezane uz opseg izloženosti prema dužniku, zahtjeve glede pravodobnog

184

unovčenja instrumenta osiguranja i glede prikladnosti cijene ili tržišne vrijednosti instrumenta osiguranja,

- početna procjena vrijednosti dotične pokretnine i sljedeće procjene vrijednosti moraju u cijelosti uzimati u obzir umanjenje vrijednosti pokretnine i zastarjelost procjene,

- kreditna institucija ima uspostavljene postupke za pravnu provjeru valjanosti zaloga nad dotičnim pokretninama, (i)

- zalog mora biti upisan u registar založnih prava nad pokretninama pri instituciji nadležnoj za voñenje tog registra.

U skupinu ostalih primjerenih instrumenata osiguranja mogu se uključiti i dužnički vrijednosni papiri institucija koji nemaju kreditni rejting priznate VIPKR, ali samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

- kotiraju na priznatoj burzi, - smatraju se nadreñenim potraživanjem, - sva ostala izdanja istog ranga institucije izdavatelja imaju kreditni rejting

priznate VIPKR za koji je Hrvatska narodna banka utvrdila da pripada najmanje 3. stupnju kreditne kvalitete prema pravilima za ponderiranje izloženosti prema institucijama u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija ili prema pravilima za ponderiranje kratkoročnih izloženosti u skladu s odredbama Odluke o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija,

- kreditna institucija nema informacija koje bi upućivale na kreditni rejting izdanja manje povoljan od prethodno navedenog, (i)

- kreditna institucija mora biti sigurna da je instrument lako utrživ. Kreditna institucija može udjele u investicijskim fondovima priznati kao primjereni instrument osiguranja ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

- cijena udjela objavljuje se svakog dana, (i) - investicijski fond je ograničen na ulaganja u instrumente koji se mogu priznati

kao prvorazredni instrumenti osiguranja. Ostalim primjerenim instrumentima osiguranja potraživanja smatraju se i police osiguranja kreditnih potraživanja te police životnog osiguranja s otkupnom vrijednošću. Neprimjereni instrumenti osiguranja potraživanja jesu svi ostali instrumenti osiguranja prihvaćeni od strane kreditne institucije koji nisu prethodno navedeni (primjerice, mjenice dužnika, zadužnice, ovršne izjave dužnika, jamstva osoba koje nemaju odgovarajući bonitet ili koje nemaju kreditni rejting priznate VIPKR). Te instrumente kreditna institucija ne može uzeti u obzir pri procjeni očekivanih novčanih tokova, odnosno radi umanjenja ispravka vrijednosti plasmana ili rezerviranja za gubitke s osnove preuzetih izvanbilančnih obveza.

185

6.1.3. Plasmani prema stupnjevima rizika (rizične skupine) Ovisno o mogućnostima naplate odnosno o očekivanim budućim novčanim tokovima svi se plasmani klasificiraju u tri kategorije (bez obzira na to je li riječ o pojedinačno značajnim izloženostima ili o izloženostima koje pripadaju portfelju malih kredita4), a to su:

1) plasmani za koje nisu identificirani dokazi o umanjenju njihove vrijednosti na pojedinačnoj osnovi (rizična skupina A),

2) plasmani za koje su identificirani dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti, odnosno djelomično nadoknadivi plasmani (rizične skupine B-1, B-2, B-3) i

3) plasmani za koje su identificirani dokazi o umanjenju vrijednosti u visini njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti, odnosno potpuno nenadoknadivi plasmani (rizična skupina C).

U nastavku se prikazuju kriteriji te objašnjava procjena i umanjenje vrijednosti plasmana razvrstanih u svaku od prethodno navedenih rizičnih skupina. 6.1.3.1. Plasmani za koje nisu identificirani dokazi o umanjenju njihove vrijednosti (rizična skupina A) Kreditna institucija dužna je odobrene plasmane na početku ugovornog odnosa klasificirati u rizičnu skupinu A. Za klasifikaciju plasmana u rizičnu skupinu A potrebno je ispuniti sve sljedeće uvjete:

- da sadašnje dužnikovo financijsko stanje i procijenjeni budući novčani tokovi ne dovode u pitanje daljnje poslovanje dužnika i podmirivanje njegovih tekućih i budućih obveza prema kreditnoj instituciji i drugim vjerovnicima,

- da dužnik podmiruje svoje obveze prema kreditnoj instituciji u ugovorenim rokovima, a samo iznimno i povremeno po isteku dospijeća, (i)

- da su plasmani osigurani primjerenim instrumentima osiguranja potraživanja kreditne institucije.

Iznimno, kreditna institucija može pojedini plasman klasificirati u rizičnu skupinu A samo na temelju jednog ili dva prethodno navedena uvjeta, ako na temelju raspoložive dokumentacije procijeni da će naplata plasmana biti ostvarena u visini ugovorenog iznosa. Tijekom trajanja ugovornog odnosa kreditna institucija je dužna redovito, a najmanje svaka tri mjeseca ponovno procjenjivati kvalitetu plasmana koji su na početku ugovornog odnosa klasificirani u skupinu A. Ako se ponovnom procjenom utvrdi da budući novčani tokovi neće biti dostatni za podmirenje ugovorenog iznosa pojedinih plasmana, kreditna institucija dužna je te plasmane klasificirati u kategoriju

4 Pojedinačno značajna izloženost je ukupna izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba koja prelazi sljedeće iznose: a) 500.000 kuna ako ukupna aktiva kreditne institucije iznosi manje od 5 milijardi kuna, b) 1.000.000 kuna ako ukupna aktiva kreditne institucije iznosi od 5 do 20 milijardi kuna ili c) 1.500.000 kuna ako ukupna aktiva kreditne institucije iznosi više od 20 milijardi kuna. Izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba nije pojedinačno značajna ako ne prelazi prethodno navedene iznose (portfelj malih kredita).

186

djelomično nadoknadivih ili potpuno nenadoknadivih plasmana (u rizičnu skupinu B-1 ili u lošiju skupinu). Plasmani rizične skupine A za koje pri ponovnoj procjeni nisu identificirani dokazi o njihovu umanjenju, odnosno za koje se na temelju procjene budućih novčanih tokova utvrdi da umanjenje na pojedinačnoj osnovi nije potrebno, ostaju do sljedeće procjene u rizičnoj skupini A. Za plasmane ove skupine kreditna institucija dužna je obaviti procjenu kreditnog rizika i provoditi umanjenje njihove vrijednosti na skupnoj osnovi. Za potrebe zajedničke procjene kreditnog rizika i umanjenja vrijednosti plasmana na skupnoj osnovi kreditna institucija dužna je plasmane rizične skupine A grupirati u odgovarajuće kategorije, koje su podudarne s pozicijama bilance na kojima se iskazuje stanje tih plasmana. Unutar tih kategorija plasmani se dalje razvrstavaju u grupe sličnih obilježja kreditnog rizika. To se grupiranje može izvršiti prema namjenama plasmana, gospodarskim djelatnostima, geografskim područjima, pripadnosti dužnika institucionalnim sektorima (trgovačka društva, kreditne institucije, financijske institucije, država, stanovništvo), vrstama instrumenata osiguranja plasmana, ponderima rizika koji se u skladu s Odlukom o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija dodjeljuju pojedinim plasmanima i slično. Pod gubicima koji se procjenjuju na skupnoj osnovi podrazumijevaju se gubici za koje nema dokaza na temelju kojih bi se mogli izravno povezati s pojedinačnim plasmanima koji čine sastavni dio pojedinačno značajne izloženosti, odnosno sa skupinom srodnih plasmana koji čine portfelj malih kredita, ali za koje se na temelju iskustva može procijeniti da postoje kao latentni gubici u kreditnom portfelju. Podacima koji upućuju na to da je tijekom ugovornog odnosa došlo do negativnih promjena koje mogu utjecati na smanjenje budućih novčanih tokova odreñene skupine plasmana koje se može izmjeriti, iako se ne može dovesti u izravnu vezu s pojedinačnim plasmanima, kreditna institucija može smatrati:

- promjene u vezi s platežnom sposobnošću dužnika unutar odreñene skupine (primjerice, povećan broj zakašnjelih plaćanja, povećan broj dužnika koji podmiruju svoje obveze kreditnom karticom ili koji su dosegnuli kreditni limit, a otplaćuju minimalni mjesečni iznos) i

- ekonomske uvjete, na državnoj ili lokalnoj razini, koji su povezani s nepodmirivanjem obveza odreñene skupine dužnika (primjerice, povećanje stope nezaposlenosti u geografskom području dužnika, smanjenje cijene nekretnina danih u zalog ili onih na kojima je fiducijarno preneseno vlasništvo i druge negativne promjene koje utječu na platežnu sposobnost dužnika).

Umanjenje vrijednosti plasmana skupine A na skupnoj osnovi provodi se u visini latentnih gubitaka koje utvrdi kreditna institucija primjenom svoje unaprijed pripremljene i testirane interne metodologije utemeljene na iskustvu kreditne institucije. Umanjenje (ispravak) vrijednosti plasmana rizične skupine A knjigovodstveno se provodi na teret troškova kreditne institucije za razdoblje u kojem su gubici utvrñeni i u korist odgovarajućih računa ispravaka vrijednosti plasmana koji su predmet klasifikacije. Kreditna je institucija dužna najmanje jedanput godišnje preispitati internu metodologiju procjene kreditnog rizika i po potrebi je revidirati, a sve radi smanjenja razlika izmeñu procijenjenih i stvarnih latentnih gubitaka koji postoje u kreditnom portfelju rizične skupine A.

187

6.1.3.2. Plasmani za koje su identificirani dokazi o djelomičnom umanjenju njihove vrijednosti - djelomično nadoknadivi plasmani (rizične skupine B-1, B-2, B-3) Dokaze o postojanju gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika čine podaci o jednom ili više prošlih dogañaja koji nepovoljno utječu na sposobnost dužnika da uredno podmiruje svoje obveze prema kreditnoj instituciji i drugim vjerovnicima. To su dogañaji koji su nastali izmeñu datuma početnog priznavanja plasmana i datuma ponovne procjene budućih novčanih tokova po tim plasmanima. Kreditna institucija dužna je gubitke koji su nastali kao rezultat prošlih dogañaja knjižiti na teret troškova tekućeg razdoblja. Gubici čiji se nastanak očekuje kao rezultat budućih dogañaja ne priznaju se kao trošak umanjenja plasmana u tekućem razdoblju, bez obzira na izvjesnost nastanka tih gubitaka u budućnosti. Za pokriće tih gubitaka kreditna institucija može formirati odgovarajuće rezerve raspodjelom dobiti tekućeg razdoblja. Dokazima o gubicima, koji se odnose na plasmane koji čine pojedinačno značajne izloženosti ili skupinu srodnih plasmana koji pripadaju portfelju malih kredita, osobito se smatraju:

- evidentne znatne financijske teškoće dužnika, - kršenje ugovora, kao što je neispunjenje obveza ili učestalo kašnjenje pri

plaćanju kamata i/ili glavnice ili neispunjavanje drugih odredaba ugovora, - restrukturiranje plasmana uzrokovano financijskim teškoćama dužnika, čija je

posljedica smanjenje prvobitno ugovorenih obveza dužnika, (i) - postojanje realne vjerojatnosti pokretanja stečajnog postupka ili poduzimanje

druge pravne radnje (financijske reorganizacije) koja je uzrokovana lošim financijskim položajem dužnika.

Smatra se da postoje dokazi o gubicima na temelju kojih je kreditna institucija dužna plasmane rizične skupine A, koji nisu osigurani primjerenim instrumentima osiguranja, klasificirati u lošiju rizičnu skupinu ako dužnik kasni s podmirivanjem svojih obveza prema kreditnoj instituciji, i to:

- u rizičnu skupinu B-1, ako dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 90 do 180 dana,

- u rizičnu skupinu B-2, ako dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 180 do 270 dana,

- u rizičnu skupinu B-3, ako dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 270 do 365 dana, (ili)

- u rizičnu skupinu C, ako dužnik kasni s podmirivanjem obveza dulje od 365 dana.

Brojanje dana zakašnjenja započinje danom kada je ukupan iznos svih dospjelih nepodmirenih obveza dužnika (kojima je protekao ugovoreni rok dospijeća) po svim ugovornim odnosima postao materijalno značajan odnosno veći od 1.750 kuna. Kreditna institucija dužna je svaki neosigurani plasman kod kojeg je utvrñeno kontinuirano kašnjenje dužnika u podmirivanju obveza prema kreditnoj instituciji dulje od 365 dana računajući od dana dospijeća, a dospjeli iznos nije materijalno značajan odnosno koji je manji od 1.750 kuna rasporediti u rizičnu skupinu C.

188

Klasifikacija plasmana na temelju dana kašnjenja u podmirivanju obveza dužnika u odgovarajuću rizičnu skupinu zahtijeva odgovarajuće umanjenje odnosno ispravak vrijednosti tih plasmana. Djelomično nadoknadivim plasmanima smatraju se oni plasmani za koje se, zbog smanjene kreditne sposobnosti dužnika, zakašnjenja u podmirivanju obveza prema kreditnoj instituciji i smanjenja vrijednosti raspoloživih instrumenata osiguranja, procjenjuje da neće biti moguće naplatiti glavnicu i kamate u ugovorenoj visini. To su plasmani za koje postoje dokazi da je sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova po tim plasmanima manja od njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti. Kreditna institucija dužna je djelomično nadoknadive plasmane klasificirati prema visini utvrñenoga gubitka u sljedeće rizične skupine:

- u rizičnu skupinu B-1 (plasmani za koje utvrñeni gubitak ne prelazi 30% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana),

- u rizičnu skupinu B-2 (plasmani za koje utvrñeni gubitak iznosi više od 30% do 70% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana) i

- u rizičnu skupinu B-3 (plasmani za koje utvrñeni gubitak iznosi više od 70% a manje od 100% nominalnoga knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana).

Gubitak je razlika izmeñu nominalnoga knjigovodstvenog iznosa pojedinog plasmana i sadašnje vrijednosti očekivanih budućih novčanih tokova, diskontiranih uz primjenu efektivne kamatne stope. Iznimno, ako je rok u kojem se očekuju budući novčani tokovi po pojedinom plasmanu kraći od jedne godine, računajući od datuma bilance, kreditna institucija nije dužna izračunavati sadašnju (diskontiranu) vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova. U tom slučaju kreditna institucija može gubitak utvrditi kao razliku izmeñu nominalnoga knjigovodstvenog iznosa plasmana i očekivanih budućih novčanih tokova po dotičnom plasmanu. Umanjenje vrijednosti plasmana rizične skupine B-1, B-2 i B-3 (u visini utvrñenoga gubitka) kreditna institucija dužna je knjižiti u račun dobiti i gubitka na teret troškova kreditne institucije za razdoblje u kojem su gubici utvrñeni te u aktivi bilance u korist računa ispravaka vrijednosti plasmana na koje se ti ispravci odnose. Na isti način treba provesti knjiženje ako se nakon prvog umanjenja vrijednosti plasmana, zbog izmijenjenih okolnosti koje utječu na procjenu, pri ponovnoj procjeni (koja se provodi najmanje jedanput tromjesečno) gubitak poveća. Ako se gubitak smanji, iznos smanjenja kreditna institucija dužna je knjižiti u računu dobiti i gubitka u korist računa na kojem je prethodno knjižen trošak ispravka vrijednosti te u aktivi bilance na teret računa ispravaka vrijednosti plasmana na koje se ti ispravci odnose. Smatra se da postoji neizvjesnost naplate kamatnih prihoda koji su obračunati na djelomično nadoknadive plasmane (plasmani rizične skupine B-1, B-2, B-3) te se odgaña priznavanje tih prihoda u računu dobiti i gubitka do njihove naplate. Potraživanja s osnove tih kamatnih prihoda kreditna institucija dužna je evidentirati u svojim poslovnim knjigama na računima izvanbilančne evidencije. Iznimno, kreditna institucija može kamatne prihode koji su obračunati na djelomično nadoknadive plasmane (plasmani rizične skupine B-1, B-2, B-3) priznati u računu dobiti i gubitka i

189

prije njihove naplate, ako postoje dokazi da će ti prihodi biti naplaćeni u idućem obračunskom razdoblju. Ako u vrijeme klasifikacije plasmana iz rizične skupine A u rizičnu skupinu B-1 ili lošiju postoji nenaplaćeno potraživanje s osnove kamatnog prihoda koji je u prethodnom razdoblju priznat u računu dobiti i gubitka, kreditna institucija dužna je provesti ispravak vrijednosti nenaplaćenog potraživanja u visini prije priznatoga kamatnog prihoda u računu dobiti i gubitka. To potraživanje ostaje iskazano na računima bilance sve dok se ne naplati ili dok se ne provedu pravne radnje u vezi s prestankom obveze dužnika, u skladu s politikama i procedurama kreditne institucije i zakonom koji ureñuje obvezne odnose. 6.1.3.3. Plasmani za koje su identificirani dokazi o umanjenju vrijednosti u visini njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti – potpuno nenadoknadivi plasmani (rizična skupina C) Potpuno nenadoknadivim plasmanima smatraju se potraživanja kreditne institucije nastala na temelju sporne pravne osnove i druga potraživanja za koje se zbog osobito lošega imovinskog i financijskog položaja dužnika, kao i izostanka primjerenih instrumenata osiguranja, ne mogu očekivati nikakvi novčani tokovi za podmirenje obveza dužnika prema kreditnoj instituciji. Takve plasmane kreditna je institucija dužna klasificirati u rizičnu skupinu C. Smatra se da je sadašnja vrijednost potraživanja rizične skupine C jednaka nuli te da gubitak odnosno ispravak vrijednosti po tim plasmanima iznosi 100% njihove nominalne knjigovodstvene vrijednosti. Kreditna institucija dužna je gubitak odnosno ispravak vrijednosti knjižiti u račun dobiti i gubitka na teret troškova kreditne institucije za razdoblje u kojem su gubici utvrñeni te u aktivi bilance u korist računa ispravaka vrijednosti plasmana na koje se ti ispravci odnose. Plasmani koji su klasificirani u rizičnu skupinu C i za koje je proveden 100%-tni ispravak vrijednosti kreditna institucija iskazuje na računima bilance sve dok se ne provedu pravne radnje u vezi s prestankom obveze dužnika, u skladu s politikama i procedurama kreditne institucije i zakonom koji ureñuje obvezne odnose. 6.2. Klasifikacija izvanbilančnih obveza kreditnih institucija 6.2.1. Pojam izvanbilančnih obveza Preuzete izvanbilančne obveze jesu klasične rizične izvanbilančne stavke odnosno obveze (koje ne uključuju ugovorenu vrijednost derivativnih instrumenata) za podmirenje kojih će uslijediti ili može uslijediti odljev novčanih sredstava kreditne institucije, na temelju kojeg se zbog nemogućnosti povrata budućih odljeva sredstava kreditna institucija izlaže kreditnom riziku. U odgovarajuće rizične skupine klasificiraju se neopozivo preuzete izvanbilančne obveze, koje je moguće rasporediti na pojedinačne klijente, a na osnovi kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku zbog nemogućnosti povrata novčanih odljeva koji mogu nastati odnosno koji nastaju plaćanjem preuzetih izvanbilančnih obveza.

190

U izvanbilančne obveze se uključuju sljedeće izvanbilančne stavke na osnovi kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku:

1) izdane garancije, 2) otvoreni nepokriveni akreditivi, 3) mjenična i druga jamstva, 4) ugovoreni (još neiskorišteni) neopozivi okvirni i drugi krediti, 5) zaključeni, a još neizvršeni neopozivi ugovori o financijskom najmu (engl.

leasing) i otkupu potraživanja (engl. factoring i forfeiting) i 6) ostale neopozivo preuzete izvanbilančne obveze, za podmirenje kojih će

uslijediti ili može uslijediti odljev sredstava kreditne institucije na temelju kojeg se kreditna institucija izlaže kreditnom riziku.

U slučaju da kreditna institucija izvrši plaćanje na osnovi preuzete izvanbilančne obveze, prvobitno preuzeta obveza prestaje biti izvanbilančna stavka i istodobno postaje bilančna kategorija, na koju se nakon toga primjenjuju odredbe Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija koje se odnose na plasmane odnosno bilančne stavke. 6.2.2. Kriteriji klasifikacije izvanbilančnih obveza Osnovni kriteriji klasifikacije izvanbilančnih obveza u rizične skupine jesu:

a) kreditna sposobnost osobe prema kojoj je kreditna institucija preuzela obvezu financiranja, odnosno po nalogu koje je kreditna institucija otvorila nepokriveni akreditiv, izdala garanciju ili drugi oblik jamstva, (i)

b) kvaliteta instrumenta osiguranja potraživanja koje može nastati plaćanjem izvanbilančne obveze.

Dodatni kriterij klasifikacije izvanbilančnih obveza u rizične skupine može biti urednost u podmirivanju obveza osobe prema kreditnoj instituciji u proteklom razdoblju, ako je ista osoba tada bila dužnik kreditne institucije. Kreditna institucija dužna je kreditni rizik odnosno rezerviranja za gubitke po izvanbilančnim obvezama koje čine sastavni dio pojedinačno značajne izloženosti procjenjivati pojedinačno. Kreditna institucija dužna je kreditni rizik odnosno rezerviranja za gubitke koji mogu nastati zbog nemogućnosti nadoknade odljeva njezinih sredstava u svrhu plaćanja izvanbilančnih obveza, koje su preuzete prema osobi odnosno za račun osobe prema kojoj ukupna izloženost kreditne institucije ne prelazi propisani iznos5 procjenjivati pojedinačno ili zajednički. 6.2.3. Izvanbilančne obveze prema stupnjevima rizika (rizične skupine) Ovisno o procijenjenim mogućnostima povrata očekivanih odljeva kreditne institucije u svrhu podmirenja izvanbilančnih obveza, ove se obveze klasificiraju u tri kategorije, i to:

5 Vidjeti: Odluka o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, čl. 9., Narodne novine, br. 1/09, 75/09, 2/10.

191

1) izvanbilančne obveze za koje se ne očekuje odljev sredstava kreditne institucije, ili ako do odljeva doñe, očekuje se da će on u cijelosti biti nadoknañen (rizična skupina A),

2) izvanbilančne obveze za koje se očekuje odljev sredstava kreditne institucije koji neće biti moguće u cijelosti nadoknaditi (rizična skupina B-1, B-2, B-3) i

3) izvanbilančne obveze za koje se očekuje odljev sredstava kreditne institucije koji neće biti moguće ni djelomično nadoknaditi (rizična skupina C).

6.2.3.1. Izvanbilančne obveze za koje nisu identificirani gubici (rizična skupina A) Kreditna institucija dužna je ugovorene izvanbilančne obveze na početku klasificirati u rizičnu skupinu A. Smatra se da su ispunjeni uvjeti za klasifikaciju izvanbilančnih obveza u rizičnu skupinu A ako se na temelju sadašnjega financijskog stanja i procijenjenih budućih novčanih tokova osobe prema kojoj je kreditna institucija izložena kreditnom riziku, procjenjuje da neće doći do odljeva sredstava kreditne institucije za podmirenje izvanbilančnih obveza ili ako do odljeva doñe, da će on u cijelosti biti nadoknañen. Tijekom trajanja ugovornog odnosa kreditna institucija je dužna redovito a najmanje svaka tri mjeseca ponovno procjenjivati rizičnost izvanbilančnih obveza koje su na početku ugovornog odnosa klasificirane u rizičnu skupinu A. Ako se ponovnom procjenom utvrdi da su se promijenile okolnosti na temelju kojih su izvanbilančne obveze na početku bile klasificirane u rizičnu skupinu A, bez obzira na to čine li te izvanbilančne obveze ili ne čine sastavni dio pojedinačno značajne izloženosti, kreditna institucija dužna je takve izvanbilančne obveze klasificirati u rizičnu skupinu B-1 ili lošiju skupinu. Izvanbilančne obveze rizične skupine A za koje pri ponovnoj procjeni nisu identificirani gubici odnosno za koje se utvrdi da rezerviranje za gubitke na pojedinačnoj osnovi nije potrebno ostaju do daljnjega u skupini A. Za te izvanbilančne obveze kreditna institucija dužna je obavljati procjenu kreditnog rizika i provoditi rezerviranje za gubitke na skupnoj osnovi. Prethodno navedenim gubicima smatraju se gubici za koje nema dokaza na temelju kojih bi se mogli izravno povezati s pojedinačnom obvezom koja čini sastavni dio pojedinačno značajne izloženosti odnosno s više srodnih izvanbilančnih obveza koje čine sastavni dio izloženosti koja nije pojedinačno značajna, ali za koje se na temelju iskustva može procijeniti da postoje kao latentni gubici koji su povezani s izvanbilančnim obvezama rizične skupine A. Procjenu rezerviranja za takve gubitke kreditna institucija dužna je provoditi u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, uzimajući pritom u obzir načela Meñunarodnoga računovodstvenog standarda 37 Rezerviranja, nepredviñene obveze i nepredviñena imovina (u nastavku: MRS 37). Rezerviranja za gubitke na skupnoj osnovi povezane s izvanbilančnim obvezama rizične skupine A provode se u visini koju prema svojoj unaprijed pripremljenoj i testiranoj internoj metodologiji utvrdi kreditna institucija za pojedinu kategoriju srodnih izvanbilančnih obveza unutar skupine A. Iznos rezerviranja za gubitke na skupnoj osnovi povezane s izvanbilančnim obvezama rizične skupine A knjigovodstveno se provodi na teret troškova kreditne institucije za

192

razdoblje u kojem su gubici utvrñeni i u korist odgovarajućih računa rezerviranja u pasivi bilance. Kreditna je institucija dužna najmanje jedanput godišnje preispitati internu metodologiju procjene kreditnog rizika s osnove izvanbilančnih obveza i po potrebi je revidirati, a sve radi smanjenja razlika izmeñu procijenjenih i stvarnih latentnih gubitaka koji su povezani s izvanbilančnim obvezama rizične skupine A. 6.2.3.2. Izvanbilančne obveze za koje se očekuje odljev sredstava koji neće biti moguće u cijelosti nadoknaditi (rizične skupine B-1, B-2, B-3) Izvanbilančne obveze za koje se ponovnom procjenom utvrdi (bez obzira na to čine li ili ne čine sastavni dio pojedinačno značajne izloženosti) da više ne ispunjavaju uvjete za klasifikaciju u rizičnu skupinu A, klasificiraju se u odgovarajuću skupinu višeg stupnja kreditnog rizika (B-1, B-2, B-3). U odgovarajuću skupinu višeg stupnja kreditnog rizika klasificiraju se one izvanbilančne obveze koje su preuzete prema osobi ili za račun osobe čije financijsko stanje ne zadovoljava, odnosno čije se financijsko stanje pogoršalo nakon preuzimanja izvanbilančne obveze i to nakon nastanka prošloga obvezujućeg dogañaja. To su izvanbilančne obveze za koje se procjenjuje da će u svrhu njihova podmirenja uslijediti odljev sredstava kreditne institucije, a procjena budućih novčanih tokova osobe prema kojoj je ili za čiji je račun kreditna institucija preuzela obvezu, kao i kvaliteta raspoloživih instrumenata osiguranja, upućuju na zaključak da kreditna institucija neće moći u cijelosti nadoknaditi sve što joj po ugovoru pripada s osnove očekivanog odljeva sredstava u svrhu plaćanja izvanbilančne obveze. Ovisno o visini procijenjenoga gubitka zbog nemogućnosti potpunog povrata očekivanog odljeva sredstava u svrhu podmirenja izvanbilančnih obveza kreditna institucija dužna je te obveze klasificirati u sljedeće rizične skupine:

- u rizičnu skupinu B-1 (izvanbilančne obveze kod kojih iznos potrebnog rezerviranja ne prelazi 30% nominalnog iznosa očekivanog odljeva za podmirenje obveza),

- u rizičnu skupinu B-2 (izvanbilančne obveze kod kojih potrebno rezerviranje iznosi više od 30% do 70% nominalnog iznosa očekivanog odljeva za podmirenje obveza) ili

- u rizičnu skupinu B-3 (izvanbilančne obveze kod kojih potrebno rezerviranje iznosi više od 70%, a manje od 100% nominalnog iznosa očekivanog odljeva za podmirenje obveza).

6.2.3.3. Izvanbilančne obveze za koje se očekuje odljev sredstava koji neće biti moguće nadoknaditi (rizična skupina C) Izvanbilančne obveze za koje kreditna institucija ponovnom procjenom utvrdi da će za njihovo podmirenje doći do odljeva njezinih sredstava, te da taj odljev neće biti moguće ni djelomično nadoknaditi, dužna je klasificirati u rizičnu skupinu C. Rizična skupina C obuhvaća preuzete izvanbilančne obveze prema osobi ili za račun osobe čije se financijsko stanje, nakon preuzimanja izvanbilančne obveze odnosno

193

nakon nastanka prošloga obvezujućeg dogañaja znatno pogoršalo, te se s velikim stupnjem vjerojatnosti može očekivati odljev sredstava kreditne institucije za podmirenje izvanbilančne obveze, a procjena budućih novčanih tokova osobe prema kojoj je kreditna institucija izložena i kvaliteta instrumenata osiguranja upućuju na zaključak da kreditna institucija, nakon što podmiri preuzetu obvezu, neće moći nadoknaditi ništa od onoga što joj po ugovoru pripada. Za izvanbilančne obveze klasificirane u rizične skupine B-1, B-2, B-3, kao i rizičnu skupinu C odreñuju se rezerviranja za identificirane gubitke u visini najbolje procjene temeljene na procedurama i politikama kreditne institucije i načelima MRS-a 37. Iznos rezerviranja jednak je iznosu očekivanih budućih izdataka za podmirenje izvanbilančnih obveza koje kreditna institucija neće moći nadoknaditi. Iznos rezerviranja za gubitke povezane s izvanbilančnim obvezama rizične skupine B-1, B-2, B-3, kao i rizične skupine C, knjiži se na teret troškova kreditne institucije za razdoblje u kojem je gubitak utvrñen te u korist odgovarajućega računa rezerviranja u pasivi bilance. Kreditna institucija dužna je izvještavati Hrvatsku narodnu banku o stanju plasmana i izvanbilančnih obveza klasificiranih u odgovarajuće rizične skupine.

194

7. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI FINANCIJSKIH INSTITUCIJA U ovoj glavi se prikazuju financijski izvještaji koje financijske institucije sastavljaju i dostavljaju internim i eksternim korisnicima (vlasnicima kapitala, nadzornom odboru/skupštini, javnosti, Financijskoj agenciji, Poreznoj upravi, i drugima - Hrvatskoj narodnoj banci, Ministarstvu financija Republike Hrvatske, ..). U nastavku se, posve kratko, komentiraju financijski izvještaji banaka, kreditnih unija i društava za osiguranje. 7.1. Financijski izvještaji banaka Najprije se, u kratkim crtama, predstavljaju financijski izvještaji banaka (bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke uz financijske izvještaje), a nakon toga i njihova druga obvezatna izvješća. Financijski izvještaji banaka su, sukladno čl. 15. st. 5. Zakona o računovodstvu, propisani Odlukom o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja banaka (Narodne novine, br. 62/08). Banke su, sukladno čl. 3. Zakona o računovodstvu (Narodne novine, br. 109/07), klasificirane u velike poduzetnike. 7.1.1. Bilanca Bilanca banke je sustavni pregled imovine, kapitala i obveza na odreñeni datum. Bilanca je, slikovito kazano, glavna knjiga u pokretu. Bilanca banke, kao i ostali financijski izvještaji banke treba sadržavati usporedne podatke za tekuću i prethodnu godinu. U nastavku se prikazuje obrazac bilance.

Bilanca na dan 31.12.201Xt.

R.br. Imovina 201Xt-1 201Xt

1.

GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a (1.1. + 1.2) 1.1. Gotovina 1.2. Depoziti kod HNB-a

2. DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUCIJA 3. TREZORSKI ZAPISI MF-a I BLAGAJNIČKI ZAPISI HNB-a

4. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE DRŽE RADI TRGOVANJA

5. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI RASPOLOŽIVI ZA PRODAJU

6. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI SE DRŽE DO DOSPIJEĆA

7. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJIMA SE AKTIVNO NE TRGUJE, A VREDNUJU SE PREMA FER VRIJEDNOSTI KROZ RDG

8. DERIVATNA FINANCIJSKA IMOVINA 9. KREDITI FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA

10. KREDITI OSTALIM KOMITENTIMA

11. ULAGANJA U PODRUŽNICE, PRIDRUŽENA DRUŠTVA I ZAJEDNIČKE POTHVATE

12. PREUZETA IMOVINA 13. MATERIJALNA IMOVINA (MINUS AMORTIZACIJA) 14. KAMATE NAKNADE I OSTALA IMOVINA A UKUPNO IMOVINA (1+2+3 do 14)

195

R.br. Obveze i kapital 201Xt-1 201Xt

1.

KREDITI OD FINANCIJSKIH INSTITUCIJA (1.1 + 1.2) 1.1. Kratkoročni krediti 1.2. Dugoročni krediti

2.

DEPOZITI (2.1 + 2.2 + 2.3) 2.1. Depoziti na žiroračunima i tekućim računima 2.2. Štedni depoziti 2.3. Oročeni depoziti

3. OSTALI KREDITI (3.1 + 3.2) 3.1. Kratkoročni krediti 3.2. Dugoročni krediti

4. DERIVATNE FINANCIJSKE OBVEZE I OSTALE FINANCIJSKE OBVEZE KOJIMA SE TRGUJE

5. IZDANI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI (5.1 + 5.2) 5.1. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri 5.2. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri

6. IZDANI PODREðENI INSTRUMENTI 7. IZDANI HIBRIDNI INSTRUMENTI 8. KAMATE, NAKNADE I OSTALE OBVEZE B UKUPNO OBVEZE (1+2+3+4+5+6+7+8) Kapital

1. DIONIČKI KAPITAL 2. DOBIT (GUBITAK) TEKUĆE GODINE 3. ZADRŽANA DOBIT/(GUBITAK) 4. ZAKONSKE REZERVE 5. STATUTARNE I OSTALE KAPITALNE REZERVE

6. NEREALIZIRANI DOBITAK/(GUBITAK) S OSNOVE VRIJEDNOSNOG USKLAðIVANJA FINANCIJSKE IMOVINE RASPOLOŽIVE ZA PRODAJU

C UKUPNO KAPITAL (1+2+3+4+5+6+7) D UKUPNO OBVEZE I KAPITAL (B+C)

Dodatak bilanci

7. UKUPNI KAPITAL 8. Kapital raspoloživ dioničarima matičnog društva 9. Manjinski udjel

Napomena: sukladno Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine, br. 62/08) dodatak bilanci popunjavaju samo banke koje sastavljaju konsolidirane godišnje financijske izvještaje. 7.1.2. Račun dobiti i gubitka Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji prikazuje prihode, rashode i financijski rezultat ostvaren u odreñenom vremenskom razdoblju. U nastavku se prikazuje obrazac računa dobiti i gubitka.

196

Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01. do 31.12.201Xt.

R.br. Pozicija 201Xt-1 201Xt

1. Kamatni prihodi 2. (Kamatni troškovi) 3. Neto kamatni prihod (1-2) 4. Prihodi od provizija i naknada 5. (Troškovi provizija i naknada) 6. Neto prihod od provizija i naknada (4-5) 7. Dobit/(gubitak) od ulaganja u podružnice, pridružena društva i

zajedničke pothvate

8. Dobit/(gubitak) od aktivnosti trgovanja 9. Dobit/(gubitak) od ugrañenih derivata

10. Dobit/(gubitak) od imovine kojom se aktivno ne trguje, a koja se vrednuje prema fer vrijednosti kroz RDG

11. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju

12. Dobit/(gubitak) od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća

13. Dobit/(gubitak) proizašao iz transakcija zaštite 14. Prihodi od ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke

pothvate

15. Prihodi od ostalih vlasničkih ulaganja 16. Dobit/(gubitak) od obračunatih tečajnih razlika 17. Ostali prihodi 18. Ostali troškovi 19. Opći administrativni troškovi i amortizacija 20. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklañivanja i

rezerviranja za gubitke (3+6+7+8+9+10+11+12+13+14+15+16+17-18-19)

21. Troškovi vrijednosnih usklañivanja i rezerviranja za gubitke 22. Dobit/(gubitak) PRIJE OPOREZIVANJA (20-21) 23. POREZ NA DOBIT 24. Dobit/(gubitak) TEKUĆE GODINE (22-23) 25. Zarada po dionici

Dodatak računu dobiti i gubitka

26. Dobit/(gubitak) tekuće godine 27. Pripisan dioničarima matičnog društva 28. Manjinski udjel

Napomena: sukladno Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine, br. 62/08) dodatak računu dobiti i gubitka popunjavaju samo banke koje sastavljaju konsolidirane godišnje financijske izvještaje.

197

7.1.3. Izvještaj o novčanom toku Izvještaj o novčanom toku predstavlja svojevrsnu analizu likvidnosti banke kojom se pokazuje uporaba (priljev i odljev) novca i novčanih ekvivalenata. Ovaj izvještaj, kao i kod drugih društava, sastoji se iz novčanog toka od:

� redovitih - poslovnih aktivnosti, � investicijskih - ulagateljskih aktivnosti, (i) � financijskih aktivnosti.

Banke mogu sastavljati ovaj izvještaj koristeći direktnu ili indirektnu metodu, stoga se u nastavku prikazuju shematski prikazi izvještaja o novčanom toku prema direktnoj i indirektnoj metodi.

Izvještaj o novčanom toku za razdoblje od 01.01. do 31.12.201Xt.

~ primjenom direktne metode ~

R.br. Pozicija 201Xt-1 201Xt Poslovne aktivnosti

1.1. Naplaćena kamata i slični primici 1.2. Naplaćene naknade i provizije 1.3. (Plaćena kamata i slični izdaci) 1.4. (Plaćene naknade i provizije) 1.5. (Plaćeni troškovi poslovanja)

1.6. Neto dobici/(gubici) od financijskih instrumenta po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka

1.7. Ostali primici 1.8. (Ostali izdaci)

1. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti (1.1. do 1.8) (Povećanje)/smanjenje poslovne imovine

2.1. Depoziti kod HNB-a 2.2. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a

2.3. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama

2.4. Krediti ostalim komitentima

2.5. Vrijednosni papiri i drugi financijski istrumenti koji se drže radi trgovanja

2.6. Vrijednosni papiri i drugi financijski istrumenti raspoloživi za prodaju

2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG

2.8. Ostala imovina

2. Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine (2.1. do 2.8.) Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza

3.1. Depoziti po viñenju 3.2. Štedni i oročeni depoziti 3.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje 3.4. Ostale obveze 3. Neto (povećanje)/smanjenje poslovnih obveza (3.1. do 3.4.)

4. Neto priljev/(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit (1+2+3)

5. (Plaćeni porez na dobit)

198

6. Neto priljev/(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti (4-5) Ulagačke aktivnosti

7.1. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine

7.2. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate

7.3. Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća

7.4. Primljene dividende 7.5. Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti

7. Neto priljev/(odljev) gotovine iz ulagačkih aktivnosti (7.1. do 7.5.)

Financijske aktivnosti 8.1. Neto (povećanje)/smanjenje primljenih kredita 8.2. Neto (povećanje)/smanjenje izdanih dužničkih vrijednosnih papira 8.3. Neto (povećanje)/smanjenje podreñenih i hibridnih instrumenta 8.4. Primici od emitiranja dioničkog kapitala 8.5. (Isplaćena dividenda) 8.6. Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti

8. Neto priljev/(odljev) gotovine iz financijskih aktivnosti (8.1. do 8.6.)

9. Neto priljev/(odljev) gotovine (6+7+8)

10. Učinci promjene tečaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente gotovine

11. Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine (9+10)

12. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine 13. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine

Izvještaj o novčanom toku za razdoblje od 01.01. do 31.12.201Xt.

~ primjenom indirektne metode ~

R.br. Pozicija 201Xt-1 201Xt Poslovne aktivnosti

1.1. Dobit/(gubitak) prije oporezivanja 1.2. Ispravci vrijednosti i rezerviranja za gubitke 1.3. Amortizacija

1.4. Neto nerealizirana (dobit)/gubitak od financijske imovine i obveza po fer vrijednosti kroz RDG

1.5. (Dobit)/gubitak od prodaje materijalne imovine 1.6. Ostali (dobici)/gubici

1. Novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije promjena poslovne imovine (1.1. do 1.6.)

2.1. Depoziti kod HNB-a 2.2. Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a

2.3. Depoziti kod bankarskih institucija i krediti financijskim institucijama

2.4. Krediti ostalim komitentima

2.5. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja

2.6. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti raspoloživi za prodaju

2.7. Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti kojima se aktivno ne trguje, a vrednuju se prema fer vrijednosti kroz RDG

199

2.8. Ostala poslovna imovina

2. Neto (povećanje)/smanjenje poslovne imovine (2.1. do 2.8.) Povećanje/(smanjenje) poslovnih obveza

3.1. Depoziti po viñenju 3.2. Štedni i oročeni depoziti 3.3. Derivatne financijske obveze i ostale obveze kojima se trguje 3.4. Ostale obveze 3. Neto (povećanje)/smanjenje poslovnih obveza (3.1. do 3.4.)

4. Neto novčani tijek iz poslovnih aktivnosti prije plaćanja poreza na dobit (1+2+3)

5. (Plaćeni porez na dobit) 6. Neto priljev/(odljev) gotovine iz poslovnih aktivnosti (4-5) Ulagačke aktivnosti

7.1. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) materijalne i nematerijalne imovine

7.2. Primici od prodaje/(plaćanja za kupnju) ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate

7.3. Primici od naplate/(plaćanja za kupnju) vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata koji se drže do dospijeća

7.4. Primljene dividende 7.5. Ostali primici/(plaćanja) iz ulagačkih aktivnosti

7. Neto novčani tijek iz ulagačkih aktivnosti (7.1. do 7.5.)

Financijske aktivnosti 8.1. Neto (povećanje)/smanjenje primljenih kredita 8.2. Neto (povećanje)/smanjenje izdanih dužničkih vrijednosnih papira 8.3. Neto (povećanje)/smanjenje podreñenih i hibridnih instrumenta 8.4. Primici od emitiranja dioničkog kapitala 8.5. (Isplaćena dividenda) 8.6. Ostali primici/(plaćanja) iz financijskih aktivnosti

8. Neto novčani tijek iz financijskih aktivnosti (8.1. do 8.6.)

9. Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine (6+7+8)

10. Učinci promjene tečaja stranih valuta na gotovinu i ekvivalente gotovine

11. Neto povećanje/(smanjenje) gotovine i ekvivalenata gotovine (9+10)

12. Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine 13. Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine

7.1.4. Izvještaj o promjenama kapitala Izvještaj o promjenama kapitala banke sadržava promjene svih komponenti kapitala izmeñu dva datuma bilance.

200

Izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje od 01.01. do 31.12.201X.

Raspoloživo dioničarima matičnog društva

R.br. Vrste

promjene kapitala

Dionički kapital

Trezorske dionice

Zakonske, statutarne i

ostale rezerve

Zadržana dobit/

(gubitak)

Dobit/ (gubitak)

tekuće godine

Nereal. dobit/ (gubitak) s osnove

vrijednosnog usklañivanja financijske

imovine raspoložive za

prodaju

Manjinski udjel

Ukupno kapital i rezerve

1. Stanje 1. siječnja

tekuće godine

2.

Promjene računovo-dstvenih politika i ispravci

pogrešaka

3.

Prepravljeno stanje 1. siječnja

tekuće godine (1+2)

4.

Prodaja fin. imovine

raspoložive za prodaju

5.

Promjena fer vrijednosti

portfelja fin. imovine

raspoložive za prodaju

6.

Porez na stavke izravno

priznate ili prenijete iz kapitala i rezervi

7.

Ostali dobici i gubici izravno

priznati u kapitalu i rezervama

8.

Neto dobici/gubici

priznati izravno u kapitalu i rezervama (4+5+6+7)

9. Dobit/

(gubitak) tekuće godine

10.

Ukupno priznati ph i rh za tekuću godinu (8+9)

11.

Povećanje/ smanjenje dioničkog kapitala

12.

Kupnja /prodaja

trezorskih dionica

13. Ostale

promjene

14. Prijenos u

rezerve

15. Isplata

dividende

16. Raspodjela

dobiti (14+15)

17.

Stanje na 31.12. tekuće

godine (3+10+11+12+

13+16)

201

7.1.5. Bilješke uz financijske izvještaje Bilješke uz financijske izvještaje banke sastavljaju se sukladno odredbama Meñunarodnih standarda financijskog izvještavanja, a predstavljaju detaljnu razradu i dopunu podataka iz bilance, računa dobiti i gubitka, izvještaja o novčanom toku i izvještaja o promjenama kapitala. U bilješkama se trebaju prezentirati i izvanbilančne stavke prikazane u sljedećoj tablici.

R.br. Pozicija 201Xt-1 201Xt 1. Garancije 2. Akreditivi 3. Mjenice 4. Okvirni krediti i obveze financiranja 5. Ostale rizične klasične izvanbilančne stavke 6. Ročnice (futures) 7. Opcije 8. Swapovi 9. Ostali terminski poslovi (forwards)

10. Ostali derivati

U bilješkama koje sastavljaju podružnice stranih banaka, prezentiraju se - sukladno Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja banaka (Narodne novine, br. 62/08) - sljedeće stavke:

1. jamstveni kapital 2. stopa adekvatnosti kapitala, (te) 3. prosječan broj zaposlenih.

7.1.6. Nadzorni izvještaji kreditnih institucija Sukladno Odluci o nadzornim izvještajima kreditnih institucija (Narodne novine, br. 35/10, 81/10, 146/10, 68/11) kreditne institucije imaju obvezu, temeljem Odluke o statističkom i bonitetnom izvješćivanju (Narodne novine, br. 35/10, 95/10, 146/10, 68/11), dostavljati podatke za sastavljanje nadzornih izvještaja Hrvatskoj narodnoj banci, a u svrhu obavljanja supervizije nad poslovanjem kreditne institucije. Hrvatska narodna banka na osnovi podataka koje dostavlja kreditna institucija sastavlja sljedeće nadzorne izvještaje:

1. Bilanca (BN) 2. Izvještaj o izvanbilančnim stavkama (IBS) 3. Izvještaj o izloženosti kreditnom riziku po rizičnim skupinama (RS2) 4. Izvještaj o velikim izloženostima (VIKI) 5. Izvještaj o izloženostima prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom

institucijom (POKI)

202

6. Izvještaj o ulaganju u kapital društava (UKT2) 7. Izvještaj o materijalnoj imovini (MIKI) 8. Izvještaj o preuzetoj imovini (PIKI) 9. Izvještaj o izloženostima prema dužnicima (ID2) 10. Izvještaj o izloženosti valutno induciranom kreditnom riziku (VIKR2) 11. Izvještaj o prekoračenju ograničenja izloženosti (POV1) 12. Izvještaj o dospjelim nenaplaćenim potraživanjima (DNP) 13. Izvještaj o preostalom dospijeću potraživanja i obveza (ROC) 14. Izvještaj o izloženosti davateljima zaštite (IDZ) 15. Izvještaj o dužnicima s dugom preko pet milijuna kuna (D5M2) 16. Izvještaj o dioničarima kreditne institucije s tri i više posto dionica i s njima

povezanim osobama (PD32) 17. Izvještaj o promjenama ispravaka vrijednosti i rezerviranja (PIV2) 18. Izvještaj o sastavu grupe kreditnih institucija u RH (S1).

203

7.2. Financijski izvještaji kreditnih unija U odjeljku 1.2.10. navedeno je kako kreditna unija vodi poslovne knjige i sastavlja financijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu i drugim propisima. Sukladno Odluci o financijskim izvještajima kreditnih unija (Narodne novine, br. 71/07, 75/07) kreditne unije imaju obvezu sastavljati sljedeće financijske izvještaje: opće podatke, bilancu, račun dobiti i gubitka i izvještaj o izvanbilančnim stavkama. Kreditna unija ima obvezu sastavljanja financijskih izvještaja na tromjesečnoj osnovi sa stanjem na dan 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca. Financijske izvještaje kreditne unije trebaju dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije mjesec dana nakon isteka izvještajnog tromjesečja. Jednako tako, sukladno Odluci o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih unija (Narodne novine, br. 32/09), kreditne unije imaju obvezu sastavljati sljedeće godišnje financijske izvještaje: bilancu, račun dobiti i gubitka i bilješke uz financijske izvještaje. U ovom odjeljku u kratkim crtama predstavljaju se navedeni financijski izvještaji. 7.2.1. Opći podaci U ovom obrascu, koji sukladno Odluci o financijskim izvještajima kreditnih unija (Narodne novine, br. 71/07, 75/07) kreditne unije imaju obvezu sastavljati, navode se opći podaci o kreditnoj uniji. Izgled obrasca prikazan je u nastavku.

Opći podaci na dan 31.12.201X.

Naziv kreditne unije: MB: Datum: Obrazac: OP-KU-1 Opći podaci Adresa sjedišta Telefon/adresa e-pošte Broj članova kreditne unije Broj članskih udjela Banka u kojoj kreditna unija ima račun za redovno poslovanje

Broj poslovnica/adrese Broj zaposlenih Najviše i najniže aktivne kamatne stope ugovorene u razdoblju

Najviše i najniže pasivne kamatne stope ugovorene u razdoblju

204

7.2.2. Bilanca Bilanca kreditne unije je trenutačni (na odreñeni datum) iskaz imovine, obveza i kapitala kreditne unije. Obrazac bilance za potrebe tromjesečnog i godišnjeg izvještavanja je identičan.

Bilanca

na dan 31.12.201Xt.

IMOVINA 201Xt-1

201Xt

Gotovina 101

Depoziti kod bankovnih institucija 102

Krediti članovima kreditne unije 103

Povratne novčane pomoći članovima kreditne unije 104

Preuzeta imovina 105

Materijalna imovina (minus amortizacija) 106

Kamate, naknade i ostala imovina 107

Nedospjele kamate 108

Dospjele kamate i naknade 109

Ostalo 110

Manje: Posebne pričuve za identificirane gubitke na skupnoj osnovi 111

UKUPNO IMOVINA 112

OBVEZE

Depoziti članova kreditne unije 113

Štedni depoziti 114

Oročeni depoziti 115

Primljeni krediti 116

Kratkoročni krediti 117

Dugoročni krediti 118

Kamate, naknade i ostale obveze 119

Nedospjele kamate i naknade 120

Dospjele kamate i naknade 121

Posebne pričuve za izvanbilančne stavke 122

Rezerviranja za započete sudske sporove 123

Ostalo 124

UKUPNO OBVEZE 125

KAPITAL

Uplaćeni članski udjeli 126

Zakonske pričuve 127

Statutarne i ostale kapitalne pričuve 128

Zadržana dobit (gubitak) 129

Dobit/(gubitak) prethodne godine 130

Dobit/(gubitak) tekuće godine 131

UKUPNO KAPITAL 132

UKUPNO OBVEZE I KAPITAL 133

205

7.2.3. Račun dobiti i gubitka Račun dobiti i gubitka kreditne unije prikazuje prihode, rashode te financijski rezultat poslovanja kreditne unije ostvaren u odreñenom vremenskom razdoblju. Pod razdobljem se podrazumijeva vremenski interval od prvog dana kalendarske godine do posljednjeg dana izvještajnog razdoblja. Obrazac računa dobiti i gubitka za potrebe tromjesečnog i godišnjeg izvještavanja je identičan.

Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01. do 31.12.201Xt.

Kamatni prihodi od odobrenih kredita 101 201Xt-1 201Xt

Ostali kamatni prihodi 102

Ukupno kamatni prihodi 103

Kamatni troškovi na primljene depozite 104

Kamatni troškovi na primljene kredite 105

Ostali kamatni troškovi 106

Ukupno kamatni troškovi 107

NETO KAMATNI PRIHOD 108

Prihodi od provizija i naknada 109

Troškovi provizija i naknada 110

NETO PRIHOD OD PROVIZIJA I NAKNADA 111

OSTALI NEKAMATNI TROŠKOVI/PRIHODI

Dobit (gubitak) od trgovanja stranom gotovinom (mjenjački poslovi) 112

Tečajna razlika po deviznim računima kod banke 113

Učinci primjene ugovorene valutne klauzule po ranije zaključenim ugovorima 114

Ostali prihodi 115

UKUPNO OSTALI NEKAMATNI TROŠKOVI/PRIHODI 116

OSTALI NEKAMATNI TROŠKOVI

Bespovratna novčana pomoć članovima kreditne unije 117

Ostali troškovi 118

UKUPNO OSTALI NEKAMATNI TROŠKOVI 119

NETO NEKAMATNI PRIHOD 120

OPĆI ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI I AMORTIZACIJA

Troškovi zaposlenika 121

Amortizacija 122

Ostali administrativni troškovi 123

UKUPNO OPĆI ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI I AMORTIZACIJA 124

TROŠKOVI ISPRAVAKA VRIJEDNOSTI I REZERVIRANJA ZA GUBITKE

125

DOBIT (GUBITAK) PRIJE OPOREZIVANJA 126

POREZ NA DOBIT 127

DOBIT (GUBITAK) TEKUĆE GODINE 128

206

7.2.4. Izvanbilančne stavke Izvanbilančne stavke kreditne unije prikazuju izdana jamstva, obveze financiranja te potencijalne i ostale obveze koje nisu iskazane u bilanci, a po kojima može uslijediti plaćanje od strane kreditne unije (klasične izvanbilančne rizične stavke). U izvještaj o izvanbilančnim stavkama se ne uključuje računovodstvena izvanbilančna evidencija primljenih tuñih garancija, primljenih zaloga, ostava, isključenih prihoda i otpisanih potraživanja. Izgled obrasca prikazan je u nastavku.

Izvanbilančne stavke na dan 31.12.201X.

Naziv kreditne unije: MB: Datum: Obrazac: IBS-KU-4 Izvanbilančne stavke IZVANBILANČNE STAVKE Ukupno Jamstva 101 Mjenice 102 Ugovoreni, a neiskorišteni krediti i druge obveze financiranja

103

Ostale rizične izvanbilančne stavke 104 Ukupno izvanbilančne stavke 105

7.2.5. Bilješke uz financijske izvještaje Bilješke uz financijske izvještaje sastavljaju se u skladu s odredbama Hrvatskih standarda financijskog izvještavanja. Kreditne unije u bilješkama uz financijske izvještaje trebaju prikazati sljedeće izvanbilančne stavke: 1) jamstva, 2) mjenice, 3) ugovorene, a neiskorištene kredite i druge obveze financiranja te 4) ostale rizične izvanbilančne stavke.

207

7.3. Financijski izvještaji društava za osiguranje Struktura i sadržaj financijskih izvještaja društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje propisani su Pravilnikom o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje (Narodne novine, br. 132/10). Sukladno navedenom Pravilniku (čl. 3) godišnje financijske izvještaje društava za osiguranje, odnosno društava za reosiguranje tvore: izvještaj o financijskom položaju (bilanca), izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (račun dobiti i gubitka), izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke uz financijske izvještaje. U nastavku se, na sažetoj osnovi, prikazuju navedeni financijski izvještaji. 7.3.1. Izvještaj o financijskom položaju (Bilanca) Bilanca predstavlja sustavni pregled imovine, kapitala i obveza društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje na odreñeni datum. U nastavku se prikazuje obrazac bilance propisan Pravilnikom o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje (Narodne novine, broj 132/10).

Izvještaj o financijskom položaju (Bilanca) na dan ____ godine

AKTIVA u kunama Prethodno poslovno razdoblje Tekuće poslovno razdoblje R.br Oznaka

pozicije Opis pozicije

Život Neživot Ukupno Život Neživot Ukupno

001 A POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL (002+003)

002 1 Kapital pozvan da se plati 003 2 Kapital nije pozvan da se plati 004 B NEMATERIJALNA IMOVINA (005+006) 005 1 Goodwill 006 2 Ostala nematerijalna imovina

007 C MATERIJALNA IMOVINA (008+009+010)

008 1 Zemljišta i grañevinski objekti koji služe društvu za provoñenje djelatnosti

009 2 Oprema 010 3 Ostala materijalna imovina i zalihe 011 D ULAGANJA (012+013+017+036)

012 I Ulaganja u zemljišta i grañevinske objekte koji ne služe društvu za provoñenje djelatnosti

013 II Ulaganja u podružnice, pridružena društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima (014+015+016)

014 1 Dionice i udjeli u podružnicama 015 2 Dionice i udjeli u pridruženim društvima 016 3 Sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima

017 III Ostala financijska ulaganja (018+021+026+032)

018 1 Ulaganja koja se drže do dospijeća (019+020)

019 1.1 Dužnički v.p. i drugi v.p. koji se drže s fiksnim prihodom

020 1.2 Ostala ulaganja koja se drže do dospijeća

021 2 Ulaganja raspoloživa za prodaju (022+023+024+025)

022 2.1 Dionice, udjeli i drugi v.p. koji donose promjenjiv prihod

023 2.2 Dužnički v.p. i drugi v.p. s fiksnim prihodom 024 2.3 Udjeli u investicijskim fondovima

208

025 2.4 Ostala ulaganja raspoloživa za prodaju

026 3 Ulaganja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka (027+028+029+030+031)

027 3.1 Dionice, udjeli i drugi v.p koji donose promjeniv prihod

028 3.2 Dužnički v.p. i drugi v.p. s fiksnim prihodom 029 3.3 Derivativni financijski instrumenti 030 3.4 Udjeli u investicijskim fondovima 031 3.5 Ostala ulaganja

032 4 Depoziti, zajmovi i potraživanja (033+034+035)

033 4.1 Depoziti kod kreditnih institucija 034 4.2 Zajmovi 035 4.3 Ostali zajmovi i potraživanja

036 IV Depoziti kod preuzetog poslovanja osiguranja u reosiguranje (depoziti kod cedenta)

037 E ULAGANJA ZA RAČUN I RIZIK VLASNIKA POLICA ŽIVOTNOG OSIGURANJA

038 F UDIO REOSIGURANJA U TEHNIČKIM PRIČUVAMA (039+040+041+042+043+044+045)

039 1 Prijenosne premije, udio reosiguranja

040 2 Matematička pričuva osiguranja, udio reosiguranja

041 3 Pričuva šteta udio reosiguranja

042 4 Pričuve za povrate premija ovisne i neovisne o rezultatu (bonusi i propusti), udio reosiguranja

043 5 Pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta), udio reosiguranja

044 6 Ostale osigurateljno-tehničke pričuve, udio reosiguranja

045 7 Tehničke pričuve životnog osiguranja kada ugovaratelj snosi rizik osiguranja, udio reosiguranja

046 G ODGOðENA I TEKUĆA POREZNA IMOVINA (047+048)

047 1 Odgoñena porezna imovina 048 2 Tekuća porezna imovina 049 H POTRAŽIVANJA (050+053+054)

050 1 Potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja (051+052)

051 1.1 Od osiguranika

052 1.2 Od zastupnika, odnosno posrednika u osiguranju

053 2 Potraživanja iz poslova suosiguranja i reosiguranja

054 3 Ostala potraživanja (055+056+057) 055 3.1 Potraživanja iz drugih poslova osiguranja 056 3.2 Potraživanja za prinose na ulaganja 057 3.3 Ostala potraživanja 058 I OSTALA IMOVINA (059+063+064) 059 1 Novac u banci i blagajni (060+061+062) 060 1.1 Sredstva na poslovnom računu

061 1.2 Sredstva na računu imovine za pokriće matematičke pričuve

062 1.3 Novčana sredstva u blagajni

063 2 Dugotrajna imovina namjenjena za prodaju i prestanak poslovanja

064 3 Ostalo

065 J PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA (066+067+068)

066 1 Razgraničene kamate i najamnine 067 2 Razgraničeni troškovi pribave

068 3 Ostali plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda

069 K UKUPNO AKTIVA (A+B+C+D+E+F+G+H+I+J)

070 L IZVANBILANČNI ZAPISI

209

PASIVA u kunama Prethodno poslovno razdoblje Tekuće poslovno razdoblje R.br Oznaka

pozicije Opis pozicije

Život Neživot Ukupno Život Neživot Ukupno

071 A KAPITAL I REZERVE (072+076+077+081+085+088)

072 1 Upisani kapital (073+074+075) 073 1.1 Uplaćeni kapital – redovne dionice 074 1.2 Uplaćeni kapital – povlaštene dionice 075 1.3 Kapital pozvan da se plati

076 2 Premije na emitirane dionice (rezerve kapitala)

077 3 Revalorizacijske rezerve (078+079+080) 078 3.1 Zemljišta i grañevinskih objekata 079 3.2 Financijskih ulaganja 080 3.3 Ostale revalorizacijske rezerve 081 4 Rezerve (082+083+084) 082 4.1 Zakonske rezerve 083 4.2 Statutarna rezerva 084 4.3 Ostale rezerve

085 5 Prenesena (zadržana) dobit ili gubitak (086+087)

086 5.1 Zadržana dobit 087 5.2 Preneseni gubitak (-)

088 6 Dobit ili gubitak tekućeg obračunskog razdoblja (089+090)

089 6.1 Dobit tekućeg obračunskog razdoblja 090 6.2 Gubitak tekućeg obračunskog razdoblja (-)

091 B OBVEZE DRUGOG REDA (PODRðENE OBVEZE)

092 C TEHNIČKE PRIČUVE (093+094+095+096+097+098)

093 1 Prijenosne premije, bruto iznos 094 2 Matematička pričuva osiguranja, bruto iznos 095 3 Pričuva šteta, bruto iznos

096 4 Pričuve za povrate premija ovisne i neovisne o rezultatu (bonusi i propusti), bruto iznos

097 5 Pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta), bruto iznos

098 6 Ostale osigurateljno – tehničke pričuve, bruto iznos

099 D Posebna pričuva za osiguranje iz skupine životnih osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja preuzima inv. rizik, bruto iznos

100 E OSTALE PRIČUVE (101+102) 101 1 Pričuve za mirovine i slične obveze 102 2 Ostale pričuve

103 F ODGOðENA I TEKUĆA POREZNA OBVEZA (104+105)

104 1 Odgoñena porezna obveza 105 2 Tekuća porezna obveza

106 G DEPOZITI ZADRŽANI IZ POSLA PREDANOG U REOSIGURANJE

107 H FINANCIJSKE OBVEZE (108+109+110) 108 1 Obveze po zajmovima 109 2 Obveze po izdanim v.p. 110 3 Ostale financijske obveze 111 I OSTALE OBVEZE (112+113+114+115)

112 1 Obveze proizašle iz neposrednih poslova osiguranja

113 2 Obveze proizašle iz poslova suosiguranja i reosiguranja

114 3 Obveze za otuñenje i prekinuto poslovanje 115 4 Ostale obveze

116 J ODGOðENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

117 1 Razgraničenja provizija reosiguranja

118 2 Ostalo odgoñeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja

119 K UKUPNA PASIVA (A+B+C+D+E+F+G+H+I+J)

120 L IZVANBILANČNI ZAPISI

210

7.3.2. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (Račun dobiti i gubitka) Račun dobiti i gubitka prikazuje prihode, rashode te financijski rezultat poslovanja društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje ostvaren u odreñenom vremenskom razdoblju. Glavni prihod društava za osiguranje predstavljaju premije osiguranja, a glavne rashode čine izdaci za osigurane slučajeve i poslovni rashodi za obavljanje djelatnosti.

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (Račun dobiti i gubitka) za razdoblje od ____ do ____

u kunama Prethodno obračunsko

razdoblje Tekuće obračunsko razdoblje R.br

Oznaka pozicije

Opis pozicije Život Neživot Ukupno Život Neživot Ukupno

001 I Zarañene premije (prihodovane) (002+003+004+005+006+007+008+009)

002 1 Zaračunate bruto premije 002 2 Premije suosiguranja

004 3 Ispravak vrijednosti i naplaćeni ispravak vrijednosti premije osiguranja/suosiguranja

005 4 Premije predane u reosiguranje 006 5 Premije predane u suosiguranje 007 6 Promjena bruto pričuva prijenosnih premija

008 7 Promejna pričuva prijenosnih premija, udio reosiguratelja

009 8 Promjena pričuva prijenosnih premija, udio suosiguratelja

010 II Prihodi od ulaganja (011+012+016+017+018+022+023)

011 1 Prihodi od podružnica, pridruženih društava i sudjelovanja u zajedničkim ulaganjima

012 2 Prihodi od ulaganja u zemljišta i grañevinske objekte (013+014+015)

013 2.1 Prihodi od najma

014 2.2 Prihodi od povećanja vrijednosti zemljišta i grañevinskih objekata

015 2.3. Prihodi od prodaje zemljišta i grañevniskih objekata

016 3 Prihodi od kamata

017 4 Nerealizirani dobici od ulaganja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

018 5 Dobici od prodaje (realizacije) financijskih ulaganja (019+020+021)

019 5.1 Ulaganja po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

020 5.2 Ulaganja raspoloživa za prodaju 021 5.3 Ostali dobici od prodaje financijskih ulaganja 022 6 Neto pozitivne tečajne razlike 023 7 Ostali prihodi ud ulaganja 024 III Prihodi od provizija i naknada

025 IV Ostali osigurateljno-tehnički prihodi, neto od reosiguranja

026 V Ostali prihodi

027 VI Izdaci za osigurane slučajeve, neto (028+032)

028 1 Likvidirane štete (029+030+031) 029 1.1 Bruto iznos 030 1.2 Udio suosiguratelja 031 1.3 Udio reosiguratelja 032 2 Promjena pričuva za štete (033+034+035) 033 2.1 Bruto iznos 034 2.2 Udio suosiguratelja 035 2.3 Udio reosiguratelja

036 VII Promjena matematičke i ostalih tehničkih pričuva, neto od reosiguranja (+/-) (037+040)

037 1 Promjena matematičke pričuve osiguranja

211

038 1.1 Bruto iznos 039 1.2 Udio suosiguratelja

040 2 Promjena ostalih tehničkih pričuva, neto od osiguranja (041+042+043)

041 2.1 Bruto iznos 042 2.2 Udio suosiguratelja 043 2.3 Udio reosiguratelja

044 VIII

Promjena posebne pričuve za osiguranje iz skupine životnih osiguranja kod kojih ugovaratelj osiguranja preuzima investicijski rizik, neto od reosiguranja (+/-) (045+046+047)

045 1 Bruto iznos 046 2 Udio suosiguratelja 047 3 Udio reosiguratelja

048 IX Izdaci za povrate premija (bonusi i popusti), neto od reosiguranja (049+050)

049 1 Ovisni o rezultatu (bonusi) 050 2 Neovisni o rezultatu (bonusi)

051 X Poslovni rashodi (izdaci za obavljanje djelatnosti), neto (052+056)

052 1 Troškovi pribave (053+054+055) 053 1.1 Provizija 054 1.2 Ostali troškovi pribave 055 1.3 Promjena razgraničenih troškova pribave

056 2 Troškovi uprave (administrativni troškovi) (057+058+059)

057 2.1 Amortizacija materijalne imovine 058 2.2 Plaće, porezi i doprinosi iz i na plaće 059 2.3 Ostali troškovi uprave

060 XI Troškovi ulaganja (061+062+063+064+065+066)

061 1 Amortizacija (grañevinski objekti koji ne služe društvu za obavljanje djelatnosti)

062 2 Kamate 063 3 Umanjenje vrijednosti ulaganja

064 4 Gubici ostvareni pri prodaji (realizaciji) financijske imovine

065 5 Usklañivanje financijske imovine po fer vrijednosti kroz RDG

066 6 Neto negativne tečajne razlike 067 7 Ostali troškovi ulaganja

068 XII Ostali tehnički troškovi, neto od reosiguranja (068+069)

069 1 Troškovi za preventivnu djelatnost 070 2 Ostali tehnički troškovi osiguranja

071 XIII Ostali troškovi, uključujući vrijednosna usklañenja

072 XIV

Dobit ili gubitak obračunskog razdoblja prije poreza (001+010+024+025+026+027+036+044+048+051+060+067+070)

073 XV Porez na dobit ili gubitak (073+074) 074 1 Tekući porezni trošak 075 2 Odgoñeni porezni trošak (prihod)

076 XVI Dobit ili gubitak obračunskog razdoblja poslije poreza

077 Pripisano imateljima kapitala matice 078 Pripisano nekontrolirajućim interesima 079 XVII UKUPNI PRIHODI 080 XVIII UKUPNI RASHODI

081 XIX Ostala sveobuhvatna dobit (082+083+084+ 085+ 086+087+088-089)

082 1 Dobici/gubici proizišli iz preračunavanja financijskih izvještaja inozemnog poslovanja

083 2 Dobici/gubici proizišli iz revalorizacije financijske imovine raspoložive za prodaju

084 3 Dobici/gubici proizišli iz revalorizacije zemljišta i grañevinskih objekata koji služe društvu za obavljanje djelatnosti

085 4 Dobici/gubici proizišli iz revalorizacije druge

212

materijalne (osim zemljišta i nekretnina) i nematerijalne imovine

086 5 Učinci od instrumenata zaštite novčanog toka

087 6 Aktuarski dobici/gubici po mirovinskim planovima s definiranim mirovinama

088 7 Udio u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruženih društava

089 8 Porez na dobit na ostalu sveobuhvatnu dobit 090 XX Ukupna sveobuhvatna dobit 091 1 Pripisano imateljima kapitala matice 092 2 Pripisano nekontrolirajućim interesima 093 XXI Reklasifikacijske usklade

7.3.3. Izvještaj o novčanim tokovima

Izvještaj o novčanim tokovima pruža informacije o priljevima i odljevima sredstava društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje u odreñenom razdoblju.

Izvještaj o novčanim tokovima (indirektna metoda) za razdoblje od ___ do ___

u kunama

R.br Oznaka pozicije

Opis pozicije Tekuće poslovno

razdoblje Isto razdoblje

prethodne godine

001 I NOVČANI TOK IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI (002+013+031)

002 1 Novčani tok prije promjene poslovne imovine i obveza (003+004)

002 1.1 Dobitak/gubitak prije poreza 004 1.2 Usklañenja: (005+006+007+008+009+010+011+012) 005 1.2.1 Amortizacija nekretnina i opreme 006 1.2.2 Amortizacija nematerijalne imovine

007 1.2.3 Umanjenje vrijednosti i dobici/gubici od svoñenja na fer vrijednost

008 1.2.4 Troškovi kamata 009 1.2.5 Prihodi od kamata 010 1.2.6 Udjeli u dobiti pridruženih društava

011 1.2.7 Dobici/gubici od prodaje materijalne imovine (uključujući zemljišta i grañevinske objekte)

012 1.2.8 Ostala usklañenja

013 2 Povećanje/smanjenje poslovne imovine i obveza (014+015+...+030)

014 2.1 Povećanje/smanjenje ulaganja raspoloživih za prodaju

015 2.2 Povećanje/smanjenje ulaganja koja se vrednuju po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka

016 2.3 Povećanje/smanjenje depozita, zajmova i potraživanja

017 2.4 Povećanje/smanjenje depozita kod preuzetog poslovanja osiguranja u reosiguranje

018 2.5 Povećanje/smanjenje ulaganja za račun i rizik vlasnika polica životnog osiguranja

019 2.6 Povećanje/smanjenje udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama

020 2.7 Povećanje/smanjenje porezne imovine 021 2.8 Povećanje/smanjenje potraživanja 022 2.9 Povećanje/smanjenje ostale imovine

023 2.10 Povećanje/smanjenje plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjele naplate prihoda

024 2.11 Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva

025 2.12 Povećanje/smanjenje tehničkih pričuva životnog osiguranja kada ugovaratelj snosi rizik ulaganja

026 2.13 Povećanje/smanjenje poreznih obveza

027 2.14 Povećanje/smanjenje depozita zadržanih iz posla predanog u reosiguranje

028 2.15 Povećanje/smanjenje financijskih obveza 029 2.16 Povećanje/smanjenje ostalih obveza

213

030 2.17 Povećanje/smanjenje odgoñenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja

031 3 Plaćeni porez na dobit

032 II NOVČANI TOK IZ ULAGAČKIH AKTIVNOSTI (033+034+...+046)

033 1 Primici od prodaje materijalne imovine 034 2 Izdaci za nabavu materijalne imovine 035 3 Primici od prodaje nematerijalne imovine 036 4 Izdaci za nabavu nematerijalne imovine

037 5 Primici od prodaje zemljišta i grañevinskih objekata koji ne služe društvu za provoñenje djelatnosti

038 6 Izdaci za nabavu zemljišta i grañevinskih objekata koji ne služe društvu za provoñenje djelatnosti

039 7 Povećanje/smanjenje ulaganja u podružnice, pridružena društva i sudjelovanje u zajedničkim ulaganjima

040 8 Primici od ulaganja koja se drže do dospijeća 041 9 Izdaci za ulaganja koja se drže do dospijeća 042 10 Primici od prodaje vrijednosnih papira i udjela 043 11 Izdaci za ulaganja u vrijednosne papire i udjele 044 12 Primici od dividendi i udjela u dobiti

045 13 Primici sa naslova otplate danih kratkoročnih i dugoročnih zajmova

046 14 Izdaci za dane kratkoročne i dugoročne zajmove

047 III NOVČANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

048 1 Novčani primici uslijed povećanja temeljnog kapitala

049 2 Novčani primici od primljenih kratkoročnih i dugoročnih zajmova

050 3 Novčani izdaci za otplatu primljenih kratkoročnih i dugoročnih zajmova

051 4 Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica 052 5 Novčani izdaci za isplatu udjela u dobiti (dividendi) 053 ČISTI NOVČANI TOK (I+II+III)

054 IV UČINCI PROMJENE TEČAJEVA STRANIH VALUTA NA NOVAC I NOVČANE EKVIVALENTE

055 V NETO POVEĆANJE/SMANJENJE NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA (I+II+III+IV)

056 1 Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 057 2 Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja

Napomena: pozicije koje umanjuju novčani tok upisuju se s negativnim predznakom. 7.3.4. Izvještaj o promjenama kapitala Izvještaj o promjenama kapitala sadržava promjene svih komponenti kapitala društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje izmeñu dva datuma bilance.

Izvještaj o promjenama kapitala za razdoblje od___do___

Raspodjeljivo vlasnicima matice

Ozna-ka pozicije

Opis pozicije Uplaćeni kapital (redovne i povlaštene dionice)

Premije na emitirane dionice

Revalorizacijske rezerve

Rezerve (zakonske, statutarne, ostale)

Zadržana dobit ili preneseni gubitak

Dobit/gubitak tekuće godine


Raspodjeljivo nekontrolirajućim interesima


I Stanje na 1. siječnja prethodne godine

1. Promjena računovodstvenih politika

214

2. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja

II. Stanje 01. siječnja prethodne godine (prepravljeno)

III. Sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine

1. Dobit ili gubitak razdoblja

2. Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak prethodne godine

2.1.

Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i grañevinski objekti)

2.2.

Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

2.3.

Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

2.4. Ostale nevlasničke promjene kapitala

IV.

Transakcije s vlasnicima (prethodno razdoblje)

1. Povećanje/smanjenje upisanog kapitala

2. Ostale uplate vlasnika

3. Isplata udjela u dobiti/dividenda

4. Ostale raspodjele vlasnicima

V.

Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u prethodnoj godini

VI. Stanje na 1. siječnja tekuće godine

1. Promjena računovodstvenih politika

2. Ispravak pogreški prethodnih razdoblja

VII. Stanje 1. siječnja tekuće godine (prepravljeno)

VIII. Sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine

1. Dobit ili gubitak prethodnog razdoblja

215

2.

Ostala sveobuhvatna dobit ili gubitak tekuće godine

2.1.

Nerealizirani dobici ili gubici od materijalne imovine (zemljišta i grañevinski objekti)

2.2.

Nerealizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

2.3.

Realizirani dobici ili gubici od financijske imovine raspoložive za prodaju

2.4. Ostale nevlasničke promjene kapitala

IX. Transakcije s vlasnicima (tekuće razdoblje)

1. Povećanje/smanjenje upisanog kapitala

2. Ostale uplate vlasnika

3. Isplata udjela u dobiti/dividenda

4. Ostale transakcije s vlasnicima

X.

Stanje na zadnji dan izvještajnog razdoblja u tekućoj godini

7.3.5. Bilješke uz financijske izvještaje

Bilješke uz financijske izvještaje sastavljaju se u skladu s odredbama Meñunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) na način da pružaju:

- informacije o osnovi za sastavljanje financijskih izvještaja i odreñenim računovodstvenim politikama primijenjenim u skladu s točkama 117. do 124. Meñunarodnog računovodstvenog standarda 1 (MRS 1),

- informacije prema zahtjevima MSFI-a koje nisu prezentirane u Izvještaju o financijskom položaju (Bilanci), Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti (Računu dobiti i gubitka), Izvještaju o promjenama kapitala ili Izvještaju o novčanim tokovima,

- informacije o dodatnim podacima koji nisu prezentirani drugdje u financijskim izvještajima, ali su potrebni za razumijevanje bilo kojeg sastavnog dijela financijskih izvještaja, a obuhvaćaju najmanje podatke navedene u sljedećoj tablici.

216

BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE

1. Sažetak primijenjenih računovodstvenih politika s osvrtom na primijenjene računovodstvene politike za ulaganja imovine za pokriće tehničke, odnosno matematičke pričuve.

2. Podaci koji potkrepljuju stavke prikazane u Izvještaju o financijskom položaju društva, Izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti, Izvještaju o novčanim tokovima i Izvještaju o promjenama kapitala posebno za skupinu životnih i posebno za skupinu neživotnih osiguranja.

3. Podaci o kretanju godišnjeg prinosa na matematičku pričuvu.

4. Podaci o kvoti šteta po vrstama neživotnih osiguranja, kvoti troškova po vrstama neživotnih osiguranja te kombiniranoj kvoti.

5. Podaci o strukturi troškova pribave i troškova uprave (administrativnih troškova) po vrstama osiguranja.

6. Podaci o izračunu kapitala, jamstvenog kapitala i adekvatnosti kapitala sukladno odredbama Zakona o osiguranju, posebno za skupinu životnih osiguranja i posebno za skupinu neživotnih osiguranja, koji sadrže osnovni kapital, dopunski kapital te jamstveni kapital u odnosu na granicu solventnosti.

7. Podaci o strukturi ulaganja imovine za pokriće matematičke, odnosno tehničke pričuve u skladu sa Zakonom o osiguranju i na temelju njega donesenim podzakonskim aktima te usporedbom s iskazanim stanjem tehničke odnosno matematičke pričuve.

8. Podaci o prihodima i troškovima od ulaganja imovine za pokriće tehničke, odnosno matematičke pričuve.

9. Podaci o usklañenosti imovine za pokriće tehničke, odnosno matematičke pričuve s obvezama iz ugovora o osiguranju (temeljem kojih su formirane tehničke odnosno matematičke pričuve).

10. Podaci o stanju i kretanju izvanbilančnih stavki koji sadržavaju: dana jamstva i garancije, akreditive, mjenice, ročnice, (futures), opcije, swapove, ostale terminske poslove (forwards), ostale derivate, ostale izvanbilančne stavke

11.

Ukupan iznos naknada koji za odreñenu financijsku godinu naplaćuje samostalni revizor ili revizorsko društvo za zakonski propisanu reviziju godišnjih financijskih izvještaja, ukupan iznos naknada za druge usluge provjere, ukupan iznos naknada za usluge poreznog savjetovanja te ukupan iznos naknada za druge usluge osim revizorskih.

7.3.6. Nadzorni izvještaji društva za osiguranje/reosiguranje Sukladno Pravilniku o strukturi i sadržaju nadzornih izvještaja društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje (Narodne novine, br. 132/10) društvo za osiguranje, odnosno društvo za reosiguranje dužno je sastavljati sljedeće nadzorne izvještaje:

1. Izvještaj o starosnoj strukturi potraživanja iz neposrednih poslova osiguranja, 2. Izvještaj o starosnoj strukturi dospjele nenaplaćene financijske imovine, 3. Izvještaj o promjenama ispravaka vrijednosti, 4. Izvještaj o prihodima i troškovima ulaganja prema izvoru sredstava, 5. Izvještaj o realiziranim dobicima (gubicima) od ulaganja, 6. Izvještaj o nerealiziranim dobicima (gubicima) od ulaganja, 7. Izvještaj o izvanbilančnim stavkama, 8. Izvještaj o transakcijama s povezanim osobama, 9. Izvještaj o prijedlogu raspodjele dobiti, 10. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (Račun dobiti i gubitka) po vrstama

neživotnih osiguranja, 11. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (Račun dobiti i gubitka) po vrstama životnih

osiguranja, 12. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti (Račun dobiti i gubitka) obveznih osiguranja

u prometu, 13. Izvještaj o valutnoj usklañenosti imovine i obveza Izvještaja o financijskom

položaju (Bilance), 14. Izvještaj o ročnoj usklañenosti imovine i obveza Izvještaja o financijskom

položaju (Bilance).

217

8. REVIZIJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA U ovom poglavlju se obrañuje revizija kreditnih institucija i revizija društava za osiguranje. Sukladno Zakonu o reviziji (NN 146/05, 139/08) kreditne institucije su dužne svoje financijske izvještaje jednom godišnje podvrgnuti revizorskoj ocjeni. Temeljem Odluke o sadržaju revizije u kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 1/09, 75/09) revizijom se smatra revizija godišnjih financijskih izvještaja i revizija za potrebe Hrvatske narodne banke. Glavna skupština kreditne institucije imenuje revizorsko društvo koje će obaviti reviziju godišnjih financijskih izvještaja i reviziju za potrebe Hrvatske narodne banke za poslovnu godinu na koju se revizija odnosi najkasnije do 30. rujna te poslovne godine. Odluku o imenovanju revizorskog društva uprava kreditne institucije dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u roku od osam dana od dana donošenja odluke. Pri dostavljanju te odluke kreditna institucija dužna je izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o visini ukupnih prihoda revizorskog društva ostvarenih u protekloj godini, kao i visini prihoda koje je to revizorsko društvo u protekloj godini ostvarilo obavljanjem revizije te kreditne institucije. Revizorsko društvo dužno je za svaku kreditnu instituciju koja mu je povjerila obavljanje revizije do 31. listopada tekuće godine dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci plan obavljanja revizije za tu godinu, iz kojeg se vide područja poslovanja koja će biti predmet revizije te opis sadržaja planiranog pregleda poslovanja po pojedinim područjima, uz predviñeno trajanje revizije. Nakon provedenih revizijskih postupaka revizorsko društvo, sukladno Zakonu o reviziji i Zakonu o kreditnim institucijama, sastavlja izvješće o obavljenoj reviziji te ga dostavlja upravljačkim strukturama kreditne institucije. U revizorskom izvješću revizorsko društvo je dužno iskazati mišljenje kojim se jasno izražava pružaju li godišnji financijski izvještaji istinit i objektivan prikaz financijskog položaja kreditne institucije u skladu sa Zakonom o računovodstvu, odnosno Meñunarodnim standardima financijskog izvještavanja te o usklañenosti godišnjih izvještaja s godišnjim financijskim izvještajima za istu poslovnu godinu. U roku četiri mjeseca po isteku kalendarske godine kreditna institucija je dužna dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci revizorsko izvješće koje sadržava mišljenje revizora o financijskim izvještajima, zajedno s odlukama skupštine koje se odnose na to izvješće. Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da ocjena revizorskog društva nije dana u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama, podzakonskim aktima donesenim na temelju njega, zakonom kojim se ureñuje revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavljenom supervizijom poslovanja kreditne institucije ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može: a) zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi, odnosno dopuni ili b) odbiti ocjenu i zahtijevati od kreditne institucije da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizorskog društva, a na trošak kreditne institucije. Ako za vrijeme revizije ovlašteni revizor ustanovi povrede zakona i drugih propisa kao i činjenice koje ugrožavaju opstanak kreditne institucije, iste je dužan neodložno proslijediti tijelima kreditne institucije i Hrvatskoj narodnoj banci.

218

U okviru revizije za potrebe Hrvatske narodne banke revizorsko društvo, sukladno Odluci o sadržaju revizije u kreditnim institucijama, daje ocjenu o: 1) pridržavanju pravila o upravljanju rizicima, 2) obavljanju poslova funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklañenosti i funkcije interne revizije, 3) stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom i 4) pravilnosti, točnosti i potpunosti izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci. Isto revizorsko društvo može obavljati reviziju financijskih izvještaja odreñene kreditne institucije najviše za sedam uzastopnih godina. Isto revizorsko društvo ne može obavljati reviziju financijskih izvještaja kreditne institucije ako je u godini za koju su sastavljeni financijski izvještaji istoj kreditnoj instituciji pružalo usluge iz područja financija, računovodstva, interne revizije, procjenjivanja vrijednosti kreditne institucije, njezine imovine i obveza, poreznoga i ostaloga poslovnog savjetovanja te obavljala za nju poslove sudskog vještačenja. Za obavljanje interne revizije kreditna institucija mora zaposliti najmanje jednu osobu sa zvanjem revizora ili internog revizora stečenim u skladu sa zakonom kojim se ureñuje revizija. Kreditne institucije ove poslove mogu, uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke, povjeriti revizorskom društvu ili jednoj ili više osoba koje nisu u radnom odnosu s tom institucijom. Sukladno Zakonu o reviziji financijski izvještaji društava za osiguranje jednom godišnje podliježu obvezi revizije. Financijske izvještaje društava za osiguranje moraju revidirati ovlašteni revizori, a isto revizorsko društvo može u istom društvu za osiguranje uzastopno obaviti najviše četiri revizije financijskih izvještaja. Revizorski pregled društva za osiguranje obavlja se sukladno Zakonu o reviziji, Zakonu o osiguranju, Meñunarodnim standardima financijskog izvještavanja te pravilima revizijske struke, poštujući kodeks profesionalne etike revizora. Revizorsko društvo obvezno je dati mišljenje o tome jesu li financijski izvještaji društva za osiguranje sastavljeni sukladno propisima i standardima struke, a revizorsko izvješće sadržava mišljenje o financijskim izvještajima, ali i o dopunskim izvještajima (Zakon o osiguranju, čl. 154. st. 1.). U postupku revizije ovlašteni revizori ispituju i daju mišljenje, odnosno ocjenu o: 1) bilanci, 2) računu dobiti i gubitka, 3) promjenama u kapitalu, 4) novčanom toku, 5) stanju i promjenama tehničkih pričuva osiguranja, 6) stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće, 7) stanju i strukturi ulaganja imovine za pokriće matematičke pričuve kojom upravlja društvo za osiguranje, 8) poštovanju pravila o ograničavanju rizika, 9) djelovanju interne revizije, 10) načinu voñenja poslovnih knjiga, 11) kvaliteti informatičkog sustava u društvu za osiguranje sukladno meñunarodno priznatim standardima za reviziju informacijskih sustava, 12) ispravnosti i potpunosti obavijesti i izvješća nadzornom tijelu, 13) vrednovanju bilančnih i izvanbilančnih stavki i računovodstvenih politika. Tijekom obavljanja revizije, revizorska društva obvezna su odmah obavijestiti nadzorno tijelo o svakoj uočenoj činjenici koja predstavlja: a) teže kršenje zakona, propisa ili odredbi na temelju kojih je izdano odobrenje za rad društva za osiguranje, b) težu prijevaru ili pronevjeru, c) materijalno značajnu promjenu financijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim financijskim izvještajima, d) teže kršenje internih

219

akata društva za osiguranje, kao i e) ostalim činjenicama i okolnostima koje mogu ugroziti daljnje poslovanje društva za osiguranje. Društvo za osiguranje dužno je, sukladno odredbama Zakona o osiguranju, nadzornom tijelu dostaviti financijske izvještaje u roku od petnaest dana nakon datuma izdavanja izvješća revizora o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvještaji sastavljaju. Zakon o osiguranju propisuje obvezu ustrojavanja interne revizije u društvima za osiguranje. Interna revizija je nadzorna aktivnost utemeljena unutar društva za osiguranje i oblikovana na način da unapreñuje poslovanje društva za osiguranje. Interna revizija se obavlja sukladno Hrvatskim standardima interne revizije, kodeksu strukovne etike internih revizora te pravilima djelovanja interne revizije. Za obavljanje interne revizije društvo za osiguranje mora zaposliti najmanje jednu osobu sa zvanjem ovlaštenog revizora ili ovlaštenog internog revizora. Izvješće o obavljenoj internoj reviziji se dostavlja upravi i nadzornom odboru društva za osiguranje, a sadržava: a) popis obavljenih internih revizija, b) ocjenu rada sustava internih kontrola, nezakonitosti i nepravilnosti uočene tijekom obavljanja interne revizije, c) prijedloge mjera za njihovo poboljšanje kao i d) poduzete aktivnosti u svezi s danim preporukama. Revidiranje financijskih izvještaja u funkciji je stvaranja trajnog povjerenja svih zainteresiranih (posebice ulagača) u računovodstvene i financijske informacije financijskih institucija.

220

9. KOMISIONI I MANDATNI POSLOVI Kreditna institucija može obavljati poslove:

a) u svoje ime i za svoj račun, b) u svoje ime, a za račun drugih osoba (komisioni poslovi), odnosno c) u ime i za račun drugih osoba (mandatni poslovi).

Kod komisionih poslova komisionar (kreditna institucija) obvezuje se da za naknadu (proviziju) obavi u svoje ime, a za račun klijenta jedan ili više poslova. Kod mandatnih poslova nalogoprimac (kreditna institucija) obvezuje se da u ime i za račun nalogodavca obavi jedan ili više poslova.

Izmeñu komisionih i mandatnih poslova postoji bitna razlika, koja se prije svega ogleda u različitom stupnju rizika kojem se kreditna institucija izlaže obavljajući navedene poslove. Kod komisionih poslova kreditna institucija snosi rizik, što nije slučaj kod mandatnih poslova. Zbog toga se komisioni poslovi iskazuju u bilanci kreditne institucije, za razliku od mandatnih poslova koji se iskazuju u odvojenom (posebnom) knjigovodstvu (knjigovodstvu mandatnih poslova, dakle, izvan knjigovodstva kreditne institucije). U kontnom planu, kojeg je propisala Hrvatska narodna banka, nisu propisani računi za voñenje knjigovodstva mandatnih poslova te kreditne institucije same trebaju sačiniti raspored računa za evidenciju tih poslova. Kreditna institucija se može opredijeliti da primijeni:

� kontni plan za banke, što ga je propisala Hrvatska narodna banka, uz prilagodbu specifičnostima mandatnih poslova, (te)

� poseban kontni plan u kojem će sama izvršiti raspored računa prema vlastitom nahoñenju.

Bez obzira za koju varijantu će se kreditna institucija opredijeliti analitičko knjigovodstvo mandatnih poslova treba osigurati podatke o promjenama u pogledu:

� izvora sredstava po nalogodavcima, � novčanih sredstava po nalogodavcima, � plasmana po korisnicima (dužnicima) i nalogodavcima (porijeklu izvora), � kamate na plasmane po korisnicima (dužnicima) i nalogodavcima (kojima

kamata pripada), (i) � provizije koja za obavljenu uslugu pripada nalogoprimcu (kreditnoj instituciji).

Zadaća knjigovodstva mandatnih poslova svodi se na osiguravanje podataka o aktivnim i pasivnim bilančnim pozicijama, uključujući i promjene na računu novčanih sredstava, odnosno na žiro računu (kojem u knjigovodstvu kreditne institucije odgovara račun 818-Depoziti po poslovima u ime i za račun trećih strana).

221

10. FINANCIJSKE INSTITUCIJE I POREZNI PROPISI Odredbe Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak jednako se primjenjuju na financijske institucije kao i na ostala trgovačka društva. Glede Zakona o porezu na dodanu vrijednost treba istaknuti kako je financijskim institucijama do 31. prosinca 2009. porezni status bio institucionalno odreñen. To znači da su financijske institucije bile osloboñene plaćanja poreza na dodanu vrijednost za cjelokupnu djelatnost i nisu mogle biti obveznici poreza na dodanu vrijednost. Sukladno čl. 11.a Zakona o porezu na dodanu vrijednost, od 1. siječnja 2010. na usluge koje pružaju financijske institucije primjenjuje se, za razliku od dosadašnjeg institucijskog, funkcijsko načelo oporezivanja pa su usluge – koje se u nastavku navode – osloboñene plaćanja poreza na dodanu vrijednost bez obzira tko te usluge obavlja. Dakle, porez na dodanu vrijednost se ne plaća na:

� transakcije u okviru djelatnosti osiguranja i reosiguranja, uključujući povezane usluge što ih obavljaju posrednici i zastupnici u osiguranju (procjena štete ne smatra se uslugom osloboñenom plaćanja poreza na dodanu vrijednost),

� odobravanje i ugovaranje kredita te upravljanje kreditom od strane osobe koja ga odobrava (upravljanje kreditom se odnosi na usluge voñenja evidencije kredita, dogovaranja i praćenja otplate kredita i sl.),

� ugovaranje kreditnih garancija i svih drugih poslova po kreditnim garancijama ili kojemu drugom osiguranju novca te upravljanje kreditnim garancijama, kada to čini osoba koja odobrava kredit (garancijom se ne smatra, primjerice, predaja imovine u svrhu osiguranja pokrića dugovanja koje ne proizlazi iz odobrenja kredita),

� transakcije, uključujući i posredovanje u vezi s depozitima, voñenjem štednih, tekućih i žiro računa za klijente, plaćanjima, transferima, čekovima i drugim instrumentima plaćanja, osim naplate duga (Isporukom u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost ne smatra se ako poduzetnik ustupi ili prenese potraživanje nastalo iz isporuka dobara i usluga drugom poduzetniku radi naplate, tako da naknada za uslugu naplate potraživanja podliježe plaćanju poreza na dodanu vrijednost. Uslugama povezanim s transakcijama ne smatra se najam i održavanje terminala i drugih ureñaja za obradu kartičnih plaćanja, postavljanje i održavanje bankomata, čuvanje i pohrana novčanih sredstava te najam sefova, zaštićenog prostora i lokacija.),

� transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, uz iznimku kolekcionarskih predmeta odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala te novčanica koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanica od numizmatičkog interesa (usluge zaprimanja, obrade, sortiranja, zamjena oštećenih novčanica ili kovanica, izdavanja i opskrbe gotovim novcem osloboñene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost, osim usluga kurirske dostave i sigurnog prijevoza),

� transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama, vrijednosnim papirima i drugim financijskim instrumentima prema posebnim propisima, osim dokumenata kojima se utvrñuju odreñena prava na nekretninama (investicijsko savjetovanje i upravljanje portfeljem vrijednosnih papira i drugih financijskih

222

instrumenata te njihova pohrana i čuvanje nije osloboñeno plaćanja poreza na dodanu vrijednost), te

� usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima koje obavljaju društva za upravljanje investicijskim fondovima (osloboñenje se odnosi na upravljanje zatvorenim i otvorenim investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima te fondovima osnovanim po posebnim propisima, dok se osloboñenje plaćanja poreza na dodanu vrijednost ne odnosi na vanjski nadzor fonda, promidžbu i upravljanje općim troškovima fonda te razvoj sustava, kao što je planiranje i primjena nove tehnologije, značajnija unaprjeñenja postojećih sustava i održavanje sustava, te usluge koje se odnose na zakonitost poslovanja).

223

ZAKLJUČAK Prethodno, na krajnje sažet način, interpretirano gradivo predstavlja samo pokušaj buñenja dodatnog interesa kod studenata za izučavanjem računovodstva financijskih institucija. Cilj ove skripte je potaknuti buduće stručnjake iz područja ekonomije na ozbiljnije bavljenje tom problematikom. Budući da računovostvo kao profesija dobiva sve više na važnosti u svim trgovačkim društvima, logično je da se računovodstvu financijskih institucija mora pridavati veće značenje – tim prije što se najveći dio transakcija koje se svakodnevno obavljaju u financijskim institucijama temelji na korištenju znanja iz područja računovodstva financijskih institucija. Razumijevanje računovodstva financijskih institucija bitna je pretpostavka za uspješno obavljanje poslova u bankama, ali i drugim financijskim institucijama (kreditnim unijama, osiguravajućim društvima, ...).

224

LITERATURA

a) Knjige

- Barbaroša, N. et al., Računovodstvo banaka, TEB - Poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb, 2000. - Belak, V., Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & Partneri, 2006. - Filipović, I., Revizija, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2009. - Gregurek, M., Vidaković, N., Bankarsko poslovanje, RRiF plus d.o.o., Zagreb, 2011. - Mićin, K., Računovodstvo osiguravajućih društava, Hasibo d.o.o., Zagreb, 2008.

b) Zakoni, pravilnici, odluke

- Odluka o kontnom planu za banke, Narodne novine, br. 115/03, 39/04, 29/06. - Odluka o adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija, Narodne novine, br. 1/09, 75/09, 2/10. - Odluka o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija, Narodne novine, br. 1/09, 75/09, 2/10. - Odluka o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja banaka, Narodne novine, br. 62/08. - Odluka o nadzornim izvještajima kreditnih institucija, Narodne novine, br. 35/10, 81/10, 146/10, 68/11. - Odluka o sadržaju revizije u kreditnim institucijama, Narodne novine, br. 1/09, 75/09. - Odluka o kontnom planu za kreditne unije, Narodne novine, br. 71/07. - Odluka o financijskim izvještajima kreditnih unija, Narodne novine, br. 71/07,

75/07. - Odluka o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja kreditnih unija,

Narodne novine, br. 32/09. - Odluka o nadzornim izvještajima kreditnih unija, Narodne novine, br. 71/07, 51/09. - Odluka o upravljanju rizikom likvidnosti kreditnih unija, Narodne novine, br. 71/07. - Odluka o stopi solventnosti kreditnih unija, Narodne novine, br. 71/07, 51/09. - Odluka o obliku i načinu voñenja upisnika članova kreditne unije, Narodne novine, br. 71/07. - Odluka o kontnom planu društava za osiguranje i reosiguranje, Narodne novine, br. 61/07. - Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje, Narodne novine, br. 132/10. - Pravilnik o strukturi i sadržaju nadzornih izvještaja društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje, Narodne novine, br. 132/10. - Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine, br. 149/09, 89/11. - Zakon o kreditnim institucijama, Narodne novine, br. 117/08, 74/09, 153/09. - Zakon o kreditnim unijama, Narodne novine, br. 141/06, 25/09, 90/11. - Zakon o osiguranju, Narodne novine, br. 151/05, 87/08, 82/09. - Zakon o osiguranju depozita, Narodne novine, br. 177/04, 119/08, 153/09. - Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine, br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09. - Zakon o računovodstvu, Narodne novine, br. 109/07. - Zakon o reviziji, Narodne novine, br. 146/05, 139/08.

Documents

RFI Skripta 2011