GRUPA “A”GRUPA “B”GRUPA “C”GRUPA “D”GRUPA “E”GRUPA “F”GRUPA “G”GRUPA “H”

Kratka pitanja iz predmeta „Rukovanje teretom I“ koja služe kao ispomoć za pripremu ispita. Pitanja su rađena su u skladu sa STCW 95 Reg.11/2 i STCW 95 Reg.11/3.

1. Što je to KG i koja je njegova uloga?KG - visina sistemnog tezista iznad kobilice odredjuje se na brodu, računom centracije prema izrazu KG=Vm/ D, a ovisi o rasporedu tezina na brodu.

2. Što je to hidrometar, densimetar, psihrometar i zašto se koriste?

Densimetar je sprava za mjerenje saliniteta morske vode.

Hidrometar i Psihrometar (mogu biti ručni, digitalni i aspiracioni) sprave za mjerenje količine vlage u nzraku.

3. Koje su to dvije uobičajene metode mjerenje gustoće morske vode? Mjerenje gustoće ima dvije metode i to kao prva i uobičajena sa hidrometrom i/ili densimetrom i druga S.G. Level (engl. Specify Gravity Level).

4. Ako je kut nagiba broda manji od 12 stupnjeva, koja je jednadžba za GZ (GH). Nacrtaj skicu?

Kod malih kuteva nagoba (Angles of Heel): GZ = MG •sinӨ

5. Ako je kut nagiba broda veći od 12 stupnjeva, koja je jednadžba za GZ (GH). Nacrtaj skicu?

Kod malih kuteva nagoba (Angles of Heel): KF – oznaka za vrijednost „S“

GZ=KF-KC GZ=KF-KGsinӨ → GZ = S-KGsinӨ

6. Koja je formula za izračun TPC i MCTC za brod u slanoj vodi?

Kada brod pluta u morskoj vodi TPC se pronalazi po formuli:

ili kada pluta u tekučini neke druge gustoće različite od gustoće morske vode:

Kada brod pluta u morskoj vodi MCTC se pronalazi po formuli:

7. Prikaži dvije formule za izračun metacentra, KM?

KM= KB+ BM KM= KG+ GM

8. Kako slobodne površine mogu utjecati na smanjenje stabiliteta broda?

9. Što je to KB i koja je njegova uloga?KB - udaljenost kobilice od težište istisnine. Izračunava ga brodogradilište, a njegovu vrijednost daju nam na brodu u obliku tablica u koje se ulaze sa srednjim gazom broda. KB povečava se gazom broda dok se BM smanjuje.

10. Nacrtaj skicu i uz pomoć skice objasni LOA i LBP.

LOA - duljina preko svega je duljina mjerena između dva okomita pravca koji prolaze kroz krajnje točke broda na pramcu i krmi, u što je uključen gumeni profil i ugrađena oprema ali bez vanjskog kormila.

LBP - duljina između okomica. Služi za pojedine hidrostatičke proračune i za dimenzioniranje elementa trupa prema pravilima klasifikacijskih društava.

11. Što su to krivulje stabiliteta i zašto služe, skiciraj izgled krivulje szabiliteta i upiši/označi glavne vrijednosti?

Za potpunu procjenu stabilnosti broda, uz početnu metacentarsku visinu važno je poznavati i krivulju stabiliteta broda. Krivulja stabiliteta broda odgovara samo jednom deplasmanu. Iz krivulje stabiliteta očitavamo vrijednosti poluga GZ(GH) za sve kuteve nagiba broda, a pored toga iz iste možemo vidjeti i izračunati koliko nam iznosi rezerva dinamičkog stabiliteta broda pri različitim kutevima nagiba.

12. Dodavanje (ukrcaj) težina na brod obično uzrokuje dvije promjene. Koje su to promjene?Promjenu gaza broda, a time i promjenu podvodnog dijela broda to jest položaj težišta uzgona „B“, i promjenu težišta svih težina na brodu to jest položaj težišta siszema „G“. Ovo izravno utječe na promjenu sztabiliteta broda to jest promjenu metacentarske visine (MG) ognosno promjenu poluge stabiliteta (GH).

13. Što su to hidrostatske krivulje i zašto se one koriste na brodu?Geometrijske karaktaristike brodske forme na bilo kojem gazu mogu se prikazati grafički kao funkcija gaza. Zbog praktične primjene crtež krivulja mora biti dovoljno velik da bi očitavanje iz dijagrama bilo dovoljno točno. Kod crtanja se mora paziti da sve krivulje budu nacrtane u mjerilu koje omogućava da sve stanu u granice formata, ali da broj različitih mjerila bude čim manji.Hidrostatičke krivulje

krivulje istisnine i položaja težišta krivulja površine WL, težišta i momenata tromosti Koeficijenti forme Skala nosivosti Skala istisnine, nosivosti, zagažaja i jediničnog trima

14. Koja je minimalna dozvoljena vrijednost GZ (GH) za poprečni GM, MG i opseg statičkog stabiliteta?- Ispravljena metacentarska visina ne smije biti manja od 0.3 metra.- Kut opsega statičkog stabiliteta ne smije biti manji od 60˚.- Najviša vrijednost poluge statičkog stabiliteta (GH) ne smije nastati prije 35˚ bočnog nagiba broda.- Poluga statičkog stabiliteta (GH) kod kuta 30˚ bočnog nagiba ne smije biti manja od 0.20 m.- Poluga statičkog stabliteta (GH) kod 20° bočnog nagiba ne smije biti manja od 0,14 m.

15. Navedi tri načina kojim se krajnji gazovi broda mogu promijeniti?Dodavanje, oduzimanje i premještaj težina na brodu.

16. Zašto se koristi skala nosivosti?Skala nosivosti daje podatke o:

1. Gaz (m)2. Nadvođe (m)3. nadvođe (ft)4. Istisnina u slatkoj vodi (t)5. Istisnina u morskoj vodi (t)6. Gaz (ft)7. Nosivost u slatkoj vodi (t)8. nosivost u morskoj vodi (t)9. Jedinični zagažaj (t/cm)10. Jedinični zagažaj u LT/in)11. Jedinični moment trima (tm/m)

17. Objasni pojmove:posredna nosivost, korisna nosivost, konstanta

18. Što je to Dijagramni list i koji se sve podaci iz njega mogu izčitati?Dijagramnog lista prikazuje grafički sve hidrostatičke krivulje kao funkcije gaza. Dijagramni list se može crtati neovisno ili preko nacrta Bonjeanovih krivulja. Dijagramni list se redovito računa i crta za brod na ravnoj kobilici, međutim je za praktični rad ponekad potrebno napraviti još nekoliko dijagramnih listova za različite trimove.Iz Dijagramnog lista isčitavamp sljedeće podatke: Volumen na rebrima• Volumen s privjescima• Istisnina s privjescima u morskoj vodi• Položaj težišta istisnine po visini• Visina poprečnog metacentra (ili metacentarski radius)• Visina uzdužnog metacentra (ili metacentarski radius)• Poprečni moment inercije vodne linije• Uzdužni moment inercije vodne linije• Površina vodnih linija• Jedinični zagažaj (količina tereta koja se mora ukrcati da bi gaz porasao za 1 cm)• Oplakana površina (ponekad)• Položaj težišta istisnine po duljini• Položaj težišta vodne linije po duljini• Jedinični moment trima (moment potreban za postizanje trima od 1 m, 1 cm ili 1°)• Blok koeficijent• Uzdužni prizmatički koeficijent• Vertikalni prizmatički koeficijent• Koeficijent najvećeg rebra• Koeficijent vodne linije

19. Nacrtaj (skiciraj) kako se na bokovima broda određuju oznake – Oznake nadvođa: Oznaka Summer (S)Oznaka Winter (W)Oznaka Tropical (T)Oznaka Fresh (F)Oznaka Tropical Fresh (TF)Oznaka Winter North Atlantic (WNA)

Oznaka Summer (S) je glavna polazna oznaka od koje se proračunavaju sve ostale. Položaj oznake Summer Izračunava se prema pravilima Load Line Rules, a ovisi o mnogim čimbenicima kao što su:dužina broda, vrsta broda, veličina, vrsta i broj nadgrađa, skok, visina pramca (kaštel) i td. Vodoravna crta koja prolazi krugom poklapa se s linijom S (summer).Tako skok palube tj nadvišenje krajnjih pramčanih i krmenih dijelova palube nad visinom palube u sredini broda osigurava brodu u plovidbi kod posrtanja i poniranja veći uzgon. To je razlog zbog kojega je redovito nadvođe na krajevima broda više nego na sredini. Povišenje skoka palube standardno je i propisano je međunarodnim konvencijama.

Oznaka Winter (W) pomaknuta je niže (manji gaz) za 1/48 ljetnog gaza.Oznaka Tropical (T) pomaknuta je iznad (veći gaz) za 1/48 ljetnog gaza.Oznaka Fresh (F) pomaknuta je iznad oznake S za vrijednost koja se proračunava po formuli

Gdje D predstavlja deplasman, a TPC tone po centimetru zagažaja na ljetnom gazu.Oznaka Tropical Fresh (TF) pomaknuta je iznad oznake T za vrijednost koja se proračunava po formuli

Oznaka Winter North Atlantic (WNA) imaju brodovi koji su kraći od 100 metara kada plove u području sjevernog Atlantika u zimi. Ova se crta postavlja 50 mmilimetara ispod crte winter (W).

20. Što je to nadvođe i u čemu je njegova važnost?

Nadvođe je razmak između palube i razine mora. Visina nadvođa za pojedine veličine i vrste brodova određuje se temeljem odredbi Međunarodne konvencije o teretnim vodenim linijama – London 1966. Nadvođe na sredini broda povezano je s rezervnom istisnine, tj. postoji potencijalni višak uzgona iznad one koja je upotrijebljena za ostvarenje plovnosti broda prema Arhimedovom zakonu. Ta rezarva uzgona je važna za plovidbu na valovitom moru kao i u slučaju oštećenja broda i prodora vode u brod.

21. Nacrtaj (skiciraj) oznake nadvođa za brodove koji prijevoz drvo na palubi Kako se na bokovima broda određuju oznake – oznake nadvođa?Oznaka Summer Timber (LS – Timber Summer)Oznaka Winter Timber (LW – Timber Winter)Oznaka Tropical Timber (LT – Timber Tropical)Oznaka Timber Fresh (LF – Timber Fresh)Oznaka Timber Tropical Fresh (LTF – Timber Tropical Fresh)

Oznaka Timber Winter North Atlantic (LWNA – Timber Winter North Atlantic)

Ovu oznaku dobivaju bfrodovi, pod uvjetom da ispunjavaju neke uvjete. Jedan od uvjeta je da brodmora imati pramčani kaštel dužine najmanje 0,07 (7%) dužine broda, a ne niži od standardne visine,koji iznosi 1,8m za brodove 75m ili manje, i 2,3m za brodove 125m i veće. Krmeni kaštel za brodoveveće od 100m. Slovo “L” kao prefiks na oznakama nadvođa dodaje se za nadvođe koje se odnosi kodprijevoz drva tim brodovima.Oznaka Summer Timber (LS – Timber Summer) dobije se iz tablica pravila konvencije o nadvođuOznaka Winter Timber (LW – Timber Winter) postavlja se ispod LS za 1/36 gaza na toj oznakiOznaka Tropical Timber (LT – Timber Tropical) postavlja se 1/48 LS gaza iznad oznake LSOznaka Timber Fresh (LF – Timber Fresh) i Timber Tropical Fresh (LTF – Timber Tropical Fresh) izračunava se na slični način kao i kod Fresh (F) i Tropical Fresh (TF) po formuli

Oznaka Timber Winter North Atlantic (LWNA – Timber Winter North Atlantic) postavlja se u istoj razini s oznakom Winter North Atlantic (WNA).

22. Nacrtaj (skiciraj) komplet oznake nadvođa sa njihovim dimenzijama?

23. Što znače moment „statičkog stabiliteta“ i moment „dinamičkog stabiliteta“?

Moment statičkog stabiliteta – Moment koji pokušava vratiti brod u uspravan položaj kada je on nagnut. Ovaj moment je pozitivan kada ima tendenciju da uspravlja brod, a negativan kada sve više naginje brod dok ga ne prevrne.

Moment statičkog stabiliteta = D x GZ

Moment dinamičkog stabiliteta –

Kada je brod uspravan vertikalna udaljenost između težišta gravitavije i težišta uzgona je BG. Kada se brod nagne za određeni kut nagiba Ө, B se pomiće u B1 , pa vertikalna udaljenost postaje B1Z (B1Z -BC)

Moment dinamičkog stabiliteta kod kuta nagiba Ө = D (B1Z - BG).

24. Koja je formula gubitka MG kao posljedica slobodnih površina u djelomično napunjenom tanku?

25. Što su to „Bonjean curves“ i u koju svrhu se one na brodu koriste?

Bonjeanove krivulje su grafički prikaz geometrijskih karakteristika rebara kao funkcija gaza, u rasponu od prve točke na kobilici do zadnje točke na palubi. Upotreba Bonjeanovih krivulja (ili tablica) je dio proračuna geometrijskih karakteristika broda na zadanoj vodnoj liniji.

26. Objasni što je to čučanj (engl. „Squat“) broda, a što „Bank Effect“?

27. Objasni što uzrokuje Progib trupa (engl. Sagging), te prikaži način njegova izračuna na osnovi očitanih gazova broda?Izračun Sagg. vrši se na sljedeći način:

SAGGING - Kod deformacije tipa "sagging" događa se suprotno, paluba je izvrgnuta tlačnim, a kobilica vlačnim silama. Zahvaljujući kobilici podvodni dio broda je čvršći od palube koja je ionako oslabljena palubnim otvorima, grotlima. Iako su dijelovi palube oko grotala pojačani, smatraju se najslabijim dijelom broda.

Inače palubna konstrukcija bolje odolijeva naprezanjima na vlak nego na tlak, što znači da je blagi “hogging" uvijek poželjniji od "sagginga".

Ako je < → Sagging, te se MofM računa kako slijedi:

ili

28. Objasni što uzrokuje Pregib trupa (engl. Hogging), te prikaži način njegova izračuna na osnovi očitanih gazova broda?Izračun Hogg. vrši se na sljedeći način:

HOGGING - Višak masa na krajevima, i višak uzgona na sredini stvaraju moment koji teži savijanju broda sredinom prema gore dovodeći do pojave pregiba HOGGING. Kod deformacija tipa "hogging" paluba broda je izvrgnuta vlačnim silama (Tension), a kobilica tlačnim silama (Compression).

Inače palubna konstrukcija bolje odolijeva naprezanjima na vlak nego na tlak, što znači da je blagi “hogging" uvijek poželjniji od "sagginga".

Ako je > → Hogging, te se MofM računa kako slijedi:

ili 29. Objasni što je to MofM ili Quoter Mean of Mean (Q.M.O.M.), te prikaži algoritamski način njegova izračuna na

osnovi očitanih gazova broda?

(“Četvrtinski srednji gaz – engl. ”Quater Mean of Means - Q.M.O.M.) .

Srednji pramčani Srednji krmeni Srednji središnji

30.

30. Napiši formulu za izravan izraču gaza MofM (Q.M.O.M.) formulam za profilirane brodove i za „Box-shaped“ brodove?

Za profilirane brodove: Za Box-shaped brodove:

31. Kojim se slovima označava metacentarska visina, za koje kuteve nagiba je metacentarska visina mjerilo stabiliteta i zašto?

32. Objasnite izraz sinhronizirano ljuljanje (engl.„Synchronous Rolling“, te opiši opasnosti koje iz toga proistjeću?

33. Navedi postupke koji se trebaju poduzeti kada je jasno da brod može očekivati sinhronizirano ljuljanje?

34. Što je to parametročko ljuljanje?Termin parametrično ljuljanje se koristi za opisivanje fenomena jakog, nestabilnog pokreta ljuljanja koji nastaje kada valovi brodu dolaze s krme ili s pramca. Zbog svoje nasilne prirode, velika ubrzanja povezana s pojavom parametričnog ljuljanja uzrokoju zabrinutost za sigurnost kontejnerskih brodova. Moguće posljedice su gubitak kontejnera, kvar strojeva, strukturna oštećenja ili čak prevrtanje broda. Parametrično ljuljanje je ''granični'' fenomen. To znači da se treba ostvariti kombinacija prirodnih, operacijskih i dizajnerskih parametara da bi se ovaj fenomen desio. To su:

- brod bi trebao ploviti s malim pramčanim kutom na smjer nadmoćnog vala(kada val dolazi s krme ili s pramca)- dužina vala bi bila usporediva s dužinom broda- visina vala bi bila velika- karakteristika prigušenja ljuljanja broda bi bila mala

Parametarska rezonanca valjanja-dinamičko proširenje valjanja, uzrokovano periodičnim promjenama brodskog stabiliteta u longitudinalnim valovima.Stabilnost u longitudinalnim valovima-povećanje stabiliteta u valnom dolu i smanjenje stabiliteta na brijegu vala, uzrokovani time što se brod nalazi u dolazećem ili prevaljenom moru.Ako se pojavi nepoželjna frekvencija između perioda nailaska vala i perioda prirodnog, ili duplog prirodnog ljuljanja broda onda se može pojaviti parametrično ljuljanje.

35. „Seasonal Allowances“ ovisi o tri kriterija. Koja su to kriterija?

Dužina broda, visina nadvođe, kategorija plovidbe.

36. Da li poprečne pregrade smanjuju utjecaj slobodnih površina?

37. Objasni zašto nakrcani brod na istom gazu, a na različitim putovanjima može imati različit period ljuljanja?

38. Opišite različite karakteristike ljuljanja broda u kondiciji mekanog (engl. Tender) i ljuljanja broda u kondiciji krutog (engl. Stiff) broda?

39. Skiciraj krivulju GZ (GH) za brod sa malom negativnom GM i objasni?

Kad su teretni brodovi prazni i bez vodenog balasta, sa drvom na palubi, često imaju negativan početni stabilitet (negativna vrijednost poluge GH) sve do kula naginjanja 10 stupnjeva i više. Međutim, kad se ovi brodovi malo više nagnu, zbog većeg volumena nadvodnog dijela nad vodenom linijom brodovi panovo dobiju pozitivan stabilitet do prilično velikog kuta naginjanja. Stoga krivulja stabiliteta tih brodova izgleda kako to pokazuje gornja slika.Putnički brodovi s relativno visokim nadvodnim dijelom često imaju vrlo umjeren početni stabilitet (MG = 0,35 - 0,45 m) zbog laganog ljuljanja broda, kako bi se putnicima omogučilo što udobnije putovanje. U tom slučaju krivalja je stabiliteta na početku ulegnuta, a kasnije, kada stabilitet oblika postane veći, stabilitet broda se osjetno poboljša i brod postanepotpuno siguran za plovidbu, sposoban da izdrži i mnogo veća naginjanja.Kod brodova s većom nadvodnom visinom i većim volumenom nadvodnog dijela, npr. kod jahti i velikih putničkih brodova, a od ratnih brodova kod krstarica i razarača, moment stabiliteta često raste do kuta naginjanja 50-60 stupnjeva, a trajnost stabiliteta do 80 iii cak do 90 stupnjeva naginjanja.

40. Nabroji i objasni koje vrste stabiliteta imamo, nacrtaj krivulje i označi?.............................................

Statički stabilitet

Svaki trgovački i ratni brad kod koga je težište sisteme G ispod metacentra M nalazi u stabilnoj ravnoteži. Kada se takav brod pod utjecajem vanjskih sila nagne za kut ϕ, njegovo se težiste istisnine pomakne na stranu naginjanja i pojavi se uspravljujući moment izražen umnoškom težine broda D i poluge GH. Taj se moment zove moment statičkog stabiliteta, a izraiava se formulom D·GH odnosno D· MG sinϕ.

Dinamički stabilitetTo znači da se za ponovno vračanje broda u ravan položaj mora izvršiti neki rad. Taj se rad zove rad stabiliteta ili dinamički stabilitet. Međutim, da bi se zaustavilo naginjanje broda, potrebno je da rad sila koje uspravljaju brod bude jednak radu sila koje ga naginju. Budući da je dinamicki stabilitet broda rad, dakle umnožak sile i poluge, njegova se vrijednost izražava u metar-tonama (mt) ili kilogrammetrima (kgm).Brod se pod utjecajem vanjskih sila (vjetar i valovi) naginje i pri tom prikuplja energiju potrebnu da se vrati u ravan položaj. Međutim, ako je statički moment naginjanja veći od največeg momenta ispravljanja, dakle veći od dinamičkog stabiliteta, brod će se prevrnuti.

Stabilitet forme ili stabilitet oblika (Atwood-ova jednadžba stabiliteta)Veličina poluge stabiliteta GH zavisi od položaja težišta sistema G po visini broda, što znači da zavisi od rasporeda težina na brodu i od premještanja težišta istisnine B, a to opet znači da zavisi i od oblika brada.Da bi se visina BG što više smanjila, treba ili spustititežište sistema ili podići težište istisnine. Zbog toga je kod malih brodova i jedrenjaka glavno rebro zaoštreno. Zbog istog razloga teretni brodovi kad plove prazni. Upotrebljavaju voedni balast (plovidba u balastu).

41. Za koje kuteve nagiba je poluga stabiliteta GH mjerilo stabilnosti, i zašto?

42. Opišite karakteristike ljuljanja za sa malom negativnom MG?43. (a) Navedite formulu kojom se određuje gubitak GM kao posljedica slobodnih površina tekućine unutar tanka ?

(b) Objasnite gubitak poprečnog GM kao posljedica djelomično napunjenog tanka (engl. Slack), kada je takav tank jednako podijeljen kako je navedeno u sljedećim situacijama:

i. Uzdužnom pregradom;ii. Poprečnom pregradom

44. Objasni, uz pomoć skice, svaki od sljedećih termina:1. Poprečni metacentar (engl. transverse metacentre);2. Početna metacentarska visina (engl. initial metacentric height);

3. Poluga stabiliteta (engl. righting lever);4. Moment uspravljanja (engl. righting moment).

45. Objasni, uz pomoć skice, svaki od sljedećih termina stabiliteta broda:i. Metacentar (engl. metacentre):

ii. BM;iii. Metacentarska visina (engl. metacentric height);iv. Vertikalni centar gravitacije (engl. vertical centre of gravity);v. Moment uspravljanja (engl. righting moment).

46. Koristeći skicu objasni i prikaži brod u jednom od sljedećih stanje:i. Stabilna ravnoteža (engl. stable equilibrium);

ii. Nestabilna ravnoteža (engl. unstable equilibrium)iii. Indiferentna ravnoteža

brod je STABILAN ako se M nalazi iznad Gkod STABILNOG broda Mst = + (Mst = + STABILAN BROD)

brod je INDIFERENTAN kada su M i G u istoj točkikod INDIFERENTNOG broda Mst = 0 (Mst = 0 INDIFERENTAN)

brod je LABILAN ako se M nalazi ispod Gkod LABILNOG broda Mst = - (Mst = - LABILAN)

47. Nabriji tri metode smanjenje utjecaja slobodnih površina. Ugradnja fiksne ili pomočne ljuljne kobilice, Ugradnja gravitacionih protuljuljnih tankova i Ugradnja stabilizatora ljuljanja

48. Nacrtaj uzdužni profil broda i presjek glavnog rebra na sredini brod. Na crtežima jasno naznači sljedeće pozicije:LBP, LOA i sredinu broda.Gaz (Draft) moulded i nadvođe (engl. Freeboard).Glavnu palubu, te pramčano i krmeni kaštel.Bulbasti pramac (engl. „Bulbous bow“).

49. Opiši uz pomoć skice sljedeće termine:i. ullage;

ii. sounding;iii. ullage plug;iv. sounding pad (striker plate).

50. Opiši što je to TPC i MCTC i objasni njegovu svrhu korištenja na brodu?

TONE PO CENTIMETRU Težina koja treba biti iskrcana ili ukrcana da bi se srednji gaz brodaURONUĆE promijenio za 1 cm(TONNES PER CENTIMETRE IMMERSION (TPC))

MOMENT PROMJENE Moment težine (težina x udaljenost) koji je potreban da se trim brodaTRIMA ZA 1 cm promijeni za 1 cm.MOMENT TO CHANGETRIM PER CENTIMETRE (MCTC or MCT 1cm)

51. Objasni zažto se TPC mijenja sa svakom promjenom gaza na klasičnom trgovačkom brodu?

52. Objasni značenje skračenih oznaka opasnog tereta „UN Number“ i „PSN“ i koja je svrha njihova koroštenja?..........

Liste opasnog tereta - The Dangerous Goods List (DGL)• DGL je uredena sa navedenim UN brojen; kolona (rubrika) 1 i kolona (rubrika) 18 sadrže UN broj.• Za pregled i ulaz trebate samo UN broj.• Opasni tereti mogu takoder biti traženi koristenjem PSN.• Prema tome, ukoliko nemate UN broj ali imate PSN, Vi možete pronaći odgovarajući UN broj gledajući u

abecedni indeks na kraju / poleđini Volume 2. Kolona (rubrika) 1 – UN brojSadrži United Nations broj dodijeljen od United Nations Committee of Experts on the Transport of Dangerous Goods (UN List). Kolona (rubrika) 2 – Proper Shipping Name (PSN)

Sadrži ispravno transportno ime (Proper Shipping Names)napisano velikim slovima iza kojih mogu slijediti mala slova sa dodatnnim tekstovnim objašnjejima.

Korištenje ispravnog transportnog imena (engl. Proper Shipping Names (PSNs )) Da bi se osiguralo točno prepoznavanje , svi opasni tereti moraju biti označeni korištenjem njihovog pravilnog transportnog imena (proper shipping name). Ovo nije niti trgovačko ime niti skračena forma imena.

• PSN mora biti korišten u prijevozne svrhe na dokumentaciji / oznakama, itd.• Alternative ili varijacije nisu dozvoljene ukoliko nije posebno navedeno.• PSN je dio imena koje je naznačeno u Listi opasnog tereta ili abecednom Indeksu naznačenim samo velikim

slovima.• Svaki tekst napisan malim slovima je samo opisni i nije dio PSN-a.

Korištenje UN brojevaKorištenjem četvero-znamenkastog broja za indentifikaciju koda opasnog tereta poboljšava se sigurnost kao: • Premošćivanje jezičnih barijera

- četveo-znamenkasti broj je lako razumljiv u svim jezicima

53. Objasni značenje oznake pakiranja opasnog tereta (svaki dio posebno) UN 1A1/Y1.8/200/98 USA/ + +AA34700?

UN "The United Nations" oznaka pakovanja1 A 1 Čelične bačve sa neskidajućim poklopcem. Kodeks određuje vrstu pakovanja:

1. Bačva 2. Drvena bačva 3. Plastična kanta4. Kutija 5. Vreča 6. Kombinirano pakovanje

Slijedeća velika štampana slova koristiti će se za vrste materijala:A. Čelik (sve vrste i kao I površinska obrada) B. Aluminij C. Prirodno drvoD. Plywood F. Dekorativno drvo G. Vlaknaste ploče (Fibreboard)H. Plastični material L. Tekstil M. Papir, multiwallP. Staklo, porculan ili obrađeni kamen

Y – Grupe pakiranja II i IIISlovom označivamo grupu pakovanja ili grupu za koju je izvedeno pakovanje zadovoljavajuće testirano:

X za grupu pakiranja I, II i III Y za grupu pakiranja II i III Z samo za grupu pakiranja III;

1.8 – Relativna gustoće200 – Testirani pritisak98 – Godina proizvodnjeUSA – Država odobrenja (United States of America)+ + AA 34700 – Proizvođački kod i indentifikacija pakovanja

54. Kod prijevoza opasnog tereta objasni detaljno točno značenja “Away from” (Udaljeno od)?.....................................

1-ZELENO Odnosi se na odgovarajuće odjeljivanje tako da nezdružive tvari ne mogu opasno međusobno djelovati u slučaju nezgode, ali mogu biti prevožene u istom odjeljku ili skladištu ili na otvorenoj palubi pod uvjetom da je minimalno vodoravno odjeljivanje najmanje 3 m.

55. Kod prijevoza opasnog tereta objasni detaljno točno značenja “Separated from” (Odijeljeno od)?2-ŽUTO U različitim odjeljcima ili skladištima kad je slaganje ispod palube. Ako je paluba koja se proteže između, otporna na požar i nepropusna za tekućine dopušta se okomito odjeljivanje u različitim odjeljcima kao jednako vrijedno. Za slaganje na otkrivenoj palubi zahtjeva se odjeljivanje od najmanje 6 m mjereno vodoravno.

56. Kod prijevoza opasnog tereta objasni detaljno točno značenja “Separated by complete compartment or hold from” (Odijeljeno čitavim odjeljkom ili skladištem)?3-NARANČASTO Primjenjuje se podjednako za okomito i vodoravno odijeljivanje. Ako paluba koja se proteže između nije otporna na požar i nepropusna za tekućine, dopušta se samo vodoravno odjeljivanje čitavim odjeljkom ili skladištem. Za slaganje na otkrivenoj palubi zahtjeva se odjeljivanje od najmanje 12 m mjereno vodoravno. Ista udaljenost se zahtjeva ako je jedan paket složen na otkrivenoj palubi a drugi u gornjem odjeljku.

57. Kod prijevoza opasnog tereta objasni detaljno točno značenja “Separated longitudinally by an intervening complete compartment or hold from”(Odvojeno uzdužno sa čitavim skladištem ili odjeljkom između)?4-CRVENO Okomito odjeljivanje nije dopušteno. Između paketa ispod palube i paketa na otkrivenoj palubi zahtjeva se odjeljivanje od najmanje 24 m mjereno vodoravno, uključivo čitavi odjeljak ili skladište. Za slaganje na otkrivenoj palubi zahtijeva se odjeljivanje od najmanje 24 m mjereno vodoravno.

58. Nacrtaj (skiciraj) , označi i objasni dijamant opasnosti?

Stupnjeve opasnosti (C/P/Ž/B) dijelimo na pet stupnjena od 4 do 0:

59. Nacrtaj (skiciraj) i objasni ciklus dopuna (Amendment Cycle) IMDG kodeksa?

Ciklus dopuna / Amendment Cycle / IMDG Code

Updating IMDG Kodeksa

• Svaka dopuna / Amendment važi dvije godine.• Naizmjenicne godine koriste se za implementaciju.• U prvom mjesecu (January) zutih godina, ova dopuna / Amendment se izdaje i može se koristiti odmah, u skladu s

taimingom prihvačanja kompetentnih Nacionalnih Vlasti.• Tijekom žutih godina, predkodirane dopune / Amendment takoder se može koristiti, ali uz naponenu da je to

tranzicijska godina.• U zelenim godinama samo tenutačna dopuna / Amendment može se koristiti.

Premda se Kodeks dopunjava svakih dvije godine, osnovna strukture ostaje stalna / nepromijenjena i kada se to jednom razumje biti ce lako naci podatke / informacije za buduće dopune.

60. Pakovanje koje je predhodno sadržavalo opasni teret neće biti označeno označeno oznakama i/ili plakatima opasnog tereta.A) TOČNOB) NETOČNO

61. Deklaracija opasnog tereta ukrcaja ne zahtijeva podatke o krcatelju kada je transportna pošiljka označena kao opasni teret u ograničenim količinama ("Dangerous goods" in limited quantities) klase 3.2A) TOČNOB) NETOČNO

62. Kontejner predviđen za prijevoz opasnog tereta brodom / morem sa oznakama “MARINE POLLUTANT, mora u skladu sa IMDG Code imati postavljen “marine pollutant symbol”:A) Najmanje na obje strane, i na stražnjoj strani kontejneraB) Na svakoj strani i na svakom kraju kontejnera C) Najmanje na svakoj straniD) Na svakoj strani kontejnera, po jedna oznaka na svakom kraju i na vrhu (Top) kontejnera

63. Uputstvo za pakovanje opasnog tereta za transport nalazi se u IMDG Code:A) Volume 1, Part 4B) Volume 1, Part 6C) Volume 1, Part 7D) The Supplement

64. Odredbe IMDG Code temeljene su na preporukama sadržanim u međunarodnim publikacijama?A) UN Recommendation on the Transport of Danqerous GoodsB) International Recommendations on the Transport of Dangerous GoodsC) UN Regulations on the Transport of Dangerous Goods D) International Regulations on the Transport of Alternative Dangerous Goods

65. Koja međunarodna konvencija sadrži temeljne odredbe IMDG Code?C) MARPOLD) SOLASE) ISM CodeF) STCW

66. Obzirom na zahtjeva odredbi o odjeljivanju opasnog tereta I njegovom pakovanju u jedan kontejner izraz “Segregated from" znači:A) Nije dozvoljeno na istom brodu (Not allowed on the same vessel)B) Nije dozvoljeno u istom tramsportnom prostoru (Not allowed in the same cargo transport unit)C) Mora biti složeno ma palubi (Must be stowed on deck)D) Odvojene najmanje 3 metra (Separated by at least 3 metres)

67. Kada se opasni prevozi opasni teret u kontejneru a da njegov prijevoz nije reguliran pravilima , opasni teret kod prijevoza brodom treba biti smješten:A) Na dnu da bi se izbjeglo oštećenje drugog tereta B) Udaljeno ud svih ulaznih vrata ili otvora u cilju moguće zaštite od prevrtanja C) Da je kontejner postavljen na svoju poziciju na brodu tako kako bi ulazna vrata kontejnera uvijek bila pristupačna D) Nema posebnih zahtijeva predviđenih propisima

68. Zelena boja na oznakama opasnog tereta označava:A) Nezapaljive krute tvari (Non-Flammable solid)B) Naprijed! (Go!)C) Nezapaljivi plinovi (Non-Flammable gas)D) Nezapaljive tekuće tvati (Non-Flammable liquid)

69. Detaljno objasni I. Trim korekciju (TC1) za uzdužni nagib (trim) uz prikaz formula za njihov izračun (Metrički i Britanski sustav)?

Prva trim korekcija (TC1)

Ako su vrijednosti izražene u metrima umjesto u centimetrima, izraz izgleda:

Metric:

Ako su vrijednosti izražene u stopama umjesto u inch-ima, izraz izgleda:

British:

gdje je:

TC1 - prva trim korekcija

Trim - razlika između krmenog i pramčanog gaza korigiranog na okomice

TPC - tone po cm zagažaja na srednjem gazu, date u tablicama deplasmana

TPI - Long tone (LT) po inču zagažaja na srednjem gaz LBP - dužina između okomica, dobivena iz plana broda LCF - udaljenost težišta vodene linije od središnje okomice, dobivena iz plana broda

Ako je trim pozitivan (krmeni gaz veći od pramčanog) korekcija ima negativan predznak kad je LCF (težište vodene linije) ispred središnje okomice, a pozitivan kad je LCF iza središnje okomice. Obratan je predznak kada je trim negativan.Prema tome, korekcija je pozitivna kada se LCF nalazi prema (u smjeru) većeg gaza u odnosu na središnju okomicu, a negativna kada se veći gaz i LCF laže na suprotnim stranama od središnje okomice.Predznaci za „TC1“ korekciju:

Trim LCF Fwd of amidship LCF Aft of amidship

Aft negative (-) positive (+) Forward positive (+) negative (-)

(+) - pozitivna kada su i C/F i veći gaz s iste strane glavnoga rebra (-) - negativna kada se CF i veći gaz nalaze na različitim stranama od glavnog rebra

Podaci za LCF krivulje najčešće se dobiju izravno iz brodskih tablica, ali predznak nije svagdje naveden. Osim toga, moguće je sresti tablice u kojima je LCF krivulja računata od pramčane ili krmene okomice, a ne od središnje okomice.Kod uobičajene računatih tablica s polazištem LCF vrijednosti središnje okomice, za brod u balastu s porastom gaza, LCF veličine iz negativnog približavat će se nuli, a za nakrcan brod, LCF će imati pozitivan predznak, uvijek pod uvjetom da je i trim pozitivan.Položaj težišta vodene linije (LCF) u odnesu na središnju okomicu izražen je u cm ili inch i dat je u tablicama deplasmana ili u dijagram hidrostatskih krivulja za svaki pojedini brod.

70. Detaljno objasni II. Trim korekciju (TC2) - Nemoto formula za ispravak trima uz prikaz formula za njihov izračun, te dodatno objašnjenje za izračun dm/dz uz prikaz formula (Metrički i Britanski sustav)?

Druga trim korekcija (TC2) - Nemoto formula za ispravak trima

Nemoto formula – Druga trim korekcija

Nemoto formula za ispravljanje trima

Za sve brodove za koje ne postoji trim koeficijent ili ispravka trima, vrijednost korekcije utvrđuje se po formulama:

Za metrički sistem mjera: Za britanski sistem mjera:

TC2 - druga trim korekcijaTrim - razlika između krmenog i pramčanog gaza korigiranog na okomiceLBP - dužina između okomica50cm ili 6“ - faktori korekcijedm - razlika vrijednosti MTC na pravom gazu (MofM) + 50 cm i na pravom gazu -50 cm dz - 12" (1 stopa/feet) ili 100 cm (1 metar) metrički sistemMTC - moment promjene trima za 1 cm ili inch

71. Što je to Moment promjene trima za 1 cm (engl. Moment to Change Trim 1cm – MCT1cm), nacrtaj krivulju, objasni i napiši formule?

Svako pomicanje mase u brodu stvara moment trima. U odnosu na točku težišta vodene linije (LCF) proračunat je za svaki brod. Njegova veličina izražava se u metar/tonama (m/t), a dana je u brodskim tablicama i dijagramima za sve gazove.Znači, svaka promjena položaja mase u brodu uzrokuje promjenu gaza, a MCT je veličina koja kaže koliko se mora pomaknuti teret određene mase da bi se gaz promijenio za 1 cm ili inch.U gornju formulu uvrsti se razliku MTC između + 50 cm i - 50 cm za prave gazove. Kod britanskog sistema mjera uzima se MTC za pravi gaz + 6" i pravi gaz -6".

Primjer izračuna dM/dZ :

Detalj krivulje dijagrama

(dM/dZ) jednako razlici u MTC za jednu stopu / jedan metar gaza.

Pravi srednji gaz MofM MTC1 = MTC na pravom gazu MTC2 = MTC na pravom gazu GAZ1 = gaz broda uvečan za 50cm ili 6“GAZ2 = gaz broda umanjen za 50cm ili 6“MTC dobije se iz tablica ili dijagrama

U slučaju da nema podatka za MTC, dm/dz može se izračunati po formuli:

Metrički sistem Britanski sistem

TPC1 - tone po cm zagažaja na pravom gazu + 50 cmTPC2 - tone po cm zagažaja na pravom gazu - 50 cmTPI1 - tone po inču zagažaja na pravom gazu + 6" TPI2 - tone po inču zagažaja na pravom gazu - 6"

Konstanta 7,2 u metričkom sistemu daje rezultat u , konstanta 30 u britanskom sistemu daje izraz u .

Druga trim korekcija je obvezna poglavito kada vrijednost trima prelazi 1% dužine LBP. Predznk za „TC2“ korekciju je uvijek pozitivan (+).

Hidrostatske krivulje i tablice proračunate su za brod na ravnoj kobilici, isto tako i položaj LCF koji se koristi za prvu trim korekciju. Zbog trima broda prava vrijednost LCF se ipak razlikuje, a izračunavanje te razlike je svrha druge trim korekcije. Obično su u brodskim planovima i tablicama vrijednosti LCF date kao kombinirani rezultat za 1. i 2. ko-rekcije.

72. Kako se vrši procijena očitavanja i izračun srednjih gazova ako je površina vode nemirna i valovi otežavaju ispravno čitanje, zbog „swell-a“, ljuljanja, i drugih nepovoljnih faktora?

Ako je površina vode nemirna i valovi otežavaju ispravno čitanje, zbog swell-a, ljuljanja, idrugih nepovoljnih faktora, onda se gaz treba procijeniti. U ovakvim uvijetima treba procijeniti ciklus između valova, procijenjuje se srednji najviši i najniži val, te se vrši njihovo očitavanje i bilježenje. Vrši se ukupno 12 srednjih očitavanja (šest najviših i šest najnjžih). Najviši i najniži srednji val se odbacuju, a ostatak od deset očitavanja se zbroji i podijeli sa deset. To će nam dati će najtočniji srednji gaz u ovakvim okolnostima.

Sljedeći su očitani gazovi broda (u metrima) a prema ciklusu valova. Izračunajte približan gaz.

11.25 9.80 11.40 9.70 11.35 9.7511.30 9.60 11.00 9.90 11.25 9.70

Odbacuju se najviši i najniži srednji gazovi → 11.40 i 9.60 m, a ostatak se zbroji i podijeli sa deset. Proizlazi očitani gaz broda = 105/10 = 10.50 m

Neki brodovi su opremljeni sa indikatorom gaza. Čitanje sa indikatora treba provjeriti čitanjem sa zagaznica.

73. Objasni proračun LCF uz pomoć Trim faktora uz prikaz formule za izračun?

Neke knjige koje nam daju podatke stabiliteta, tabeliraju trim faktor na pramcu i krmi, ali nam ne daju poziciju udaljenosti uzdužnog centra plutanja (LCF) od krmenog perpendikulara (AP). Stoga LCF može biti izračunat poznavajući Trim faktor slijedećom formulom:

74. Objasni što su to “Trimmed Hydrostatics” i koja je njihova svrha?

Neki brodovi posjeduju “Trimmed Hydrostatics” podake. Ovo se uobičajeno sastoji od nekoliko setova hidrostatskih podataka svaki proračunat za određeni trim broda. Oni mogu biti proračunati za svakih 20 cm trima u širini gazova za koje se očekuje da će brod najviše operirati.Svaki set hidrostatskih podataka sastoji se od tabeliranih deplasmana koji odgovaraju različitim gazovima broda za naznačenu gustoću. Povećanje gustoće od 0,005 u rasponu od 1,000 do 1,025, za svakih 5 cm gaza.Svaka tablica zahtijeva ispravku za prvu i drugu Trim korekciju, kao i ispravku za gustoću.“Trimmed Hydrostatics” podaci trebaju biti ispravljeni za gaz, gustoću i trim da bi se pronašao ispravni Deplasman broda.

75. Nabroju koje su to četrim glavne mjere broda (engl. Ship Tnnages), te objasni svaku mjeri posebno?Ukupno su četiri glavne mjere broda (ShipTnnages):

- deplasman ili istisnina,- nosivost,- zapremnina (tonaža) i- kapacitet

Deplasman (D) ili istisnina jednaki su težini vode koju brod istiskuje svojim trupom (volumenom), odnosno to je cjelokupna težina broda. To je jednako umnošku volumena uronjenog djela broda i specifične težine medija u kojem se nalazi ( D = V • δ ). Deplasman sadržava tezinu praznogbroda i nosivost (Deadweight), gdje ne nosivost jednaka ukrcajnomkapacitetu broda, uključujuci bunker i druge neophodne potrepštine za pogon broda.

Nosivost je težina tereta pod kojom brod uroni od lake ili neke druge vodene linije, a mjeri se u težinskim tonama (metrička, duga ili kratka tona).Nosivost ili Deadweight u svakom trsnutku predstavlje razliku izmedju stvarnog deplasmana i težine praznoga broda, sve izraženo u tonama: deadweight = displacement - light weight

76. Objasni pojmove engl. “Slamming”, “Whipping” i “Slashing”?

77. Nacrtaj (skiciraj) i objasni GIBANJA BRODA (engl. Ship Motions) – razmatranje po komponentama (translatorna i roraciona gibanja)?

Gibanja broda na granici dva medija su vrlo složena. Mogu se razmatrati po komponentama kao tri translatorna i tri rotaciona gibanja:

Gibanja broda se izražavaju u kutovima, periodama i ubrzanjima, koja se procjenjuju za razinu premašivanja, na primjer za oceanske uvjete u Sjevernom Atlantiku. Pri tome se razmatraju potrebita smanjenja brzine i ispravno vođenje broda u lošim vremenskim uvjetima. Kutovi se izražavaju u stupnjevima, periode u sekundama, a ubrzanja u dijelovima ubrzanja sile zemljine težine g. Važna veličina u ovim razmatranjima je efektivna visina vala (e:effective weight height).

78. Koja je razlika između statičkih i dinamičkih sila brodskog trupa?A) Statičke sile su rezultat utjecaja tereta i mora, a dinamičke sile su rezultat utjecaja valova mora? B) Dinamičke sile djeluju tijekom ukrcaja tereta i djelovanja mora, dok statičke sile djeluju prije i nakon što je brod ukrcan?C) Statičke sile su rezultat utjecaja tereta a dinamičke sile su rezultat utjecaja valova mora?

79. Koja vrsta dinamičkih opterečenja može uzrokovati savijanje limova na pramčanok kaštelu i glavnoj palubi u liniji potpornja unutar palube?A) Udarni pritisak sila u predjelu razvojnih limova pramca;B) Tlak sila kao posljedica ukrcaja velike količine mora na palunu (green water on deck);C) “Slamming” u predjelu ravnog dijela dna na pramcu kod malog gaza broda.

80. Odgovarajuću kraticu upišu u ispravni kvadratić

App Lpp Fpp LCF L/2

81. Odgovarajuću kraticu upišu u ispravni kvadratić.

M B G K Centreline

82. Ovo je prikaz tipične GZ krivulje za brod u određenom stanju stabiliteta. Označi na skici i očitaj vrijednost GZ (GH) ako je kut nagiba broda 30 stupnjeva.

83. Koja je minimalno zahtijevana vrijednost GM?A) 0,15 mB) 1,5 mC) 3,0 meters.D) Nema minimalnog uvjeta za GM, čak i ako je GM samo pozitivne vrijednosti.

84. Koja je formula za izračum momenta trimovanja (trimming moment) kada se masa tereta premješta?A) Mass x visina iznad kobiliceB) Mass x udaljenost od LCFC) Mass x udaljenost između točaka pomakaD) Mass x širina broda

85. Koja je formula za izračum momenta trimovanja (trimming moment) kada se masa tereta dodaje (ukrcava) ili oduzima (iskrcava)?A) Mass x udaljenost prema naprijed (ili natrag) od LCF.B) Mass x udaljenost između točaka ukrcajaC) Mass x visina iznad kobiliceD) Mass x dužina broda

86. Koji je učinak momenta trimovanja (trimming moment) kada se teret dodaje ili pomiče na brodu?A) Gaz će se jednako promijeniti na pramcu i krmi

B) Gaz će se povečati na strani LCF gdje se masa tereta dodaje ili pomiče C) Gaz broda će ostati nepromijenjenD) Gaz će se povečati suprotno od strane LCF gdje se teret dodaje ili pomiče

87. Objasni sljedeće pojmove, što je to:MCTC i kojim se jedinicama izražavaTPC LCF Deplasman i kojim se jedinicama izražava

88. Objasni sljedeće pojmove, što je to:A) Deadweight tonnageB) LCBC) L/2D) LCGE) LCF

89. Označi učinke pretjerano velikog trima na stabilitet broda?A) More na palubiB) Smanjenje GMC) Smanjenje nadvođa zbog oblika podvodnog dijela brodskog trupaD) Gubitak uzgona (buoyancy)

90. Ovdje je prikazana tipična skala nosivosti broad. Sa skale pročitaj točnu vrijednost MCTC broda na gazu od 17,3 met

Točan odgovor:Na gazu 17,3 met vrijednost MCT je 2960 tonnmeters per cm.

91. Koje su to dvije metode izmijene balasta na otvorenom moru?A) “Flow Trough” & MehaničkoB) Sekvenciono & “Flow Trough”C) Mehaničko & Električno D) Sekvenciono & Mehaničko

92. Koliko puta treba izvršiti balastne vode metodom “Flow-Trough” da bi se postiglo 95-98% promjene balastne vode unutar tanka?

1 2 3 4

93. Gdje možete pronači detaljan opis principa za upravljanja balastnim vodama vašega broda?A) U zapovjednikovom sefuB) U uputama sustava sigurnog upravljanja (Safety Management System)C) U brodskom Ballast Water Management Plan

D) U priručniku SOLAS

94. Koji se od navedenih detalja mora upisati u Ballast Water Record Book?A) PozicijaB) Brzina brodaC) Udaljenost od obale i dubina moraD) Stanje gorivaE) Udljenost do luke dolaska

95. Što znači kratica SMS?A) Shipboard Management SystemB) Safety Manual SystemC) Safety Management SystemD) Shipboard Management System

96. Za koje brodove je ISM Kodeks obvezan?A) Sve tankereB) Sve brodove iznad 500 BRTC) Svi brodovi građeni nakon 1998D) Svi brodovi u međunarodnoj plovidbi

97. Koje osoblje na brodu ima opis svojih dužnosti?A) Zapovjednik u Upravitelj stroja (Captain and Chief Engineer)B) Stariji časnici (Senior Officers)C) Mlađi časnici D) Svi na brodu

98. ISM kodeks je dio:A) SOLASB) STCWC) MARPOLD) High Speed Craft Code

99. Označi vrijednosti za sljedeće mjere:„Short ton" = 917 kg,“Metric ton” = 1000 kg,“English ton” ili "Long ton" = 1016 kg,

100. Za koji se slučaj u pomorskoj se praksi kaže da je brod nakrcan »full and down«.Prostor po toni nosivosti je omjer ukupnog kapaciteta za bale nekog broda i njegove ukupne nosivosti. To je zapravo onaj prostor koji mora zauzimati jedna tona tereta da bi se istodobno potpuno iskoristila nosivost i kapacitet broda. Tada bi kapacitet za teret bio potpuno iskorišten i brod bi uronio do oznake nadvođa. U pomorskoj se praksi za takav slučaj kaže da je brod nakrcan »full and down«.

101. Što je to faktor slaganja tereta (engl. stowage factor), a što izgubljeni proctor (engl.Broken Stowage), i u kojim se mjerama on izražava?

Faktor slaganja jest broj koji pokazuje koliko prostora zauzima jedna tona dobro složenog tereta, izraženo u kubičnim metrima ili kubičnim stopama. Pri određivanju faktora slaganja tereta uzima se u obzir i tzv. izgubljeni proctor (Broken Stowage). Izgubljeni prostor uzrokuju omoti (ambalaža) i zaštitni materijal upotrijebljen prilikom slaganja tereta na brodu, zatim krivine i stršeći dijelovi brodskog skladišta (rebra, sponje, upore i dr.), pa se nijedan teret ne može idealno složiti.Izražavaju se u kubičnim metrima (m³) ili kubičnim stopama (ft³).102. Što je to faktor kapaciteta „fc“ i kako se on izračunava?

Faktor kapaciteta fc jest broj koji se dobije kada se kapacitet za bale ili kapacitet za žito svakoga pojedinog brodskog skladišta ili teretnog odsjeka broda (skladište zajedno s međupalubnim prostorom iznad njega) podijeli ukupnim kapacitetom za bale odnosno za žito, prema tome da li brod krca opći ili rasuti teret. Kad se korisna nosivost broda pomnoži faktorom kapaciteta skladišta, odnosno teretnog odsjeka, dobije se masa tereta koja otpada na to skladište iliteretni odsjek.

103. Napiši formulu za izračun raspodjele tereta po brodskim skladištima sa objašnjenjem?Masa tereta u svakom brodskom skladištu (Ps), mora biti razmjerna kapacitetu skladišta (Cs), ta se masa Ps računa po formuli:

104. Što je to „Fresh Water Allowance“ (FWA), gdje se smješta ova oznaka na brodu, kako se dobije udaljenost između oznake „S“ & „F“ na bokovima broda, te kako se izračunaju vrijednosti uronuća između vode različite gustoće. Prikaži formulama za FWA (metrički i britanski sistem), te formulom za razliku uronuća uz pomoć deplasmana. Prikaži i skicom?

Razlika uronuća broad kada brod prijeđe iz slane u slatku vodu, jer brod mora više uroniti radi toga što je slatka voda rjeđa. Oznaka se smješta po krmi od vertikalne linije Ovo uronuće računa se po formuli:

105. Koliko iznosi udaljenost između oznaka nadvođa „Summer“ (S) i „Tropical“ (T)?

Oznaka Summer (S) je glavna polazna oznaka od koje se proračunavaju sve ostale. Položaj oznake Summer izračunava se prema pravilima Load Line Rules. Oznaka Tropical (T) pomaknuta je iznad (veći gaz) za 1/48 ljetnog gaza.

106. Objasni što su to:Bruto Tonaža (BT) (eng. Gross Tonnage),Neto Tonaža (NT) (eng. Net Tonnage).

Baždarenjem dobivena zapremina broda izražena u registarskim tonama zove se ukupna ili bruto zapremina. Bruto Tonaža (BT) ili zapremina obuhvaća ukupni zatvoreni brodski prostor bez nekih prostorija kao što su kormilarnica, prostor pomoćnih brodskih strojeva, kuhinja iWC-a.BRT predstavlja veličinu unutarnjeg volumena broda u skladu sa zadanim pravilima za ovu vrstu mjerenja i široko se koristi u praksi.- Po bruto zapremini brodovi se upisuju u Registar. Registar vode lučke kapetanije i sjedište lučke kapetanije automatski postaje luka pripadnostibroda- Po bruto zapremini obično se računa veličina trgovačke mornarice jedne države.- dokovanje trgovačkih brodova naplaćuje prema jednoj BT.- Bruto zapremina broda važna je i zbog toga što se iz nje proračunava neto registarska tonaža.

Netto zapremina /Neto Tonaža (NT) se odnosi na zatvoreni brodski prostor koji je namijenjen prijevozu robe- Neto zapremina služi za određivanje izračuna lučkih taksa i taksa za plovidbu kanalima, za plaćanje peljarskih usluga, poreza, carine i sl. Upravo zbog toga što je neto zapremina povezana s novčanim davanjima brodara, a katkada i naručioca, propisi o određivanju neto tonaže vrlo su precizni i strogi.• Podaci o bruto i neto zapremini nekog broda nalaze se u njegovoj svjedodžbi o baždarenj.

107. Kako se dobije volumen prostora (u kubičnim metrima ili kubičnim stopama) koji će teret zauzeti u brodu?Da bi faktor slaganja tereta izražen u cft (ft³ - kubnim stopama) pretvorili u faktor slaganja izražen u m³ dotočni faktor slaganja treba pomnožiti brojem 0,028 (1cft = 0,028317 m³).

Da bi faktor slaganja tereta izražen u m³ pretvorili u faktor slaganja izražen u cft dotočni faktor slaganja treba pomnožiti brojem 35,314 (1 m³ = 35,314 cft).

108. Što je to kapacitet broda, u kojim se mjerama on izražava, i koje kapacitete razlikujemo?Kapacitet za teret, (engl. capacity tonnage) jest raspoloživi prostor za teret izražen u kubičnim metrima (m³) ili kubičnim stopama (ft³). Služi za pravilan raspored tereta po pojedinim skladištima i za sastavljanje plana tereta. Kapacitet za teret ujedno obuhvaća kapacitet spremišta za brodske zalihe, kapacitet tankova, za gorivo, pitku i kotlovnu vodu, balast i sl.

• Razlikuju se dva kapaciteta:• kapacitet za žito (eng. grain capacity),• kapacitet za bale (engl. bale capacity).

109. Što su to Bonjeanove krivulje, što sve sadrže i gdje se koriste?

110. Što je to Jedinični moment trima (Mx) i kako se on izračunava?

Moment koji vrši promjenu trima za 1 metar. Vadi se iz skale nosivosti → MCT 1cm x 100 = Mx ili se može izračunati po formuli;

111. Kojim se postupkom na brodu računa vrijednost „KG“=?, te prikaži formulom kako se dobije vrijednost „MG“=? ispravljen za vrijesnost vrijednost slobodnih površina ΔMG=? ?

112. Što je to deplasman broda i u kojim se jedinicama izražava?

113. Što je to ukupna nosivost i kako se dijeli?

114. Što čini korisnu nosivost?

115. Što ili koje mase čine posrednu ili mrtvu nosivost?

116. Što su to mrtve težine - konstanta broda, nabroji neke? Razlika između neto lake istisnine. tj. one istisnine umanjene za balast, gorivo, vodu i bez tereta i istisnine praznog opremljenog broda (engl. Light ship).

117. Koje veličine možemo očitati iz tablice nosivosti?

Skala nosivosti daje podatke o:1. Gaz (m)2. Nadvođe (m)3. nadvođe (ft)4. Istisnina u slatkoj vodi (t)5. Istisnina u morskoj vodi (t)6. Gaz (ft)7. Nosivost u slatkoj vodi (t)8. nosivost u morskoj vodi (t)9. Jedinični zagažaj (t/cm)10. Jedinični zagažaj u LT/in)11. Jedinični moment trima (tm/m)

118. Što je to tonaža broda (zašto je vezana) i kakve vrste tonaže imamo?

119. Koja su dva načina očitavanja gaza i gdje se očitava gaz broda?

120. Nacrtaj i označi mjerenja dva susjedna broja zagaznice u metrima.

121. Nacrtaj i označi mjerenja dva susjedna broja zagaznice u stopama.

122. Što znači kad kažemo:

a) Brod pravi ili uzima bunker?

b) Bod je pretežan, a kada da je zatežan?

c) Brod u plovidbi na ravnoj kobilici?

d) Koje duljine broda najčešće koristimo?

123. Definiraj i nacrtaj pravilno označavanje gaza u metrima i stopama?

Slika 1. Zagaznice u metrima Slika 2. Zagaznice u stopama Slika 3. Očitavanje zagaznica

124. Što prikazuje karta zona?

125. Objasni pojmove:

NAGNUĆE (LIST) Brod je nagnut kada je nakrivljen kao posljedica težina unutar broda.NAGIB (HEEL) Nagnuće broda kao posljedica utjecaja vanjskih sila.

126. Koja vrsta dinamičkih opterečenja može uzrokovati savijanje limova na pramčanom kaštelu i glavnoj palubi u liniji potpornja unutar palube?A) Udarni pritisak sila u predjelu razvojnih limova pramca;B) Tlak sila kao posljedica ukrcaja velike količine mora na palunu (engl. Green water on deck);C) “Slamming” u predjelu ravnog dijela dna na pramcu kod malog gaza broda.

127. Što je to “Deadweight Survey”?

Postupak kojim se utvrđuje razlika između korigirane istisnine i zbroja svih ostalih masa koje se ne smatraju teretom.

128. Lista opreme koja se uobičajeno koristi tijekom “Draft Survey-a”

Posuda i kabao s konopom za uzimanje uzoraka vode Crpku za vodu iz balastnog tanka Mala ručna pumpa s cijevi za uzimanje uzoraka Draft Survey “Hidrometar” s valjanom svjedodžbom Čeličnu traku za sondiranje baždarenu u metrima i stopama Pasta za traku za mjerenje za otkrivanje tragova vode Uređaj za mjerenje gaza

129. Prikaži formula za korekciju deplasmana za bočni nagib (za metarski i britanski sistem)?

Izraz za metarski sistem mjera:

Korekcija(t) = 6 (TPC1 – TPC2) (MD1 - MD2)

TPC1 - tone po cm zagažaja na središnjem gazu D1

TPC2 - tone po cm zagažaja na središnjem gazu D2

D1 - veći srednji gaz D2 - manji središnji gaz

Za britanski sistem mjera vrijedi izraz:

Korekcija = 0.72 x (TPI1 - TPI2) x (D1 - D2)

TPI1 - tone po inchu zagažaja na središnjem gazu D1

TPI2 - tone po inchu zagažaja na središnjem gazu D2

Korekcija se izražava u tonama i ima uvijek pozitivan (+) predznak. Njezina je veličina zanemariva za brodove manje od 10.000 tona, pa je nije potrebno izračunavati za potrebe prakse.

130. Prikaži Izračun gaza MofM (Q.M.O.M.) pomoću koeficijenta finoće (engl. Coefficient of fitness ili

Waterplane coeficient)?

ili

131. Brod prelazi iz morske vode gustoće 1025kg/m3 u riječnu vodu gustoće 1012kg/m³. Ako deplasman broda ostaje konstantan 12250 mt , a TPC i u morskoj vodi je 27,65 mt , izračunaj koliko je srednji uron broda kada prod prijeđe iz morske u vodu navedene gustoće?

132. Širina broda je 45 m, gaz je 15 m. Koje je povečanje gaza kod nagiba broda od 2 stupnja?........................................

133. GM je 0,45 m. Radius ljuljanja je 7 m. Procijenite prirodni period ljuljanja u sekundama u mirnoj vodi i na

nemirnom moru?.......................................................................................................................

Still Water Rolling Period = [sec] Rolling Period:

T = Period of Rolls (seconds) ….k = Radius of Gyration ….π = 3.142857143 (constant)….g=9,81 (sila gravitacije – constant)

134. Kako se izračunava metacentarska visina uz pomoć perioda ljuljanja:………………………………………

DOZVOLJENO PREKORACENJE GAZA S OBZIROM NA GUSTOCU

135. Brod pluta na gazovima F = 8,72 met., A = 9,00 met., u vodi gustoće 1,025 kg/cm³ (t/m³). LBP = 170 met.,D = 27000 MT ,MCT = 162 tm, TPC = 29,8 MT, LCF = 82m prema naprijed od krmenog perpendikulara (AP),

LCB = 90m prema naprijed od krmenog perpendikulara (AP).Brod ulazi u vodu gustoće 1,004 kg/cm³(t/m³).. Izračunati pramčani i krmeni gaz u vodi gustoće 1,004 kg/cm³, te promjenu trima usljed promjene gustoće vode?

ili

Lp - udaljenost od LCF do pramčane okomice (perprndikulara)Lk - udaljenost od LCF do krmene okomice (perprndikulara)

F = 8,72m- A = 9,00mTrim = 0,28m by stern

Gazovi Pramac [m] Krma [m]Početni gazovi 8,72 9,00Ukupno uronuće +0,1895 +0,1895Novi gazovi 8,9095 9,1895Promjena trima -0,0981 +0,0914Konačni gazovi 8,8114 9,0981

PRORAČUN TRIMA

136. Trim broda je t = 1,84 met., Jedinični moment trima Mx = 21850 tm.Koliko tona tereta treba premjestiti iz skl.1 na pramcu, u skl.5 na krmi, na duljini od d = 100 met. da trim bude nula (t= 0)?

[mtrs] [MT] [tm]

d - udaljenost na koju se treba premjestiti teret poznate težine da bi se poništio trimp - težina tereta koju treba premjestiti na poznatoj udaljenostit - trim brodaD - deplasmanL - duljina broda među pkomicama (Lpp)

- uzdužni metacentarski polumjer

137. Brod ima gazove F = 8,42 met., A = 7,12 met., Jedinični moment trima Mx = 21500 tm. Koliki je trim broda, i na kojoj udaljenosti treba s pramca prema krmi premjestiti 300 MT tereta da bi brod imao krmeni trim 0,4 met.?

F = 8,42m- A = 7,12mTrim = 1,30m by stern

[mtrs]

138. Koliki će biti gazovi na pramcu i na krmi kada se na brodu deplasmana D = 8000 t i dužine LBP = 120 m i uzdužne metacentarske visine MLG = 140 m sa krme prema pramcu pomakne težina p = 100 t za udaljenost d = 60 m. Gaz na pramcu i krmi prije pomaka težine bio je Tp = 6.20 m, Tk = 6.90 m , LCF = .

t = 0.64 mt/2 = 0.32 m

Tp = 6.20 m Tk = 6.90 m+t/2 = 0.32 m t/2 = 0.32 m____________ ______________

Tp’ = 6.52 m Tk’ = 6.58 m

PROMJENA GAZOVA NASTALA USLJED POMAKA NEKE TEŽINE

139. Koliki će bit gaz na pramcu, a koliki na krmi, kad se s pramca prema krmi pomakne težina P=150 t za udaljenost d=53m, LBP=122m, D=8500t, . Gazovi prije pomaka težista bili su Tp=6.93m, Tk=6.18m. Težiste plovne vodene linije LCF nalazi se na sredini broda.

Tp=Tp-tp=6.93-0.4=6.53mTk=Tk+tk=6.18+0.4=6.58m

140. Na brodu deplasmana D=10500t na gazu Tp=7.9m, Tk=7.2m pomakne se tezina P=140t na udaljenost d=60m s pramca prema krmi LBP=132m, MCT=220tm, LCF= - 2.2m. izracunaj Tp’ i Tk’.

141. Koliki ce bit gaz na pramcu, a koliki na krmi kad se za brod deplasmana D=11900t i duzine LBP=128m, MLG=142m pomakne s krme prema pramcu tezina P=110t na udaljenost d=60m. Težiste plovne vodene linije nalazi se 4m od sredine prema pramcu (LCF= - 4m). Gaz broda prije pomicanja bio je Tp=6.9m I Tk=7.5m

FRESH WATER ALLOWANCE (FWA)

142. Brod krca u vodi spec. gustoće 1,010 kg/cm³.FWA = 150 mm , TPC = 15 MT , LCF = na sredini brodaPronađi promjenu gaza (ukupno izronuće) na prijelazu broda u morsku vodu gustoće 1,025kg/cm³, i koliko više tereta brod može ukrcati?

[mm] ili

Change of Draft or Dock Water Allowance =

ili

Teret koji se dodatno može ukrcati:

UKRCAJ U SLATKIM, MIJEŠANIM I SLANIM VODAMA

143. Brod LBP=164 m, pluta pri gazu Tp = 8,72m, Tk = 9 m u vodi gustoće 1,025 t/m 3 . Brod ulazi u dok gdje je voda dustoće 1,004 t/m3 . Izračunaj pramčani i krmeni gaz u doku te izračunaj promjenu trima usljed promjene gustoće vode. MCT = 162 tm, TPC=29,8, LCF = 82 m prema naprijed od AP, D = 27000 t.

144. Box shaped maona pliva na gazu od 2,55 m u vodi gustoće 1,004 t/m3 . Koji bi bio njen gaz u vodi gustoće 1,020 t/m3 ?

145. Brod D = 36500 t, Ts = 11 m, TPC = 58 krca rasuti teret u vodi gustoće 1,000 t/m 3 . Koliko se smije prekoračitit dopušteni gaz da bi brod kad uplovi u morsku vodu bio zaronjen točno do zimske oznake „W“ ?

ZIMSKA OZNAKA „W“ =

Smijemo prekoračiti 16cm.

146. Koliko će se povećati gaz brodu D = 27000 t, TPC = 30, Ts = 8,2 m broda prijeđe iz morske 1,025 t/m 3 u slatku vodu. Koliko se smije prekoračiti gaz broda ( Summer Mark ) da bi brod uplovi u morsku vodu δ = 1,026 t/m3 uronio točno do ljetne oznake?

- POVEĆANJE GAZA

- PREKORAČENJE GAZA

147. Nađi tone po centimetru zagnoja za moonu L = 70 m, B = 10 m.

148. Brod dužine L = 150 m, širine B = 16 m pliva na gazu Ts = 5,0 m. Ako je koeficijent punoće vodene linije α = 0,763 na tom gazu, nađi njegov TPC.

149. Box shaped moona ima L = 25m, B = 6 m pliva na gazu Ts = 1,10 m na ravnoj kobilici. Koliki je TPC i koliki će biti njen novi gaz nakon što se 30 t rudače ukrca i raširi jednako svuda po dnu?

150. Brod krca u doku gdje je gustoća vode δ = 1,012 t/m3 i ima Ts = 7,16 m. Njegov TPC u morskoj vodi je 17,82 t. Nađi njegov novi srednji gaz nakon što je ukrcao dodatnih 264 t.

151. Brod L = 153,6 m, B = 22,8 m, Ts = 8,18 m ima slijedeće podatke:- koeficijent punoće deplasmana δ = 0,73 m- koeficijent punoće vodene linije α = 0,84 m- koeficijent punoće glavnoga rebra β = 0,92 m- specifična težina morske vode S = 1,026 t/m3

Izračunaj deplasman broda D, površinu vodene linije Fvl, površinu glavnog rebra F¤. Koliko će se povećati srednji gaz broda Ts kada se na brod ukrca 3200 t tereta? Izračunaj TPC?

→ POVEĆANJE GAZA

152. Brod krca u riječnoj luci gdje je gustoća vode S = 1,008 t/m3, a njegov sadašnji Ts = 6,98 m. Brodski ljetni gaz je 7,165 m, FWA = 11,6 cm, TPC = 17,91 t. Izračunaj koliko još tereta brod može ukrcati u namjeri da pluta na ljetnom gazu kada uplovi u morsku vodu ako očekuje potrošnju 32 t goriva i zaliha na samom putu niz rijeku.

- JOŠ SMIJE URONITI

- JOŠ SMIJE UKRCATI

153. Brod dođe pred luku u morskoj vodi sa gazom na ravnoj kobilici od 7,91 m, FWA = 16,2 cm, TPC = 23,04 t. Treba iskrcati teret u namjeri da uđe u dok gdje je gustoća vode 1,016 t/m3. Dubina praga doka je 8,10 m i treba ga

prijeći sa UKC = 0,30 m. Uzimajući da brod ostaje na ravnoj kobilici nađi minimalnu količinu tereta koju treba iskrcati u moone.

GAZ DOLASKA = 7,91 m+ KOR. ZA GUSTOĆU = 0,058 m+ UKC = 0,30 m

=8,268- DUBINA PRAGA = 8,10 BROD TREBA OLAKŠATI = 0,168 m = 16,8 cm

UKRCAJ TEŽINA DA SE KRMENI GAZ ZADRŽI KONSTANTAN

154. Brod LBP = 60 met. Gazovi: F = 4,0 met., A = 4,4 met., TPC = 6,15 MT ,MCT = 30,75 T-m , LCF = na sredini broda.Pronađi na kojoj udaljenosti prema naprijed od sredine broda težina od 30 MT mora biti ukrcana da bi gaz na krmi ostao nepromijenjen (A = 4,4 met.)?

ili

ili

d - udaljenost od LCF gdje će se krcati težina da bi krmeni gaz ostao nepromijenjen L - diljina brodaq između okomica (Lpp)l - udaljenost od krmenog perpendikulara do LCF

TRIMOVANJE BRODA KORIŠTENJEM DIJAGRAMA TABLICE PROMJENE TRIMA

155. Pri kraju krcanja tereta na brod »X« pročitan je gaz na pramcu Tp = 9 m 40 cm i na krmi Tk = 9 m 45 cm. Zapovjednik broda želi da mu nakrcani brod ima krmeni trim 30 cm. Koliko tereta treba ukrcati u skladište broj 6 da bi brod imao krmeni trim 30 cm i koliko će tada biti gazovi na pramcu i na krmi broda?

Izvađeni podaci iz tablice promjene trima za 100 mt ukrcanog/iskrcanog tereta za broda »X« proizlazi da će se zbog 100 t tereta smještenog po sredini skladišta (udaljenost od krmene okomice 45 m) gaz na krmi povećati za 7,8 cm, a gaz na pramcu smanjiti za 2,1 cm.

a) Izračunaj nove gazove i novi trim nakon 100 mt ukrcanog tereta? b) Izračunaj koliko tereta ukupno tereta treba ukrcati u skl.br.6 da se dobije željeni trim od 30 cm?c) Izračunaj konačne gazove broda nakon ukupno ukrcanog tereta u skl.br.6?

ada) Prema tome, novi gazovi na pramcu i na krmi broda zbog ukrcanih 100 t tereta bit će: Tk = 9 m 52,8 cm i Tp = 9 m 37,9 cm, a trim broda t = 14,9 cm.

adb) Budući da se krmeni trim broda zbog ukrcanih 100 t tereta povećao za 10 cm, povećat će se za još potrebnih 15 cm ako se ukrca dodatni teret težine, pa prema tome treba postaviti slijedećo omjer:

Znači, treba ukrcati ukupno 250 t tereta da bi se krmeni trim povećao za 25 cm i iznosio ukupno 30 cm.

adc)Pri tome će: povećanje gaza na krmi biti ΔTk = 7,8 • 2,5 = 19,5 cm, a smanjenje gaza na pramcu ΔTp = 2,1 • 2,5 = 5,25 cm.

Novi gazovi na krmi i pramcu bit će:

Tk = 9 m 45 cm + 19,50 cm = 9 m 64,50 cm Tp = 9 m 40 cm - 5,25 cm = 9 m 34,75 cmKrmeni trim broda = 29,75 cm ≈30 cm

156. Koliki će biti gaz na pramcu, a koliki na krmi kada se na brodu deplasmana D = 12000 t, dužine LBP = 130 m i uzdužne metacentarske visine MLG = 162 m pomakne sa krme prema pramcu težina p = 120 t na udaljenost d =50m. LCF = +5 m, gaz prije pomicanja težine, Tp = 6.80 m, Tk = 7.40 m.

D = 12000 t LBP = 130 m MLG = 162 m p = 120 t d = 50 m LCF = 5 m Tp = 6.80 Tk = 7.40 m

tp = t x lp / LBP = 0.40 x 70 / 130 = 0.21 m Tp = 6.80+ 0.21

Tp’ = 7.01

tk = t x lk / LBP = 0.40 x 60 / 130 = 0.19 m Tk = 7.40 0.19

Tk = 7.21

UTJECAJ NA TRIM KOD UZDUŽNOG POMICANJA TEŽINA

157. Koliki će biti gaz na pramcu, a koliki na krmi kada se težina p = 400 t pomakne sa krme prema pramcu na udaljenost d = 25 m. Gaz prije pomaka bio je Tp = 6.10 m, Tk = 7.20 m.Jedinični moment trima MTC = 125 mt. Težište plovne vodene linije “LCF” je u sredini broda LCF=0Pomicanjem težine nastat će moment prema pramcu (pramac će uroniti, a krma će izroniti).

t = p x d / MTC = 400 x 25 / 125 = 80 cmpošto je “LCF” u sredini broda, uronuće pramca biti će jednako izronuću krme.tp = t / 2 = 80 / 2 = 40 cmtk = t / 2 = 80 / 2 = 40 cm

Novi gazovi biti će:Tp’ = Tp + tp = 6.10 + 0.40 = 6.50 mTk’ = Tk tk = 7.20 0.40 = 6.80 m

158. Koliki će biti gaz na pramcu, a koliki na krmi kada se težina p = 400 t pomakne sa krme prema pramcu na udaljenost d = 25 m. Gaz prije pomaka bio je Tp = 6.10 m, Tk = 7.20 m.Jedinični moment trima MTC = 125 mt. Težište plovne vodene linije . LCF = 3 m po krmi od glavnog rebra, a LBP = 120 m

t= p x d / MTC = 400 x 25 / 125 = 80 cm

lp = LBP / 2 + LCF = 120 / 2 + 3 = 63 m

lk = LBP lp = 120 63 = 57 m

tp = t x lp / LBP = 80 x 63 / 120 = 42 cm

tk = t x lk / LBP = 80 x 57 / 120 = 38 cm

Tp’ = Tp + tp = 6.10 + 0.42 = 6.52 m

Tk’ = Tk tk = 7.20 0.38 = 6.82 m

UTJECAJ NA TRIM KOD UKRCAJA TEŽINE

159. Koliki će biti gaz na pramcu, a koliki na krmi kada se na brod dužine LBP = 126 m sa gazom Tp = 4.90 m, Tk = 5.50 m ukrca težina p = 84 t u skladište broj 1, a težište težine udaljeno je d = 45 m od težišta plovne vodene linije (prema pramcu ). TPC = 14 t; MTC = 120 t; LCF = 2 m.

PUR = PARALELNO URONU]EPUR = P / TPC = 84 / 14 = 6 cm

Novi gazovi zbog paralelnog uronuća biti će: Tp’ = 4.96 m Tk’ = 5.56 m

Tp’ = Tp + PUR Tk’ = Tk + PURt = p x d / MTC = 84 x 45 / 120 = 31.5 cmlp = LBP / 2 LCF = 126 / 2 2 = 61 mlk = LBP lp = 126 61 = 65 mtp = t x lp / LBP = 31.5 x 61 / 126 = 15.2 cmtk = t x lk / LBP = 31.5 x 65 / 126 = 16.3 cm

Novi gazovi su: Tp’’ = Tp’ + tp Tk’’ = Tk’ + tkTp’’ = 5.112 m Tk’’ = 5.397 m

160. Proračunaj gaz broda na odlasku kada se na brodu dužine LBP = 148 m, MTC = 208 MT, TPC = 17 t i LCF = 2.2

m po krmi od gl.rebra, sa gazom Tp = 7.564 m, Tk 6.719 m ukrca gorivo u tank br.4 čije se težište nalazi 32.2 m od krmene okomice. Težina ukrcanog goriva p = 800 t.

PUR = P / TPC = 300 / 17 = 17.6 cm

Novi gazovi zbog paralelnog izronuća biti će: Tp’ = Tp + PUR Tk’ = Tk + PURTp’ = 7.740 m Tk’ = 6.895 m

lk = LBP lp = 148/2 2,2 = 71.8 md = lk 32.2 m = 71,8 32.2d = 39.6 m

t = p x d / MTC = 300 x 39.6 / 208 = 57.1 cmtp = t x lp / LBP = 57.1 x 76.2 / 148 = 29.4 cm tk = t x lk / LBP = 57.1 x 71.8 / 148 = 27.7 cm

Gazovi će biti: Tp’’ = Tp’ tp Tk’’ = Tk’ + tkTp’’ = 7.446 m Tk ‘’ = 7.172 m

UTJECAJ NA TRIM KOD ISKRCAVANJA TEŽINA

161. Koliki će biti gaz na pramcu, a koliki na krmi kada se sa broda gaza Tp = 7.100 m, Tk = 7.900 m iskrca težina p = 280 t iz skladišta br.3, a težište zapremine težine nalazi se na udaljenosti od 35.5 m od krmene statve. Dužina broda LBP = 138 m, MTC = 140 mt TPC = 20 t, LCF = 1.5 m.

PIZR = PARALELNO IZRONUĆE

PIZR = p / TPC = 280 / 20 = 14 cm

novi gazovi su: Tp’ = Tp PIZR Tk’ = Tk PIZR Tp’ = 6.960 m Tk’ = 7.760 m

lp = LBP / 2 +(± LCF) = 138 / 2 1.5 = 67.5 mlk = LBP lp = 138 67.5 = 70.5 m

d = lk 35.5 m = 70.5 35.5d = 35 m

t = p x d / MTC = 280 x 35 / 140t = 70 cm

tp = t x lp / LBP = 70 x 67.5 / 138 = 34.2 mtk = t x lk / LBP = 70 x 70.5 / 138 = 35.8 m

Gazovi će biti: Tp’’ = Tp’ + tp Tk’’ = Tk’ tk Tp’’ = 7.302 m Tk’’ = 7.402 m

ODREĐIVANJE UDALJENOSTI “d” OD TEŽIŠTA PLOVNE VODENE LINIJE

162. Na kraju ukrcaja brod se trimuje sa težinom p = 200 t da se dobije željeni gaz. Trenutni gaz Tp = 7.500 m, Tk = 7.400 m, na koju udaljenost od težišta plovne vodene linije (LCF) treba ukrcati težinu “p” da brod ostane zatežan 30 cm. MTC=170 mt, LCF = 1.2 m po krmi od gl. rebra.

t = T T

T = Tp Tk = 7.500 7.400 = 0.10 mT = Tp Tk = 0.30 mt = T + T = 0.10 + 0.30 = 0.40 m

d = p x d / MTCd = t x MTC / p = 40 x 170 / 200 = 34 md1 = d + LCF = 34 + 1.2 = 35.2 m od (gl.rebro) prema krmi

ODREĐIVANJE TEŽINE ZA DOBIVANJE ŽELJENOG GAZA

163. Koliku težinu brod mora iskrcati da sa gazom na pramcu Tp = 7.04 m, Tk = 7.36 m dođe na novi gaz Tp = 6.40 m, Tk = 6.80 m, ako je TPC = 18 t.

Ts = razlika srednjeg gaza

Ts x TPC = PTs = Ts - Ts’Ts = Tp + Tk / 2 = 7.04 + 7.36 / 2 = 7.20mTs’ = Tp’ + Tk’ / 2 = 6.40 + 6.80 / 2 = 6.60 mTs = Ts - Ts’ = 7.20 - 7.60 = 0.60 m ( 60 cm )P = Ts x TPC = 60 x 18 = 1080 t

POSTAVLJANJE BRODA NA ŽELJENI GAZ I RAVNU KOBILICU

164. Koliku težinu i sa kojeg položaja od sredine broda treba iskrcati da se brod sa gazom Tp = 6.50 m, Tk = 7.12 m dovede na novi gaz Tp’ = 6.42 m, Tk’ = 6.56 m, ako je TPC = 20 t; MTC = 150 mt; LCF = 2m po krmi od sredine broda.

Ts = tp +tk / 2 = 6.50 + 7.20 / 2 = 6.81 mTs’ = tp’ + tk’ / 2 = 6.42 + 6.56 / 2 = 6.49 mTs = Ts - Ts’ = 6.81 - 6.49 = 0.32 mt = T T’

p = Ts x TPC = 640 mt

Tp = 6.50 Tp’ = 6.42Tk = 7.12 Tk’ = 6.56T = 0.62 T’ = 0.14

t = T - T’ =0.62- 0.14 = 0.48 mt = p x d / MTCd = t x MTC / p = 48 x 150 / 640 = 11.25 md1 = d +(± LCF) = 11.25 + 2 = 13.25 m

Težinu treba iskrcati 13.25 m od sredine broda prema krmi.

165. Brod treba dovesti na ravnu kobilicu (Even Keel). Koju težinu i sa kojeg položaja treba iskrcati da brod sa gazom Tp= 8.10 m, Tk = 8.50 m dovedemo na ravnu kobilicu ako je Ts’ = 8.00 m, a TPC = 25 t; MTC = 160 mt; LCF = .

Ts = Tp + Tk / 2 = 8.10 + 8.50 / 2 = 8.30 mP = Ts x TPCTs = Ts - Ts’ = 8,30 – 8,00 = 0,30 m

P = 30 x 25 = 750 t

t = t t’t = Tp - Tk = 8.10 - 8.50 = 0.40m = 40cmt’ = 0 jer je brod na ravnoj kobilici (Tp=Tk) t = t = 40 cmd = t x MTC / P = 40 x 160 / 750d = 8.53 mTreba iskrcati težinu od glavnog rebra prema krmi 8.53 m.

UČINAK UKRCAJA I ISKRCAJA TEŽINA

166.Brod duljne LBP = 90 met. pluta na gazovima F = 4,5 met., A = 5,0 met., LCF = 1,5 met. po krmi od sredine broda.

TPC = 10 MT, MCT = 120 tm. Pronađite nove gazove ako je ukupna težina od 450 MT ukrcana na poziciji 14 met. naprijed od sredine broda?

Change of trim =

Trimming Moment = w • d

w - težina koja se ukrcava ili iskrcavad - udaljenost od LCF do mjesta ukrcaja ili iskrcaja

Change of trim =

Gazovi Pramac [m] Krma [m]Početni gazovi 4,50 5,00Ukupno uronuće +0,450 +0,450Novi gazovi 4,950 5,450Promjena trima +0,300 -0,281Konačni gazovi 5,250 5,169

PROMJENA GAZOVA KOD POJEDINAČNOG UKRC/ISKRC TEŽINA

167. Koliki je bio jedinacni moment promjene trima MCT kad se na brod ukrcala tezina P=70t prema pramcu na

udaljenost d=38m od tezista plovne vodene linije? Gazovi prije ukrcaja bili su Tp=4.28m, Tk=5.05m, a gazovi nakon ukrcaja tezine bili su Tp’=4.53m, Tk’=4.91m.

168. Koliki će bit gaz na pramcu, a koliki na krmi, kad se na brod dužine LBP=124m i gaza Tp=5.2m, Tk=5.8m ukrca težina P=84t prema pramcu na udaljenost d=45m, TPC=14t, MCT=120tm, LCF= - 2m

POSTAVLJANJE BRODA NA ŽELJENI GAZ (TRIMOVANJE)

169. Pred broj ukrcaja objavljena je težina p=150t za dobijanje željenog gaza. Trenutni gaz broda je Tp=8,2m, Tk=8,1m, želimo dab rod nakon završetka ukrcaja ostane 20cm zatežan. MTC=180 tm, LCF=1,5m prema krmi od sredine broda. Na broju udaljenosti od sredine broda treba postaviti ostavljenu težinu da bi brod dobio željenu zategu.

ODREĐIVANJE UDALJENOSTI TERETA ZA DOBIVANJE ŽELJENOG GAZA

170. Gaz na pramcu je Tp=8,2m, gaz na krmi Tk=7,1m, MTC= 20500tm. Koliki je trim broda i na koju duljinu d treba s pramca prema krmi premjestiti P=350t da bi brod imao krmeni trim 0,3m?

171. Brod duljine LBP=100m potrebno je dovesti na ravnu kobilicu ispumpavanjem pramčanog pretežnog tanka kojemu je LCG=43cm od sredine broda.Početni gaz broda je Tp=5,1m, Tu=4,9m, Ts=5,0m navedeno je sljedeće: MTC=150tm, TPC=10, LCF= 2m po krmi od LCF.

UKRCAJ TEŽINA DA BI SE DOBIO TRAŽENI GAZ

172. Brod LBP = 150m, gazovi F = 5,50m, A = 6,30m, LCF = 1,5m prema krmi od sredine broda, MCT = 200tm, TPC = 15t. Brod treba proslijediti uz rijeku gdje je max. dozvoljeni gaz 6,20m. Odlučeno je da će SW balast biti

upumpan u FP tank da bi se smanjio gaz na krmi na 6,20m. CG FP tanka je 60m prema pramcu od LCF. Odredi koliko se vode mora biti upumpano mu FP tank, te pronađi konačne gazove?

a) ukrcaj težina(w) na LCF

Zahtijevani gaz na krmi = 6,20m

Potrebno smanjenje gaza =

b) pomak težina(w) sa LCF u FP tank

Change of trim = prema pramcu

Tražena promjena trima na krmi =

=

2,205w = 150 + w1,205w = 150 w = 124,5t

c) novi gaz na pramcu

Change of trim = prema pramcu

prema pramcu

Gazovi Pramac [m] Krma [m]Početni gazovi 5,50 6,30Ukupno uronuće +0,800 +0,800Novi gazovi 5,580 6,380Promjena trima +0,190 -0,180Konačni gazovi 5,770 6,200

REDUKCIJA GAZA

173. Brod na dolasku u luku ima gaz Tp =5.50 m, Tk = 6.300 m, dužina broda LBP = 150 m, MTC = 200 mt, TPC = 15 t, LCF = 1.5 m po krmi od sredine broda. Maksimalno dozvoljeni gaz na ulasku u luku iznosi 6.200 m. Koliko će

brod morati ukrcati balasta u FP tank čije se težište nalazi 60 m od “LCF”, da bi gaz bio 6.200 m. Izračunaj maksimalnu količinu balasta koju brod mora ukrcati i konačne gazove pramca i krme.

PUR = p / TPC = p /15

NOVI GAZ BRODA ZBOG PUR = 6.300 + p / 15GAZ KOJI SE TRAŽI = 6.200 _______ REDUKCIJA = 0.100 + p / 15Redukcija = tk

t(trim) = p x d / MTC = p x 60 / 200 = 3 x p / 10 ovo se ne dijelilp = LBP / 2 +( LCF) = 150 / 2 + 1.5 = 76.5 mlk = LBP lp = 73.5 mtk = t x lk / LBP = (3p/10 x 73.5)/150 = 3p x 73.5 / 1500 = 0.147 p (na tri decimale)tk REDUKCIJA

0.147 p = 10 + p/15 / x 15 pretvoreno u cm iz 0.100 x p/15 m

2.205 p = 150 + p2.205 p 1p = 1501.205 p = 150p = 150 / 1.025 = 124.5 t

ODREĐIVANJE GAZA NA PRAMCU I KRMI KOD ISTODOBNOG KRCANJA I ISKRCAVANJA TEŽINE

174. Koliki će gaz biti nakon ukrcaja i iskrcaja težine na brodu čije LBP = 126 m, a gaz TP = 5.110m, Tk = 5.400m, TPC=15t, MTC = 120t, LCF = 2m.

TEŽINE MOMENTISKL UKRCAJ ISKRCAJ LCG AFT (+) FWD (-)

1 60 100 -45.00 4500 27002 240 120 -25.00 3000 60003 - 250 30.00 - 75004 140 - 43.00 6020 -

ZBROJ 440 470 13520 16200

p = 30 t izronuće 16200 13500 = 2680 M.A.M. = () 2680 prema pramcu

PIZR = p /TPC = 30 / 15 = 2 cmlp = LBP / 2 +( LCF) = 126 / 2 2 = 61mlk = LBP lp = 126 61 = 65 mt = moment trima / MTC = 2680 / 120 = 22.3 cmtp = t x lp / LBP = 22.3 x 61 / 126 = 10.8 cmtk = 22.3 x 65 / 126 = 11.5 cm

Tp = 5.110 Tk = 5.400 PIZR = 0.020 PIZR = 0.020 Tp’ = 5.090 Tk’ = 5.380 +tp = 0.108 tk = 0.115 Tp’ = 5.198 Tk’’ = 5.265

ODREĐIVANJE MASE TERETA ZA ISPUMPAT IZ PRETEŽNOG TANKA ZADOVOĐENJE BRODA NA RAVNU KOBILICU

175. Koju težinu I na koji položaj od sredine broda treba ubaciti na ukrcati nab rod s gazom Tp=6,62m, TPC=19t, MTC=19t, MTC=150tm, LCF=3m.

BROD IZ PRETEGE PREŠAO U ZATEGU => TEŽINA SE UKRCAJE PA JE MOMENT NA KRMI, ZNAČI DA SE TERET TREBA UKRCATI NA KRMU OD F.

176. Koju težinu i s kojeg je položaja od sredine broda treba iskrcati da se brod s gazom Tp=7,7m i Tk=8,1m dođe na ravni gaz Tp´=7,5m, Tk´=7,87m, TPC=22, MTC=160tm, LCF= -3m ?

BROD S VEĆE ZATEGE PREŠAO NA MANJU-MOMENT NA PRAMCU, ZNAČI DA SE TERET TREBA ISKRCATI SA KRME OD LCF

177. Koju težinu s kojeg položaja trebaiskrcati da se brod s gazom Tp=7,7m, Tu=7,5m dovede na ravnu kobilicu Ts´=7,6m, TPC=20, MTC=145tm.

BROD JE IZ PREZEGE PREŠAO NA RAVNU KOBILICU, MOMENT JE NA KRMI PA TERET TREBA ISKRCATI S PRAMCA.

178. Brod na dolasku u luku ima gaz Tp=7,350m, Tk=7,850m, LBP=148m, MTC=199, TPC=20, LCF= +2,2m. Maksimalno dozvoljeni gaz na ulazu u luku je Tmax =7,700m. Koliko će tona balasta brod morati ukrcati u fore pwak, LCG =63m od F da bi gaz na krmi bio 7,700m? Koje će gazove brod imati nakon ukrcaja tereta?

179. Brod na dolasku u luku ima gaz Tp=7,55m, Tk=7,169m, LBP=148m, MTC=199tm, TPC=20t, LCF=2,2m po pramcu od sredine broda. Maksimalno dozvoljen gaz na ulasku u luku je Tmax=7,425m. Brod treba ukrcati balast u after peak, LCG=63m od F. Izračunaj maksimalnu količinu balasta koju brod mora ukrcati te konaćne gazove pramca I krme.

180. Brod plovi pri gazu Tp=7,4m, Tk=6,9m, TPC=30, MTC=125tm. Izračunaj koliko treba biti ukrcano tereta u skl 2 (težište skladišta prema krmi je 60m od F) I u skl 1 (težište 45m prema pramcu od F) da bi brod plovio pri ravnoj kobilici pri gazu od 7,9m. Centar plovnosti je 1m po krmi.

VEĆI MOMENT TREBA BITI NA KRMI JER JE Tx<Tp DA BI BROD DOŠAO NA EVEN KEEL

181. Brod prije ukrcaja ima D= 19 214t, t =0.64m, ∑MLCG= 1 310 215 tm, Potrebno je brod dovesti na ravnu kobilicu prepumpavanjem balasta iz A.P.T u F.P.T. Odredi količinu balasta koju je potrebno prepumpati te izračunaj promjenu gazova.

LCG1=LCB => Uvjet za even keel

Provjera gaza kada nam tp i tk nisu zadani

182. Odredi tu, Tp, Tk nakon ukrcaja tereta p=280 t u CH1 brodu koje je LCG=79.78 m. Brod ima: Tp = 5.508 m, Tk =6.02 m, TPC = 17.84 t, LCF = 54.851 t, LBP = 110 m, MTC = 13121.

p.ur = = = 15.70m = 0.157 m

d = LCF – LCG = - 24.929 (po provi)

t = = = m (po provi)

lp = LBP – LCF = 110 – 54.841 = 55.059 m lk = LCF = 54.941 m

Tp = 5.508 + 0.157 + . 0.532 = 5.931 m

Tk = 6.02 + 0.157 - 0.532 = 5.911 m

tu = Tk – TP = - 0.02 m (proveni)

183. Odredi maksimalnu težinu koju brod može ukrcati kako bi prošao plićinu sa max. Gazom od Tmax=6.5m: Odredi p i udaljenost od LCF-a da bi brod bio na ravnoj kobilici.

Tp= 6.096m TPC=22.415 t/cm LCB=69.81mTk=6.461m Mx=16495tm/m LCF=68.76m D=13112t

Tp = 6.096m /2 + Tk = 6.461m Ts = 6.2875-Ts max = 6.5m _ ∆Ts = 0.2215m - 22.15cm

Tk = 6.461- Tp = 6.096m _ tn = 0.365m (po krmi)

184. Odredi gdje treba ukrcati 300t tereta kako bi se krmeni gaz nebi promjenio.

Tp= 5.18 m TPC= 22.23 mTk= 6.096 m Mx= 16179 tm/mLBP= 135.0 m LCF= 69.285 m

Iz zadatka slijedi da promjena gaza na krmi mora biti jednaka paralelnom uronuću

Pripremio: Capt.Goran Belamarić, MEng. Split, 24. siječanj 2011.