t hnomon PULA. YUGOSLAVIA

@r:---- - - - - - - --,

I E SOLARN APARATI ENE R G I JA SUN C A J E U V A S I M R U K A M A

Energetska nam buducnost nHe nimalo sVijetla. Rezerve nafte polako nestaju a uran i ugljen sve su manjg

ekoloski podobni. No, preostaje nam nepresusiv cists i besplatna energija sunca u izvor - sunceva energija nsslm je rukama.

Od svih solarnih sistema najekonornicni­

. ji su oni za pripremu topla vode . U pul­skom TEHNOMONTU na tom je podru­

cju postignuta zavidna kvaliteta, asortiman je bogat a potrainja stalno raste . Ako se proizvodnja godisnje povscava za 20 32 posto uz novosti, promjene i nadopune sistema nema bojazni za buducnost. Niz hotela, kam­pova i turistickih naselja, od Kanfanara do Dub­rovnika vee je opremljeno nekim od solarnih uredaja ovog proizvodaca,

TEHNOMONTOV salamisistern THERMOSOLE zapripremu topIe vade. Trenutna je novost masovna proizvodnja

novog tipa solarnog spremnika kop ima . kao i prethodni, jednu iii dvije ogrjevne spirale koje se mogu zarnijeniti i cistiti jer su ugradene s prednje strane s rastavljivim prirubnickirn spojem pa se lagano vade i demontiraju . Jasno, u kompletu je i toplinska izolacija, slektricni grijac, kao i sva ostala regulacijsko-up­

SOLARNI MODUL SM15ravljacka oprema pa ovaj uredaj treba samo spojiti na instalaciju. • kornpektni sklop koji sadl iiTEHNOMONT je medu prvima u Jugoslaviji poceo proizvoditi so­ ekspanzijsku posudu, larne module pa je i to dokaz inventivnosti. Solarni modul sadrzi clfk ulacijsku crpku, sigurn osni ekspanzijsku posudu, cirkulacijsku crpku i ventile. U sistemu THER­ vontil, zasune, nepovratni vontil, MOSOLE su sva tri elementa i treba ga samo prikljuciti na instalaciju stnvim: za punjenje i prainjonje potrosns tople vode. Osim kolektora tip SKT 40 postoji i model SKT W dva termometra i manometar. 50 koji ima malo drukciji apsorber (aluminijski profilirani lim i bakrene Svu je spojeno a prikljuCCI su

/oIC) 25 (0 I")c'jevi) a verzija SKT 50 Sima poseban selektivan premaz, taka C;1 rr.oze raditi i pri visim temperaturama.

Kompletiranje ovog sistema je vrlo jednostavno pa ako vidite naprimje r na susjednom krovu tri kolektora TEH NO ­MONT SKT 40 znaci da je rijec 0 sistemu TERMOSOLE 33 (3 kolektora i spremnik ad 300 litara). Ovakvi investicijski zahvati isplate se smanjenjem troskova za energiju u toku cetiri do osarn godina sto ovisi 0 kl imat­skim uvjetima i rezimu potrosn]e vode. No, stsdnja energije nije nuzna samo zbog smanjenja troskova vee je i zalog boljoj buducnosti jer je glavni uvjet za ocuvanjs okolisa, (bi) .

'1/ 50LARNI80JLER 58 301 j

I 58302 i ' sadriaj bojlera 300 titara 5

jednim izmjenjivacem lop/ine

,. 'J.' ~.:- to od 1,63 In' (S8 301) ill dva '"'~.,. ~"'r4 to izmjenjivaea Iop/ine 1,63t 0,7 • ~ . , ., v "

AAA~AAr 'I- In'(S8302). Ugraden je i el-

VY~YYV ektrogrijac 1500 WIesv; up-

.... . ./ ravljacko-regulacijski ele-menD.

50LARNI KOLEKTOR SKT 40 • ravni ploeas& ko/eklor ima bakreni apsorber, kaljeno stakJo i kue;ste 'dimenzije1964x 1034 r86cm, solama povrSina 1,9 ' m2a masapraznog je 49 kgdokje sadri aj Ilu;da 1, 5 litara , pnkljueci - dvijaspoJnlceza

C

5!C:=:=--.,

bakrene cijevie 12mm

~ tehnomont DOUR "MONTAZA" "Solsrna oprems" 52000 PULA, Industrijsks 27 Telefon: 052123-444, telex: 25231 YU TMP PU

Oznake Broj osoba

Broj kolektora SKT 40

Sadrza] solarnog boJlera

THERMOSOLE 23 do 4 2 300 I THERMOSOLE 33 5do 6 3 300 I THERMOSOLE 46 7do 8 4 2x300 I THERMOSOLE 56 9 do 10 5 2x300 I

oll,n-ll"'tt '"a za grijanje

~~~e·dobrog grijanja

tiilU dto~olacija·

"

SVE 0 GRIJANJU-nwidn takav naslov zuuci pretenciozno. Ali ovo posebno izdanje magazina SAM nastaloje na temelju petnaestogodisnjeg iskustva koje smo kao redakcija stekli u kontaktu s cuateljima. Magazin SAM objavljivao je niz napisa 0

grijanju i informacija 0 proizvodima iz tog podrucja. To je poticalo niz pitanja citatelja, a ovo izdanje je zapravo jedan veliki odgovor na njih. Nastojali smo dati pregled raznovrsnih proizvoda i niz saojeta, tako prezentiranih da su korisni i profesionalcima i zanimljivi samovcima. Direktor i glavni i odgovorni urednik

I\"A.N KREUTZ Autorprojekta i teksta je dipl. inz. BRANKO ILJAB, koji SVE 0 GRIJANJU je zahoaljujuci suojim Specijalno izdanje SAM SVOJ MAJSTOR napisima u magazinu

Autor projekta i teksta: dipl. inz, Branko IljasSAM postao poz nat I Urednik izdanja: Tomislav Toth / ­kao strucnjak za to po­ Strucna redaktura: Josip Luka Pavlinusic

drucje, pa je postao i Uredenje i obrada teksta: Lidija Oreskovic Gr-aficko uredenje: Mario Hodak i

Tomislav Toth suojeursna medijska li­cnost pojaoljujuci se u

Xa slovna stranica: Tomislav Toth raznim TV i radioemi­sijama. Baoeci seproblemima grijanja..stednje energijc i racionalizacijom troshooa grijanja, a uz to prateci novosti u svijetu i sudjelujuci u radu raznih simpozija, inzenjer Iljas svoja saznanja na jednostavan i popularan naciti prenosi sirokom. krugu citatelja rnagazina SAM, a isto tako brojnom auditoriju raznih TV i radioemisija. Uz njega na ovom projektu je radila i ekipa suradnika magazina SAM, a svi zajedno ulozili su mnogo vremena i truda s osnovnom namjerom da se svima nama pomogne kako bismo uz sto manje troshoua uziuali blagodati grijanja. Osnovna komponenta svakog doma je njegoua toplina. U doslovnom i prenesenom znacenju tih rijeci. Za prvo vam mi nudimo rjesenja u ovoj knjizi, a za drugo se morate sami pobrinuti.

Dakle, s najboljim namjerama i s najboljim zeljama za toplinu nasili domova.

Srdacno Vas~ M"

Izdavaeko-poslovni centar

41000 Zagreb, Avenija Borisa Kidrica 2 Telefon: (041)528·460, 528-462, 528-507 Telefaks: (041)522-802, teleks: 22328 yu sam zg

Tehnicko uredenje: Mirjana Mecava, Lovorka Crha i Jadranko Markee

Crtezi: Jad a nko Markee Unos teksta: Zdenka Jazbinsek Craficka obrada: DTP Apple Macintosh Voditelj DATA-centra: Marija Bozicevic Dokumentalisti: Irena Majevskij i

Marjeta Kerovec Uredriik za marketing i propagandu:

I :\iH'5 Kraljevic I Agencijske usluge: "Energetika-marketing"

Pornocnik direktora za ekonomske posIove: dipl. oecc Rajka Smolek Administrator: Ana Koren

(Predsjednik Savjeta IPC SAM: prof dr. Darko Maljkovic Izdavac: i.p.c, SAM Tisak: TCR DELO 1990. Copyright IPC SAM

Medunarodna prava posredovanjem VPA. Rukopisi, slike i crtezi se ne vracaju. Autorska prava su zasticena. Zabranjuje se svako pretiskavanje i prenosenje bez odobrenja, u cijelosti i u izvacima. Oslobodeno poreza na promet odlukom Republickog komiteta za prosvjetu, kulturu, fizicku i tehnicku kulturu SRH 1604/1-1975. Savjeti su izradeni na osnovi iskustva i strucnog znanja nasih suradnika s namjerom da pomognu Citateljima, ali ne mozemo preuzeti bilo kakvu odgovornost u slucaju neuspjeha.

6 GRIJANJE

NARUDZBENICA SAM SPECIJAL- SVE 0

GRIJANJ U 90 . Narucu jern knjigu

T Z va od poilu do v rande

po prctplatnoj cijeni - 20 posto jcftinijc kom , cijena po

primjerku 350 d + postarina.

Ukupna cijena . Molim da mi jc po izlasku iz tiska

knjigu posaljetc pouzecern na adresu:

Ime i prezimc

Ulica i broj

Postanski broj i mjcsto

Datum

Vlastorucni potpis

Narudzbenicu citko popunile posaljite na ad resu nase redakcije: i.p.c. SAM, Avenija Borisa Kid rica 2/8B, 41020 Zagreb.

1TOPLINA ZIVOT ZNACI

Za prikladno odjevene osobe koje obavljaju posao u sjedecem

poloiaju,bez vdih fiziCkih napora, najzdravija je sobna

temperatura zraka izmedu 20 i 21°C.

¥"T"i: 'T'4 ~V('~ H;F'* . ~ p. ~ fK ~i Pt:.&~, . ~_ . ~ ~~", l ... ",. »:~ :::~ %i::e:,:

~

LJUDSKO TIJELO JE SA VRSEN STROJ Covjek, sisavci i ptice imaju izuzetno svojstvo da u svim uvjetima odrzavaju

gotovo istu tjelesnu temperaturu. Nasuprot tomu neka bica, kao ribe, gliste i sl, neprekidno mijenjaju tjelesnu temperaturu odnosno prilagodavajuje temperaturi okoline.

Temperatura ljudskog tijela iznosi 36,5 do 3TC i covjek je stalno odrzava bez obzira na vanjske klimatske uvjete koji se krecu u sirokorn rasponu od +53°C u Sahari pa do -72°C u Sibiru. Cak mala promjena temperature tijela znak je da nesto nije u redu i obicno vee zurimo lijecniku.

Toplinu kojom odrZavamo svoju zivotno bitnu temperaturu dobivamo izga­ranjem hrane uz prisutnost kisika. Dakle, i m i smo pee u kojoj stalno plamti tiha vatra. Sva proizvedena toplina ne ostaje u nama, vee se jednim dijelom predaje okolini. Kada ~ovjek ne bi odavao toplinu (kada bismo tijelo savrseno toplinski izolirali) onda bi u tijelu rasla temperatura za priblizno l°Cfh, tako da bi zajedan dan narasla na oko +60°C. S obzirom da covjek umire pri temperaturi od 42°C, takva bi situacija bila kobna. Toplinski udar pri povisenju temperature kao i tty. bijela smrt kada je covjek izlozen vrlo niskoj temperaturi, a ne moze je kornpen- / zirati svojom prirodnom automatskom termoregulacijom, ekstremne su tempera­turne varijacije koje zavrsavaju smrcu.

TJELESNI TERMOREGULACIJSKI SUSTAV Izgaranje hrane uz prisutnost kisika je proces proizvodnje energije koji se zove

i bazalni metabolizam. Tako se u stanju mirovanja proizvede oko 80 Wenergije ili toenije 1,2 Wlkg tjelesne mase covjeka . Izvor te energije je zapravo u procesu izgaranja bjelancevina, masti i ugljikohidrata uz pr isutnost kisika koji udisanjem zraka unosimo u tijelo. Covjek ima izuzetno dobro izveden uredaj za regulaciju topline, tzv. termoregulacijski centar smjesten u medumozgu. Postoji jos i kemij­sko reguliranje kroz upravljanje procesom sagorijevanja hrane, te fiziolosko re­guliranje kroz zracenje i konvekciju topJine te isparavanjern, disanjem, izlucivanjern .

Kad sobna temperatura padne tako da varn je neudobno, snizava se i povrsinska temperatura koze, cime je ujedno smanjeno odavanje topline okolnom zraku. Koza se najezi a zatim drhcu rnisici. Daljnje snizavanje temperature ambijenta moze dovesti do smrzavanja. Zanimljivo je da se najprije hlade ekstremiteti tj. noge i ruke (kod mnogih osoba, osobito kod zena , cesto su hladne noge), a tek zatim trup i glava. 'I'ijelo se kao vrlo savrsen stroj brani tako da cuva svoj vitalni dio. U obrnutom slucaju kad temperatura okolnog zraka prijede granicu udobnosti tijelo ce se u pocetku braniti pojacanorn cirkulacijom krvi kroz potkozne krvne We. Koz a se zacrveni i tijelo pocinje intenzivnije odavati toplinu. Ukoliko to nije dovoljno rasterecenje stupaju u akciju znojne zlijezde i tijelo se znoji. Kroz proces isparavanja znoja gubi se mnogo energije (za 1Jitru znoja tijelo utrosi na ispara­vanje oko 700 W odnosno 600 kcal odnosno 2400kJ). Ako ni to nije dovoljno da tijelo dode do normalne temperature, pojavit ce se glavobolja, malaksalost, a u ekstremnim slucajevima nastupaju grcevi i kolaps. Visoke sobne temperature znatno smanjuju sadrzaj vlage u zraku pa to cesto neugodno utjece na sluznicu gornjih disnih puteva (nos, grlo i veliki bronhi), Za pravi osjecaj ugode u prosto­riji treba odrzavati:

• adekvatnu sobnu temperaturu (15 do 22°C) • srednju relativnu vlaznost (50 do 70%) • eistocu zraka (dovoljno kisika i dr.) • ostali uvjeti (srednja temperatura zidova, elektricno stanje i dr.)

SVAKI STUPANJ VISE - NEPOTREBAN TROSAK Za stednju energije najvaznije je odrzavati primjerenu sobnu temperaturu. To

ne mora uvijek biti temperatura propisana zakonom mada su to cesto i optimalna rjesenja,

8 GRIJANJE

_ _ --- - - - - - - - - TOPLINA ZIVOT ZNACI

1:- - rucljivo je odrzavati slijedece temperature u stanu: _ rni boravak i radne sobe: IS do 20·C

.:: :-~ a 'a soba: 15 do IS ·C :-: _- inj a i kuh inja s dnevnim boravakorn 16 do IS ·C .-: _ ao n ica: 22·C

ije i zahod: 20·C :.:.s. '. suo poslije hrane trcskovi energije i grijanja najveci izdatak u dornacin­_ • ajbolje je cesce provjeravati termometar. Mnogi ce reci da su to niske tern­

e, medutim zimi se u stanu ipak treba adekvatno odjenuti, sto znaci da ~ : .o siediti u kosulji kratk ih rukava.

" tite! Sobna temperatura sarno za jedan stupanj (L'C) visa od 20·C trazi a rr osak energije od 6 posto. Pa ako vamje sobna temperatura od 24 do 25·C,

, :e i do 30 posta energije vise nego sto yam treba. A to doista nije malo. ~ :! iznos tako usedene energije mozete kupiti termometar za svaku prostoriju

. .- : pra t it i stanje svoje oko1ine i zivotnog ambijenta i stedjeti - bez srnanjenja -or a .

_

K '~W- . ~. »: ~~ , ~ ,.,. , ,,.. ... ...~: ·. ·.·'·.wD~~ ~ "."W.t,H''''«'.:«H. ,, :%. .."~ll«' ~ •n f* ·~H<· ~'*l d ~ t··~~I~. '}",.h I w.S?~':. '\o~~:i.~

Ako zbog osieca]« nelagode, hladnoce, ielite pojacati

grijanje, najprije pogledajte iemperaturno stanje na

sobnom termomeiru, jer moida je to samo trenutni tjelesni

poremeca] iii pocetak bolesti.

lA ,,­"" 5'':\''1'. i\.':~ ;~ b~·VfV '":lJ rm..f. ·· ~~.~M·~ h~.·l3 . h" F

~ ~ ~ *i ~ V ' I. ·.w ~« ~ "' .*

e=r;;f1Mfffi. t: tl.CM t~i. ii:::;1 s ~ w" ~ ~ ~-:S ::: :-:;'i> ~ ~ ~ ~~» ;:: t';~$ IJ~

Inienziono iskoristenie energije bitno narusuie raunoieiu

okoline. Troikoui saniranja steta uzrokouanih zagadenjem

okoline su oko sest pula ueci od ulaganja u zaititu .

.~ ~ ACtKOUNE

- GRIJANJE 9

2PLANIRANJE IIZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

Mnoga znania koja smo stjecali kroz stotieca i koja su cesto bila

usmjerena protiv prirode, sada treba iskoristiti za njezinu

renesansu ,

Hipokaust - centra/no grijanje lz antltkog doba,

po ideji je pretec» dana~nje klimatizacije.

KAKO JE TO BILO NEKAD Da bi odrzao najnuzniji uvjet iivota - temperaturu tijela, pracovjek se oblacio

utopIa iivotinjska krzna. Otkricern vatre bitno je povecan komfor tadasnjeg covjeka. Plarnicci drva pruzali su ugodan boravak u pecini, rna kakva ona bila. Tada slijedi karboniziranje drva - drveni ugljen, koji ima vecu toplinsku vrijednost.

Vee u antieko doba konstruiran je uredaj za eentralno grijanje, doduse, prirni­tivno, ali po ideji cak preteca danasnje klimatizaeije. Bio je to hipokaust - sis­tern koji smatramo prvim eentralnim grijanjem.

Kako to i sarna r ijec kaze (gre . hypo - ispod, kaustos - zapaljen) rijec je 0 nacinu grijanja pornocu podrumske prostorije u kojoj su se naIaziIi stupovi (pilae) visoki 74 em od opeke iIi glinenih eijevi, oko kojih su strujali vruci dimni plinovi iz lozista. Loaiste je smjesteno pokraj zgrade, a kao gorivo je sluzilo drvo iIi drveni ugljen. Kada su se stupovi i strop dovoIjno zagrijaIi, vise se nije loailo. Zatvarao se dovod vrucih dimnih plinova u hipokaust, kao i otvor za odvod dimnih plinova iz hipokausta (neka vrst dimnjaka). Tada se u hipokaust pustao kroz posebne otvore svjezi zrak.

Taj svjezi vanjski zrak strujio je preko zagrijanih stupova hipokausta i kao topli ulazio u prostorije gdje su boravili ljudi ,

U proslosti su se Ijudi osim otvorenim lozistem na drva grijali i na drveni ugIjen. U posebnim zdjelarna od bronee, bakra iIi mjedi naslagao bi se drveni ugljen, Sve to pripremalo se izvan prostorije, a kada bi se ugljen usario, unosio se u pros­toriju.

Ovakve posude susrecerno vee i kod Starih Grka, a lijepi primjerei pronadeni su i u Japanu, Kini, Italiji, Spanjolskoj itd. Smatra se da te posude datiraju iz 15. i 16. stoljeca.

Peci s otvorenim losistima imale su velik nedostatak: dimni plinovi direktno su se sirili po prostoriji. Zbog toga se loiiste srnjestalo pokraj zida, obzidavalo i gradio se dimnjak. Tako dolazimo do tzv. kamina, koji u razlicitirn varijan­tama egzistira jos i danas.

Peci se stalno razvijaju i usavrsavaju kako bi se dobilo sto bolje odavanje topline i sto bolja regulaeija temperature. Tako se u 18. stcljecu u Engleskoj pojavljuje prvo eentralno grijanje vodenom parorn, au Franeuskoj toplom vodom, koje tek u 19. stoljecu dozivljava pravu evolueiju.

U isto vrijeme biljezirno i zaeetak daljinskog grijanja vrelom vodom u zatvorenim sistemima pod tlakom iz kojih se razviIo daljinsko grijanje kompletnih gradskih cetvrti, pa i eijelih gradova kao najsuvremeniji oblik zagrijavanja prostorija.

to GRIJANJE

ZAGRIJAVANJE PROSTORIJEZAGRIJAVANJE STUPOVA

l .....

• II . • ; •

; /... . . . 0

. .? 1 "1 '/1 -.

_ - - - - - PL ANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBlJENTA _

KAKO JE DANAS ,-< ~..: ~ ~e naseljena podrueja nase planete su ona na kojima se prirodna toplina _ : ~ :: srnjenjuju u pravilnom godisnjern ritmu (pojas tzv. umjerene klirne),

_ , : _ ' 3 su upravo takvi klimatski uvjeti i najpoticajniji za razvitak ljudske - , . : im osti i kreativnosti. I industrijska revolucija razvila se u umjerenom kli­

' : :~ _ ;7} pojasu. Dakako, ona nije mimoisla ni nadine zagrijavanja covjekovih _ - r: j radnih prostora.

=-. _:.. 5U se stoljecima grijali uglavnom izgaranjem krutih goriva: drva i ugljena. • : " ~ otkrivena nafta i zemni plin, pojavili su se i sistemi lozenja tekucim i

_ - , rit im gorivima. Usporedno se razvijala industrija, a s njome je rasla :: _ inja i distribucija elektricne energije, pa se i elektrika pocela koristiti za

• :-' : <:.vanje. U posljednje vrijerne, s energetskom krizom sve se uspjesnije .:aju i sistemi koristenja topline sunca.

=' an as rnozemo birati izmedu razlieitih izvora topline (goriva) kao i nacina, - - a zagrijavanja. Doduse, nismo svi u polozaju da mozemo birati : vecini ljudi zrs ovirna , nastanjenim u modernim zgradama, zadano je jedno i drugo. To, ~ ~ tl im, ne znaci da oni ne moraju znati nista 0 grijanju. Jednako kao sto je vazno . ra t i pravo gorivo i sistem zagrijavanja vazno je znati i prednosti i nedostatke,

- ~ 'n funkcioniranja, ekonorniku koristenja, utjecaj na ljudsko zdravlje, mo­. __ rost i i nacine regulacije te problematiku odrzavanja sistema koji smo prisiljeni - ri st it i. Osim toga valja napomenuti da je pri'licno nerazumno oslanjati se sarno - = iedan sistem (nacin) grijanja. Kad nestane pojedinih energenata ili se pokvari . · =:e m, dobro je raspolagati alternativnim izvorima topline, tim prije sto su danas .: ~ 'om dornacinstvu dostupna makar dva energenta i barem teorijski, svi sis­:c rni zagrijavanja.

Poj am alternativni izvori topline (kao i terrninoloske nedorecenosti stirn u vezi) '- eo a detaljnije objasniti .

Sama rijec alternativa oznaeava mogucnost izbora iIi-iIi pa i kod sistema koji:, ,3'Ui alternativni izvor topline stoji na raspolaganju osim osnovnog izvora i neki .: gi - alternativni izvor topline.

Ivr ijezeno je da se i noviji energenti kao Sunce, vodik, vjetar i ostali cesto - azivaju alternativnim izvorima top line sto nije potpuno tocno, Oni su dodatni ." aditivni izvori topline jer nije moguca prirnjena ili-ili vee se oni mogu sarno u , iredenirn okolnostima (kad ima dovoIjno vjetra, Sunca i sl.) iskoristiti kao dodatni izvor topline. Tako, naprimjer, solarni sistem - kadje dovoIjna insoIacija - sunceva e ergija se koristi za zagrijavanje potrosne tople vode, ali ugradeni grijac koji je snovni izvor za grijanje u svim vremenskim uvjetima se ne iskljucuje vee se u

. ku suncanih dana, dodatno, putem solarnog sistema iskoristava energija sunca.

VRSTE UREDAJA ZA GRIJANJE Uredaji za grijanje mogu se sistematizirati po razlieitim kriterijima: prema

vr sti goriva, prerna nacinu prijenosa top line iii prema nacinu upotrebe. Ipak, suvrerneni sistemi zagrijavanja dijele se na dva osnovna tipa : tzv. Iokalne i en tr alne izvore topline.

Lokalni izvori topline su oni kod kojih su izvor topline (loziste), odnosno proces njenog oslobadanja i njena distribucija objedinjeni u jednom uredaju, To su, .ednostavnije receno, razne peci od onih starinskih na drva iIi ugIjen do moder­nijih na naftu i plin pa i elektrienu struju (npr, termoakumuIacijske peci).

Centralni sistemi za zagrijavanje iIi centralno grijanje su sistemi kod kojih je izvor topline (loziste) na jednom mjestu, a iskoristava se na drugom. Toplina se do mjesta upotrebe prenosi pornocu posrednog medija, koji je najcesce voda, ali moze biti i para, ulje iIi zrak. U prostor se distribuira posebnim uredajima. U stambenim prostorima to su najeesce svima dobro poznati radijatori.

Na prvi pogled nista se nije promijenilo od antiekih vremena: neka vrst peci je i obicno ognjiste, odnosno ono svakako predstavIja Iokalni izvor top line, dok je hipokaust predstavnik sistema centralnog zagrijavanja, Medutim, unutar tih dvaju osnovnih koncepata zagrijavanja danas raspolazemo sirokim spektrom tehniekih mogucnosti i rjesenja, koja su prilagodena razlicitim zahtjevima i uvjetima koristenja. Svaki od ta dva osnovna sistema ima svoje prednosti i nedostatke te

Znanstvena preduidanja govoreda ce cijelo slijedece 21.

stoljeee biti obiljeieno inte­ligentnim povratkom prirodi.

wT1"OKOUNE

-

GRlJANJE 11

_ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _

Opstanku covjecanstva prijete cetiri opasnosti:

• totalni svjetski rat • svjetski ekonomski kolaps

• globalna ekoloska katastrofa • demografska eksplozija

svoja podrucja primjene. Stoga ih prije odluke 0 nacinu grijanja treba temeljito upoznati,

U obje grupe koriste se sve poznate vrste goriva. Opcenito, sistemi s lokalnim izvorima topline su kao investicijajeftiniji za manje prostore, ali manje ekonomicni u eksploataciji. Centralni su sistemi pak kao investicija skuplji, ali i ekonornicniji u pogledu iskoristavanja topline te ekoloski povoljniji s obzirom na zagadivanje kako mikro tako i makroklime. Medutim, najznacajniji su zahtjevi korisnika i njegov pristup grijanju. Naprimjer, zaposleni bracni par koji je izgradio raskosnu obiteljsku katnicu, dakako, s centralnim grijanjem, vec nakon dvije sezone zakljucio je da im se ne isplati loziti kotao i grijati cijelu kucu za onih nekoliko sati dnevno sto proborave u njoj. Cak im se cinilo udobnijim da se zimi smjeste u jednoj manjoj sobi u prizemlju koju su grijali obicnorn naftericom te da u toj sobi i spavaju! Od tada centralno grijanje ukljucuju sarno kad imaju veliko drustvo ili goste u kuci na nekoliko dana.

Iako je teiiste razvoja u industrijskoj eri bilo na centralnim sistemima (pa tako danas uz toplovodne sisteme, staznog za jedan stan, do daljinskog za cijela na­selja, poznajerno i centralna grijanja toplim zrakom sa ili bez klimatizacije, a u sklopu sistema koji kao medij za prijenos topline koriste vodu imamo radijatorsko, podno i konvektorsko grijanje), ni stare dobre peci nisu stagnirale. Sjetimo se samo relativno nove konstrukcije trajnozarece yeCi, da ne spominjemo sve poznate varijante na tekuca goriva, plin i struju. Cak i tako stara i provjerena zamisao kao sto je kamin dozivljava inovacije koje ga nastoje dovesti u prihlizrio ravnopra­van odnos s drugim sistemima.

Problematika grijanja danas je temeljito znanstveno obradena, a rezuJtati tih saznanja se koriste kako u konstrukciji losista tako i pri iskoristenju goriva, ra­cionalizaciji prijenosa topline i njene distribucije u prostoru, sve do psiholoskih faktora utjecaja razlicitih sistema grijanja na covjeka .

KARAKTERISTIKE DOBROG GRIJANJA Cijela grana fizike, termodinamika, bavi se problematikom "kretanja" topline.

Tako danas znamo da se toplina prenosi vodenjem, kad su dva tijela razliCitih temperatura u dodiru, ali i zracenjern, cak i kroz zrakoprazan prostor, kao sto nas grije sunce. Poznate su i duzine toplinskih val ova i njihov utjecaj na covjeka i druga tijela (npr. infracrvene zrake predstavljaju odredenu valnu duzinu toplinskog zracenja). Drukciji su efekti zagrijavanja vodenjem topline, a drukciji zracenjem (isijavanjern). Vecina uredaja za grijanje "ispor ucuje" nam toplinu na oba ta nacina ali u raz licitim odnosima. Promisljenorn kombinacijom efekata postizemo ona svojstva uredaja koja odgovaraju zahtjevima suvremenog nacina zivota i brizi za zdravlje i radnu sposobnost covjeka.

Na osnovi teoretskih saznanja i prakse, danas se od dobrog grijanja oeekuje da udovoljava slijedecim zahtjevima:

• zahtijevana temperatura u prostorijama mora se postici u sto kracern vre­menu;

• temperatura zraka u prostoriji mora biti ujednaceria u svim smjerovima; • grijanje se treba dobro regulirati zbog racionalnog iskoristenja i udobnosti,

u odnosu na promjene vanjskih uvjeta; • grijanje ne smije kvariti zrak koji se udise i ne smiju se razvijati stetni pli­

novi iIi prasina; • ne smiju se javljati sumovi niti propuh (pucketanje vatrice je dozvoljeno; to

su psihcloski efekti grijanja); • povrsinske temperature ogrjevnih tijela ne bi trebale prelaziti SO·C. Ti su zahtjevi medusobno povezani, pa ako sarno jedan ne odgovara moze

uzrokovati osjecaj nelagodnosti. Mnogi kaiu: " ... imam purio radijatora ali mi je hladno ..." ili " . . . pee je tako vruca da se sva usijala od topline, a mojoj je zeni hladno za noge" i s1.

Grijanjeje idealno kadje u zoni glave tj. na visini od 1,7 m tocno 20·C, u donjoj zoni malo toplije, a pri stropu temperatura malo niza. Ovakva je krivulja rezul­tat covjekova metabolizma i potrebe za psiholoskim osjecajern udobnosti. Podrueje glave traii hladniji zrak. Prisjetite se samo koliko ljudi usred ljute zime izlazi na ulicu bez kape, a noge vole toplo (zato nosimo tople carape i cizme). Uostalom, ne kaze se uzalud: "Cizrna glavu cuva, subara je kvari!"

12 GRIJANJE

~----------------- -- ­

_ - - - - - PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _

16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 16 20 24 Jdealnogrijanje Podno grijanje Kalijeve peCi Radijalorsko grijanje Lokalni izvori topline Radijalo<skog,ijanje'

(radijalori na vanjskom liduj

ska temperaturna slika kod razlicitih necine grijanja.

Pri »dsv enju izot ine u

okolni - • b ijen t

. medu _- -- Iorskog 90

j p odnog ­

. elika jeqrijanja l7~0~~~~~~~~!!~~::=__lJljdt:tf~11:dl~~Jraztika.

-akvoj idealnoj slici najblizi je sistem grijanja s podnim ogrjevnim registrima : z ' , podno grijanje dokje najnepovoljniji sistem radijatorsko grijanje. Zacijclo,

' ''... s podatak iznenaduje (pogotovo ako yam se radijator lijepo uklapa na bocni - - jer ispod prozora na vanjskom zidu nema mjestal).

Radij a tor i uzrokuju intenzivnu cirkulaciju sobnogzraka, pa ako nisu uz vanjski ~ .; ispod prozora onda ne sprecavaju prodor hladnog zraka. Uz to cirkulacija nije - " erget sk i ni komforno povoljna jer uzrokuje stvaranje top log i pretoplog sloja u .:= 'rnj im dijelovima prostorije. Takvaje temperaturna slika vrlo nepovoljna, a kod -adija tora na unutrasnjern zidu jos nepovoljnija .

Visinska temperaturna stika vrto je reztictte, Mo

znscsjno utjece na ekonomicnost grijanja i na

osjecs] ugodnosti.

Za osjecaj udobnosti vazno je daje temperatura ogrjevnog tijela - peri iii podnih instalacija - sto nih, jer to onda stvara manju cirkulaciju sobnog zraka, a to je vazrio za ugodan filing. Stoga i nije cudno da u svijetu prednjace sistemi 5 niskotem­peraturnim rezimorn rada, sto jasno uzrokuje i povecanje povrsine ogrjevnih ele­menata, ali primjenom dobre toplinske izolacije to se povecanje moze djelornicno kompenzirati.

Navest cemo primjer: ako za sistem od 50/40·C kao kod rezima podnog grijanja, zelirno postaviti radijatore koji se inace postavljaju na sistem centralnog grijanja

GRI]AN]E 13

________PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _

- - - ------.,2,5 ""'.----rnr­ __- ---,--­ -

15m

a.75m

1m 2 m 3m 4m 5m 6m

t .s m

o.rs m

0,4 m 1.4 m 2,4 m 4,6m

Ovako izg/eda temperaturna stika kod radljatorskog grljanja ovisno 0 uda/jenosti od vanjskog zida .

2,5m

1,5m

v,75m

Kod podnog grljanja stika je drukclja.

Podno je grljanje najraclona/nlje i po tempera turno] sllci najbllle Idea/nom.

Radijatore uvijek treba postav/jati uz vanjski zid.

To je moquce csk i ako su to velike stak/ene povrsine.

(s rezimom rada 90/70·C) moramo im povecati ogrjevnu povrsinu vise negoli trostruko da bi ucinak bio identican sistemu klasicnog eentralnog grijanja .

Nadalje, u objektu sa sarno 4 em toplinske izolaeije u vanjskim zidovima toplinski gubiei se smanjuju za vise od 50 posto, sto znaci i manju ogrjevnu povrsinu radijatora i manje troskove za grijanje. U takvim se slucajevirna isplati niskotemperaturni rez im grijanja jer i on pridonosi ustedi goriva.

U nasim stanovima cesto se susrece ovakva slika: zavjesa preko radijatora i jos k tome preko termostatskog ventila. Ponajprije, zavjesa smanjuje efekt odavanja topline, a termostatski ventil mora osjecati sobnu temperaturu, no ako ga prekrijete zavjesom gubi funkeiju. U glavi termostatskog ventila nalazi se tekucina koja mijenja volumen s promjenom temperature pa na taj naein djeluje na protok vode kroz radijator. Ako sobna temperatura poraste tekucina se prosiri i pritisne polugu koja smanjuje protok vode kroz to ogrjevno tijelo. Ako je taj ventil smjesten iza zavjese jasno je da ne osjeca sobnu temperaturu, pa treba prirnije­niti izvedbu s tiealom (esjetnikorn) na kapilari koji se rnoze postaviti na zid po­dalje od radijatora i zavjese tako da registrira stvarnu sobnu temperaturu.

Dakle, radijatore uvijek treba postavljati uz vanjski zid. Gotovo svi proizvodaci radijatora imaju u svom programu i niske parapetne radijatore koji se postavljaju na nosaee pa se mogu postaviti i tamo gdje su staklene stijene od poda do stropa.

Zavjese su kod radijatora poseban problem jer mnoge dornacice ceznu za dugim zavjesama ne mislici pritom da to uvelike umanjuje efekt grijanja.

14 GRlJANJE

_ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _

e ncj te zavjese spustetl - t eko radijatora, no ako

_::5 zellte da yam vise do - -:fa postavite regulaciju

preko termostatskog ventita s odvojenim

osjetnikom.

I

I" -: tL

I : \' . ;

/

//

(

/

f, (

ZASTITA OKOLlNE OBU/IVA(A CETIRI

OBLASTI • odriavanje cistoce zraka • obradu otpadnih voda

• obradu otpadaka • smanjenje buke

'1;::;1~;~~~':'r rrii:::;();,(~(:::~ tJ ~\i: i:;:::

Zavjesa ispred radijatora sprece va pra vitnu cirkulaciju lop log zraka.

Ne postavljajle radijatore na unutresn]« zidove, jer visinska se temperaturna slika u tom stuceiu znatno

udaIjuje od idealnog grijanja pa je i osjecs] ugodnosti znatno smanjen.

II

Kaljeve peel odaju toplinu isijavanjem (tj. zrecenjem) pa su i ekonomlcno i ugodno rjesenie.

GRIJANJE 15

________ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _

I najbolja toplinska izolacija cijele kuce - ioplinska [asada,

sudjeluje u ukupnim troskooima izgradnje objekla s

3 do 4 posio, a doprinosi smanjenju troikoua goriva i do

50 poslo w

IJ\STI1A ()K{) t: i f;;~ E

Razumljivoje da je kod lokalnih izvora topline situacija ista kao i kod radijatora koji su smjesteni na unutrasnjern zidu. Dakle, razne peci, plinske, trajnozarece, stednjaci i slicno takoder uzrokuju nepovoljnu cirkulaciju sobnog zraka pa je i kod njih osjecaj ugodnosti slabiji. No, zato je dobra stara kaljeva pee vrlo dobro rjesenje, jer osim ekonomicnosti odaje topliju isijavanjem tako daje cirkulacija zraka manja a osjecaj ugode jaci!

TOPLINSKA I HIDROIZOLACIJA Vec je pracovjek shvatio znacaj toplinske izolacije i vatru s otvorenog prostora

prenio u spilju. Medutim, ognjiste u spilji nije ispunjavalo neke od uvjeta nave­denih u prethodnom poglavlju, pa su ljudi uskoro poceli graditi kuce i u njima lozi ti vatru. Problem cuvanja topline, odnosno toplinske izolacije svodio se na izbor gradevinskog materijala, a kako milenijima izbor gradevinskih materijala za kuce nije bio osobito velik, u krajnjoj konzekvenci na debljinu zidova. Zahvaljujuci razvoju industrije danas raspolazerno znatno vecim izborom materijala, a zahvalju­juci razvoju znanosti egzaktno su poznata i njihova toplinska svojstva. Kadje rijec o grijanju, zanima nas toplinska vodljivost materijala. Poznatoje npr. daje ieljezo bolji vedic topline od drva. Iako je to svojstvo ponekad korisno, u gradnji ljudskih obitavalista ono nije pozeljno pa bi u kuci ieljeznih zidova bilo hladnije nego u drvenoj iste rnase, odnosno trebalo bi vise topline (goriva) da bi se u njoj postigla i odrzavala neka zadana temperatura .

Ovom smo usporedbom vee usli u sri problema. Spomenuli smo masu materijala, a cijena zeljeza i drva po jedinici mase nije jednaka. Potrebno je dakle postici sto povoljniji odnos izmedu cijene objekta i cijene njegova zagrijavanja. Ako stedimo na gradevinskom materijalu trosit cerno vise za grijanje, a ako pak pretjeramo u brizi za troskove grijanja tesko cerno pronaci materijale za gradnju koji bi u potrebnoj kol icini bili i cijenom prihvatljivi. Zato je potreban kompromis.

Ma kako to na prvi pogled kompliciralo stvari, 0 grijanju ne mozerno razrnisljati ako zanemarimo problem toplinske izolacije. Kvaliteta, odnosno stupanj toplinske

IizOl i l'k a. 1

OSNOVNA ZBUKA

ACRYNOLIT

Sistcmi toplinskc zastitc prcporucuju se na novim iii starirn zidovima s malorn iii ncdovoljnom toplinskoizolacij skom

sposobnoscu. JUBIZOL sistcm izradujcmo od

STIROPOR ploca odgovarajuce dcbljine, Akrilnim Ijcpilom sc pricvrscuju plocc i izradujc osnovna zbuka. Plastificiranc

mincralnc zbukc prcporucujcrno za zavrsnu obradu Iasade.

Kod sistema KOMBIFAS-S fasadc upot­rcbljavamo KOMBI-S plocc, To su

izolacijske gradevinske STIROPOR ploce s obostranorn oblogom od CEMENTOPORA, koji

omogucuje vccu cvrstocu i bolju pri­onljivost za sve klasicne Iasade.

izolirka. Industrija izolacijskih materialov, 61110

Ljubljana, Ob zeleznici 18, telefon: (061)443-096, teleks: 31585 yu izo,

telefaks: (061)445-182. JUBIZOL toplinska fasada

ZID OD OPEKA

ZID OD OPEKA

KOMBI·S PLOCE

RAZBIZ MREilCA

CEMENTNI SPRIC

PRODUZENA ZBUKA

KOMBIFAS-S toplinska fasada

16 GRJjANjE

----- - ---_._._.__.

____ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

_-: = : - -_ s

_: ' _sza

X pune eigle debljine 38 em, kojem vsre puna drvo od 8,2 em nekad se trao zadovoljavajucim i u pogledu topline. Danas koefieijent njihove sti za toplinu (k=1,4 W/m2 'K) ne

java propisima 0 cuvanju energije i je samo za objekte u kojima se ne 0 (kuc« za odmor i sl.). A koliko je

5 jos kuc« sa zidovima od 25 em bez ikakve dodatne toplinske izolaeije? '--­

38 em --'

140em

irancsti prostora utjece ne sarno na gubitke topline, odnosno cijenu grijanja, ___i na dimenzioniranje, oblikovanje, a katkad i na izbor sistema za zagrijavanje. 's ecorn, sto ekonornienije trcsenje energije nije sarno u interesu pojedinaca nego

stva kao cjeline, pa sve moderne drzave na osnovi znanstvenih i empirijskih anja imaju propise koji se odnose na toplinske karakteristike gradevinskih

_ekata razlicitih namjena, a graditelji i projektanti ih se moraju pridrzavati. _- , kad je rijec 0 starijirn objektima iIi 0 individualnoj izgradnji toplinska izolacija

J . e biti nedovoljna. Osobito u ovom posljednjem slucaju, ljudi su skloni stednji - pogresnorn mjestu (sarno da je krov nad glavornl). Mozda nam se zbog toga i

e inst alacije grijanja tako skupima, kad kcnacno i na njih dode red. Ako pritom • ~ "zaobidemo" projektanta (opet da bismo "ustedjeli", jer i verzirani majstor "zna"

Jrediti potreban broj rebara radijatora), a izvodac ce se jos i osigurati dodavanjem '~e g rebra vise, izbororn jaceg kotla, solidnijim dimenzijarna cijevi, jer sve se to

- ze i zaracunati, preostaje nam jos sarno da cijeli zivot placarno nepotrebne -- sk ove takvog grijanja .

Opet srecorn, danas su svakomu na trZistu dostupni razni materijali za ~ cplinsku izclaciju k oji se mogu i naknadno ugradivati u sve i svakakve objekte . . . oizvodaci navode egzaktne podatke 0 njihovim toplinskim svojstvima. Dovoljno

=- sje sti i izvesti dvije-tri varijante proracun a pa da postane jasno koliko se is­_ at i ulozit i u izolaciju, a koliko u sistern za zagrijavanje, uzimajuci dakako, na

' ,, ~ it u dusu troskove eksploatacije, Ako yam ta matematika ne lezi, pametnije ~<:' je nokratno) platiti projektanta umjesto da ostatak zivota nepotrebno placate ~ " ijavanje okolne atmosfere.

\"a kraju, nije bez znacaja ni cinjenica da provodljivost zidova, stropova i podova utiece i na udobnost ambijenta i ljeti kad ne trebamo grijanje. Dobro izolirane rostorije zadrzat ce duze ugodnu hladovitost kad je vani nepodnosljivo vruce, isto

kao sto ce se zimi lakse zagrijavati. Na prvi pogled moze se einiti da problernatika toplinske i hidroizolacije ne

pr ipada temi grijanja . Nazalost, ne moze biti dobrog grijanja u vlaznoj zgradi! Osim toga sto nekontrolirana i suvisna vlaga kvari atmosferu, na otparavanje vlage t rosi se velika ko licina topline, pa je takvo grijanje toliko skupo da bi se brzo is­

_

S obzirom na mspolozive materijale, njihove eijene I cijene energije danas je prihvatljiva vrijednost koefieijenta k maksimalno 0,5 do 0,7 W/m2"K (znaci: gubitak topline po m2 i svakom stupnju Kelvinove skale razlike izmeau unutrssni« I vanjske temperature, lzmzeno u vat/mao Vrijednost stupnja Kelvlna i Celsiusa je ista (vidt detaljnije u poglavlju 0 proracunavanju grijanja). Zid od eigle koji bi udovoljavao ovom kriteriju morae bibitl debeo minimalno 80 em i zbog toga se u modernim gradnjama primjeniuje tzv. sendvic konstruke/je kod kojih grac1evinsklmaterijal {drvo, beton, eigla i sl.) ima primarno konstruktivnu funkeiju a lagani pjenasti materijali iii mineralna vuna u odgovarajucoj debljini oslguravaju potreban stupanj toplmske izolaeije. Zid moderne montsme kuce debljine 20,4 em s koefleijentom k =0,46 W/m2 k odgovara zkiu od pune elgle debljine 140em.

• Prije gradnje obavezno konzultirajte struinjaka kako biste energiju iskoristili sto

racionalnije.

IJ~<ST IIA ~JKOjJ i!1.E

- GRIJANJE t7

________

~TghM ~~. ~~lt:@[~¥ n~ 0# ~ ktJhJft ~rU;~ \~di~

Dvostruki prozor, vrata i prozori sa posebnim iermopan siaklima, dobro brtv1jenje i s1.

biino smanjuju gubitke topline.

$'0t» '1

-

PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA _

platila kvalitetna hidroizolacija. Pogresno je misIiti da se dobrim grijanjem moze "osusiti" zgrada kojoj hidroizolacija ne valja. Vlaga obicno prodire iz zemlje kroz temelje i zidove kapilarnim putem. Susenjern zidova samo "pravimo mjesto" za novu vlagu i tako u beskonacnost, Ne ulazeci u sve oblike stete od vlaznih zidova ili podova ovdje cerno samo naglasiti da i zbog grijanja hidroizolacija zgrade mora biti besprijekorna. Pogotovo u individualnoj gradnji upravo je hidroizolacija cesto zrtva stednje na pogresnom mjestu ili nestrucnog izvodenja.

Prema tomu, bilo da je rijec 0 novogradnji ili starijoj zgradi, prije nego pocnete razmisljati 0 novom iIi bilo kakvom grijanju treba odgovarajuce rijesiti topIinsku izolaciju i uvjeriti se da je hidroizolaeija besprijekorna. Ulaganja u saniranje hidroizolaeije u starijim zgradama mogu biti veca od onih za centralno grijanje, pa taj moment takoder utjece kako na izbor nacina tako i na realizaciju sistema grijanja.

• PROZORIIVRATA U sirem smislu problematici toplinske izolaeije, odnosno cuvanja topline

pripadaju i svi otvori na Ijudskim nastambama. Velik postotak topline gubi se kroz njih, bilo otvaranjem iIi dok su zatvoreni ako nisu dovoljno kvalitetno izvedeni.

U nasim krajevima prozori moraju obavezno imati dvostruka stakla, pri cemu sloj zraka izmedu stakala sluz i kao toplinski izolator. Pritom su bolji moderniji prozori kod kojih se oba krila otvaraju zajedno, iako je kod starijih izvedbi taj sloj deblji. Razlog tomu je sto se kod modernih industrijski proizvedenih prozora vise paznje posvecuje brtvljenju. Svako grijanje predaje toplinu zraku u prostoriji, a ako taj zrak nekontrolirano bjezi on sa sobom odnosi i dio topline. Zbog toga danas prozori, a cesto i vrata, imaju po rubovima ugradena brtvila od meke gume iIi plastike.

Vrata, osobito ako su vanjska, trebalo bi da budu dvostruka, iIi bar sendvie­konstrukcije s termoizolaeijskom jezgrom izmedu ploha.

Dakle, pri planiranju grijanja treba se osvrnuti i na kvalitetu prozora i vrata. Ako su stari i dotrajaIi, ako ne brtve dobro, treba ih popraviti iIi zamijeniti. Time ne samo da cete novae ugraditi na pravo mjesto, nego cete poboljsati i kvalitetu grijanja. Uz prozore i vrata koji ne brtve iIi nisu dobri toplinski izolatori ne moze se ostvariti jedan od glavnih uvjeta dobrog grijanja: ujednacenost temperature po eijeloj prostoriji, rna kako je raskosno grijali . A neujednaceno grijanje osim sto nije udobno moze i skoditi zdravlju!

.8 GRIJANJE.

~ • I

. -sa odusevtienieNapetost Zaprepaf;tenje

ijazam Otrelnjenje Preplesenost Zapanjenost

lIu stracije: Nenad Meeava

Frustracija ... a tada je :2 u~enos t i kon acno jedini tztez za... ...smirenje ... psihijatar

«_. C je nsrucio proizvod Njegov zahtjev obradio je . . . i ovako je nsrucio za Tehnicki biro tvrtke zastupnik tvrtke kupca. konstruirao je opremu po proizvoascs opreme ... tom nalogu.

Oprema je isporucens i ... zatim su strucnjsci Na kraju, kupac sam Propagandni odjel tvrtke montirana . . . tvrtke proizvoaece montira opremu. proizvoasce prezentira na

pokuseti spasiti stvar. kraju cijeli posao na svoj necin.

GRlJANJE 19

---------------------------------------------------""""lII*''"____ OKIPOR JE TRAJAN

TERMOIZOI1ACIJ:S·l(I::MATERIJAL .:.: . .. .. ..

U izgradenoj kuci OKIPOR se nc vidi, ali njcgova se prisutnost trajno osjcca u svim vanjskim konstrukci­jama! Ispravno primijenjen i ugraden OKIPOR traje koliko i eijcla zgrada. Vise od cctvrt stoljcca vlastitog iskustva i dvostruko toliko iskustva inozern­nih partnera, garanti­raju da su prcdlozena rjescnja potvrdena dugogodisnjim iskustvima.

. . . .

. .

, ';;'. :' ..

Mi nc ckspcrimcntiramo s varna! Vjcrojatno znate, ali mozda nistc 0 tome dovoljno razrnisljali: OKIPOR jc univcrzalni izolaeijski materijaI. Vecina izolaeijskih matcrijala adlikuje sc dobrim izolaeijskim svojstvima, ali sarno u suhom stanju. Ako takvi rnatcrijali dodu u doticaj s vodom i vlagom - ~to se redovno dogada u uvjetima pri gradcnju - gubc

izolaeijske sposobnosti. Zbog toga ih treba zasticivati raznim dodatnim slojevima od vlaznih podloga, jer ne rnoze sc ~ekati da se podlogc potpuno osuse. Za prosusivanjc novogradnje ad gradcvne vlage, (vlaga u bctonu, zbuei i zidu), potrcbno je nckoliko godina, a pri gradenju vrijeme je zaista novae. OKIPOR je otporan na vodu. Odlican je tcrrnoizolator i rnoze se dircktno ugraditi uz jos vlaznc podloge, te

svojom strukturorn adjeljujc i ~titi starn­beni prostor od nczeljcnih utjeeaja i usrnjerava prosusivanje prema vanjskim dijelovima objekta, Prednost OKIPORA su i njcgovc relativno vel ike rnehanicke cvrstocc, uz mogucnost lagane obrade i ugradbe. One mu daju najuniverzalnije rno­

gucnosti primjene na svim elementima zgrade, ad podova i zidova, do stropova i krovova. Za lijepljcnje i prcrnazivanjc OKIPORA postoji niz srcdstava na bazi plastike dispcrzirane u vodi. Takva sc sredstva primjenjuju sve vise za prcmazc zidova i drva (polikolori , hidroluks sisterni, siprokol i drugi), jer su pogadniji i manje opasni za rad i primjcnu. OKIPOR se ne smije lijepiti niti premazivati sredstvima

A Za adaptaeiju potkrovlja primjenjuju

se troslojne kombi-plocc, kod kojih je OKIPOR debljine 4-5 em obostrano oblozcn drvolitom debljine minimalno 2 em. Kod sastavljanja ploca, koje sc jednostavno - klinovima s podloscima pribijaju na drvenu potkonstrukeiju, treba paziti da jezgra od OKIPORA bude na rubovima uvijek zasticcna oblogom. Ovakve su troslojne kornbi -plocc lake i dovoljno krutc, pa sc njima mogu izvoditi i pregradne stijene pri adaptaeiji potkrovlja. Unutrasnje plohe drvolita normalno se zbukaju. uz primjenu zieanog, anna­tumog pletiva (tzv. rabic- rnreza).

B Podove negrijanih i provjetravanih

tavana ili dijelova tavana treba vrlo efikasno izo lirati, jer kroz te se konstrukeije, uz podove, gubi najvise topline. Primjenjuju se OKIPOR ploce polozcnc u dva sloja ukupne debljine 6 em . Sastave ploca treba u svakom sloju polagati na izrnjcnicno , Ispod ploca treba poloziti dva sloja polietilenskih

folija kao kocnicu pari koja prod ire odozdo iz zagrijanih prostorija, a preko njega - direktno - bez posrednih slojeva (ljcpenka, folija) betonsku kosuljicu debljine 4 em

C Na medukatnoj ploci, sloj OKIPORA polozen izmedu nosivc plocc i zastitnog betona prigusivat cc buku uslijed hodanja na gomjim ctazarna, Dakle, OKIPOR je i akusticki izolator. Za ovakve namjene upotrebljava se speeijalni tip OKIPORA-ELASTIFICARANI OKIPOR, opet u kombinaeiji s polietilenskom folijom.

D Za oblaganje i termoizolaeiju fasada

primjenjuju se OKIPOR FASADNE PLOCE od posebno stabiliziranog i kvalitetnog materijala (TIP S-3). Lijepc se i mehanicki dodatno ucvrscuju posebnim nehrdajucim drzacima, plasticnim dispcrzijarna oplemenjenim eementnim mortovima (oprez: uvijek i sarno na vodenoj bazi). Ploce se potom celicnim glodaliearna oslojavaju (zbukaju) tankim slojem istog materijala u koji se, kao

ojacanjc, ugraduje armatuma staklena mrczica, cije su niti jake poput eelicnih ziea. Cijcli sloj je debljine sarno oko 5 mm. Nakon vezivanja nanosi se finalni fasadni premaz iii druga obrada u tankom sloju. TERMOFASADA s OKIPOROM stiti zgradu i od prodora k ise tjerane vjetrom, nema neugodnih evjetanja i mrlja od salitre iz eiglane pod loge, dovoljno je mehanicki evrsta i trajna.

E Umjesto opisanog oslojavanja vanjska

obloga OKIPOROM mozc se zastititi i fasadnom eiglom.

F Kod ravnih krovova, koji su

najkomplieiraniji dijelovi zgrade, OKIPOROM se mogu izvoditi kon­strukeije koje garantira potpunu zastitu hidroizolaeijskog sloja. Nairne, postavi Ii se OKIPaR iznad hidroizolacije, u mokru zonu krova, hidroizolaeija ce biti zasticcna od promjena temperature - smrzavanja i pregrijavanja - uvijek u zoni priblizno jednake temperature. Voda koja prelazi preko OKIPORA nece bitno smanjiti

.........._-----------------

ROM

E KUCU , UZVRATIT

STEDOM I

•

' 0 hlapljiva otapala. To - I nitro bojc i lakovi,

clazure za drvo, bitu­_I; ijc u nafti i dr. Hlapljivi

IZ tih srcdswva­ve pare - rastopit ce

sti OKIPOR, isto kao ~to

- _ kisclina rastopila tanku turnu mrezu kad bistc je

_ • 1 i prcmazivali! ' u OKIPOROM, uzvratit

. ' dam i komforom!

[I oZagreb, Zitnjak bb Prodaja Zagreb, 041)231-781, 231-439

r daja Skopje, Gradski ovinski centar Kula 217,

91000 Skopje, 091)232-144, 228-435.

izo lac ijsku sposobnost, niti mu ti strukturu (podsjctitc sc: plovci rih mrcza takodcr su izradeni iz ORA). Plocc 5 gomjc strane moraju . zane krupnozmatim rcsctanim rn, iIi slicnirn prikladnim matcrija­

Treba primijeniti kvalitetni, pom i OKIPOR vec« debljinc (jcr vodc ipak narusava toplinsku

iiu). Za ovakvu primjenu su pogodnc OR PATENTPLOCE proizvedcne u ' rna (TIP 5 -3), cije su povrsinc

ianc profiliranim kanalicima za nje vode, ana rubovima imaju te urcze za medusobno prihvacanje

ih ploca. Ovako postavljenom nsxorn izolacijom se sledi jer nisu

.: i svi hidroizolacijski slojevi i

. izc se trajnost i sigumost od procuri­1::." Posebno efektno mogu se izvoditi i

, zclcni, ckoloski krovovi,

H pr ikazuj e primjenu OKIPORA u kon­

.rckcij i poda, da bismo ga izolirali od ; ; occ i vlage iz podloznog tla. Ploce raju biti rnedusobno cvrsto sljubljene,

I

l (b FINALNI POD (PARKET)

I CZ.) BETONSKA KO~ULJICA ). 4 em <J) OKITEN FOLIJA

. -o: ttr;~I~~~~~' :::-;;!,J.: £/

~'"* ."l.-~--~~. ts)

PLAST . r- r,;. (1 BETONSKA KO~ULJICA .....6

4 emd) OKIPOR 2 3 em

5

KONSTRUK·

I I. 0 .2 mm (j;) ELASTIFICIRANI OK I·

( 1) DRVENA r CIJA (2" DRVOLIT 2 em ~ OKIPOR 4·5 em ~ DRVOLiT 2 em " ~ ! 2BUKA ARMIRANA 2 em

'( POR 2 em(s) NOSIVA PLOtAI:i) FINAlNA FASADA <t) STROPNA 2BUKA

,~ 3mm ,2, ARMIA. 1 2BUKA 5 mm :J/ OKIPOR FASADNI

x(~ t~EPILO (1) )J . • / (3) OKITEN FOLIJA 2 x 0 2 ~ ZID (OPEKA BETON) (2 '.// / / / 1 mrn ,~ UNUTARNJA 2BUKA /f\0.5Yt> @ NOSIVA PLOtA

'" .. -"/ l.~) STROPNA 2BUKA

HU MUS 2 RESETANI SWUNAK

l. OKIPOR PATENT ~ ~ PLOCE 10 em ~ HIDROIZOLACIJA

~ ) BETON ZA PAD

, 6 NOSIVA PLOCA ­OJAC;ANAJ.

0) STROPNA ~BUKA

] 3 x 0.2 mm ~5 ' PIJESAK () ZBIJENI SLJUNCANI . NASIP

=

L-L

$f l 2,

4'

1 /5 'f'

Q.; FINALNI POD (PARKET)CV BETONSKA KOSULJICA

(31 4 em OKITEN FOLIJA

r 1 x 0 .2 mm '4 ELASTIFICIRANI OKI ·

POR 2 em 5 NOSIVA PLOCA 6 STROPNA 2BUKA$

OPEKA OKIPOR 8,10 em HIDROIZOLACIJA ZID UNUTARNJA 2BUKA

, 1) I '2:

3J 4'5)

~ ::~~,

POD (KERAM. PlOCICEj BETONSKA KO~ULJICA 4em

j . OKITEN FOLiJA 1 x 0.2 mm

J. OKIPOR 2 em (5' NOSIVA PLOtA ,,6) OKIPOR 4-5 em ,1' DRVOLiT 2 em \6) 2BUKA ARMIRANA 2 em

d", FINALNJ POD ~ '2 ) BETONSKA KO~U· j UICA

' 3) OKIPOR 5-6 em (4: OKITEN FOLiJA

a rubnom trakom od OKIPORA treba zastititi i podnozjezida. Po ovako pripremljenoj podlozi rnofc se hodati, uz malo paznjc i voziti kolica s materijalom pri polaganju zastitnog bctona. OKIPOR je jedini matcrijal koji se moze polagati i direktno na uvaljani i pijeskom posipani sljuncani nasip preko kojega je polozcna polietilcnska folija (proizvodi INA-OKI Zagreb), otpada izrada donje, podloznc betonskc ploce, cime sc postize znatna ustcda pri gradenju.

G Podovc iznad podruma, gar ala i

slicnih negrijanih prostora treba takodcr izolirati odozdo, s vanjsk e strane , U tu su svrhu najpogodnije DVOSLOJNE KOMAI·PLOCE, gdjc jc OKIPOR oblozcn plocorn od negorive, mineralnim sredstvima impregnirane i slijepljcne drvene vune, tzv. drvolita, OKIPOR mora biti okrenut prema konstrukciji, jer mu gradevinska vlaga nc smcta,

v ;:;:::,:::'::::@ ::::,:::::::::::,::::::,:::::::::::::::::::::::::::,:"""'":,:,:,":,,,,,,::,:,:,:::,:,:,:,:,:,:::::::,::::1 STEDI ENER IJD : :, : : :, : :::: : :::::': ::::::'::::::: : : : : : : : : : :::::::,:, : : : : : , : , : : : : : ::: : : ::::: ::::::::::::::::::,:,:::,: , : , :, : , :,~~:: . ,

Per It PRIRODAN I EKOLOSKI CIST

IZOLACIONI MATERIJAL Sigurno ne treba posebno naglasavati od kolike je voznosn topiotna i zvucno izolaelja objekata. Odrzavanje tem­perature kuce. stone . poslovnog iii drugog prostora (grejanje) zncc: ravnomerno pokri­vanje toplotnih gubitaka kroz spoljne zidove. podove I plafone objekata . To­plotno izolaeija treba do svede te gubitke no sto nizi nlvo . Upravo to ostvaruje fasada omalterisana PER­L1TOM po dobi­vamo zid koji akumulira toplotu . Takvi su zidovi prijatni i topli. a uz to i izrazito skonorntcnl. U letnjem periodu fasadni perlitni molter spreeavo zcqrevonle zidova. po u stanu Ierne: uvek prijatan oorcvok. PERLIT (Iogotip) je prirodan i ekoloskl ctst lzolaeloni materijal koji se dobija lz sirovog perlita tehnolosklrn proeesom ekspandiranja . Sirovi perlit je vulkansko staklo so 1 . 5 posta vezone vode. U hemijskom pogledu sirovina sadrZi vise od 65 posta silieijum-dioksida . Geoloski. sirovina perlita je daeitna iii andezitna staklasta meso. Ekspandirani perlit je terrnlckl proees oslobadanja vezone vode no tem· peraturi oko 1200°C. Po karakteru proeesa ekspandiranja vidi se do je ekspandirani perlit terrnlcki umiren materijai . a istovremeno ooktertotoskt sterilan. EKSPANDIRANI PERLIT je neotrovan. neagresivan. a istovremeno otporan no kiseline I starenje.

PRIMENA PERLITA U FAll GRADNJE • usredo u odnosu no eelokupne troskove (tanji zidovi. manja grejna tela. manja pee zo eentralno grejanje). • orzo gradnja. lake malterisanje • rnoqucnost malterisonja i ugradnje perlitnih betona u izvedbi 'sam svoj rnolstor",

U FAll EKSPLOATACIJE • znatno smanjenje troskovo grejanja • prijatna klima stano i drugih ob­jekata i leti i zimi • manji troskovl odrZavanja • estetski izgled No bazi ekspondiranog PERLITA (Iogotip) "TERMIKA' (Iogotip) je razvila sledeei p roizvodni program

PROIIVODNI PROGRAM IA GRADEVINARSTVO • EKSPANDIRANI PERLIT P1 i P2 upot­rebljava se u slobodno nasutom stanju kao termo i zvuc no izolaeija. kao agregat u termo i zvucno izolaeionim betonima I malterima . Primenom perlita P1 i P2 posnze se TERMO i ZVUCNA izola eija stambenih. poslovnih prostora i industr ijskih objekata u slucolu kada osta li elementi konstrukeije zotvoroiu prostor u koji se sipa PERLIT bez veziva . • SUVO MESANI MALTERI SUPERMAL zo mal terisanje spo ljnih zidova. a nanosi se ruc no iii mostrski s tim do se ugraduje lsklluclvo u jednom sloju. • PERMAL zo malterisanje spoljnih i unutrasnjih strano spoijnih zidova gradevinskih objekata . a nanosi se lsklluc lvo rucno u vise slojevo . Ovakvim postupkorn postize se termo i zvucno izolaeija spoljn ih zidova. mehcnlcko zostlto od spoljn ih (at­

mosferskih) utieaja. kao i protlvpozorno zcstlto kon­struke ija. Postupci nanosenja ova dva maltera se znccojno razlikuju i proizvodae ih daje stampane no vroccrno u kojima je pakovan molter.

TEHNICKE KARA KTERIS­TlKE Perlitni malteri su izradeni od anor­ganskih materija i imaju sledece osobine:

• I(oe ieijena t toplotne provodljivosti no iO"C: SUPERMAL 0.091 WjmK; PERMAL 0.081 WjmK • C -sroc o no prit isak: SUPERMAL 0.69 MPo; ?::RMAL 1.36 MPa • Vrlo c obro to plotna i zvucno izorc c sc . o -oornos! no oozor i star­enje ," e o rouzrokuje koroziju . Niski t CSKO odrZavanja . • U c cr-osu no druge gradevinske

I o ;e' ja le. lrnc juc: u vidu toplotni c tpo-. deb ljina SUPERMALA od 4 em iii PER ,ALA od 5.3 em nonetog no spo ljnu fosadu odgovaro debljinomo: i<reeni molter 36 em. produznl molter U1 em . beton 60 em. loki beton 28 em . ploco od gipsa 24 em. puna opeka 32 em . giter-blok 28 em. sljaka b lok 24 em , • Perlitna fosoda mora se zostitlf od a tmos ferskih ut iea ja jednim tanjim siojem fosodnog premaza . To treba uraditi nakon 15 dana. kada se PERLIT pr osusi do dubine od 4 mm . Fasadni premaz mora biti vodoodbojan ali poropropuston. • SUVOMESANI PERLITNI BETONI SASTAV: cement (JUS.B.Cl ,011), PERLIT, aditivi

VRSTE PROIIVODA: SUPERBET 1, SUPERBET 2, SUPERBET J. PERLITNI BETONI za termoizolaeiju: podova. plafona i ravnih krovovo . upotrebljavaju se tamo. gde se od termoizolaeije zahteva : cvrstoco no prit isak, neosetljivost na hemika lije.

,J _ ;-ac njo . dugi vek _ : ~ -: a ost kva liteta ,

- :: - a ~e- grodnje u podove =- : ::: <dT SETON kao

. : : :; - va (kerornicko ploc lce. ~ :: J '1i pod i sl.) gde se

- _- -;;.J direktno postovlio no

- :: : <:: ::>\/0 (tekstilni podovi) gde - ,:.-= " beton. zovrsn i sloj :.:. - -· ofrakcijskog betono u

- : -.:: ':;( 0 3 em . : - : ::<J TSETONA U SLOJU ZA

. - .(ROVOVA imo niz . : " · cd ostalim vrstamo

. 'Jegova primeno eliminise

. a po

: _ . :;·c d nje slojo zo termlcku

- _ ~ ( j e zo transport. : -~ - , zo rod. Ugroduje se i c: _ e oez posebnog fiziekog

_ : : ::'1c c ojnije ne opterecuje _ (350 do 600 kg/m J )

• - se r-ioze i orm iroti ali poe-~ : ~ ormoturom. obzirom do je

e zostlcule ormoturu od

: :- : ~ 1. se primenjuje no - ~ de se trazi izrozito dobra ::-. ~ - a izolo c ijo . Preko njega se

izvodi zastitni cementni - ~ oc o plivajuc eg podo ltd. :::-: ;)::T 2 se primenjuje u podo­: ec e nosivosti (hole). u po­

• ih krovovo . Preko njego se ~ _. eOI i kerornlcke plocice u .::~ - e -n molteru . Ako sluzi koo

podlogo porketu iii tekst ilnom podu. obavezno preko njego Izvestl kosulilcu sitnofrokcijskog betona (pllvojuci pod) . • SUPERSET 3. u sebi sjedinjuje dobre osobine terrnozvucne Izolocije I nosivosti. Moze sluziti koo direktna podloga za kloslcni porket I ker­ami eke ploctco . Pored podova pr imenjuj e se kod rovnih krovova zo podironje i termo izoloc iju.

PROIZVODI SU HEMIJSKI NEAKTlVNI I NE IZAZIVAJU KOROZIJU. Zo dobor kvolitet izvedenih rodovo podlogo mora biti c tsto. dovoljne nosivosti I zbijenostl do prim i op­terecenje od nodgrodnje. Podloga mora stititi perlitnl beton od podzem ne 'lode i difuzn e pare . PRIPREMA je krojnje jednostavno: vreco SU PERSETA se sipo u m esoucu od 100 I i dodo potrebno kolic ino 'lode od 12 do 171. Nokon mesonjo od 2 do 3 minute dobije se penasto mosa perlitnog betono . Ugrodivonje se vrsi rozostironjem mose perlitnog betono i izvla eenjem metolnom rovnlccom po vodilicomo koje su radene od istog materijalo iii od meto lo. Moso perlitnog betono je penosta, meko I mora se minimolno sed am dono zastititi od svokog meho ­niekog opterecenjo i od noglog suseru o . Op timolne temperature primene su: od + 5° do + 35°C

ICKI PODACI VRSTE PROIZVODA

SUPERBET 1 SUPERBET 2 SUPERBET 3

- : - .a no pritisok (M Po) 0.5 1.2 2.72 :: ::: ::-e~ 'n sko moso suvog ::..;: --C)g bet ono (kg/ m J ) 300 450 600

:: e t toplo tne provodljivosti CN/moK) 0,072 0.084 0.108

: ~ :: :? • tem pero turnog ~ ~ - :: - clr o (mm/mIlOO°C) 0,9 1.02 1.1 _- : ~ =- .gl ,,' zo 5 em debljine 10 17 25

PVC-vrec i (kg) 10 17 25 pokriveno sklodiste odignuto od podo

godinu dono u neostecenoj fobrieki zotvorenoj ombolozi

. ;..1. .A ;\JAPOMENA SUPERSET proizvodi su suvomesoni. U njih se ne dodoje nisto sem 'lode. Pri pr ipremi SUPERSETA u mesolicu uvek sipoti ceo broj vreco .

~.

l · _ ~­- 'STA KUPITI L;;;=::""=;J

TERMIKA preporucuje gotove suvornesone moltere SUPERMAL i PER MAL. gotove suvorn esori e perlitne betone: SUPER­SET 1. SUPERSET 2 iii SUPERSET 3. koji su uz dodatak potrebnih kollclno 'lode spremni zo ugrodnju. Ukoliko se odtucite do somi spravljate moltere i betone. postupite strogo po recepturama i uputstvima prolzvodo co . Pored PERLITA kojl se prlmenjuje u grodevinarstvu 'TERMIKA' proizvodi : AGRO PERLIT - primenjuje se u poljoprivredi. hortikulturi (zo ozivljavanje reznlca) . uzgoj c vs c o u industrijskim uslovima . koo dodatak zemljistu zo uzgoj sobnog bilja . regulisonje voono-vozcusnoo rezima u tlu. trajno pobollsovonle agro­tehniekih osobina "tesklh" zernll lsto. FILTRACIONI PERLITI (PF 1. PF 2. PF 3) se koriste U: hemijskoj. prehrambenoj. faramac eu tskoj industriji. te zo proclscovorjs vodo i tehriotosklh tekucinc. kao pornccno sredstvo za filtraciju. po zohtevima ooqovorojuce tehnologjje . SKUPLJAC SLJAKE - primenu nalozi u livarstvu. zo izdvajanje nezeljenlh primeso u livu putem zgusnjovanja i koaguloclje sljoka . Pcc otkorn 1991. godine ocekule se nov proizvod 'TERMIKE' - novo gen­erocijo perlitnih prolzvodo. koji ce svoju prim enu noel u p roc iscovc nlu otpadnih vodo . zagadenih jezera i mora . Ukrotko . svudo gde je potreba zo eiscenjem zogodene okoline. Time ce 'TERMIKA' umnogome doprlneti borbi za oeuvonje covekovs sredine . Zo sve informo cije 0 primeni perlitn ih moltero i betono struenjaci 'TERMIKE' iz Zrenjanina 'lam stoj e no raspolo­gonju. svojim tehn iekim savetima i besplatnom instruktazom no objektu ugradnje. 'TERMIKA' besplatno obuc ovo kodrove za rod s p erlitn im proizvod­ima u gradevinarstvu. "TERMIKA" - Dru~tveno preduzece za proizvodnju i monlazu ler­moizolacionih materijala 23000 ZRENJANIN, Ecanski drum 4, leI. (023)43 -020, lelefaks (023)44-303, leleks 15523. Predslavni~tva:

71000 SARAJEVO, Ranka Sipke 5b, tel. (071 )655-605 62000 MARIBOR, Du~ana Mravljaka 27, leI. (062)34-639, 303-343 .

3KOJE GORIVO ODABRATI?

Godine 1987. indusiriiski zahuktali razvoj progutao je

oko 4000 milijuna iona naite i viSe od 2000 miliiuna tona

ugljena.

Na ovo pitanje slijedi zacijelo i protupitanje moze Ii se uopce birati . Dakako, izbor je rnoguc jer na raspolaganju su yam uvijek, bare m dv 0 shjedecih ener­genata :

• zemni plin • kruto gorivo • propan-butan (tekuci naftni plin) • lozivo ulje • elektricna energija Kako biste ih mogli medusobno usporedivati treba uzeti u obzir niz faktora, te

tada medusobno usporedivati isti iznos topline - tj . ekvivaleritn i iznos. U nasern slucaju ekvivalentni je iznos od 11,63 kWh.

Svakodnevno se naslusamo raznih prica 0 cijenama uglj ena , ogrjevnog drva, lozivog ulja i slicno. Mnogi usporeduju te cijene na svoj nac in i dolaze do vlastite racunice sto je najjeftinije. Pritom se cesto uzimaju krivi odaci za ogrjevnu vri­jednost sarnog energenta iIi se ne uracunavaju tr asportni t roskovi j st upanj isko­ristivosti. Mi uzirnamo u obzir sve te faktore . Tako npr. us pore duj erno koliko kosta jedan ekvivalentan iznos topline uvazavajuci i mogucnost kori stenja tog energenta na nasirn uredajima za proizvodnju toplinske energije . Dak le, ak o imate rno­gucnosti mozete odabrati najjeftiniji energent.

ELEKTRICNA ENERGIJA Mada se u oko 70 posta domacinstava u nasoj zemlji sta 0 . is· \'o grije na kruta

goriva , istraz ivanja pokazuju da je dodatni izvor toplin e ajcesce el ekt r icna en­ergija. Svako takvo dodatno zagrijavanje vrlo je skupo jer po novom tarifnom sistemu osnovna tendencija elektroprivrednika - stedn ia - 5: sno je ostvarena pa je ta vrlo prakticna energija eak visestruko skuplja od ajjef ini jeg energenta - zemnog plina . Zbog toga broj dornacinstava koja se griju 15 ' iucivo elekt r icnom energijom stalno opada a uvjereni smo da ce i kao dod a : izvo opline izgubiti prvo rnjesto.

Cijena ove energije razlikuje se po republikama i regijarna, ier neki potrosaci placaju posebne doprinose za razvoj lokalne ele ktrodis t rib iv ne rnreze.

Dakle, treba uzeti cijenu 1 kWh elektriene energij e po sk pljoj i jeftinijoj tarifi te pomnoziti sa 11,63 kako bi se dobio iznos cijene je dnog kvi -a lent riog iznosa topline za rubriku 2 u tablici.

EKSTRALAKO LOZIVO ULJE Ovajje energent sve trazeniji pa treba svakako i njega u s oredi 'a i, Ogrjevna

je moe 1 kg ovog goriva oko 11,63 kWh a 1 kg =1,16litara pa je ta x ije na (dinara po litri) ekvivalentnog iznosa topline

1,16 x ... dI1 = ... d/I 1,63 kWh.

ZEMNI PLIN Mada i taj energent cesto poskupljuje, on je posljednjih deset ; 0 ina uvijek

bio najjeftiniji. Distributer daje cijenu za jedan prostorni nor i reta r zernnog plina, koji ima priblizno ogrjevnu vrijednost od 9,26 kWh, pa za ek 'i a lentni iznos treba 1,25 m" zemnog plina. Cijena ekvivalentnog iznosa je da k le

1,25 x . . . d/m" = ... dl11,63 kWh.

PROPAN-BUTAN (TEKUCI NAFTNI PLIN) Oni koji kupuju ovaj plin u bocama zacijelo se skupo griju. Pcstoje manje boce

od 10 kg tekuceg plina i one vece, a za ekvivalentni izn os topline od 11,63 kWh treba 0,91 kg ovog plina. Tako je dakle

0,91 x ... d/kg = ... dl11,63 kWh.

24 GRIJANJE

____ _ _ _ _______KOJE GORIVO ODABRATI? _

...

UGLJEN I OGRJEVNO DRVO Kako postoji obilje raznih ugljena sve podatke iskazat cerno posebno tako da

mozete sami tocno izracunati . Obicno je prosjecno ogrjevna vrijednost mrkog ugljena oko 5,2 kWh/kg pa za ekvivalentni iznos treba 2,23 kg tog energenta.

Za ugljen je dakle 2,23 x ... d/kg =... d/ll,63 kWh .

Sve ove podatke uvrstite u kolonu 2 tablice 0 troskovima grijanja kod razlicitih energenata i dobit cete prave medusobne

odnose u - koloni 6.

USPOREDBA CIJENA RAZLICITIH ENERGENATA VRST GORIVA

Priblifna cijena ekviva lentnog iznosa top line d/11,63kWh

Troskovl prijevoza (za elektritnu energiju uzet je pausal u %)

Stupanj iskoristivostl

Stvarna cijena (2+3)

4 d/11,63kWh

Koliko novca za isti uclnak

1 2 3 4 5 6

Elektrlcna energija

dnevna • skuplja

5-10% 96-98

nocna • skuplja

t.oztvo ulje (El) 3 75-86

Zemni plin - 75-86

Propan-butan (TNP) 20-30 75-86

Ugljen 10-20 58-63

Treba reci da postoji niz razlicitih metodologija za usporedivanje troskova grijanja, odnosno cijene raznih energenata, a ova metoda obuhvaca sve vazne po­datke i daje medusobni stvarni odnos - koliko novca za isti toplinski ucinak.

Analizirajuci cijene u posljednjih deset godina slijedi zakljucak • zemni plin je najjeftiniji energent vee cijelo desetljece i ako je moguce treba

ga iz niz a razloga maksimalno koristiti • skupini jeftinijih energenata pripadaju jos ugljen, te lozivo ulje (posljednjih

nekoliko godina) • elektricnu energiju kao najplemenitiji energent, koji se dobiva nakon slozenog

tehnoloskog procesa i to najcesce uz pornoc nekog drugog energenta trebalo bi zaista izbjegavati za potrebe grijanja a visoke cijene takoder govore tome u prilog.

3 LollVOUlJ[

(El ) PROPAN BUTAN

[TNP) EL ENERGUA

t<.lCNA 2

KRUTO GOAIVO (UGLJEN)

ZEMNIPlIN 1 1980 1961 1982 1963 1964 1985 1966 1967 1968 1969

D1JAGRMI ODt<.lSA CUENA flAzLltrnHENERGENATA U PERKXJU 1980·1969

Dijagram odnosa cijena rezticitln energenata u razdoblju od 1980. do 1989. godine. Podaci pokazuju da se za potrebe grijanja kod nas najvise koristi upravo ogrjevno drvo u kombinaciji s ugljenom.

GRIJANJE 25

________KOJE GORIVO ODABRATI? _

Osim goleme koliCine poiroiene energije vise od

40.000 kemijskih spojeva koje danas primjenjujemo sadrii stetne sastojke po ljudsko

zdravlje.

Tabelami pregled ogrjevnih vrijednosti

pojedinih vrsta ogrjevnog drva.

Ovako izgleda proces sagorijevanja drva.

• KOJE DRVO ODABRATI

Mnogi od nas ne poznaju i ne mogu prepoznati vrstu drva koju L; e- .vci i prekupci nude, pogotovo ako su cjepanice sloiene na kamionu. Najcesce ~ e ,.. : iaj e bukva i grab, a manje ostale vrste. To su ujedno i najbolje vrste ogrjevn ih c. "<1- _ - j vaznije je da ne nasjednete nekirn jeftinirn vrstama kao sto su jablan. L : :. ~ i : vrba, jer su gotovo dvostruko slabiji nosioci energije, ali nisu i dvostruk c : 'C ' : ' ·:i .

U prosjeku moz erno zakljuciti da ogrjevno drvo (bukva, gr ai . 3.~ ' - i i hrast) irna u jednom prostornom metru ogrjevnu vrijednost oko 2100 :1\.,\1.-;" ~ : : ~ . cjepani­ce oblije to ih u prostorni metar vise stane, dok razni nepravi l r i i ~: i l.ornadi znatno smanjuju kolicinu.

• FAZE SAGORIjEVANJA OGR [ Predgrijavanje. To je pocetna faza u kojoj se zbog zrace . •

kretanjem toplog zraka, temperatura drva polako diie i to : ­prema unutra. U tom procesu zagrijavanja-susenja, ponaj p vlaga, dok na povrsini drva nastaju pukotine kroz koje izlazi . .:: ' polako prodire toplina sve do njegove jezgre. U procesu predg­jos ne oslobada, vee se sarno trcsi pri susenju.

OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH VRSTA Dr .• :.. VRSTA DRVA OGRJEVNA VRIJEDNOST

1 m3 volumena Po 1 m3 sloz e - . 9 - • \(1 -(KWh) drva (KWh) .. )

Breza Bjeloqoricno 2700 1900 - -Bukva , grab drvo 2800 2100 -Hrast 2900 2100 - -Jasen 2900 2100 - --Jablan, lopola 1700 1200 -

.

Brijest 2800 1900 -

Vrba 2000 1400 -Omorika Crnoqoricno 2100 1500 - 0

Bor, aris drvo 2300 1700 - -Jela Cetinjace 2000 1400 -

R\ A

• -e- a 5e

Izgaranje plinova. Kad se drvo osusi, vrlo intenzivno do az

i.

­

pod uvjetom da muje temperatura veca od 150·C. U pocetku sastavljeni od teze zapaljivih komponeriata, kao ugljicni die'. e

mravlja i octena kiselina i slicno. Vee pri 200·C ubrzava se p vrlo lako zapaljivi plinovi, kao ugljicni monoksid, metan, me ta ­visokokaloricni katrani. Za njihovo potpuno izgaranje potrebno js

_

.:

predgrijavanje

izgaranje plinova

26 GRIJANJE

I

_ _ _ _ _ _ ___ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI? _

primarni zrak

Za potpuno izgaranje ogrjevnog drva u peel iii kaminu treba osigurati obilje zraka (i primarnog i sekundarnog) ali u samo tozlste ne smije stic! hladan.

sekundarni zrak kako bi se provelo tzv. sekundarno sagorijevanje. Taj dodatni zrak mora se prije nego sto ude u loziste zagrijati kako bi izgaranje bilo doista potpuno. U protivnom zaostale gorivc cestice otici ce nei skoristene zajedno s dimnim plinovima u atmosferu.

Izgaranje drva. Ono s to je ostalo nakon procesa otplinjavanja i sagorijevanja zapaljivih i visokovrijcdnih plinova zapravo je drveni ugJjen. On izgara pri dovodu dovoljnih kolicina zraka potpuno i bez zagadjivanja okoliri e. I tu vrijedi pravilo da ce se proces sagorijevanja ostvariti bolj e ako je loz iste toplo i zagrijano i ako se sprij eci dovod hl adnog svj cze g zraka u lozi ste.

SAGORIJEVANJEM DRVA - STITIMO OKOLINU U procesu sagor ij eva nja drva oslobac1a se odrcdena en ergija , koja se u nj emu

(drvo je zapravo golemi pretvarac en ergij e sunca) skupljala godinama. Svi sa s­tojci koji s u bili potrebni pri procesu a similacij e (ugljicn i diok sid, voda, min erali itd.) u procesu sagorijevanja drva ponovno se oslobadaju. Zavrsetak tog procesa u hioloskom srnis lu id entican j e procesu koji zavrsava truljenjern drva u sumi . Na oba nacina ident.icno se zatvara prirodni kruzn i proces, pa se tako odrzava ravncteza ugljicnog diok sida u atmosferi.

U sam om drvu sadrzan i su slijedeci elem en t i: ugljik oko 49 posto, kisik oko 44 posto, voda oko 6 posto, te ostali nesagorivi sastojci i dusik oko 1 posto.

Prerna tom e, drvo ne saddi su mpor, pa se nje govim izgaranjem ne stvara stetni sumpor n i dioksid te se upotrebom ogrjevnog drva izuzetno pridonosi zasti ti covjekove okoline.

Zacijelo ce mnoge iznenaditi cinj en ica da vise od 80 posto drvnih sastojaka izgara u plinovitom stanju. Drvo je od svih krutih gor iva najbogatije plinovitim elemen­tima, pa s t oga i ve ci dio ogrj evne vrij ednosti (ok o 70 posto) drva imaju upravo visokokaloricni pJinoviti sadrzaj i. (U drugom svjetskom ratu, na istocnoj fronti, Nijemci su drvni plin upotrebljavali za pogon kamioria. ) Za uposredbu navedimo podatak da kod najboljeg krutog goriva - antracita - plinoviti sastojci iznose sa rno 3 do 10 posto.

Dakle, drvo je plinovito kruto gorivo (istinaje , mada cudno zvuci), gdje u procesu izgaranja sagorij evaju plinoviti sastojci nastali kao proizvod u procesu toplinskog rastvaranja drva . Upravo zbog toga u procesu sagorijevanja javljaju se lijepi, dugi plameni j ez icc] koji ugodno is ijavaju toplinu. Kako je rijac 0 izgaranju plinovitih sa st oj ak a treba osigurati dovoljnu kolicinu svjezeg zraka, odnosno kisika, kako bi drvo potpuno sagorj clo .

Osnovno je pravilo da svjeze sj eceno drvo ne moze sluziti za ogrjev. Takvo drvo zbog visokog sadrzaja vlage ima upcla manju ogrjevnu vrijednost od suhog drva koje ima obicno do 15 posta vJage. Dakle, drvo treba kupiti barem godinu dana ranije, dobro ga uskladistiti i zastititi od oborina, a tek nakon susenja uno postaje ogrjev.

Drvom se mogu Ioziti peri koje irnaju dovoljno veliko loziste i koj e su tome prilagodene. Osim vee navedenih prednosti zast.ite okoJine i potpunog izgaranja, treba spomenuti da se pri sagorijevanju drva ne stvaraju nikakvi agresivni spojevi i ne razvijaju se otrovni plinovi ako je proces izgaranja nepotpun. Mnoge ce iznena­diti da takav ogrjev ostavlja malo pepela i nema problema s Ciseenjem, a i uno sto

Praces izgaran ja goriva je

kem:;sko ve ztU l;~ {lJhdut'iJuJ gorivih saslojaka nekog

energenta 11 kisikoll/ i: Zl'ti J..a U2

odaoanje topiine,

GRIJANJE 27

________KOJE GORIVO ODABRATI? ,

Kod golovo svih energenata garivi su elemenli: ugljih (C) i

kisik (f f), a u rnanjim pas­iocima i sumpor (5), dusik (N),

ie niz negorivih oslaiaka, vlaga, iid.

se skupi treba sacuvati, Nairne, taj pepeo je bogat kalijem, magnezijem, kalcijem, manganom, zeljezom i raznim fosfati rna, pa je odlicna hrana za razno cvijece i ukrasne biljke. • KAKO IZABRATI UGLJEN

Danas je vrlo tesko doci do pravih podataka 0 sastavu i ogrjevni m vrijednostima nasih ugljena, pa tako i mi navodimo sarno neke podatke. No, i njih treba uzeti s rezervom jer sastojci i kvaliteta ugljena ovise 0 mjestu iskopa, vrsti tehnologije, nacinu filtriranja i slicno. Kako se kameni ugljen rijetko kad nade na slobodnom trzistu preostaje nam mrki i lignit. Usput, obratite paznju na podatke 0 sumporu, pepelu i ogrjevnoj vrijednosti svakog ugljena. Kameni ugljen ima visok postotak sumpora (Rasa - 9,3 posto), pa je time i jasnija polemika oko nove termoelektrane u Plominu na kameni ugljen iz Rase. Sumpor nagriza postrojenja (stvarajuci s vlagom - sumporastu i sumpornu kiselinu), a uz to vrlo stetno djeluje i na okolinu, ako se ne provedu sve zastitne mjere za smanjivanje sadrzaja sumpora u dimnim plinovima.

Mrki ugljen iz Kaknja ima pak najvise pepela, dakle i puno ostataka pri sago­rijevanju. Ugljen iz Zenice najboljije po ogrjevnoj vrijednosti od svih mrkih uglj ena, no sve to mozete usporediti tek kad saznate i cijene.

Lignit je dobar, najjeftiniji je ali ima najmanju ogrjevnu vrijednost. Za sisteme centralnog grijanja najcesce se upotrebljava mrki ugljen kornadne

granulacije, a za trajnoza rece peci sitniji mrki ugljen kao kocka, ora . i slicno. Briket koji se kod nas moze nabaviti obicno je iz uvoza, pa ima m nogo \;SU cijenu

nego sto mu je uvecana ogrjevna vrijednost u odnosu na mrke vrste ugljena, zato ga preporucujerno sarno ako imate malo prostora za skladistenje, U prosjeku treba ga 30 posta manje negoli vecine ostalih vrsta mrkih ugljena.

SASTAV I OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH UGLJENA VRSTA UGLJENA ELEMENTARNI SASTOJCI U POSTOCIMA OGRJEVNA VRIJEDNOST

UGLJIK SUMPOR PEPEO-SLJAKA VODA·VLAGA 1 TONE UGLJENA(kWh)

iBAR (10-30 mm) 62 4,7 21 1 7550

RM;A (60-100 mm) 67 9,4 9 4 8080

BANOVICI (5-15 mm) 46 0,7 15 23 4920 BREZA (5-10 mm) 47 2,1 15 20 5C(J()

MOSTAR (0-10 mm) 40 3,2 19 22 ~ 300

ZAGORJE (0-35 mm) 35 0,9 19 31 sssc KAKANJ (5-10 mm) 44 1,7 24 12 5; - ,:

ZENICA (10-30 mm) 49 3,0 16 15 ~30

TRBOVLJE (30-60 mm) 43 2,3 16 22 ~: ' :

IVANGRAD-BUDIMLJE (5-100 mm) 42 1,6 9 31 ~~ . :

KOLUBARA (30-60 mm) 23 0,3 11 53 2. : :

KOSOVO (0-30 mm) 23 0,1 15 48 205C

KREKA 33 0,9 27 24 I ~2S _

VELENJE (0-35 mm) 29 0,6 13 42 2Ti _ 0,4 12 37 ~ - _PLEVLJA 34

NABAV A OGRJEVA Obicno se k aze, lako onima u Americi. Prate ko i '0 su Indijanci skupili drva,

pa odmah znaju kakva ih ocekuje zima. I mnogi nasi gor st aci u alpskim predjelima, Lici, Gorskom kotaru, Kopaoniku i drugdje , tvrde da mogu prornatrajuci poje­dine zivotinje kolike spremaju zalihe prognozirati kakva ce biti zima. Dakle, ako ne vjerujete meteorolozima, a ne mogu varn pornoci ni Indijanci niti gorstaci, preostaje yam jedino proanalizirati proteklu ogrjevnu sezonu na osn ovi cega mozete uz barem 20 posta dodatka i preracun avanja u drugu vrst energenta dobro ocijen iti koliko treba nabaviti drva il i ugljena.

Ako postujerno priblizno odnose 1m3 drva = 2100 K\Vh = 210 lozivog ulja = 450 kg mrkog ugljena - lako cerno izracunati sve ostalo.

28 GRIJANJE

______________ KOJE GORIVO ODABRATI? _

Pretpostavimo li da smo za prosjecnu obiteljsku k ucu u toku jedne ogrjevne sezone potrosili ukupno

• 3000 litara lozivog ulja • 30.000 KWh toplinskog ucinka ili elek tricne energije (kod elektrokotlova ili

termoakumulacijske peci), odnosno priblizno • 3200 m1 zemnog plina, tada yam treba od krutog goriva • oko 6000 kg (6 t) mrkog ugljena ili • oko 13 do 14 m" ogrjevnog drva zacijelo cete i sami odmah zakljuciti da je ogrjevno drvo najjeftinije rjesenje ,

ali tada treba cesto loziti mada nema puno Ciscenja. Drvo nema sumpora, a pepela je sarno 0,5 posto. Uobicajena je kombinacija

• oko 80 posta ugljena i • oko 20 posta drva za potpalu. Mala kalkulacija spomenutih energenata, jasno ce yam pokazati da je kruto

gorivojeftinije od nekih ostalih goriva. Zato, buduci da je rijec 0 znatnim ustedama - drvo ili ugljen nabavite odmah kako biste ga pravodobno uskladistili i osusili prije ogrjevne sezone, jer ako u drvu ima 60 pcsto vlage, orio ima sarno 40 posta svoje uobicajene ogrjevne moci, a to znaei da yam je potrebna dvostruko veca kolicina, pa ne ok lijevajte.

Jasno, nabavka krutog goriva ne dolazi u obzir ako imate neki drugi energent kao zemni plin (najjeftiniji zasad) ili Iozivo ulje (nesto skuplje), ali ako koristite butan-propan ili elektricnu energiju onda zaista treba napraviti kalkulaciju, sto yam se bolje isplati!

Proces izgaranja je kemijska reakcija kod koje se stuara

• ugljicni monoksid-dioksid • sumporni dioksid

• dusicni oksidi • vlaga

• organski spojevi • teski me/ali i

." • prasina i 51.

li}~!I/r ! "ri;i~ OiO:>U !\] i~;

\ ~. .

:>210 I ekstralakog - loZivog ulja

~ 2100 kWh

1m3 ogrjevnog drva = 2100 kWh = 210 1 lozivog ulja = 450 kg mrkog ugljena

za prosjeean stan od 60 m 2

u kontincntalnim krajcvima je potrcbno:

7,6m3

ogrjevnog drva

15,960 kWh elekt.ricne en ergije

16001 loz ivog ulja

3,45 t mrkog ugljena

GRIJANJE 29

PEel - LOKALNl l ZVORl TOPLl NE 4

Mn ogo je r azloga zbog kojih obi cn e peci jos dugo nece izaci iz u potre be. lako su, opcenito uzevsi , neekori ornicnije od sis tema centralnog grij anja, ta njihova negativna os obina ponekad se pretvara u prednost. Nairne, kada treba zagrijati sarno j ednu prostoriju, cesto j e ekon omicnij e naloziti pee negoli ukljuciti eijeli sis­tern centralnog grijanja (veliko eentralno loz iste koj e na minimaJnom kapaeitetu ne radi s optimaJnim koefieijentom iskoristenja, gubiei sistema itd.). S druge st r ane , pec je uvijek dobrodo sla kao alternativni izvor topline ako dode do kvara na eentralnom sistemu iJi n estane goriva. 'I'rece (iako cesto ne i najmanj e vazrio ), mnogi koji otkidaju od usta k ako bi izgradiJi svoj ''k rov nad glavom" jednostavno nemaju dovoJjno novca da ugrade i pri licrio skupe in stalacij e eentralnog grijanja. U takvim slucajevima i j edna reJativno jeftina pee osigurava toplinu harem u glavnoj prostoriji u kuci iJi stanu , a postupno , nabavkom jo s j edne iJi dviju rj esava se grijanje i ostalih. Pritom jedn a pe e moze biti na kruto, druga ne t ek uc e gorivo iIi plin (ak o j e na ra spolaganju), a treca elek t r icna, pa se tako postize flek sibilnost u pogJedu izbora goriva i ekonomicn ost u sirornastvu : grijemo se onoJiko koJiko si mozerno dopustiti i onim gorivom koje nam je trenutno dostupno iJi n ajjefti­nij e.

Na kraju, i individuaJno sh va ca nje komfora je raz licito : iako se opcenito sm a­tra da je eentralno grijanje najkomfornij e, nekome se m oze ciniti udobnijim pueketanje vatriee i r ek rea cij sko eijepanje drva iJi spremanje uglj ena negoJi ovis nost 0 kompliciranim i nj omu nerazumJj ivim automatiziranim uredajima (i spacija listirna za njihovo odrzavanj e) iJi suha klima radijatorskog grijanja. Najcesce, peci nas griju na oba vee sporrienuta nacina: zr ac enj ern kao i sunce, pa odmah, cim pe e proradi osjecarn o toplinu, i konvekcij ski, tj . vodcnj em tako da se zagr ij a va okolni zrak i time potice njegova cirkulacija, a zrak opet zagrijava ljude i predm ete u prostoru . Takav kombin irani na cin je najprirodniji, a to je takoder pitanje udobnosti. Dakako, i eentralni s istemi s a drze oba ta nacina, aJi su in ertn iji, sporiji i prvenstveno predvideni i sr a cu nat i za zagrijavanje vod enjem topJin e. TopJina zracenja csjeca se tek k ad sist ern postign e svoju punu radnu temperaturu , a onda je ona ve e manj e zn acajna . Peci djcluju brze , fleksibiJnije .

lake se pod pojmom pee najcesce podrazumijeva pee s lozi st.ern na kruto go­rivo, (drvo iIi ugJjen) , treba imati na umu da danas postoj e peci n a sva poznata goriva : kruta , t ekuca i pJin , ali i raz l icite konstrukcij e lokaJnih izvora topJin e kojim a kao energent sluz i ele k t r icna st r uja. Osirn pre rna vr sti goriva, peci se mogu sistematizirati i prema nacinu odavanja t opl ine, zatirn prema brzini odavanja toplin e i nj en e akumuJa eije, pa prem a na cin u gradnje itd . N ama se najlogicnijirn eini izlaganj e po pov ijesnom prin cipu . Opi sat cerno ih pr ema pribli znorn r edo ­slij edu kojim se razvij ala tehnologija zagr ija vanja Jjudskih ob it ava lis t a pri cernu treba odm ah nagla si ti da i naj starij a rjesenja predstavlj aju s ta la n izazov ener­getiearima, pa se kornbiniranjern tradi cion aln ih i su vremenih sazrianja neprekidno javljaju nove konstrukcije koj e nastoj e odgovorit i danasnjim zahtjevima. U svakom pojedinom slucaju nastojat ce rno dati i sve ostale rel evatri e informaeije . Ipak, nagla sak je na rj esen jirna k oj a odgovaraju bar vecin i zah tjeva st o se postavljaju pred moderno grijanj e.

KAMINI Kam in je zapravo djelorrm icrio ogradeno kucno ognjiste. U pr avo se zbog toga

uz nj ega e rn ociona lno vezuje veciria Jjudi. Pucketanje vatre , odsjaj pJamena na st ropu, top lina d ir ektnog zracenja, sve to s t va r a posebnu atmosferu sigurnosti i blagostanja, za sticenosti i budi u nama neke zapretane atavizme.

Nazalost, kamin j e i n ajn eekoncmieniji na cin grijanja. Njegov stupanj isko­ristenja topl in sk e energije je vrlo n izak, pa cak ni ljudi koj i do ista ziv e u blagostanju ne mogu sebi dopustiti luksuz da se grij u sarno kaminom, ponajprije zbog pro­zdrlj ivos ti goriva, te zbog sJabog ucinka pri zagrijavanju prostorija. Osirn toga, vr Jo se cesto kamin i li dimnjak izvedu krivo : dimnjak n e vuce, drvo s la bo izgara i od grijanj a ni sta, a umjesto romantike ostaje zadimljena prostorija. Najcesca

Golovo svi spojevi koji nasiaju u procesu izgaranja imaju neko

slelno emisijsko djelovanje.

GRIJANJE 31

________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _

-' -'

/ /

./

U lozi~te kamina treba obavezno dovesti svjeZi

zrak.

Pri izgradnji treba postivsti ove odnose

greska je da mnogi kamini n emaju dovod svjezeg zr ak a u loziste . Drugi naj eesci uzrok slabog izgaranja krije se u krivo dimenzion ir a nom i li pr evise odm aknutom lozistu u odnosu na dimnjak , a treci u samom dimnja ku . Kamin se n e moz e prikljuciti na bilo koji dimnjak. Nekad, dok su kam ini bil i pra cti cno najsavrseniji nacin grijanja, majstori su svoje trikove za dobru izv dbu kam ina cuval i kao tajnu. U starim englesk im kucarna gradenim u proslorn stolj ecu, ca k i kameni ugljen gori u kaminu bez dima i neugodnih mirisa!

Usprkos nedostacima, ljudi se ni danas ne odricu k a mina . tovise, ion je doaivio znacajne inovacije pa cak i industrijsku proizvodnju , t axo d rnozerno biti sigur­niji u njegovu pouzdanost. Kamin se danas vecinorn gr ad i k ao dodatni izvor topline uz centralno grijanje, odnosno zbog ugodnije a t mosfere. ~o , svejedno mora funkcionirati ispravno. Bilo da kupujete gotove elernente kamina iIi se samovsk i upustate u gradnju, treba se drzati dimenzija i proporcij a.

Postoji i moderna varijanta kamina, s dobrim iskoris te njern topline. U loziste je ugraden sistem cijevi i dvostruke zeljezne stij en e, slicno k ao kod kotlova za centralno grijanje, pa se na takav kamin moze prik ljuci t i i nekoliko radijatora po­rnocu kojih ce se u sklopu malog si stema centra lnog grijanja toplina bolje rasporediti u prostoru. Medutim, takav sistem ip ak ce raditi znatno manje ekonornicno od sistema s pravim kotlom za centralno gr ij anje. Razlog tomu su gubici topline kroz dimnjak, koji su kod kamina uvijek naj veci kao i slaba mogucnost regulacije izgaranja.

Postoje i rjesenja za povecanje stupnja iskoristivosti kamina putem ugradenog sist ema za toplozracno grijanje. U ovom slucaju, zrak zagrijan u lozi stu kamina, cirkulira (r azvodi se ) prostorijom i li se cak vodi u susjedne prostorije. Dakako, si stemi zraka potrebnog za izgaranje i za zagrijavanje su odvojeni.

Vrlo poznata konstrukcija je i lijevanozeljezni kamin tipa FRA1~KLIN koji je dobio ime po svom konstruktoru, cuvenom americkorn znanstveniku, piscu i drzavniku Benjaninu Franklinu, koji je i pronalazac gromobrana. Rasprostranjen

TEHNICKI PODACI Tip kamina Velicina Dimenzije Potrebni profil dimnjaka (em) Os prikljucka Tloerlne

I Dovod Masa

prostorije loiiMa na dimnjaku (m) dimenzije svjeteg (kg) m3 em 3m<H<5m H~5m em zraka (ern"

ANTIKA TIP II ZO 90 66/50/41 25 20 2,00 87x55 I 240 530 ANTIKA TIP III za 120 84170/45 30 25 2,20 108x62 350 780 ANTIKA TIP II va 170 66/50 /41 25 20 2,00 87x55 240 570 ANTIKA TIP III va 270 84170/45 30 25 2,20 108x62 350 845 SMREKA 120 70/56/55 25 20 2,10 86x65 300 380

ZO Zra{;no grijanje VO Vodeno gr/janje

H ... radna vis ina, koja se mjerl od gornjeg ruba

lozi~ta do Ispusta dlmnjaka.

32 GR1]AN]E

___________ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLlNE _

Otvoreni kamin ANTIKA ZO Sastav otvorenog kamina ZO Funkcionalni dlo: P - podloga kamina T - lemeljna plota KO - obloga lozista H - strsm]! elemenl 8 - bocn! element PK - plota nad toztstem K1, K2 - kape kamina RL - regulacijski poklopac Dopunska oprema: PP posuda za pepeo KR resetke za loliste

iii

i ~

e, i N

~ '" Ec

..... :2

~

... ~

~ ... on

I I

I I

I /

/ I

/ I

I I

/

I

I I

I

I

- 1­

I I

I I 1 I

I 1 I

I

··0 --,

I

I I

I I

I

_J

25

GRlJANJE 33

___ _ _ _ _ PEer - LOKALNI IZVORI TOPUNE _

Otvoreni kamin ANTIKA VO Sasfav ofvorenog kamina ANTIKA VO FUNKCIONALNI 010: P - podloga kamina T . feme/jna plota KP· donja ptoc« lotista KIT· izmjenjivat topline H . stratnji element PK - donja limena ptocs PK - ptoce nad lotistem K1, K2 - kape kamina RI • regulacijski poklopac Oopunska oprema: PP • posuda za pepeo Olmenzije u zagradama vate za ANTIKU VO TIP 1If. Kod izrade projekta instalacija treba voditi I recune 0 tome, da je uredaj zasticen u skladu / s vezecim propisims (ekspanzijska posuda, sigurnosni ventil, ventil za odzrativanje).

.... on r

., '"

/

/

/

/ I

/ /

/ !

/ /

I I

I I,

I I I ,

i I I I

1- - - - - - - - -~. :: ",- -

I ','; .vP ••• . :-:: :. :.: . , . _

I L - - - - r t - , - -

I I

- - - ­ -,.- - 14l16)"-(,:·=;-' t -f _..?~__ 55(6 ?1

81(87)""

o r

34 GRlJANJE

_EL:I - LOKALNI IZVORI TOPLI NE

Sumporni dioksid 502 koji se javlja pri izgaranju nekog energenia, vrlo nepouoljno djeluje na floru i un istaua, odnosno smanjuje biljno

zelenilo - klorofil.

::~;::.it~;:~·:rrrl\!; :() ~::( ~~) 1"" ~ f\:: :i;;:;

U svijetu priznat kamin FRANKLIN.

..J ,. • lflf llfrUl fl ff (

je posvuda u svijctu, a proizvodi se i kod na s (Ljevaon ica ze lje za i tvornica "Plamen" iz Slavon ske Pozege). Taj j e k a m in vrl o jednos tavne konstrukcije, a ima i vra t a za za tva r a nj e lozista, pa vee p r ed s tavlj a prije la zn i oblik prc ma pecirn a. Kad se presta ne loz iti , vrata se zatvor e cirne se sp recava ci rk u lacija zrak a kroz loziste i brzo hladenje . Ak umu liran a t opl in a postup no se odaje u prostoriju pa je utolik o taj t ip eko n omi cn iji od posv c k la sicni h iz ve db i. FRAN KLI N se maze i obzidati, (kameno m , cig lom) iii ugra d iti n a d r ugi na cin pre rna es te t sk im kriterijima vlasni k a. Os im sto s luz i k ao izvor to pli ne, ka min je i ukra s prostorij e, pa u va nj sko rn izgl edu post.oji n iz varij a cija . T o je uj edn o je d ino podrucj e gdje je izvoda cu ostavljena puna kr ea t ivn a sloboda, hez r izik a da se ugrozi funk cioniranj e. Os im toga , sva k i ohzid a k u m uli ra dio top line, k oja grije p r ostori ju i nak on pre­st a nk a lozenj a , pa j e u to m s rnis lu i k or istan .

Kam in i se got ovo isk ljucivo loze drvom , k oje t reba nabavi t i na vr ijeme, i dobro ga u sk lad is t.i t i i os usi t i. Vla zno drvo n aj veci di o to p line trosi za ispara vanj e vlage, Kamini KO-KO - Beograd.

GRIJANJE 35

________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _

Otvoreni kamin SMREKA - toplozracni Sastav otvorenog kamina SMREKA Funkcionalni dio: P - podloga kamina T - temeljna plo{;a KP - donja plo{;a lozista R - rekuperator K1, K2 - kape kamina RL - regulacijski poklopac Dopunska oprema: PP • posuda za pepeo KR - resetk» za tozist« A - azbestna ploc« - tervol plo{;e - semotne ptoc« - metalni nosec; za prijecnu gredu nad tozistem

o N

I I

I I I I

t

<0 II)

I I I I I I

I I I

t,------­

- ­

.... •

' :",

.......::

: . ~. :

1....-,--111

' . '

' . '

r ­

~l I I I

I1- -­I I .1

, I I I I I I I I I L _ _ ..II) I

'" II

L ~ =_ __:. _: I

.'­

. -:-. -- - - - - - .-- _. .:: :...-...:. -- "

I ~

43~.::1 9:-",(t'_--=---~

31

77 ..1'

36 GRlJANJE

_ _ _________ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _

J:WFDU § 1'= ~>:; t.' ~f'~P<~F>: ..:-~:: ~. r~ ::: :'§~~:~ ~ iZ~ -:::-:- ~~;:::!n ~:{~ . ~ X ,~: :;:.:-.::,.} ~ *'',. ~ ~».f ••..~ 1d '* ;"",: ~ ~ \d:::.~ .b Sumporni dioksid 502 u

atmosjeri, zajedno s vlagom iz zraka stvara razne sulfate,

odnosno sumpomu kiselinu sto dovodi do stvaranja tzv. kiselih

oborina. "';? $l tl>:~~*>: r-: it:,.<~rt ~ ~ ~. ~ ~;<:~£;:fl;J ~ ~ ~ ;;\ '~~J~ f\Vt~~ r1~! ~~~~

-_: : 'ste kamina moze se dodatno oplocitl i kaljevim ptociceme u raznim varijantama.

sirn toga gori lose i d imi i u najbolje gradenom kaminu, a onda nema nikakvog - - 'oljstva takvim st a r insk im na cinom grijanja. U narodu postoji izreka da dim . ek ide prema budali (jer pametan se mak ne). Parafrazirajuci ovu izreku iem o reci : tko zna cijeniti ugodnost gr ij anj a drvima, treba znati da drvo za

- snje mora biti suho.

OSTALE PEel NA KRUTA GORIVA :\" a na sern trzistu postoji velik izbor r az licitih peci, ali ne i strucna usporedba

i. ove kvalitete i funkcije. Opcenito , njihove su konstrukcije nastajal e u vrijem e -"d ste dnja energije nij e bila primarna pa se moze reci da standardne peci na kruta

_ riva nisu osobiti s tedise. Iznimku u tom drustvu cini stari dobri kuhinjski stednjak \aKo je u prvorn r eou nam1jenjen KUhanju, u rnnogirn je uoma6nstvlma i dan as glavni pa cak ijedini izvor toplin e. Dobro rijeseriim loaistern s dugim putem dimnih plinova energija goriva se rnaksirnalno iskoristava, kako za kuhanje, pecnicu, tako i za grijanje, uz mogucnost regulacije toplin skog ucinka na jednostavan nacin.

Ostale peci ria kruta goriva odlikuju se uglavnom brzim odavanjem topline nakon pocetk a lozenja, a li i niskom akumulacijom. Drugirn r ijeci ma, koliko loz ite, toliko cete se i grijati . Dakle , i regulacija je primitivna. Te peci veCinom ne zadovoljavaju navedene kriterije dobrog grijanja, pa su uglavnom rjesenja za

Nsjobtcnl]« pee! uvijek su najjeftinije rjesen]e, a mogu se obnoviti i vrlo ukusno uklopiti u svaki interijer.

GRIJANJE 37

________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _

nuzdu, iJi alternativni (kakav-takav) nacin grijanja. slucaj da povrsinska temperatura, bar djelornicno, prelazi gran ic ~ : C. _ '0 dirnnjak dobro ne vuce, pee se dirni i zagaduje prostoriju, a ak o vu . ':? ~ _ rse sto je cesto slucaj u visirn zgradarna) tro si mnogo goriva, je r najv ,- ' . :.' ine odlazi u dimnjak. Akoje na isti dimnjak prikljuceno nekoliko peci . ' :: -: ' - zgr adama),

Iz rijec7wg industrijskog opet slabo gore. Osim toga, brojna mala lozista i dimnjaci vis . . .:.;;a 1u: u vanjsku bazena (INA, KOKSARA, atmosferu negoli manje vecih iako su istog ukupnog ka :0 zbog bolje

TOPLANA) izoaceni regula cije izgaranja te zbog distribucije dim nih plinova, _. _ ' - eba imati nasumporni dioksid, odnosno umu da sarno potpuno izgaranje ne zagaduje atrnosferu, -· ;0 tesko pos­kisele kise, uvelike uliece na

tici kod manjih peci . .sume Gorskog koiara, od kojih Ipak, izdvojit cerno jedan relativno malo pozn at t ip. ;. ' - • _r isutan tekje danas 71 posto bolesno ,

nekoliko godina koji je vrlo rasprostranjen u nekim sj ever ~ - • ·ma, poznat pod nazivom ENERGETIK. Pee je cilindricncg oblika, a vc • . •_ ·edbe. U ci­lindru se nalazi vrlo pro strano lozi ste, prikladno za r azlici : ' . i t ih goriva, i onih nize kaloricne vrijednosti. Oko cilindra su zavareni ~. _ . . i kroz koje kad se loziste intenzivno grije, uslijed zagrijavanja struj i ~ ~ - - . € lazi hla­dan a gor e izlazi topao zrak. Pee na taj nacin stvara cir ' .J ,' . i toplinu po prostoriji. Fleksibilna je u pogledu ucinka, kako iz ko i regu­lacijom i prikladna za grijanje stanova, radionica, sk la -ogoria .

I

,.­

::

Zacijelo cete se iznenaditi prometrejuci ovaj prizor: cuda cijevi, upravo je pee na kruta goriva za zrecno grijanje.

38 GRJjANjE

___________ PEer - LOKALNI IZVORI TOPLINE _

Dodatn/ izmjenjivac topl/ne na d/movodu

povecsve stupanj iskorlsten]« pee!

ENERGETIK oduzimanjem top line dimnim plinovima. Slican dodatak koristan je

i kod drugih "ktssicnit: " tipova pee! ako d/mnjak

dobro vuce.

Kaljeve peri isk or istavaju relativno visok stupanj topline proizvedene izga­ranjem drva, odnosno ugljena (do najvise 80 posto), a dragocjeno im je svojstvo akumuliranje topline u casu intenzivnog lozenja i postepeno zracenje:

Prvo svojstvo postignuto je vertikalnim i horizontalnim kanalima (takozvanim cirkulacijama) kroz koje struje topli plinovi iz lozista peri . Time je znatno pro­duzen put kojim se k recu vruci plinovi prije odlaska u dimnjak , te oni veri dio top line predaju samoj peri. Idealno bi bilo kad bi taj put bio vrlo velik, no to je neizvedivo iz prakticnih razloga : peri bi morale biti nerazmjerno velike, dimnjak ne bi vukao a sagorijevanje bi bilo sporo i nepotpuno pri cemu bi se stvarao otrovni ugljicni monoksid.

Drugo svoj stvo ostvareno je velikom masom, dakle velikim toplinskim kapa­citetom , peri koja se zagrije da bi zatim jos satima nakon prestanka lozenja zracila toplinu. Rezultat toga je ugodno saznanje da dobru kaljevu pee ne treba stalno loz iti, vee je dovoljno 2 do 3 puta dnevno.

KALJEVE PEel

NACINI IZVEDBE CIRKULACIJE A) Vodoravna cirkulacija ­topli plinovi stalno se uspinju prema dimnjaku cik-cak linijom. Ekonomicnost je manja nego kod ostalih nsclns i danas se rjede upotrebljava. Slicna je spiralna cirkulacija, no s dodatnom spiralnom stazom. Put je malo duzt, a sistem ekonomicnljl od horizontalnog. B) Okomlta cirkulacija ­topli pI/novi u nekim se kanalima uspinju, a u drugima padaju. Prednost tog sistema je da se cijela povrslns peci jednolicnije grije, sto je ekonomlcni]e i cesto se upotrebljava. Znacajno je takoder da je kod okomltog sistema moquce voditi prve (tople) kanale dijelom peel koji gleda prema prostoriji, a druge (hladnije) dijelom koji gleda prema zidu, razliclto usmjeriti grijanje, dakle vise zagrijati prostoriju a manje zid iza peel. C) Kombiniran/ sistem sastavljen je od elemenata sva tri prije spomenuta nsctns. Ekonomican je / cesto se upotreba. D) Kombinirani sistem na jednoj niskoj kaljevoj poet (zatvoreni kamin). Vodoravni kanali su u sredini kamina, a okomiti u bocnim dijelovima.

D , -- - ;

~-~ ~,' jE !

~ 1;"\ lI; I . ­ c!:!J -".. . ~

GRIJANJE 39

_ _______PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _

Zbog razorne mod kiselih kisa u cijeloj Sloveniji zdravo je jos

sarno 45,5 posta suma.

Zi\:;l:TI:l~~~ () ~(() t: ~ f~::! f~

Upravo zbog tih svojih osobina kaljeve peci predstavljaju najbolje rjesenje tamo gdje nema plina. Jedini nedostatak kaljeve peci je relativno dugo vrijeme od pocetka lozenja do pocetka zracenja topline. Kakoje put dimnih plinova vrlo dug, temperatura im je na izlazu iz peci niska. Nacini izvedbe tih prolaza kroz pee su r az liciti, No, kod svih dimnjak mora biti ispravan. Niska temperatura dimnih pli ­nova moze kod neispravnih i li ispucalih dimnjaka izazvati stvaranje kondenzata . Nasi proizvodaci, poput "Pion ira" iz Novog mesta, "Keramike" iz Krapine, "Kodric­Ozas" iz Samobora, nude niz razlicitih modela kaljeva koji se mogu slagati u razliCitim varijantama. Jedna pee moz e se ugraditi u prezid i iskoristiti za za­grijavanje dviju prostorija, s tim da se npr. loz] iz hodnika. Sve to pridonijelo je ponovnoj renesansi kaljevih peci pa su pro izvodaci ozivje li svoj proizvodni pro ­gram koji smo do prije nekoliko godina gotovo zaboravili.

S obzirom da se kaljeve peci kupuju u dijelovima, velik su izazov za kucno majstore, ali i razlicite sarnozvane strucnjake. Zbog toga cesto krasna kaljeva pee ne funkcionira kako treba. Osnovne upute za gradnju mogu se dobiti od svakog proizvodaca kaljeva, mozete promatrati kako to rade majstori, ali pri gradnji ove vrste peci najveci strucn i problemje strujanje dimnih plinova. Pravi strucnjak mora prema dimnjaku, na koji ce pee biti prikljucena, zriati odabrati nacin vodenja i duzinu kanala kroz pee. Nema smisla odvracati samovce od tog posla, oni ee pokusati otkriti i tu tajnu. Uostalom, osnovni j e materijal gotovo neunistiv, pa se lose sazidana pee moze srusiti i podici nanovo . Ali , cuvajte se nadristrucnjaka. Najpouzdanije je zidanje kaljeve peci, cije su yam reference poznate, povjeriti majstoru tj . onomu tko vee ima iskustva i cije su rnuster ije zadovoljne njegovim poslom.

Kaljeve peel - niz moqucnosti, lijepl oblici,

vlsoka efikasnost i ugodnost.

42 GRIJANJE

s

_ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE-----­

10 TRAJNOZARECE PECI d 7 Trajnozarece peci posljednja su rijec u razvoju tehnologije grijanja krutim go­" rivima. Princip njihove konstrukcije primjenjuje se danas vecinorn i kod kotlovaU

1­ za centralno grijanje, ako su predvideni za lozenje krutim gorivom. 'I'rajnozareca

1. pee moze se loziti gotovo svakim krutim materijalom k oji gori (izuzev slarne, lisca i slicno, ne zbog toga sto to ne bi izgaralo u ovoj peci, vee zbog neprakticnosti) . U praksi, to su sve vrste ugljena i drva, rnoze se, dakako, loz iti i mjesovito,u

l­ ukljucujuci i say gorivi otpad. Stupanj iskori stenja toplinske energije goriva seze

e do 80 posto. 1- Jedna od velikih pre dnosti trajnosarece peci je sto se ne mora cesto lcziti jer

raspolaze velikrrn spremnikom za gorivo, k oji je dovoljno napun iti nekoliko pula

e dnevno, ovisno 0 intenzitetu grijanja. Druga velika prednost je v rlo dobra regu­

a lacija izgaranja, prakticki od nule do maksimuma, sto pridonosi stednji goriva. Ima regulator grijanja k oji se postavi na zeljeni stupanj lozenja, pa pute m ter­g

1 mostatskog elementa prema potrebi povecava ili smanjuje dovod zraka za izga­ranje i tako sprecava cia se pee razgori preko zadanog intenziteta grijanja, ali i dak

a se ugasi. 'I'eorijski, tu pee ne bi trebalo gasiti tokom cijele sezone sto olaksava

e lozenje, a ne povecava potrosnju goriva (pec je uvijek topla pa nema gubitaka pri

a zagrijavanju peci i dirnnjaka). U praksi, gasi se sarno zbog ciscenja . Dodamo Ii k lome kornpaktan izgled i relativno male dimenzije, bez sumnje, to je vrlo moderan ure daj.

Pee je osim toga gradena tako da intenzivira strujanje zraka u prostoriji, a lime i distribuciju topline, pa se pornocu jedne peri ponekad rnoze grijati i cijeli manji

Na domscem su trztstu najcesce

trajnoiareee peci tip

MAGMA i WESO­

HELlOS.

stan . I Ijubitelji svjetlucanja plamena u sumraku doci ce na svoje, jer te peci redovito ispred lozista imaju vrata s vatrostalnim staklom da se vidi plamen. Velika paznja posvecena je brtvljenju svih otvora sto i omogucuje pravu kontrolu izga­ranja, a osim toga ta pee prakticno nikad ne dirni, bez obzira na kvalitetu izga­ranja (osim ako u takvom momentu otvorite loziste). Ako je gorivo lose ili ste namjerno prigusili loienje prije dodavanja goriva, tj. otvaranja poklopca za lozenje, treba nakratko potpuno zatvoriti dovod zraka (polozaj regulatora 0) pa nece izlaziti dim dok lozite pee.

'I'rajnoz arece peci prilagodene su velicinorn za zagr ijavanje manjeg (dvosob­nog) stana. Ako raspored prostorija ornogucuje priblizno centralno postavljanje peci, sto u prvom redu ovisi 0 po lozaju dimnjaka, onda se njome moze zagrijavati cijeli stan.

Princip rada je slijedeci : gorivo se obicno ubacuje odozdo u spremnik ljevkasta oblika, ispod kojega je smjestena resetka za izgaranje, a ispod nje pepeonik. Vrata za ubacivanje goriva i cijelo loz iste s pepeonikom hermeticki su zabrtvljeni, a zrak potreban za izgaranje dovodi se kontrolirano kroz otvor na pepeoniku. Plamen i dimni plinovi oplakuju pri izgaranju spremnik goriva i tako ga suse i predgrijavaju prije nego dospiju u zonu izgaranja, a na svom putu do dimnjaka

Dusiini oksidi, spojevi koji nastaju pri izgaranju, stvaraju u zraku dusicnu kiselinu koja

izaziva osiecenie korijenja biljaka kao i lisca.

~;;~:i~~~!;:}trr~:: :i~:!:t (:J ){ () t:~N·;:::

GRiJANJE 43

,

________PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _

Dusicni oksidi su vrlo opasni za liudsko zdravlje pa koncen­

tracija ad 280 mg NO. lm3

dovodi do smrtnog zapaljenja pluca, a 47 mgjm' izaziva

bronhitis . n~A . P,\. ~.. ~:::dJ~ H". M q:$ .~ :" f ' ~~:~:~:::::;:~ ~ '\h ~\,:::: ~AfH:.~

Jf!~~:~i!·1111;11~1.:···~~·!~·::~ ..................:..... :.: . : .~ . . . . . . ... .

Prlnclp rada treinotsrece

peel.

Rucica za rastresanje 11--- - - resetke

==fi=~rr:==:J~~~r l;~== Poklopac za loienje(( Topli zrak

Topli zrak - - -"* . - -0

Regulacija zraka Dimni otvor . za izgaranje

(iza spremnika)

Spremnik goriva ---

Vanjski plast . Zona izgaranja

Resetka--

Pepeo Zrak za Izgaranje

Svjeii zrak Svjeii zrak

_ __ _

__...._ ll-Jr- '-".J.. =G~e~;::;;::~~t~l== Olvor-zaklopkar """--'L_~

-

--

. .- - -

griju i relativno veliku vanjsku metalnu povrsinu lozista koje je oblozeno posebnim limenirn plastern iIi kaljevima s otvorima pri dnu i pri vrhu, sto izaziva inten­zivno strujanje zraka u meduprostoru, Hladan zrak ulazi dolje , preuzima toplinu od lozista i zagrijan struji kroz gornje otvore u pro stor. Na taj se nacin u okolnom prostoru stvara cirkulacija i brzo siri toplina.

Prigusirno li dovod zraka, gorivo ce polako tinjati , a kad temperatura padne ispod zeljenog stupnja regulacije terrnoclanak ce pojacati dovod zraka i ono ce se razgorjeti. eim se postigne prijasnje stanje, dovod zraka se opet automatski smanjuje. Na taj nacin se odrzava bilo koji zeljeni iritenzitet izgaranja, odnosrio grijanja.

Na prednjoj stran i su velika vrata za eiscenje i vadenje pepela, koja su takoder hermaticki zabrtvljena i ne otvaraju se dok pee norrnalno radi, Resetka se povre­meno cisti protresanjem polugom izvaria. Ucestalost ciscenja ovisi 0 kvaliteti goriva.

Na dornacern trzistu su najcesce trajn ozarece peci MAGMA i WESO-Helios. Proizvodaci osiguravaju servis i rezervne dijelove. Ako se pee in tenzivno lozi visokokaloricnirn gorivom, nakon nekoliko sezona treba zarnijeniti glavne dijelove lozista.

PECI NA TEKUCE GORIVO Razne peci na lozivo ulje (naftu) ili mazut sluze najcesce za zagrijavanje tvor­

nickih hala, garaza i skladista. Takve peci imaju plamenik kao kotlovi central­nog grijanja. Zrak se dovodi ventilatorom, a gorivo rasprsuje pornocu crpke, paje za njihov pogon uvijek potrebna i elektricna energija. U vrijeme jeftine nafte, sto je nazalost za nas proslost, bio je vrlo popularan tip peci za dornacinstva na tekuce loz ivo ulje,jednostavne konstrukcije bez elektroopreme. Pec je cilindricnog oblika, a tekuce gorivo se preko posebnog regulatora dovodi iz bocno ugradenog sJ>rem­nika na dno cilindra gdje se zapali ubacenirn komadicern goruceg papira. Cim se loz iste malo zagrije gorivo pocinje isparavati, intenzitet izgaranja se povecava, a snaga se regulira dotokom goriva. Zrak za izgaranje dotj ece slobodno kroz dvo­struki plast lozista i kroz rupice po obodu ulazi u prostor izgaranja. Sto je izga­ranje intenzivnije i dotjecanje zrakaje uslijed termosifonskog efekta (zrak u plastu loz ist.a ugrijavajuci se struji brze) vece pa se na taj nacin automatski regulira smjesa goriva i zraka. Kao dodatna sigurnost da se pee ne bi pre vise razgorjela uslijed kvara regulacije goriva, na usisu zraka su zaluz ije koje se automatski zatvaraju uslijed strujanja ako ono premasi odredenu brzinu.

Sprernnik i loziste su, slicno kao i kod trajnozarece peel, srnjasten i u posebnom

-

, - d

.. ~

T'" • :.. .. ~ ....

44 GRIJANJE

c

____. PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _

B

a) vecin« uljnih pee! ima isparni plamenik U obliku

lonea b) Predaja stvorene top line U uljnoj peei

A Ruplce za zr~

o 0 o 0

0000 00000

D

Proees regulaeije dotoka ulja U isparni plamenik: I-Izlaz lolivog ulja Iz spremnika (1) /I - ulaz lolivog ulja u regulator protoka ulja (2) 11/ - Izlaz dozirane koliclne ulja Iz regulatora IV· dotok ulja u isparnl plamenik

r ....... I

(i) ~ I

\.

~1 i ~ I i

" ! -_. ./

/ o 1;1 0 0 000000 0000000

Ulaz zraka

00000 0 00 0

<>Loooo ooooo ~---¢2J

vanjskom plastu, pa se i toplina prenosi na slican nacin, strujanjem zraka izmedu plasta lozista i vanjskog plasta peci .

Teorijski dobro zarnisljene, popularne nafterice nisu u praksi bile bez mana. Miris izgaranja nafte nije se osjecao jedino ako je bio idealan dimnjak, ani upaliti pee nije bilo bas uvijek lako. A tek kad bi pocola dimiti! Ako dimnjak sarno malo losije vuee izgaranje je lose, pee se brzo prlja, a onda i jace dimi. Tako je najveca prednost nafterica bila jeftino gorivo, kojim se relativno jednostavnije baratalo negoli ugljenom i drvima. Mogli ste ga donijeti u kanistru od 5 ili 10 litara s obliznje crpke, koliko ste trenutno imali novca ili mjesta. Za lozivo ulje nije potrebna drvarnica, pa su se tako mogli grijati podstanari i studenti u skladu sa svojim mogucnostirna .

Iako naftnih peci ima jos na trzi stu, njihovo zlatno doba je proslo zbog poskupljenja goriva ali i zbog nedostataka. Danas si za cijenu lozivog ulja mozete priustiti i komfornije grijanje, a za one siromasnije koji su prisiljeni trpjeti niZi komfor, cijena losivog ulja je previsoka.

t<:"t'~"'O~~jA F$. H~~GI ~~ :.~~ ~ t:r,. . *", t~~ §:<: ~~ ~ ~~ .'l:$' ~"", . r· <: S:>J * % "",, *~. ~~ ~

Smog je rezultat djelovanja sunceoin zraka na spojeve

dusicnih oksida i ugljikovodikil, a pritom nastajeozon kilo i ostali produkti te reakcije.

-j ·~ T· i. U' AKO'·L ~q;::.«~ >w,: ~T ~ .~ ~~fl. ? ~ . %:; ~ . $* ?mi

-

Djelovanje ogranlcivaca za sagorljevanje kod uljne peel.

GRIJANJE 45

________ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE . _

Smatra se da je koncentracija od 80 Ilg/m3 ozona normalna, a iznad 150 Ilg/m3 nastaje smog

i smanjuie se vidljivost, a iznad 300 Ilg/m3 moguca su

akulna plu cna oboiien]a.

Ako i nema dimnjaka u toj prostoriji moquce je i pee!

i plinske bojlere spojiti tako da imaju odvod

produkata sagorijevanja na fasadu.

46 GRIJANJE

Plinske peci su efikasno rjesenje grijanja.

PLINSKE PEel Ako n em a t e n ovca za izve db u ce ntraln og gr ij anja . .i a' iIi

m ogucn os t p r ik ljuconj a n a m rezu zem no g pl in a , on da s , :' , ko najbolj i izbor m edu lokalni m izvorirn a t opl in e . Osirn s to - _ -nt , pl in izgara uz n ajma nje zagad iva nja ok oline a imajuci na - nja n ovih nal a z is t a i r a zvijenu k ontin en t alnu m rezu d ist r ib., ra t i da ce se ubuduce pli n orn g rijat i j os vise stanova.

Dakako , osi m p r ik ljuck a n a plin sk u mrez u , p li n treba a : do sva k og trc sila, sto don ekl e k omplicira i poskupljuje sa rnu , lni izv or topl in e. No, pl in ske peci mn ogo m anj e ovise 0 d im j a · d bu dimnj ak a posta vlj aju poseb n i zah tj ev i u s lucaj u lozenj a t" le st

-

J ..., J I

_ _ _ _ _ __ _ _____ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE _

dirnnjacara). Nairne, mnoge plinske peci i ne trebaju dimnjak, vee je dovoljno napraviti samo otvor kroz zid (tzv. fasadna izvedba). To uvjetuje postavljanje plinskih peci uz vanjske zidove, pa se mogu postaviti ispod prozora sto je, kao sto vee znamo, najprikladnije mjesto za grijace tijelo sa stanovista strujanja i dis­tribucije topline u prostoru.

Plinskim se peCima jednostavno rukuje, brzo se zagrijavaju, imaju cisto izga­ranje i uz to vas k reditiraju. Utrosena energija placa se naknadno, (a ne una­prijed kao kod vecirie drugih energenata), i periodicki, obicno jednom mjesecno iIi u dva mjeseca. Otpadaju svi problemi s nabavkom i spremanjem goriva i ostale brige oko toga . S druge strane, osnovni troskovi prikljucenja na plinsku mrezu su prilicno visoki, a i gradevinski zahvati oko uvodenja instalacije u stare zgrade cesto su poprilicni . Osim toga, treba imati na umu da plin sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu pa kvaliteti izvodenja plinskih instalacija i ispravnosti plinskih aparata treba posvetiti najvecu paznju. Ovdje nema mjesta samovskom sna lax enju i improvizacijama: sve mora hiti izvedeno u skladu s vrlo strogim propisima. Zbog toga plinske in stalacije smiju izvoditi samo ovlasteni (ate sti rani) majstori. Nesrece s plinom nisu ceste, uglavnom zbog toga sto se to pravilo postuje, ali su vrlo razorne ako se to dogodi.

Plinske peci proizvode se kao zracece (isijavajuce) i kao konvekcijske. U prvom slucaju plinski plamenik zagrijava sarnotno tijelo ili element od metala, koji predaje toplinu prctezno isijavanjem u okolni prostor. Takve su peci vscinorn manje snage i predvidene za zagrijavanje pomocnih prostorija kao sto su kupaonice, zahodi i sl. Konvekcijske peci gradene su tako da zagrijavanjem predaju toplinu okolnom zraku i intenziviraju njegovu cirkulaciju u prostoru, slicno kao trajnozarece iIi uljne peci . Redovito su opremljene regulatorom snage na bazi tsrmoclanka i piezo­upaljacern. Ne reguliraju se kontinuirano, pojacavanjern ili smanjivanjem plamena, vee paljenjem i gasenjern, pa su toplinskom u cinku pri licrio skokovite. Udobnost grijanja plinskirn pecima zbog toga se ne moze usporediti s udobnoscu centralnog radijatorskog grijanja, a ni ekonornicnost nije u istorn rangu. Pee se autornatski pali i gasi kad temperatura padne, odnosno naraste preko zadane vrijednosti, a u intervalu kad ne grije, gori sarno kontrolni plarnicak, koji ima sigurnosnu funkciju : uslijed nekontroliranog istjecanja plina on bi se na vrijeme upalio i izgarao u peci umjesto da se sir] po prostoriji (opasnost od eksplozijel), a ako bi plina privremeno nestalo u m rez i, gasenjern ovog plarnicka ohladio bi se termoclanak koji time zatvara dovod i take opet sprecava nekontrolirano istjecanje kad plin ponovo dode.

U nastojanju da se iskoriste prednosti cistog izgaranja plina na trz istu su se bile pojavile tzv. kataliticke peci na tekuci naftni plin (propan-butan), kojima nije potreban prikljucak na plinsku mrezu niti dirnnjak. Nazalost, ta varijanta bas nije ekoncmicna, s obzirom na cijenu, a problematika dobave plina u bocama pokazala se i opasnom. Takve peci intenzivno trose kisik iz amosfere, pa ako je prostorija dobro zatvorena mogu izazvati trovanje, odnosno gusenje stanara. Nakon niza nesreca te su peci zabranjene . Medut.im, kako nisu i un istsne, valja znati da mogu posluzit.i sarno kao neekonornicno i provizorno rjese nje za nuzdu, za tem­periranje natkrivenih,otvorenih iIi dobro i stalno provj elravanih vecih presto­rija. U zatvorenim prostorima ne pomaze ni znanje 0 njihovoj opasnosti. Simp­tom trovanja propanom je laguna pospanost, a prije nego sto covjek shvati od cega mu se spava moze zaspali zauvij ek . Na kraju, ne zbog zastrasivanja nego radi sigurnosti, slicno se (srecorn rijetko) dogada i s normalnim plinskim pecirn a kad veza s va njskorn atmosferom (koja u pravilu mora osiguravati kako izl az dimnih plinova tako i dovod svjezeg zraka za izgaranje) nije propisno izvedena.

Ukratko, plinske peci predstavljaju udoban, ekonorn ican i siguran nacin za­grijavanjajedino uz strogo postivanje propisa i ako in stalaciju kompletnog uredaja postavi strucnjak.

ELEKTRO I TERMOAKUMULACIJSKE PEel Usprkos tomu sto je struja najskuplja, elek tropeci se zbog vrlo jednostavne i

prakticne upotrebe vrlo cesto koriste. Danas je eleklricna energija na raspola­ganju gotovo svugdje, a osim toga predstavlja najCisCi ohlik energije, bar kad je rijee 0 grijanju. Elektricne peei mogu se svugdje postavljali prikljucuju se i ukljucuju jednostavno, ne treba im ni dimnjak niti kisik za izgaranje, nema problema s lozenjem i eiseenjem niti nosenja goriva.

Postoje i posebne kupaonske plinske grijalice.

GRIJANJE 47

___ _ _ _ _ _ PECT - LOKALNT IZVORT TOPLTNE _

.,III O E O AC " •

)

Najte~ce su verzije raznih Ipak, elektropeci sluze najcesce za pornocno ili al t e _ . ,. nje , zbog etektricnin radijatora. skupoce energije . Kao vrlo dobro rje senje za slucaj nuzde . -: : ; r em en o za-

Poneki mogu biti grijavanje manjih prostorija sluze razl icite konstruk cije E- 17": - r a d ij a t or a . radijatori i elektrokotao Oni imaju elek tricni grijac, napunjeni su termalnim ul j e r- _, ;;u (obicn o za sistem grijanja cijelog

na kotacicirna) i mogu se postaviti bilo gdje u stanu. S. a ga ~- _ : -; , '" izm edu 1 i stana. 2 kW, a uz pornoc redovno prigradenog termostata (r eg , ' ,,: - 5e unutar te snage programirati za bilo koji stupanj grijanja . Kad s _ -r n a odredenu izabranu t emperaturu, termostat iskljuci grijac sv e do ,' S2 ' - a i ispod te temperature, tj . dok toplinu ne preda okoJini. Vrlo su _.. :_ r pe r ira nje spavacih soba i grijanje u prijelaznom razdoblju , kad s .: « _ uc iva ti vece uredaje, a ipak jos (il i vise ) nije dovoljno toplo da bi 5 8 ; 10 boraviti bez grijanja .

Postoje i vece izvedbe, s jacim grijacsm , koje mogu p :: - ~

c.& - ."

ek t rok ot a o za sistem centralnog grijanja. Opremljen prigraden om 1 cr p k orn i ekspanzijskom posudom, takav se radijator obicno pos ta prostor ij u i cjevovodima povez uje s nekoliko obicnih radijatora rna. To je elegantno, ali naza lost skupo rjesenj e, koje se isp la t i sa - ' : . r ij a m a gdje se stalno n e boravi (k uce za odmor, manji lokali i li s l. . : : . : n e rn a mo­gucnosti da se racionalno koristijeflinija tarifa ele k tr icne _ - . 7 rnogu cn os t akumulacije toplin e kod ovakvog s istema mala.

s . . "t in ij om xe mase

E ventualno jedini nacin ekoriomicnog grijanja, ele :', ­ ­moakumulacijska pee za sto je pretpostavka jetfin ij a ­energije j dvotarifno brojilo . Te peci akumuliraju to 1 ­ ~ ­strujom, putem ugradenog e lektrcgrijaca zagrijava sa r; :

48 GRIJANJE

___________ PEer - LOKALNr rZVORr TOPLINE _

•

I }\7. ER%i ! s EUER ,,~ ~ "~ l l"'i ~ '""tP j <>\ r ru t ~~ l ~,~ ~: , ~M~ · 'l \ ""' § \\ .... $.w. ~ ""h

Sam ozon (OJ ) ima u uisim slojevima atmoslere korisno i zastitno djelovanje od stetnih

ultraliubicastili zraka sunieuog spekira.

v

ji~iltS1TrA t:)KOU Nr~:

Elektricni kalorifer - efikasno rje~enje za kupaonice.

(zbog cega i jesu ekstremno teske), a akumulirana toplina trcsi se danju, dok je struja skuplja, bez ukljucivanja grijaca. Modernije izvedbe imaju i ventilator koji pospjesuje konvekciju (izmjenu topline izmedu sa rnotnog tijela i zraka u prosto­riji ) cirkulacijom zraka, pa se regulacijom rada ventilatora, tj . programiranjem na zadanu temperaturu rnoze kontrolirati sire nje topline. To znaci da je s obzirom na ogranicenu akumulativnost potreban prilicno tocan proracun takvog grijanja, sto rezultira popril icnim inicijalnim ulaganjem u potrebnu kolicinu peci . Ako pro­racun nije tocan ili su fin ancij e za investiciju u takvo grijanje premale, rjesenj e je jednostavno ali opet skupo: ukljuci ti grijae i za skuplje tarife. U tom pogledu vrlo je povoljno ako postoji jeftina tarifa i poslije podne.

Kad se u svim prostorijama sta na rijese lokalni izvori topline, obicno problem ostaje kupaonica . Za nju je najbolje rjesenje neka brza grijalica. Novije verzije imaju ugraden i termostat koji ih automatski isk ljueuje kad se dostigne zelj ena temperatura. Najpogodniji su kaloriferi koji u sebi imaju elek trogrijac i ventila­tor. I ovdje termostat upravlja radom grijaca i ven tilatora pa se moze regulirati. U kupaonicama se zadrzava mo povremeno pa ih ne treba sta lno grijati no dok se kupamo treba biti visa temperatura negoli u ostalim prostorijama. Zato grijanje u kupaonicarna mora biti flek sibilno, a to ce se najlakse postici kaloriferom. Dobro je stalno odrzavati neku rninimalnu temperaturu kako bi se spr ijecila konden­zacija, a kad ustreba, kaloriferom se brzo postize i ona visa. S obzirom na mali volumen prostorije, ekcncmicnost grijanja ne mora biti u prvom planu.

KOMBINACIJE • JEDNA PEe ZA CIJELI STAN

Princip grijanja nekoliko prostorija s jednirn lokalnim izvorom topline zasniva se na prirodnoj cirkulaciji zraka .

Uobic ajerio je da je pee uz neki unutra snji zid , jer je tamo i dimnjak. Zagrijani topl i zrak dize se pod strop is te prostorije gdje je pee iIi kroz neki otvor, kanal i sl. , u prostoriju pokraj ili iznad. Na hladnim st ropnim povrsinama iIi vanjskom zidu, odnosno prozoru, taj se zrak ohladi i spusta na pod, a cirkulacijom zraka u prostoriji strujanje ga opet usmjeruje na pee i tako se ostvaruje kruzna cir­kulacija . Ovo kretanje zraka je neosjetljivo, jer su brzine st ruja nja vrlo male, tj. ok o 0, 1 m/s. Da bi se to nesmetano odv ijalo treba dobro zabrtviti vrata i prozore.

Ugradnjorn pe ci u pregradni zid mogu se zagrijavati dvij e susjedne prostorije. Oko peci treba postaviti zast.itnu masku da bi se povecalo uzgonsko vertikalno strujanje, a topli zrak se onda usmjerava u obje prostorije . Zeli li se neka prosto­rija sarno povremeno grijati, u taj se istrujni otvor moz e ugraditi zaklopka . Pri podu u obje prostorij e treba ornoguciti ulaz hladnog zraka , jer je to osnovni uvjet za kruznu cirkulaciju kroz pro storiju.

Za grijanje prostorija po vertikali postoji nekoliko mogucnosti . Zelite li bar malo zagrijati hodnik, kroz njega mora povratno cirkulirati hladni zrak. Za pro­vod toplog zraka u gornju prostoriju nacinits neki limeni kanal s istrujnom

GRIJANJE 49

I

_ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLIN

....•.. . ~. ' ~.e-: ~ ' k .. - - -=--~===----=--~~ -=~-~-.:_--- : -~ - -- -7-....;_ ----: -.~.::

t >. r: I ~

b =--. = =-==

".

---J

Jednim lokalnim izvorom topline moze se grijati i vise prostorija.

. . . .

r' I

- 1=-~

~- l;­I

\t= . ,

i ,

-, ' ~ }-II

• I 11­-

[ .1

I~ c:: ~ ~ .!? t;;/ i

L-­ .. _--­-

resetkorn. Razne resetke za distribuciju zraka izraduju kod nas jana i "Klimaoprema" - Samobor.

Za dvije prostorije u gornjoj etazi ijednu u donjoj potrebni su kanali i prirodna cirkulacija toplog zraka. Postoje i druge mo cirkulacije zraka, pri cernu z.racne kanale treba izvesti tako da ~ odrzavati (treba ih povremeno cistiti) i ako treba iskljuciti u rc ~

ugradene zaklopke. Dakako, za grijanje se moze iskoristiti i ne a ~.

pee, ako se prednja maska lijepo i estetski oblikuje, i postavi st ru ~

ce dati osnovno obiljezje interijeru.

50 GRIJANJE ~rn

___________ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE _

KALJEVA PEe - KOTAO S obzirom da sve kaljeve peci treba preslagivati nakon nekoliko godina usput

se u loziste moze ugraditi mali izmjenjivac topline. Na taj se izrnjenjivae-kotao spoje radijatori pa dobivamo kompletirani sistem centralnog grijanja s kaljevom peci. Dakako, u tom je slucaju veca i potrosnja goriva, ali takvo rjesenje omogu­cuje grijanje svih prostorija, a lozi se sarno u dnevnom boravku gdje je kaljeva pee. Taj sistem ima i niz drugih prednosti. Naprimjer, u sobi u kojoj je pee nije

Minikotao - izmjenjivactop line. L-- .::lO

kalijeva pee s ugradenim grijacem u lozislu

potreban radijator, moze se izgraditi sistern s prirodnom cirkulacijorn pa je na taj nacin sistem neovisan 0 elektricnoj energiji, ali tada su razvodne cijevi malo vecih dimenzija.

Mnogi proizvodaci kaljeva poceli su proizvoditi uloske za kotlove sto omogucuje izbor i narudzbu i kaljeve peci i uloska cak nekoliko velicina i slicno. Ako se takav sistem radi za cijeli stan, kucu ili slicno treba odgovarajuce dimenzionirati i pee, a ako je izvedena instalacija s prisilnom cirkulacijom (dakle s crpkom) tada se topla voda za pranje i kupanje moze pripremati preko sistema centralnog grijanja sto je jeftinije negoli elektricna energija.

Shema spajanja instalacije.

GRIJANJE 51

• ________PECI - LOKALNI IZVOR~-,·~ _

-~-

Prolzvot1a~i kaljevih ptoctc« nude vee i gotove Izmjenjllva~e top line u vl{;e vetlcins za ugradnju u kaljevu pee.

polazni vod

povratn] vod

Cuntralno grijanje

Elel<tr;c., y _ . is ~ se Ileli''!

Kod sistema sa prisilnom clrkulacljom moguee je

ostvarltl prlpremu potrosne top Ie vode preko

sistema grijanja.

52 GRIJANJE

5SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

Reduciranje sadriaja ozona u visim slojevima atmosfere

poveeava utjecaj ultraljubicasiog zradenja, pa pri jacem izlaganju sundeoim zracima postoji opasnosi od

raka koie. Ultraliubicaste zrake utjeeu i na promjenu klime, te

na biljni svijet.

7 ~<ri':l'~:;'l tV!,ft\ *H~H~",d~ *~~

!.:f,f.:!::f,Jf,:!,: ·.I.' .'

... , :~.¥ . :-: . if,.<Q ~:,

. ~ h: r­"@ ,:-i "$.. ~•.:::::-..~ o} ::: ....~

i'.IIlllIfl:i:f:~I:~lllllf~III~~fi~~]lt{~·~~r~''' ... . .r.. .......

, ;:;:::::::;:::::::::: ::::::::::::::::::::::::::::::::::::;:::::::::\ : .. .

Kako i sam naziv govori, rijee je 0 sistemu grijanja gdje se proizvedena toplinska energija s jednog mjesta distribuira po prostorijama koje treba zagrijati.

Od kotla vode cijevi (jednocijevno iIi dvocijevno grijanje iIi sistem podnog gri­janja) do ogrjevnih tijela po pojedinim prostorijama (radijatori, konvektori, cijevne podne zmije i sl.), a cijeli takav sistem obicno ima i neko automatsko upravIjanje i dodatne sigurnosne uredaje.

Lozenje na jednom mjestu omogucuje znatno boIju iskoristivost topline, ujednacen rezirn rada i kvalitetnu reguIaciju sistema. Stoga takvi sistemi pred­stavIjaju najracionaIniji naein zagrijavanja prostorija.

Prijenosnik topline od izvora (kotla) do mjesta zagrijavanja obicno je voda koja se u izvoru topline zagrijava i kruzenjern do ogrjevnog tijela na mjestu gdje je instalirano grijalo odaje toplinu. Uobicajen je rezirn rada sistema centralnih grijanja 90' u poIaznom i 70 'C u povratnom vodu. Kod sistema podnog grijanja ti su rezirni niz! i iznose 60'/50' iIi 50'/40'C, a i inace se nastoji snizavati rezirne rada toplovodnih sistema grijanja jer je tada u prostoriji ugodnije. Neki sistemi grijanja za prijenos toplirie od izvora do zagrijavane prostorije ne koriste vodu vee zrak. To su tzv. zracni sistemi, toplozracno grijanje iIi klimatizacija (ako je ugraden i rashladni uredaj i sistem za ovlazivanje). No, ti su sistemi kod nas rijetki i obicno ih susrecerno kod vecih posIovnih objekata.

DVOCIJEVNI SISTEM Toje najcesCi tzv. klasicni sistem postavIjanja cijevi centralnog grijanja. Dvije

cijevi se paraIeIno vode od kotla po unutrasnjosti objekta do svakog ogrjevnog tijela. Donedavno se ovaj sistem vrIo cesto primjenjivao s prirodnom cirkuIacijom (ci­rkuIacija vode u sistemu ostvarena je djelovanjern gravitacije), U tom slucaju posebnu paznju valja poklcniti vodenju i dimenzioniranju cijevi. Cijevi se vode od kotla do ogrjevnog tijela u stalnom usponu. Pazi se na broj Iukova i armature, a cijevi su vecih dimenzija kako bi otpori u mrezi bili sto manji i bolja prirodna cirkuIacija uslijed djelovanja gravitacije.

Na starijim objektima mogu se vidjeti vrIo debele cijevi sto je siguran znak da je primijenjen prirodan nacin cirkuIacije vode u sistemu.

Ovakav nacin postavIjanja cijevi moze se primijeniti u kucarna gdje se ispod stanova nalazi kotIovnica. Ispod poda grijanog prostora vodi se cijevna mreza

Klasican iii Principjelna shema dvocljevni instalacijesistem. jednocijevnog

grijanja

54 GRlJANJE

- -- - - -- - - -

____________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _

Shema usponskih vodova N

N o-o~

8~ ~> ~> _a­-a­0, § ~f-~Nf-, - i .n:;m~ Na:~>a: ,.,;. l\

I 2280 I 3000

21 r 22 1,.~------

/? I 5280-112' I

N I o- N o~ J

8~ 10~> I ~> o~-a­ - a­ ~>g,' f- ItON ~~r-,- II'-~ ~~r-o~~> I ~ a:: N> 1I)<'la: -> cr

'! 2040 'IIV' I

16 JJ.

I

IIIIIJ

~ LI. r'"j~

I ~ l ____

i 11 I

2400 18~r 19LI17

9720-314'4-- -------, 4--9940":"314' t13410-314" 3690-112'

, Ie "

o~O<'l o~0> ~>~Q. -a­g,' f ­~~ f- Iil N , -Iil~to> N>a:: a:

900 2730

3 4 :r.~~. J ---..I)

, I I I I I I I I I I I I

--------------t7550-1'4'

, 10~ 0­

8~ o<'l ~>

~a. -a.0. 1

.­ §~.-~Ie,<'l '<'l 11» 1'->

a:: a: IT I~

J 570 700 "",

7 318' l'8' 61.1

NN 0­~>

8;o~

-a- ~a. 0,

~" f ­~ II)~ ~£! co>­~> -a::a::

T

~ 100)1900 iT

24l1

, ~ O<'l1900·112' 0>

~a.

~~r-'It>-a::

1530

18

10760-3IB" 8(;)->-a. ~" r-Ie ;:~

a::

T

or r'J"

231I POTKROVLJE 1 I I I 1900·112'I I I I I I

A! I 3490·112' ~ KAT

-..I I I I 1320-318"I I I I I 1

T

1320 lUi sll.1

PRIZEMUE

prema svak om ogrjevnom tijelu koje moze biti sarno iznad razvodne vodoravne mreze.

Nairne, gravitacijska cirkulacija bazira se na einjenici daje ugrijana voda laksa od hladne. Uslijed toga ona se iz kotla dize uvis (ako moze), a na njezino mjesto pritjece ohladena voda iz radijatora.

Osnovna je prednost ovakvog sistema sto nije vezan za elektricnu energiju (nema cirkulacijske crpke), pa ako nestane st ruj e moze zagrijavati stan.

Nedostatak su debele cijevi (skuplja instalacija) i ogranicenost vodenja rnreze zbog postivanja zakona fizike.

Upravo zbog toga najcesce se primjenjuje dvocijevni sistem s prisilnom ci­rkulacijom. U sistemu postoji cirkulacijska crpka koja tjera toplu vodu po cijevima kroz ogrjevna tijela. Presjeci cijevi su manji, a nema ogranicenja u vodenju razvodne mreze. Ogrjevna tijela mogu biti ispod vodoravne razvodne mreze (gomji razvod - tzv, potopljeni radijatori s ispusnim slavinama zbog praznjenja) ili iznad nje (donji razvod - gdje su na gornjim najvisirn radijatorima odzracni ventili i1i odzracna mreza s odzracnim loncicern).

Na shemi usponskih vodova vidi se dio vodoravne razvodne mreze i dio verti ­kale grijanja obiteljske kuce. Neki su radijatori iznad a neki ispod vodoravne razvodne mreze, sto omogucuje prisilna cirkulacija vode u sistemu.

Mnogi se pitaju kako dimenzionirati cijevi. Pokusat cerno objasniti najjednostavniji nacin dimenzioniranja za prosjecnu obiteljsku kucu, Dimenzije cijevi ovise 0 koliCini i brzini strujanja vode, odnosno 0 raspolozivom tlaku ugradene

GRIJANJE. 55

________SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA _

cirkulacijske crpke. Zelite li ugraditijednu od O_ ­

J obitelj ski objekt s dobavnim tlakom od 3 do 4 m VS i pro. .-: - ii evi ce biti slijedecih dimenzija u odnosu na toplinski uci nac mreze iza racunanog mjesta:

do 2000 W - dimenzije cijevi promjera 3/8" - _' _:._ - : egava , paNa sloj ozona razarajuce se ugraduje promjer lJ2"- odnosno NO 15) djeluju freoni (sredstva u do 6000 W dimenzije cijevi 0 1/2" - N015raznim sprejevima i od 6000 - 15.000 W - dimenzije cijevi 0 314" - _.

_ _> ­

rashladnim sistemima) i od 15.000 do 28.000 W - dimenzije cijevi 0kaloni (protupoiarna sredstua) od 28.000 do 57.000 W - dimenzije cijevi 0 1 - . 0pa ih nuino treba reducirati. Napomene: Oznake u colima se sve vise napus t - - ·:e obicno

~~ ¥'0.'*~"~« :* ~'#t.f~ 'fl''{'~ f .*, fEw_t~ ~ ~ s (-.* *- d:~ i ~~. ~~'l::~ : NO-nazivni otvor ili

~~ d u"*~ \..$h'Y'l"n'~ . ND - nazivni dijametar ili NV - nazivna velicina i slicno, a broj 15, 20, 25 Dakako, ovo je gruba podjela i treba posluziti kao 0

Treba uzeti u obzir i utjecaj gravitacije, polozaj pojedi - medusoban polozaj u odnosu na balans otpora u sis te r da u sistemu uvijek postoji odredena rezerva te mannece poremetiti funkcioniranje sistema.

Ako je na svakom radijatoru ugraden prigusni v€ mozete i naknadno balansirati rnrezu u cilju sto pray] n _' tople vode do svakog ogrjevnog tijela.

Za dvocijevni sistem najcesce se koriste celiene besav . -= nlinske cijevi) koje se spajaju autogenim zavarivanjem. Ar ma ~

~ _ -. .ivent il ,

zasun u kotlovnici, cirkulacijske crpke) se spaja navoj nizz - , :jevima se narezuje navoj, stavlja se brtveni materijal (kudelj a; : ­ :.d .: I 'em se stvara vodonepropustan spoj.

Ponekad se u dvocijevnom sistemu upotrebljavaju bID: jetkost, jer su skuplje od celicnih pa se uglavnom primje sistema.

JEDNOCIJEVNI SISTEM Ovaj je sistem u usporedbi s klasicnim dvocijevnim im a

kojih nije naisao na siru primjenu. Posljednjih godina situacija _ u korist jednocijevnog sistema koji sad predstavlja korak d To prvenstveno rnozemo zahvaliti novim konstrukcijama a grijanje koje su ornogucile posve nov nacin ugradnje i ogrjevnih tijela, proracune i slicno,

umm. -s- • • niranju .

_- ~ :e njihov - ns ta t ir at i

. - :. on ir anju

. . . : ;.­

~

0 e

,

Prlkaz prorecun» I sheme 10 Lspajanja kod

jednocljevnog grljanja 8AGAT.

Krug 1.2

Ogrijevna lijela 1 =4,0 2 = 3,7 3 =1,3 4 = 0,64 5 = 2,32 6 = 1,57 7= 1,8 8= 2,6 9= 2,9 10=3,5 11=3,8

Du:!fna 21m 5 ,69kW

p~36800Pa

-__I 7

56 GRlJANJE

•

----------__SISTEMI CENTRALNCXi GRIJANJA

Jednocijevno grijanje izvodi se u vodoravnim cirkulacijskim krugovima. U visekatnirn zgradama izvodi se okomita centralna instalacija (celicne cijevi), a za svaki kat predvida se zaseban cirkulacijski krug (jedan ili vise krugova),

Vodoravno se postavljaju bakrene cijevi (0 12x1, 15xl ili 018x1) a vrlo rijetko se upotrebljavaju celicne cijevi. S obzirom na povecane otpore u svakorn krugu preporucuje se da u jednom krugu toplinski kapacitet ne bude veri od 10.000 do 12.000 W.

Osnovna je prednost ovog sistema sto se razvodne cijevi vode kroz pod (u glazu­ri) i'li u kutu izmedu poda i zida (gdje se mogu pokriti parketnorn letvicorn) pa se instalacija ne vidi. Bakrene se cijevi polazu u cementnu glazuru ili zbuku, a zasticuju se plasticnirn ovitkom (tzv, WICU-cijevi) i li se provlace kroz plasticne cijevi (vicino-cijevi koje kod elektroinstalacije sluze za vodenje elektrovodova).

Cijevi se spajaju vrlo jednostavno, bez lemljenja i zavarivanja, pomocu patent­spojnica odnosno konicnih spojnica. Osim toga cijevi se lako savijaju, cak i rukom, a za to se preporueuje posebna klijesta koja ne smanjuju presjek cijevi na pregi­bu.

Uza skroman alat, ovakav sistem grijanja moze izvesti gotovo svaki samovac. Preporueuje se jedino da napravite tocan proracun sistema, zbog specificnosti . Voda temperature 90·C polazi iz kotla prema prvom radijatoru, tu se ohladi pretpostavimo za oko 3·C te sa 8TC dclazi na drugi radijator gdje se ohladi za oko 3·C itd. Tako do svakog slijedeceg radijatora stize malo hladnija . Zato su prvi radijatori u krugu malo manji, a zadnji veri, uzevsi u obzir korekciju zbog promjenljive temperature tople vode koja dolazi na svako ogrjevno tijelo.

Osim toga otpori u svakom krugu pri jednocijevnom sistemu moraju se tocno odrediti zbog izbora cirkulacijske crpke kako biste bili sigurni da ce se ugradenom crpkom (kod plinskih bojlera) provesti dobra cirkulacija vode kroz sistem.

Prednosti ovog sistema su: olaksano postavljanje, skrivene cijevi, te mogucnost da sami obavite vecinu poslova. Nedostaci su pak skuplje cijevi, nuznost tocnog proracuna zbog specificnosti sistema i malo skuplja armatura . Na svaki radijator dolazi jedan specijalni ventil koji je ujedno najvazniji dio sistema.

Ventila ima nekoliko vrsta, a mogu irnati i termostatsku glavu. Najcesce se postavljaju sarno na donji prikljucak radijatora pa kadje ventil otvoren, topla voda kroz jednu produznu cijev procirkulira kroz radijator, kroz isti se ventil vraca natrag te ide prema slijedecem radijatoru. Kad se ventil zatvori, topla voda cir­kuJira sarno kroz ventil prema slijedecern ogrjevnom tijelu, a u radijatoru gdje je ventil zatvoren tada ne kruzi topla voda.

Ovaj se sistem grijanja sve cesce primjenjuje i kod nas, a u nekim je zemljama na prvom mjestu (SR Njernaeka, SSSR). Kod nas postoji nekoliko proizvodaca

_

U "Montrealu" u Kanadi 16. rujna (sepiembra) 1987.,24

zemlje svijeta i EEZ potpisale su Montrealski sporazum 0

supsiancama koje razaraju ozonski sloj. ]ugoslavija taj sporazum jos nije potpisala.

v I,'

I I

II "

\\ 1/Shema I TKM-sistema s dva c/rkulacijska ,'c~ ~~ kruga

• Prozori i vrata mogu biii pravi ponori gubitaka energi]e. • Ostaklite sva vrata i prozore

u stanu i slubistu zgrade. • Provjerite da Ii svi prozori i uraia dobro brtue, jer to vam jamci 10 posto ustede topline .

• Svaki prozor opremite roletama i zavjesama.

• I kulije za rolete treba iznutra dobro toplinski

izolirati.

GRIJANJE 59

________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _

~ ____"______"' ..... montszu.

Montaia ventila na radijator.

Postavljanje radijatora

na zid.

A/at potreban za

Rezanje cijevi.

Stezna matica i brtveni prsten.

Oznatavanje cijevi.

60 GRlJANJE

I

--- I

____________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _

Pritezanje stezne matice

-

Spajanje cijevi s venti/om

. I' ____

,~-=- ...

Zevrsen« insta/acija kojoj nedostaje samo kutna /etvica

Odmatanje cijevi Savijanje cijevi u kutu Polozene cijev

Princip rada TKM ventila

opreme za jednocijevno grijanje ("Imos"-Ljubljana , "Bagat"-Zadar, "Istra"-Kula, "Kooperativa't-Garesnica), a poneki rade cak i kompletan proracun sa shemom spajanja i specifikacijorn dijelova ("Imos"-Ljubljana, sistern TKM ), ako irn dostavite potrebne nacrte i gradevinske podatke.

Pornocu sheme spajanja uz potreban alat mnoge poslove mozete izvesti sarni.

GRIJANJE 61 - '-""

• ••

• • • •

________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _

U Zeneui donesena je posebna konvencija 0 kontroli i

mjerenju zraka 1979. godine. Protokol 0 smanjenju 502

donesen je u Helsinkiu 1985., no /ugoslavija ga do danas nije

potpisala.

PODNO GRIJANJE Podno je grijanje poznato od davnina. Prisjetite se hipokaust sistema. Topli

zrak grijaoje pod i svoju toplinu prenosio u ambijent kuce. Pocetkorn stoljeca javlja se incijativa za ponovno uvodenje ovakvog sistema grijanja. Vee 1930. sistem podnog grij anj a razvijaju Francuzi. U pocetku to su bili sistemi s celiCnim cijevima koje su zalivene u beton stvarale poprilicno problema zbog istezanja i korozije. Sadasnja razina tehnike grijanja i upotreba plasticnih cijevi ljudska teznja za komfornijim stanovanjem, kriza energije i ostale tehnicke rnogucnosti isle su u prilog podnom grijanju pa danas od toga nema boljeg rjesenja. U girnnastickirn dvoranama, bazenima, crkvama, staklenicima kao i u obiteljskim kucama cesto se susrecu plasticne cijevi kojima se izvodi podno grijanje. • OSNOVNE PREDNOSTI

Usteda energije. Kako bismo se ugodno osjecali temperatura zraka na visini (1,7 rn) treba iznositi 20T. Da bi se to postiglo nuzno je izazvati pravilno i ugodno kruzenje toplog, odnosno hladnog zraka. Najvaznija je prednost podnog grijanja sto se priblizava krivulji idealnog za razliku od radijatorskog grijanja, pa moze biti i za 1 do 2·C niza temperatura u prostoriji ada se ne izgubi osjecaj ugodnosti. Bit ce ugodno toplo, a u zoni pri podu jos ugodnije. Buduci da I·C niza tempera­tura u prostoriji donosi ustedu od priblizno 6 posta energije, na ovaj naein moze se ustedjeti poprilicno energije.

Proizvodaci opreme isticu da se ovim sistemom ustedi i do 30 posta energije, no daljnja usteda vezana je uz dobru toplinsku izolaciju sto je u vecini slucajeva nuzno, (osobito za obiteljske kuce u kontinentalnoj zoni),

Ugodnost ambijenta. Kako je ovo niskotemperaturni rezirn grijanja, rijec je o sistemu 60/50·C iIi 55/45T iIi slicno (radijatorsko grijanje ima rezim rada 901 70·C), zrak ne gubi mnogo vlaznosti, a nema ni velike cirkulacije zraka u prosto­riji paje mikroklima prostorije vrlo ugodna. Temperatura povrsine podaje najvise do 30·C sto je bitna razlika u odnosu na radijator cija povrsinska temperatura moze biti i do maksimalno 90T. Ostale prednosti podnog sistema su :

• Cijevi su plasticne pa ne korodiraju. • Veca je korisna povrsina prostorije, nema problema sa zavjesarna a ne treba

postavljati ni zastitne ploce sto moze remetiti pravilnu cirkulaciju zraka kod radij a torskog grijanj a.

• Ovakav se sistem rnoze adaptirati i za upotrebu sunceve energije iIi energije toplinske crpke.

• Moze se kombinirati s radijatorima, no u tom slucaju treba adekvatno pre­racunati podatke pojedinih radijatora na rezirn rada podnog grijanja.

• Jednostavno se postavlja i u samovskoj izvedbi uz dobar proracun i postivanje uputa proizvodaca.

• OSNOVNI NEDOSTACI Skuplja instalacija. Neki elementi potrebni pri montazi ove instalacije

poskupljuju u odnosu na radijatorsko grijanje. Tu su gradevinski radovi

..., ,... ••• 44.4 ••••

•••• 4•••••••• '..

-­_- .. .._-_.. - _-..,,~--_

Svako podno grijanje daje osjecaj ugodnosti

U odnosu na radijatorsko centra/no grijanje cirku/acija top/og sobnog zraka je komfornija

62 GRJ]AN]E

____________SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA _

(postavljanje cementnog estriha, noseca mreza za cijevi i slicno). Nuzna je i dobra toplinska izolacija no to su pocetne investicije koje se u nekoliko godina vrate kroz ustedu na gorivu, pa je to prije prednost negoli nedostatak. Uostalom dobra toplinska izolacija preporucuje se pri gradnji bez obzira na sistem grijanja, jer ima visestruke prednosti . .

Ogranieenost primjene. Ima situacija kdd treba izvesti neke dodatne tehnicke zahvate. Nairne, cijevi se mogu ugraditi u onu povrsinu koja nam je na raspola ­ganju. Kad su gubici topline veci od mogucnosti ugradnje mogu se dodatno ugra­diti radijatori ili povecati izolacijski sloj da se smanji gubitak topline. Npr. u kupaonici je korisna povrsina relativno mala, a gubici topline vrlo veliki, jer je potrebna visa temperatura (22 do 24 'C), negoli u ostalim prostorijama.

Nuznost toenog proraeuna. Zbog specificnosti treba tocno odrediti toplinske gubitke u svakoj prostoriji, proracunati sve elemente podnog grijanja, osobito obratiti paznju na vrstu poda i medicinskofizioloske zahtjeve. Nije svejedno da li je pod od kerarnickih plocica i'li parketa, jer to su vrlo razliciti vodici topline pa

Prikaz podnog grijanja.

16' 20' 24'C 16' 20' 24'C 16' 20' 24'C

Visinska raspodjela temperature u prostoriji Legenda: 1. idealna raspodjela topllne po vislni prostorije; 2. stvarna raspodjela za odredeni slstem grljanja; 3. pretoplo; 4. prehladno.

GRIJANJE 65

________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _

se obicno parket, itison, tepih i sl. izbjegavaju ili se uzimaju u obzir preko ko­rekcijskih faktora . Previsoke temperature poda nisu zdrave zbog dizanja prasine i poremecenja cirkulaeije kod covjeka pa obicno temperatura poda ne prelazi 30°C, a u dnevnom boravku treba biti i niza.

U Sofiji je donesen protokol 0

smanjenju emisije NOr 1987. godine (do 1995. iu emisiju ireba smanjiti do razine iz 1987.) koji obavezuje na

kontrolu ispusnih. plinova motornih vozila. Jugoslavija do

danas nije potpisala taj proiokol.

U svijetu vee postoji niz proizvodaca opreme za podno grijanje. Vecina sistema zasniva se na plasticnim eijevima (polietilen, polibutilen, polipropilen i sl.) koje se vezu na nosivu mrezu i zalijevaju betonom. To su sistemi tvrtki : "TA", "Wirsbo", "Rehau", "Terratherm", , "Velta" i s1. Zanimljiv je primjer tvrtke "Joeo", tzv, JOCO - SYSTEM, koja izraduje cijevi od plemenitog celika koje su uvaljane u gotove izolacijske ploce i presvucene aluminijskim limom . Ovakav sistem ima nekih prednosti. Najzanirnljiviji prirnjer sirokih mogucnosti upotrebe dobro izabrane cijevi je niz eijevi od sintetickog elastomera tvrtke "Solaroll" iz SAD. Te vrlo ela­sticne erne eijevi, jednostavno se polazu i montiraju, a takvih su svojstava da se mogu iskoristiti cak i za kolektore sunceve energije. U Jugoslaviji sisteme podnog grijanja s polipropilenskim eijevima proizvode i montiraju "Totra"-Ljubljana i ''1'0­PO"-Novi Sad, as umrezanirn polietilenom "RE"-Maribor i ''1'rgoterm"-Zagreb. • TOPLINSKO IZOLACIJSKI UVJETI

Prvi osnovni uvjet da biste mogli postaviti podno grijanje je dobra toplinska izolacija.

Vecina proizvodaca ove opreme jasno i precizno definira granicne koefieijente prijelaza topline te za dobivanje tih vrijednosti daje strukture zidova i podova. Vrijednosti maksimalno dopustenih koefieijenata prolaza topline su slijedeca:

• Vanjski zid K =0,46 W/m2h oK • Pod na zemlji odnosno strop prema negrijanom potkrovJju K = 0,35 W/m2h OK • Staklene povrsine K =2,00 W/m2h oK Da biste zadovoljili ove vrijednosti treba uciniti slijedece: Vanjski zid Ako je od suplje opeke i li betonskih bloketa treba izolaeiju od minimalno 6 do

10 em stiropora, mineralne iii staklene vune, poliuretana i s1. Vanjski zid od drukcijeg gradevinskog materijala u vecini slucajeva treba jos

deblji, sloj izolacije sto dakako ovisi 0 strukturi zida odnosno 0 toplinskoj vodljivosti pojedinih elemenata zida

• Podovi i stropovi - ovisno 0 strukturi poda iii stropa koji mogu biti razliciti, a obicno su isti ili nesto bolji negoli zidovi, nuzan je sloj toplinske izolacije u vecini slucajeva oko 6 do 10 em

• Staklene povrsine - moraju biti svakako od dvo slojne iii troslojne staklene izolaeije, odnosno tzv. termopan-stakla. Sve ostale kombinacije ne pruzaju dovoljnu toplinsku zastitu. Nuzno je da prozorsko il i staklo na vratima cdlicno nalijeze na okvir kako bi se toplinski gubiei na ventilaeiji sveli na minimum.

Dakle, dobra toplinska izolaeija je vrlo vazan uvj et, no ova se investieija (bez obzira 0 kojem se sistemu grijanja radi) vrlo brzo amortizira kroz smanjenje izdataka za gorivo. Zato ovaj izdatak nije nedostatak podnog grijanja, jer u doba stednje energije eak i zakon propisuje obavezno tzv. povecanu toplinsku zastitu k uca pa se cini da je podno grijanje dobro i zato sto nas tjera da provedemo dobru toplinsku izolaeiju.

Osnovni cilj ovih uvjeta je da se gubici topline u kuci svedu na tu mjeru da ih ugradena instalaeija podnog grijanja moze pokriti i u najhladnijim danima, s obzirom na ogranicenje temperature i raspolozive podne povrsine, J asno, sistem podnog grijanja moci ce zagrijati i prostorije koje nernaju tako dobru toplinsku izolaciju, ali tada ce rez irn rada sistema biti visi od dopustenog, a podne tempera­ture vise od uobicajenih i propisima struke dozvoljenih, sto moze izazvati nezeljene posljediee.

• POLAGANJE CIjEVI I MONTAZA Najprije treba zavrsiti sve zidarske i instalaterske radove. Jasno, treba voditi

racuna da se vrata ugraduju malo vise za debljinu sloja podnog grijanja. Isto take vazno je da u kupaoniei i na ostalim mjestima bude gotova sva vodovodna i kanalizacijska instalaeija, te da podni izljevi - sifoni i ostali podni prikljucci (za

66 GRIJANJE

--

_ _ _ _____ ____SISTEMI CENTRALNOGGRIJANJA _

kadu, skoljku i s1.) budu na on oj vi sin i gdje ce bi t i bu duca gornja r azin a poda . Kada se podno grijanje jednom postavi, ne srn ije se vi se dirati ni kopa t i po pod u kako se ne bi ostetile cijevi i betonsko-izolacijski sloj .

Prije polaganja cijevi betonsk u po d logu t r eb a izravnati i dobr o ocist it i, bo cne zidove u visini poda toplinski izolir a ti , sto sp r eca va dodir top log bet on skog sloja s hladnijim vanjskim zidom. Obicno se izreze stiropo r sirine 8 ,5 do ] 2 em i deblj ine 10 mm te postavi uz rub prosto r ije k od vanj sk ih zidova . T a da se polaze podna izolacija. Ukoliko radite s plocama de blj in e 1 em , a t r eba ya m deb lj in a 2 em, p loce treba slagati tako da se rubovi pok r ivaj u . Nakon t oga prek o izolacije polozit e plas ­ticnu foliju debljine 0,02 mm od P E -mat erijala ili n ek u drugu parnu bran u . Fo­lija se mora na rubovima prek r ivati bare m 15 em . Nakon folij e postavite arrna ­turnu mrezu, koje treba na rubu priveza t i jednu uz d rugu tankom zicom take da se ne rnicu i da cine cjelinu. 'I' ek tada po laz ite pl a s t icne cij evi. Po cn ite od razdjeljivaca. Mjedenom spojnicom pr icvrst it e je za ve ntil na razdjelj iva cu . Spajanje eijevi ovim spojnieama vrIo j e vazno pa treba pos tupi ti po u pu ta ma dobavljaca opreme.

Kod podnog grijanja uvijek se prvo na pod polate izolacija i parna brana. Zatim nosiva mreta za cijevi.

Ovakvim spajanjem osigurali smo vodonepropu s ta n spoj cij evi 5 vent.ilorn odnosno r a zdjeljivacern . Sam razdj elj ivac i sabirn ik posta vljaju se n a pogodno mjesto negdje u sredini st a na t a k o da su uvij ek pristu pacni, pa se mogu jednostavno kontrolirati i podesavati.

Kad so pricvrst i pocetak eijevi, kotr ljajte kolut i pricvrscuj to cijev za arm a­turu pomocu obujmiea, u sk la d u s projektom. Jasno j e da gusce 'pola ga nj e eij evi daje vise topline po cctvorriom metru povr sine poda . Pot rebna duz inu cij evi ovi sno o razmaku iznosi:

Bcm 10 em

125 em

15 em

20 em

Cije vi se prlcvrste prema prorecunu.

Jugoslavija je jedna od rijetkih zemalja svijeta gdje je

bezolovni benzin skuplji od obiiinog,

";';"

'«:'{ I'" "':l>~<' ~ ;~" ~ rUt ~'*~~ H:; ~ F

L~f\) l '~' ll\; ~~:;:lili\~\.j: iJ r~~ ~f:~

:~~ !i~~!il~~~i~~1<11111111!! f ! !: ! ! !: I::::!:~ ii:!I'I .I!·f ;r. . .I .! .~:I l ! I f l f II < .! .:r.[ .I: .! .1i .J ·'>:.:.::::;:;:-::.::::.::.....;.:.

• Prije ogrjevne sezone zatvorite sve ventilacijske

otvore.

GRIJANJE 67

U plinou ima se nakon izgaranja pojavljuje i ugljicni monoksid koji je otrouan za

liu de, no ne steti uegetaciji niii gradeuinskim objektima.

Postoje i gotove podne ploce.

Polalu se lagano i brzo.

Dan e duz irie odn ose se n a cis t u povrsin u poda , a treba j os dodati i du zinu eijevi do r azdje ljivaca i sab irn ik a . C ij ev i se pola zu najcesc e u obli k u spiral a. Najcesci j e r azmak m ec1u eij evim a (po loze n im a u sp ir a lu ) 15 em s t o zna ci d a j e pri pola­ga nj u spi r a le r azmak eij evi 30 em . T ek k a d se iz s redi ne s p ira le v raca m o natrag na obod vid imo dajednim kolutom (100 m ) m ozerno podmi riti pr iblizn o 15 rn? podn e povrsin e. Za vece povrsin e potrebno j e r azvit i jo s j edan k olut iIi spaj a ti eijev na cijev.

Vaz no je nap om enuti da proizvodac polipropilenskih eijevi dozvoljava najmanji radijus zakrivlj enja 15 em . T o se odnosi n a eij evi u prostoru gdj e j e tem pe ratura vi sa od 20 · C . Pri nizim teperaturama cijev treba zagrij ati, b il o d a ih is pu n ite toplom vodom ili zagrij a vate toplim zrak om iz fen a od no s n o k alorifera. Cij evi se n e s m ij u za grij avati direktn o ot voren im plamenom .

Za manj e r a zmake eij evi potreban j e i ma nji rad ijus zak r ivljenos t i od 15 em (raz mak eij evi 30 em). Za to p roizvcdac nudi tvorn ick i izra de ne pe tlj e koje treba zava riti na cijev s dva dv ostruka nagl avka .

Kod poli etil en skih (u m reza n i poli et.il en ) cijevi mogu se posti ci i m anj i radijusi zak r iv ljen os ti, a i eijevi s u mn ogo clasticni je.

Kad se poloze svi krugovi i cijevi spoje n a razdj eljivacu i sabi rriiku treba napra­viti tzv , hladnu probu. Cijevi se napune vod om pod tlak om od 6 bara i ispi tuju se 24 sa ta. Ako priti sak ne padri e , znak je da j e s is te m vodoriepropustan, p a moze te

Spajaju se eiektricnim rucnim aparatom za polifuzijsko zavarivanje (280 ·C).

Kod polipropilenskih cijevi TOTRA pomocu dvostrukih naglavaka mogu se spajati i cijevi.

68 GRIJANJE

SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA-- _

Sve cijevi su potozene i spojene na razdje/jivac i sabirnik. Zstlm slijedi ispitivanje tj. h/adna proba.

nastaviti s radovima. Pri zalijevanju betonom cijevi ostaju pod tlakom vode. Za mijesanje betona upotrijebite rijecn i sljunak granulacije najvise 4 mm. Kod ovih radova valja paziti da ne ostetite cijev, pa nabavite kolica s gumenim kotaCima i vozite ih po dasci polozenoj preko cijevi. Debljina sloja betona ovisi 0 vrsti gornje podloge poda te na kraju struktura gotovog podnog grijanja izgleda kako je pri­kazano na ilustraciji.

Sloj se treba susiti sto duze, do 28 dana, a nakon toga grijanje treba pustati polagano u redovan rad tj. temperaturu vode podizati za priblizno lO'C dnevno.

Betonu se mogu dodati razni aditivi za sporo stvrdnjavanje. Glavno je da se beton sporo susi i da se polako stvrdnjava te da nigdje ne popuca plivajuca ploha.

/ Kerarnicke plodcs

/r Praduini mort

cijevo17/13Toplinska izolacija vanjskog zida eijev a20/6jemin. debljine 10em (; Noseca mreia cijevi.--=--~~"':'''::-''=!.--- ---==-- - }

" 9- ' .' / ~ . . \.. .- .- -­. . ' :' o' \ \l , ., /. i- ·

, • I . ~-" <~~~?;d~':f-CYj/ . ; . ~ v"-.. e -=------- 11;; . .. Do0 '. ',I ' , ; \I::: . --"""".cK"-';;;~_" . :.It~~, DC> ' ' ( '-'~ . . 0•• I _ 1\ ("::--.-> ~ 'J j'\

.'. / ~_ (:_'.'~~~ I:' (.;,: ,~ , _<:'/~ .. . _ , (; D Lj (I

<"JO" " I 'I .. • • oJ ~_ ' " ( - ). ( 0, ) . _ '0 '-' _.

/ " ,,_ ,:.,: ' .~ <J,., ,~ - Armirano belonska / / ~ _ konstrukcija

/[ Beton kvalitele MB 35 • Na sjevernoj sirani slana iiiDebljlna sloja: min. 4em, k?d keramike, kamena,

kuce planiraiie manje siakleninbetonskih ploca,PVCpod lSI.

min. 6em kod tepiha, poursina. w

Toplinska izolaeiia tapisona, parketa i 51. (okipor,pora/en, polislirol, :;1:: .:!;~! ,~::rrrlr.it~: 'I:::::::! !::(1():L:lli\];ill;; lervol, lendapor i 51. )

Struktura poda min.= 30mm kod poda nazemlji ' kod gotovog min. = 20 mm kod kala iznadgrijanihprastorija

podnog grijanja. '--------------- -'-'

GRIJANJE 69

- SISTEMI CENTRALNOG GRlJANJA _

Zbog velike potrosnie fosilnih goriva iz dana u dan sve je ueci

udio ugljicnog dioksida u atmosferi.

~l' ~t :f;fr:~r~~~~~==: :~\ i::::::.tl t::\. ~~~ ~~~ ~~~::;~1~ t~:~ .:~t::tl~~J ~~i m~~1 :~?t. ~~:::flt..::~:: :l·~L:m ~ \~ ~f;;

Pri dodavanju aditiva treba p rovjeriti da li su agresivni za cijevi po dnog grijanja, Ponekad se velika povrsina (dnevni boravak il i sl. ) gdje je izvedeno nekoliko

cijevnih zrnij a (krugova podnog grijanja ) lijeva betonom u dva iIi vise navr a ta . Tada ploce treba odijeliti manjim dilatacijskim fugama (jasno, po duzoj st r a nici pros­torije) pa se velika ploha pretvara u nekoliko manjih. Svaka od t ih ploha - pli­vajuci pod - moze se u sezoni grijanja slobodno istezati - dilatirati , pa se pri vecim povrsinama 0 tome obavezno mora voditi br iga . Podno grijanje j e za pravo topli plivajuci pod kojemu se mora ornoguciti d isa nj e u sezoni grijanja.

Nakon polaganja cijevi gotovog poda r azdjelji va c se pov ezuje s k ot lovni com gdje se nalazi kotao i ekspanzijska posuda , eirku lacij sk a oprema i sve ostalo. Za podno grijanje nuzno je ugraditi sistem au t oma t ske r egulaeij e i to potpune. Bu duci da je rijec 0 ni skotemperaturnom rezim u pr ogram a t or treb a podesit i tako da pri minimalnoj vanjskoj projektnoj tempera tur i (ob icno je to za nase kont inent a lne krajeve -IS ' do -IS 'C) temperatura u pol azno m vodu ne bude vi sa od 50 ' (60 ') C.

I pri ovom n aeinu grijanja treba ba lansirat i s is t em dok se ne pos t igne zelj ena temperatura u prostorij am a . Sistemi podnog grij anj a vrlo su iner t n i pa se n e pre­porucuje cest.o iskljucivanje niti rad sa sn izanim n ocn irn t empe ra tura ma.

ELEKTRICNO PODNO GRIJANJE Premda je elektricna struja danas najskuplji energen t , ne mozerno za obici taj

sigurno najj ednostavn iji nacin podnog g rija nj a . U pogledu u la ganja sv ak ak o je najpovoljn ij i, jer otpa daju kornpletni troskovi ko t lovnie e sa spr em nik om gor iva, kotlom, plam en ik om i ostalom opremom, ukljucujuci i potreba n prost or za nj ih . Uzirnajuc i u obz ir da j e podno gr ij anj e opcen ito najekonornicniji sist e rn gri j anj a , u izvjesni m slucajevima i primjena naj skuplj eg energen ta u najekonom icnijern sistemu rn oze se poka zat i kao rjesenje koje se isplati . Na pr imj er , ako j e r ijec 0

poslovnim prost orijam a i pri rodi posla gdje se t roskovi grijanja na indirektan nacin mogu za ra cunati kor isn iku usluge , a u fa zi u laga nj a su t r oskovi iii r a spclozivi prostor ogranicen i, Takoder, ispla ti se a na liza da Ii je raspolczi v novae bolje uloziti u kotlovsko post r ojenj e , uz irnajuci u obzir i tro sk ove njegova cdrzavanj a u toku eksploataeij e, ili u poboljsanje toplinske izolaeij e pros torija , st o i el ektr icno podno grijanje moze u cin iti ek on ornicn irn . Na k r aju , elektricno podn o grija nj e rnoze biti pravo rjesenje kao kombiriacija s nek irn drugi m sistem om iii al t ernativni izvor topline. Ne treba sm et nu t i s uma, osobito pri a daptaeiji i novogradnj i, da se vee zapaza tendeneij a izjedriacavanja eije na svih en ergenata po j edin ici snage (po kilovatu energije). U SR Njernackoj su se prij e de setak i vis e godina, m ogle vidj et i i ovakve reklame: "Elektricna energija n ij e ta ko sk u pa kao s to se mi sli ".

Postoje raz.l icit i sisterni podn og grij anja elek tricnorn st r ujom , a princip je u osnovi uvij ek ist i. Grij aca tijela isporucuju se kao mreza ili folij a s ugrad enim

'-­ --'

Mrelastl podnl etektrtcn! grijacl tvr tke ITT.

70 GRIJANJE

_______ _____ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _

alektricnirn otpororn koj i prolazom elektricne struje proizvodi toplinu. Takva mreza ili folija ugraduje se u plivaj uci pod i pr ikljucuje na m rezu. I to je sve.

Dakako, pr i izvodenju elek t r icn e in s talacije treba paziti da se dim enzionira za izracun anu pot rosnju , uo stalom kao i u slucaju bilo koje vr ste elektricnih trc sila . Podno se grijanje obicno prikljucuje na strujni krug prostorije, a ako je povrsina veca dobro j e da se podijeli u barem dva st rujna kruga, kako bi ste se u slucaju ispadanja j ednoga m ogli provizor no i r educirano grijati preko drugoga . Postoji i mogucnost regu lacije temperature svak og poj edin acn og kruga, sto iskljucuje nezeljene efekte koj i bi mogli umanjiti pr ed nosti sistema podnog grijanja.

Kao uvij ek i svugdje, odluku m ora don ije t i stanar , odn osn o inves tito r , a svrh a ovog pri kaza je da ukaze na probleme, prednosti i nedosta tke odredenog siste ma. P rednosti su ocigledne: cista i j edn ostavna izvedba i regulacija, jedan od najp rikladnijih nacina zagr ijava nja , odsutnost il i bar min imum odrz av anja i najm anj i opseg instalacije, odnosno ba lastnog, posredujuceg dijela postrojenja (kot lovnica), Kao nedo statke osi rn cijene energenta, t reba uz eti u r azm a tra nje i trajnost takvih ogrjevnih tij ela, jer troskovi zamjen e, s obzirom na nacin ugradnj e koji j e praktidki id entican s topl ovodnim podn im grijanjem, mogu biti znacajni, Najvecu paznju t reba posvetiti garancijama proizvodaca, a usput, bez obzira n a garancij e, sazna t i stvarne reference, odnosno koliko su te garancij e pouzdane.

Elek tricni grijac u foliji E LPAN -TERMOTLAK, kod na s se proizvodi u 'l'rzinu pokraj Ljublj a ne, a u raznim varijantama proi zvodi se i u nekim zemljama Evro pe .

Ugljicni dioksid CO2

stvara tzv . efekt staklenika, jer taj plin propusta kraikoualne

suneeve zrake, a nocu sprecaoa emiliranje lopline u suprolnom

smjeru.

Elektrlcn! grijac u toli]! ­sistem ELPAN­TERMOTLAK.

Kako bl sprijeclli dlfuziju kisika, proizvoc1acl cijevi i podnog grljanja prolzvo de

cljevi s vlsestojnim neprobojnlm omotscem.

GRiJANJE 71

________SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA _

Efekt staklenika izaziva globalno pouisenje temperature

zraka, mora i tla koje izaziua znacaine klimatske promjene

na cijeloj planeti.

• Dvostruko staklo u prozorskom krilu je i duostruko

bolja stednja topline.

Sistem je vrlo jednostavan. Sastoji se od folije sirine 45 cm koja u sebi ima ugradenu polistirensku mrezu koja je vedic elektricne struje i odaje toplinu.

Na razmaku od 33 cm u foliji se nalaze dva bakrena vodica na koje se dovodi elektricna energija. Kako su oni na rubu polistirenske rnreze koja u sebi ima rastvor - sloj vodljiv za elektricnu energiju - moze se mijenjati otpor odnosno vodljivost, Ta je folija zapravo elektrootporni grijac. Sistem je doista jednostavan i vrlo primjenljiv jer se razlicitim osobinama tog vodljivog sloja izrnedu dva vodica moze postici i razl icita vodljivost, a samim time i razl icito odavanje topline koje se krece od 45 do 115 W po metru folije. To ujedno zriaci da se rnoze postici top lina od 100 do 250 W/m2. U vecini slucajeva toplinski gubici su ispod tih vrijednosti, a kako se moze regulirati i sobna temperatura gornje povrsine poda ovaj je sistern primjenljiv u svirn uvjetima.

PODNO GRIJANJE - DA ILl NE Difuzija kisika. Niz eksperimenata pokazao je da kroz stijenku cijevi, ako je

izradena od raznih plasticnih materijala, kao polietilen, polipropilen, polibutilen i slicno, kroz odredeno vrijeme prodire kisik. Tako infiltrirani kisik, kojeg kolicina ovisi 0 tlaku, povrsini cijevi, gustoci stijenke cijevi i slicno, uzrokuje proces korozije na metalnim dijelovirna sistema. To znaci da je sistem cijevi siguran, ali je zato na metalnim dijelovima (kotao, ventili i sl.) proces korozije intenzivniji, pa se stvara i vise taloga . Zasad nema pouzdanih podataka, koji bi ukazali kolika bi steta na taj nacin nastala, pa opcenito prevladava misljenje da za uobicajene sisteme podnog grijanja u obiteljskirn kucama nema opasnosti i da ne treba poduzimati neke zahvate. Za vece se zgrade moze izvesti indirektan sistem ili u sistem pogonske vode dodavati inhibitore (kemijski spojevi koji na sebe vezu kisik iz pogonske vode) pa na taj nacin nema slobodnog kisika, a niti k crczije. Zasad ne postoji dokazana evidentirana steta od difuzije kisika, pa s vremenom i ta bojazan polako nestaje. No, proizvodaci su, vee nakon prvih diskusija 0 toj temi, vrlo efikasrio sprijecili mogucnosti difudiranja kisika, zastitivsi cijev viseslojnirn ornotacem s neprobojnim slojem (folija i slicno) koji sprecava prodor kisika . Zacijelo su takve cijevi skuplje, ali izbjegava se bilo kakva bojazan . • DA LI jE PODNO GRljANjE STETNO ZA ZDRA VLjE

Smatra se da se podno grijanje po svojim karakteristikama priblizava ideal-nom. No, ovaj sistern u odnosu na ostale ima dva nedostatka:

• zbog uzgoriskog cirkuliranja zraka poda dize se prasina • tople podne povrsine protuprirodno djeluju na kardiovaskularni sistem. Dakako, i ostali sisterni grijanja irnaju svoje nedostatke, ali kod ispravno

projektiranog i izvedenog sistema podnog grijanja ove se negativnosti mogu izbjeci. Podno se grijanje ugraduje u podne povrsirie koje su ogranicenog sadrzaja i ve­licine , pa sarnim tim tu postoje lirniti . Dakle, ako je objekt dobro tcplinski izoli­ran, a to je uvjet za instalaciju podnog grijanja, tada je duzina i razmak cijevi u podu takav da se postuje osnovni uvjet da temperatura poda ne prijede 2TC. Tada podne temperature nisu visoke, ne dize se prasina nib topli pod utjece na krvotok. Cak, dapace, mnogi koji su se tuzili na hladne noge i neugodan osjecaj da je u kuci prohladno, kod sistema podnog grijanja osjecaju se mnogo ugodnije. Pritom je sobna temperatura redovno za dva do tri stupnja niza, a utrosak energije i do 30 posta manji.

Dakle, najvaznije je dobro izol irati objekt i postivati pravila da se izbjegnu negativni efekti jer se sistem podnog grijanja po efikasnosti, komforu i ekon­ornicnosti svrstava na prvo mjesto.

ANKETA 0 PODNOM GRIJANJU Jedna strucna organizacija u SR Njernackoj napravila je siroku anketu medu

korisnicima, proizvodacima, trgovcima, projektantima, izvodacima i ostalima koji su se susreli s tim sistemom grijanja. Odgovori su zanimljivi pa ih prenosimo u skracenorn obliku.

1. KOMFOR • Da li je podno grijanje ispunilo vasa ocekivanja u pogledu ugodnosti? 95% - da, potpuno 2% - nije zadovoljno 3% - nema mislje nja

: . IT

p

. TF •

:t .

. ,,;;

•

, ...

. S •

• E

72 GRIJANJE

_ _ __________SISTEMI CENTRALNOG GRUANJA _

2. TEMPERATURA PODA • Kakav je vas osjecaj u odnosu na povisenu temperaturu poda? 91% - vrlo ugodan 4% - temperatura poda je previsoka 4% - temperatura poda je preniska 1% - nema misljenja

3. PREPORUKA • Da Ii biste i drugima preporucili podno grijanje? 92% - da 2%- ne 6% - nema misljenja

4. TROSKOVI GRIJANJA • Kakoprocjenjujete svoje troskove grijanja? 85% - vrlo niskirn 8 - visokim 7% - nema misljenja

5. SOBNA TEMPERATURA • Znate Ii daje kod podnog grijanja sobna temperatura za 2'C niza negoli kod

radijatorskog grijanja? 89% - da 8% - ne 3% neopredijeljeno

6.0DNOSI • Smatrate Ii da se klasicno radijatorsko grijanje s rezimom rada 90170'C moze

preporuciti? 27% -da 70,5% - ne 2,5 % - nema rnisljenja

7. ClJEVI • Koje cijevi preporucujete za sistem podnog grijanja? 88% - polietilenske, polipropilenske i sl. 11% - bakrene cijevi 1% - obicne zeljezne cijevi

8. SISTEM • Koji sistem grijanja preporucujete? (Odgovori su bili predlozeni u vise varijanti - poznati sistemi grijanja) 65% - podno grijanje 27,5% - radijatorsko 60/50 'C 7,5 % - radijatorsko 90170'C

9. BUDUCNOST NISKOTEMPERATURNIH KOTLOVA • Kakvo znacenje pridajete niskotemperaturnim kotlovima? 88% - veliko 11% - srednje 1% - nikakvo

Ako se podvostruCi udio CO2 ­

doci Ce do porasta srednje godisnje temperature Zemlje za

1,5 do 4,5°C, sto ce izazuati topljenjegolemih ledenih masa na polovima. Osim toga razina mora podigla bi se za oko0,5

metara. '$;.tf]'. ~ . ~W' ""'** ::-" .:.;:: ,'fl.=~i~ =A .§1f';: ~ ~ ~"- :r~:j:·::. '?,o) 1 :~. ~ :r.-:~: ... .. . '" :.

ik':' 1"; i i:is .* \4 *~, ~"::' ,~< ~ ~ ··i:~:".

-

• Termoizoiirajuca stakla zadriauaiu vise topline.

GRIJANJE 73

6 PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE

Vanjske (zimske) projektne temperature u

Jugoslaviji SOSNA I HERCEGOVINA

.:.:.:.:.:.;.:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:-:.:.;.;.:.;.:.:.:.;.:.:.;.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

Banja Luka -20 Bosanski Brod -18 Bihac -21 Bijelo Polje -10 Bilece -16 Bijeljina -18 Bjelasnica -24 Bosanski Novi -18 Bosanska Grad lska -18 Bosanska Krupa -20 Bosanska Dub ica -20 Brcko -18 Bugojno -20 Viseqrad -17 Gacko -21 Glarnoc -18 Corazde -18 Titov Drvar -21 Doboj -20 Duvno -16 Zenica -16 Jablanica -15 Jajce -17 Kiseljak -18 l.jubuski -6 Mostar -6 Nevesinje -18 Orasje -20 Prozor -16 Prijedor -20 Sarajevo -16 Sanski Most -18 Sokolac -18 Travnik -21 Tuzla -17 Trebinje -6 Foca 18 Han Pijesak -20

Capljina I -6

CRNA GORA .....;.:.:.:.:.:.:.:.:;...:.:.:.:.:.::::::: :.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:":::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Bar -2 Bijelo Polje -17 Budva -1 Virpazar -6 Danilovgrad -12 Ivangrad -18 Kotor -6 Kolasin -20 Mratinje -18 Milocer -4 Mojkovac -18 Niksic - 12 Pljevlja -19

Onaj tko nije studirao termodinamiku i ostaJe discipline ove znanosti zaista ne moze izracunati toplinske gubitke neke prostorije. Kako bismo vam ipak ornogucili da barem priblizno odredite vrijednosti toplinskih gubitaka prostorije i tako priblizno odredite potreban broj clanaka nekog ogrjevnog tijela (radijatora), navodimo jedan primjer prihliznog proracuna koji ce vam pomoci da dodete do podataka najslicnijih onima do kojih bi dosao strucnjak za grijanje. Ovim primjerom zelimo pomoci da pri nabavi opreme ne kupujete nepotrebne nizove radijatorskih clanaka i ne trosite gomiJu novca na pretjeranu izolaciju. Uzeli smo u obzir i danasnje stanje gradnje objekata, ali i uobicajene izolacijske materijale koji se pritom primjenjuju. U mnogim prirucnicima 0 grijanju naci cete jednostavne savjete za razne slucajeve, ali ne i upute za proracun grijanja u slucaju kad su svi vanjski zidovi dobro izolirani.

UKUP I TOPLINSKI GUm CI SU Qu= P X K] x ~ x ~ (W) pri cernu je P =povrsina prostorije za koju se racunaju toplinski gubici uz pretpostavljenu

prosjecnu visinu prostorije od 2,6 m. U slucaju da se visina prostorije razlikuj e od pretpostavljene, prirnjenjuju se

slijedece vr ijednos t i: p =P stv. x 0,8 (visina ispod 2 ,4 m) P =p stv. x 1,0 (visina 2,4 - 2 ,7 m) P =Pstv. x 1,2 (visina 2,7 - 3,2 m)

·12'e

-ie-c ·24'e Srednje vrijednosti najnlzih godlsnjih terreeratura u zoni

,i I ' I I

Zagro•

OZNAKA E3 Gradevinska klimatska zona I

D Gradevinska kllmatska zona II

ITITIIIIill Gradevinska klimatska zona III

Klimatska karla Jugoslavije JUS U.J 5.600.

GRIJANJE 75

________PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE _

m «

Tennlck! i top lin ski podaci za lijevanoa/uminijski radijator L/POV/CA tip SE-5DD S.

TIP

SE-500S

A B C mm

60

0 mm mm mm

600 500 75

Teiina clanka

kg

1.40

Sadriaj vade u clanku

I

0.40

Ogrijevna povrsina

m2/cl.

0.38

Taplinski ucinak clanka

W

129

.,sr: Taplinski ucinaku W/cl za tapluvodusa .>(. E NE "8'" ",- Tm = 80°C i pri temperaturi prostorau °C >.sc llCi.<if ;u'" c '" > c "'.:!.'" c .~:~~ .~ CD'"

~N "O~·e OJ 2420 22~"8 10 12 15 185~§.0co 8~ ~>

117143 129 1240,40 1,40 175 159 153 1351 0,3860 234258 2482,80 318 306 206 2702 120 0,76 0,80 350 351429 405 387 3721,14 1,20 4,20 525 477 4593 180 468496612 542 5164 240 1,52 1,60 5,60 700 636 540 585645 620875 765 715 6751,90 2,00 7955 300 7.00 702774 7448582,28 2,40 8,40 1050 945 918 8103606 8191071 1001 945 903 868420 2,66 2,80 9,80 1225 11137 9361224 1144 1032 9923,04 3,20 11,20 1400 1272 10804808

10531161 111612,60 1575 1431 1377 1287 12153,42 3,609 540 117012404,00 14,00 1590 1530 1430 1350 I 129010 3,80 1750600 12871419 13641573 14854,18 4,40 15,40 1925 1749 168311 660

16,80 f-l2100 14041548 14881716 16204,56 4,80 1908 183612 720 15211677 16121859 17554,94 5,20 18,20 2275 2067 198913 780

1736 16385,32 19,60 2142 2002 1890 I 180614 840 5,60 2450 2226 1800 17552145 2025 I 19355,70 6,00 21,00 2625 2385 229590015

1872198420646,08 6,40 22,40 2544 2448 2288 2160960 280016 l>lB>I~1UB2431 2295 21936,46 6,80 23,80 2975 2703 260117 1020 21062322 22323150 2754 2574 243018 1080 6,84 7,20 25,20 2862

2451 2356 222327171140 7,60 26,60 3325 3021 2907 256519 7.22 2480 234025807,60 8,00 3500 3180 3060 2860 270020 1200 28,00

~4/02709 ~OU43213 283521 1260 7,98 8,40 29,40 3675 3339 3003 25743146 2970 2838 27288,80 30,80 3850 3498 336622 1320 8.36

2852 26913105 29078,74 9,20 32,20 3657 3519 328923 1380 4025 280829764200 3240 309624 1440 33,60 3816 3672 34329.12 9.60 29253225 J1UU9,50 10,00 4375 3975 3825 3575 337525 1500 35,00 30423354 32244134 35109,88 10,40 36,40 4550 3978 371826 1560

3483 :310>1:334B10,26 10,80 37,80 4725 4293 4131 ~ 364527 1620 32763612 34724004 378011,20 39,20 4900 4452 428428 1680 10.64 33934147 3915 3741 35961740 11,02 11,60 40,60 5075 4611 443729 35104290 4050 3870 37201800 11,40 12,00 42,00 5250 4770 459030

76 GRIJANJE

________PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE _

K 1 • koeficijent gubitaka topline To je najvazniji element proracuna i treba ga pazljivo odrediti na slijedeci nacin: Za debljinu zida od opeke 25 em i • 6 em (ili vise) toplinske izolaeije u vanjskom zidu (stiropor, tervol, toplinska

fasada) 50 • 3 do 6 em toplinske izolaeije u vanjskom zidu (toplinska fasada) 70 • do 3 em toplinske izolaeije u fasadi , odnosno do 6 em toplinske zbuke na

vanjskorn zidu 90 • zid bez ikakve toplinske izolaeije (sarno obicna zbuka) 110 Za debljinu zida od opeke 15 em, ali bez ikakve toplinske izolaeije 130

POSEBNI DODACI

• ako je jedan zid prostorije okrenut prema sjeveru + 15 • ako je susjedna prostorija negrijana + 5 • ako prostorija za koju radimo proraeun ima balkon + 15 • ako prostorija ima izuzetno velike staklene povrsine iIi sarno jednostruke

prozore + 15 • ako je volumen prostorije: a) iznad 200 m" + 10 b) iznad 400 rn" + 20

Koefieijent K J.. predstavlja, dakle zbroj "prvog" podatka i nekih "dodataka". K 2' klimatski k oefic ije n t Taj koefieijent ovisi 0 lokaeiji objekta u kojem se nalazi "nasa" prostorija. Pritom

Vanjske (zlrnske) projektne temperature u Jugoslaviji

Risan -6 Sveti Stefan -4 Sutomore -4 Titograd -5 Tivat -6 Ulcinj -4 Herceg Novi -1 Cetinje -13

SlOVENIJA :;:;:;:::::;:: :;:;:::;:;:; :::::;:;:;:;:::::::::;:::: : : :; : : : : :: :: : ::;:: :;:;:: :: ::~:::::;:;:;:; :::::::::::::::::: :;:::::;:;::

Ajdovscina -9 Bled -15 Bohinjsko jezero (St. Puzina) -21 Bovee -15 Vrhnika -21 Golnik -15 Gornji Grad -18 Gorica -9 Dravograd -18 Dorn na Kocni -18 Ilirska Bistrica -15 Izola -8

Shema spajanja insta/acije centra/nag grijanja. 8 sa 5 5b

i ~

0 0 8

0

~ ~ III "I'

III

r- ­810

1200 1000

2280·112' - ---- ­ - ­ - ­ -- ­8 ' 8 - pad3cl1oo 1 ~ 28a!-1!2' i ~ i o I 0 I

8

~ <Xl

12

I I

112' : I I I I •

8

~ '"

11-10

24,--_-rr-,

8

~ <Xl

16

23

214C

2'1 • 21

I I

I :

I Lz 13 -- ­ .

8 ~ s oil

KAT

9701430 " 1; :1

I Ii

02 T__ L 01 :! • . . . _ _ 1 __ • _1 ..5.1-1O.1E:. PRIlEMLJE

~ -~ p,iii 3a1cii ---- - -- 'In--,,;;,1--~ 143O·\' clll'Odgorwa VARFlEX M oJ,) 1-'- ' - , [ .

'i7 pu~en~o2" Cu qev 2.010.1 !p3Ol1/3 . R5!4' ~ T '1· j_ ·_ ·_·_·_ ·-·_._.t10 n321 r;: r-- n c \. :f.. ), . R3VCOT .

r-"''-'''''-=-?---.

usiSlla kO&1ra ~

U I I

_ ;r.7 MT~"RS30 ,l,R514' I q , I lopol'Olti l-'--' ') R5/4' 4 ! l.. JT ~ . J N'IY\1'EN"

iAiniplamel1lk kolaO 19479·514' RP4A 25·12 I ~. " . . . . . wasl\1u'" ,J . I PEI.t 115 i .S't\ radiJaklrsl<i 'tll/lbi IlXl9iMke

.' TVT 0514 ,;; _ ._ ,- '_ ._. _.~ sudllTlel1llJeoll2'!ON 151 WL214 ·A (21t43kwl. 'S, Kiat' (ON 32) / -\00 25,61

!:2; RL25-S'----/ '-7"-'

PODRUM

GRIJANJE 77

________PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE _

Vanjske (zlrnska) proje ktne temperature u

Jugoslaviji

Jeruzalem -18 Jesenice -18 Jezersko -21 Kamnik -18 Kocsv]e -24 Kopar -6 Kranjska Gora -21 Kredarica -24 Lesce -18 Ljubljana-Beziqrad -18 Mar ibor-Tezno -18 Murska Sobota -21 Nova Gorica -9 Novo Me sto -21 Postojna -18 Ptuj -21 Radgona -18 Rade ce kod Zidanog mosta -18 Hatece-Plan lca -21 Roqaska Slat ina -18 Ravne na Koroskem -21 Hibnicka Koca na Pohorju ­21 Rudno Polje -21 Siovenske Konj ice -18 Titovo Velenje -21 Tolmin -12 Trbovlje -18 Celje -21 Crnomelje . -21 8martno kod Sloven Gradeca -24

HRVATSKA .........;•... :::::::::: :: : : : : : : : : ~:: ::: : .:::: : : : ::::: : :: : : : :.:. ::::::::::::::::::::;:::;:

Banova jaruga -18 Bjelovar -18 Brestovac -18 Belje - 18 Benkovac -6 Varazdin -20 Vinkovci -18 Virovitica -20 Vukovar -18 Veliki l.os inj -3 Gospic -24 Gruda -4 Garesnica -18 Daruvar -18 Dubrovnik -2 Donji Miholjac -18 Delnice -18 Dakovo - 18 Zadar -9 Zagreb -15 Imotski -6 Jastrebarsko -18 Karlovac -18 Kastel Stari -3 Krizevci -16 Knin -9

se mi sli na geogra fsk i polozaj i nadmorsku visinu, a vrijedriosti se odreduju prema tabliei vanj skih projektnih temperatura (t) koje su radene na temelju zimskih k lirnatskih zona na podrucju Jugoslavije. Pogledajmo n eke kar ak ter ist icne odnose vanjske proj ektne temperature (t) i klimatskog koeficijenta (K).

Ako je t = -22 'C , onda je - 20 'C -18 °C - 15°C - 12°C _10°C -8 'C -6 'C

POSEBNI PODACI

~ = 1,5 I~ = 1,4 K, = 1,3 ~ = 1,15 ~ = 1,0 ~=0 , 9

K, = 0,8 K, = 0,7

• za nadmorske visine do 400 valja dodati + 0,05 • od 400 do 800 m + 0,10 • iznad 800 m + 0,20 Koefieij ent K, vezan je, dakl e, s vanj skorn proj ektnorn temperaturom i uv ecan

za dodatak koji odreduje nadmorska visina objekta.

K 3 - koeficijent sobne temperature Ak» je u sobi 24 °C, onda je K;l = 1,3

22 'C K:l = 1,2 20·C K, = 1,1 18°C K, = 1,0 15°C K, = 0,85 10°C K, = 0,60

Unosenjem svih ovih vrijednosti u izraz za Qu

mogu ce j e priblizno izracu nati gubitke toplin e.

Primijenimo l i to na tablieu s podaeima 0 toplinsk om uc inku pojedinih ogrjevnih tij ela nije t esko odrediti broj cla naka radijatora .

Na kraju treba jos reci da se u nas proracun grijanj a cesto prepusta samozvanim majstorima koji povrsno i "po iskustvu" odreduju br oj grij acih t ije la pa se nepo­trebno rasipa novae i energija . Greske su pon ek ad to lik e da je u st anu i 50 posta vi se grijacih tijela nego sto j e potrebno. Pri takvim "proracunirna" najgore je s to se pojavljuju velike neujednaceriosti tempera t u re po prostor ija ma, sto stvara neugodnu klimu u stanu i nep otreban utrosak energij e.

Metoda koju smo yam ovdj e pokazali predsta vlj a veliko pojed nosta vljenje proracuna, a Ii ornogucuje pribl izno tocno izracunavanj e svih potrebnih vr ij ednost i za pojedine pro storije i ogrjevna tij ela . U slucaju da gubitke topline treba izracunati za neke posebn e i li ekstremne sit ua eij e, naj bolj e b i bilo da prora cun prepustite . strucnoj ustanovi .

Kad na taj nacin izracunate pribl izne topl insk e gubitke mozete odrediti ogrj evno tijelo iz podataka koje daju pojedini proizvoda ci, a zati rn na pravit i sh ernu spaja nja

Na taj se nacin mogu odrediti i potrebne topl insk e snage pojedin ih lok alni h izvora toplin e kao : TA - peci, kalj eve peci , t ra j nozar ece peci i slicno.

1 8 GRIJANJE

_____ _

Koprivnica -18 Krk -6 Kutina -18 Lepoglava -21 Lip ik -21 Makarska -4 Nasice -18 Nova Gradiska -18 Ogulin -20 Opatija -6 Osi jek -18 Pazin -6 Plitvicki Leskovac -18 Petrinja -21 Porec -7 Pula -6 Rab -4 Rijeka -8 Rovinj -6 Siunj -16 Siavonska Pozeq a -20 Sisak -18 Siavonski Brod -18 Spli t -4 Senj -6 Slje me -18 Sam obor -15 Spacva -20 Topusko -21 Trogir -4 Fuzine Brana -18 Hvar -2 Cres -6 Crikvenica -6 Cakovec -20 Cazma -18 .Sibenik -6

MAKEDONIJA ::: : : : ::::::::~:::::::::::: : :; :::;:::::::::::::?~},:::::::~::::::f::: :: :: : :: :::::::::: :::: :::; ::::::::::: : j:::::~:

Bito lj -18 Berovo -18 Gostivar -21 Dem ir Kapija -13 Debar -15 Dslcevo -18 Devdelija -9 Kumanovo -16 Kavadarc i -12 Kicsvo -18 KOca ni -15 Kriva Palanka -15 Krusevo -19 Kum anovo -15 Ohrid -10 Prilep -15 Skopj e -14 St rumica -12 Tetovo -18

PRIBLIZA N PRORACUN GUBITAKA TOPLINE

Titov Veles -18 Stip -14

SRBIJA l:a:~: : :: ;:' : :: ::'{ :: :: : : =;:: :: : ::::::::: ::i: : : : : ::; :;:;:: :;: ::;::t;::::=;:;<\: :g: : :

Apatin -18 Arandelovac -16 A lek sinac -16 Alek sandrovac (Zupanski) ­20 Ar ilje -18 Alibun ar -18 Backa Pal ank a -18 Ba cka Topl a -20 Banja Koviliaca -18 Bajin a Basta -18 Boljevac -18 Batocin a -18 Bos iljgrad -20 Baeko Petrovo selo -18 Bel a Crkva -19 Beograd -15 Bo r -15 Bu janovac -18 Bajmok -18 Becej -20 Valjevo -19 Vranje -15 Vrbas -19 Vrs ac -22 VladiCin Han -18 Vmlaca Banj a -17 Vla sin a -18 Vlasot ince -18 Varv ar in -20 Gornj i Milanovac -19 Go lubac -18 Dim itrovgrad -18 Despotovac -18 Diveibar e -18 Drag as -18 Dakovica -15 Zajscar -18 Zemun -17 Ziatibor -17 Zrenjanin -18 Indija -18 Ivanj ica -20 .Josan icka Banja -20 .Jasa Torn ic -20 Kik inda -20 Knjazevac -18 Kok in Brod -20 Kostol ac -18 Koviijaca -17 Kul a -18 Kragujevac -18 Kraljevo -20 Krusevac -18 Kursurnlija -17

_

Vanjske (zlmske) projektne temperature u

Jugoslaviji Kostolac -18 Kacanik -20 Kucovo -18 Kovin -18 Le skovac -18 Loznica -18 Lazarevac -16 Lapovo -18 Mladenovac -17 Mataruska Banja -20 Majdanpek -18 Negot in -18 Nis -15 Niska Banja -16 Novi pazar -19 Novi Sad -18 Novi Knszevac -18 Odzaci -18 Pali e -18 Pancevo -16 Privoj (na Limu) -20 Pazova -16 Podujevo -20 Paracin -18 Pri jepolje -20 Pee -15 Pirot -18 Prosevo -15 Pristina -17 Prizren -15 Prokuplje -17 Pozarovac -18 Ribarska Banja -20 Senta -19 Smederevo -18 Smederevska Palanka -20 Sombor -18 Surdulica -18 Svilajnac -18 Sokobanja -18 Sremska Mitrovica -18 Sremski Karlovc i -16 Sremsk a Kamen ica -18 Svetozarevo -18 Srbobran -18 Titovo Uzice -18 Titova Mitrovica -17 Tutin -20 Tr stenik -20 Topola -15 Temerin -18 Cuprija -20 Uzieka Poz eqa -18 Urossvac -18 Crvenka -18 Ccka -18 Cacak -18 Sabac -18 Sid -18

• Za suncanin dana prozor postaje izvor topline. Podignite

. rolete i razmakniie zavjese kako biste iskoristili pasiunu

energiju sunca.

GRIJANJE 79

7DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Sistem centralnog grijanja je komforno i racionalno rjeien]«

grijanja vaseg iiuotnog ambijenta.

Dovod zraka

Dovod plina

Keramicki izmjenjivac -!oziste - sapniste

limjenjivac topline

Plinska armatura

PresJek kroz novi kotao tvrtke "BERNARD" tip SUPER VR koJi ima niz novosti, kao npr. mikroprocesorski upravlJan rezim rada i stupanJ iskoristivosti od 95 posta uz izuzetno nisku emisiJu {;tetnih plinova - NO x du{;ii:nih oksida.

Kad se odlucite za centra1no grijanje, predstoji yam jos niz od1uka u pog1edu izbora opreme. Nova rjesenja i poboljsanja na ovom p1anu pojav1juju se svako­dnevno, pa ih treba pratiti i poznavati. Kako bi bile moguce bilo kakve usporedbe, treba poznavati, bar global no, postojeci izbor. U tom pog1edu nase je trziste prilicno dobro opskrb1jeno, ali kupci su cesto nedovo1jno informirani i skloni razlicitim sugestijama Hi utjecaju propagande, pa cesto pogresno izaberu. Treba mis1iti i na buducnost, kako u pog1edu izbora energenta, tako i mogucnosti etapne gradnje i1i dogradnje sistema. U razvijenom svijetu smatra se da svakih desetak godina treba obnoviti sisteme grijanja. To se ponajprije odnosi na kotlove i uredaje za izgaranje goriva kao sto su npr. p1amenici i slicno . Ogrjevna tije1a i razvod (cj evovodi) mogu sluziti i duze, dok venti1e i regulacij ske uredaje treba mijenjati, sto zbog dotraja1osti, sto zbog novih i bo1jih tehnickih rje senja koja su se u meduvremenu pojavi1a. Lakoje dokazati da se, pogotovo u pog1edu stednje goriva, sta1no usavrsavaju tehniek a rjesenja kot1ova, p1amenika i sistema automatske regu1acije, pa ustede u eksploataciji mogu ubrzo opravdati troskove zamjene. Danas vee postoje takve konstrukcije da se pitamo da 1ij e to uopce kotao. Odgovor na pitanje zasto obnavljati staro postrojenje centra1nog grijanja nastojali smo i zorno predociti. Dakako, jos je vazn ije da pri postav1janju novoga ne izaberemo e1emen te koji su zastarjeli i neekonornicni .

lzlaz plinova

Ventilator

Zaklop'.<a za izjednacavanje

Cirl<ulacijska crpka

Upravljacki slog sa digitalnim displejem

80 GRIJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

USTEDA! POTROSNJA

OSTAU GUBICI GUBICI NA ENERGUE(OHLADIVANJEj 230/. DIMNIM PLiNOVIMA 15% MANJA30%

.'. STARO ::::

TOPLINSKI

ISKORI'~NJE I62'10

UTROSENA ? ENERGIJA

100'10 TOPLINSKI

GUBICI GUBICI NA KOTLU NA KOTLU

38% 11%

ISKORISTENJE 100%

tPOsm()JE~E I UTROSENA ENERGIJA

~ Glavni dijelovi uobicajenih sistema centralnog grijanja su kotao, cjevovodi,

ogrjevna tijela, armature (vent.i li i ostali zaporni elernenti), ekspanzijska posuda, te uredaji za regulaciju i kontrolu procesa grijanja. Ako je rijec 0 tekucern gorivu, vazan dio predstavlja tzv. uljno gospodarstvo, tj. oprema za prihvat, skladistenje i dobavu goriva do plamenika kotla.

KOTLOVI Kao i lokalni izvori topline (peci) i kotlovi se konstruktivno razlikuju prema

vrsti gorivabali i po nekim drugim karakteristikama, od kojih je najznacajnija namjena s 0 zirom na kapacitet: nije naime jednaka konstrukcija kotlova za tzv. atazno grijanje, grade nih za manje prostore do velicine srednjeg stana i onih za velike sistema. Prvi cesto moraju bitt prilagodeni radu u sarmrn stambenim pro­storijama, bez posebne k otlovnice, no sve te razlike najbolje ce se uocit.i iz opisa pojedinacn ih konstrukcija.

Kao gorivo opet u obzir dolazi kruto, tekuce i plin, pa cerno predstaviti najznacajnije konstrukcije od svake vrste, pri cernu se iz svakog pojedinog opisa vidi za k akvu namjenu je doticni tip predviden.

• KOTAO-STEDNJAK Kotao-stednjak je najjednostavnija i najmanja konstrukcija, a predviden je

uglavnom za etazno grijanje stanova. Lozi se krutim gorivorn i posebno je prikla­dan za rnanje prostore jer sluz] centralnom grijanju I kuhanju. Osim toga, omo­gucuje i najjeftiniju instalaciju centralnog gnjanja, jer obicno u prostoriji gdje je smjesten nema potrebe za drugim ogrjevmm tijelom (radijatorom). Takav manji sistern, za kakve je predviden, najlakse je izvesti kao ~avitacijski, bez cirkulacijske crpke i skupe automatike

l cime se uz ostalo postize i neovisnost 0 elektricnoj

energiji. Pretpostavka je, dakako, da onaj tko na njemu kuha, vodi racuna i 0 re­

guITackiJi.. k I . d . dui b iti t d d ih k hi . kih Ia VI se ot OVI re ovno iz ra UJU u ga an rma s an ar m u mjs I e eme­nata, a i izgledom su im prilagodeni. Pee obicno ima dva lozista pri cernu donje sluzi za zimski pogon kad treba loziti vise, a gornje sarno za kuhanje, ljeti, kad treba zagrijavati sarno gornju plocu.

Kod nas takve modele proizvode TVT-"Boris Kidric", ITP-Ribnica, KIV-Vran­sko, EMO-Celje, "Helios"-BanoviCi, "Plamen"-Slavonska Pozega, "Gorenje"-Titovo Velenje itd.

Za~to treba obnoviti staro postrojenje za centra/no grijanje?

Ovakve kotso-stednjsk. kombinacije, proizvode mnogi za na~e trzist».

GRIJANJE 81

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Prije konacne odluke0 izboru sistema, opreme i instalacija

potraiiie obavezno savjet slrucnjaka.

Zf\S~nli~~~ ~) !(!~~:::HJN iii::::

-

18

' 22

~ ' j ­

~' I-

23 .

o III OJ

1-21

16

~

M •

-,

\ ~

- -24 -

- -

'1- ._ ._._.­ ._. "-"._; ,.. -

\ - l- . - . - . _ . . - - . - - I-.

~ ._ _._._._._._. _ ., "

.i )

-. /- ­'" ._._._.-j:e._. "'-- 8 '- 9

-r ~t

5- ­

1 2~

3-.......

7- ­

6- -- ­

11- .

~ \

~

PresLek steaniske-peci-kotts ETAZ s tennicktm podacima. 1. Vanjska vrata 2. Pokrov stednjaka 3. Ploca za grijanje 4. Okvir ptoce za kuhan]e 5. Vrata za punjenje goriva 6. Vrata za pepel 7. Unutrssn]« vrata 8. Pomicne resetka 9. Kosa resetke 10. Ljetna resetk» 11. Pepeonik 12. Regulator propuha 13. Klapna regulatora 14. Zimska pregrada 15. Ljetna pregrada 16. Zaklopka za ciscenje 17. Pogonska zaklopka 18. Kotlovska voda - polazni vod 19. Kotlovska voda - povratni vod 20. Potrosns topla voda 112" - izlaz 21. Potrosns topla voda 112"­prikljucak za hladnu vodu 22. Dimniprikljucak 23. Protocni grijac potrosne tople vode - izmjenjivac topline 24. Prikljucak termometra i regulatora propuha

Tahnlekl podaci za raztlclte tipove modela ETAZ

TIP PEel ,

15 20 25

Ukupna loplinska snaga kW 6 do 15 8 do 20 10 do 25

Nominalna loplinska snaga na strani vode kW 5 do 13 7 do 18 8 do 22

Toplinska snaga za grijanje proslorija kW 1 do 1,5 1,5 do 2 2 do 2,5

Topl inska snaga potrosne lople vode kW do 10 do 12 do 14

Potrsban potlak Pa 10 do 20 10 do 20 10 do 20

Dimnokalranski bro j za dimne plinove DKS (maks. dop. 100) 25

Vrijeme sagorijevanja s jednim punjenjem h 6 do 24 6 do 24 6 do 24

Iskorislivosl u zimskim uvjelima % do 81 do 81 do 81

Kol icina ugljena za jedno punjenje kg do 24 do 30 do 36

Masa peel kg 160 190 220

Volumen gr ijanog slana m 150 do 225 200 do 300 250 do 375

Gorivo sve vrsle dornacih uoliana (30-60 mm qran .), drvo (0,5 kCl, duz . 25 em)

Dimenzije : sirina (s) mm 400 500 600

dubina (d) mm 600 600 600

vis ina (v) mm 850 850 850

Vanjski promjer dimnog prlkliucka mm (J 146 (J 146 (J 146

Kako su podaci za gotovo sve modele priblizno jednaki, dat cerno detaljnij i opis jednog rjesenja, proizvodaca KIV-Vransko, koji je svoj model i nazvao ETAZ. Po nekim svojim svojstvima taj je model kompletniji od drugih, jer npr. sadrz i i pripremu potrosne tople vode .

Bijeli, emajlirani kotao-stednjak na prvi se pogled ni po cemu ne razlikuje od slicnih modela. No, kad se zavirite u unutrasnjost, primijetit cete niz znacajnih novosti. Ima veliko loziste, a pregrade na putu dimnih plinova, kao i zaklopka za

·82 GRIJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

pocetak rada, osiguravaju veri stupanj iskoristivosti. Vratasca su velika, lijep dizajn, ali i nov izrnjenjivac topline u samom plastu kotla. Proizvodac je, kako bi omogucio i pripremanje potrosne tople vode, u bocne stijenke lozista ugradio izrnjenjivae topline, odnosno cijevnu zmiju, koja je uronjena u toplu vodu iz si­stema centralnog grijanja. Na taj nacin hladna se voda prolazom kroz taj izmje­njivac zagrije i dobiva se topla voda za kuhanje, pranje i kupanje .

o rez irnu rada kotla zacijelo ovisi i k olicina tople vode, pa je potrebno i razdo­blje prilagcdavanja. Ta ideja 0 pripremanju potrosne tople vode za prosjecan stan vrlo je ekonomicno i dobro rjesenje.

Do mjesta gdje zelite montirati ovaj stednjak-pec-kotao morate osim uobicajenih prikljucaka za sistem centralnog grijanja dovesti i prikljucak za dovod hladne vode i odvod tople potrosne vode do mjesta potrosnje (kuhinja, kupaonica i slicno). Ti su prikljucci dimenzije 0 1/2", a na dovod treba ugraditi obican zaporni ventil i

11 10 3 4 -15 14r r r:1 /

- " <.

5

Shema spajanja

cjelokupneinstalacije '-- --'

nepovratnu zaklopku (kako bi se sprijecio protok u suprotnom smjeru), dok se sam sistem zagrijavanja potrosne tople vode osigurava pomocu toplinskog sigurnosnog ventila s kapilarnim osjetnikom. Termostatski sigurnosni ventil je vazan element opreme kod svih toplovodnih kotlova i 0 njernu ce jos biti rijeci u poglavlju 0 sigurnosnoj opremi.

Pogresno bi bilo kotao-stednjak promatrati kao sirotinjsko rjesenje. Svugdje gdje se centralno grijanje moze rjesavati-unutar raspolozive snage ove vrste kotlova treba najozbiljnije razrnotriti i tu mogucnost, bez obzira na kuhanje. Kompaktna izvedba, moderna tehnicka rjesenja i opsluzivanje u stanu (nije potrebna kot­lovnica) prednosti su zbog kojih se mozda isplati predvidjeti i malo vecu kuhinju, pa iz nje grijati cijeli stan ili cak obiteljsku kucu.

Nairne, ako centralno grijanje zelimo r ijesit.i kao sto je danas uobicajeno, sa cirkulacijskom crpkom, automatikom, a ekspanzijsku posudu ionako mora imati svaki sistem, onda je potreban prostor i za te elemente sistema. I tu postoje prakticna rjesenja kod kojih se cijeli komplet, sa zatvorenom ekspanzijskom posudom ugraduje kao viseci element kuhinje iznad kotla-stednjaka, pa se i ne primjecuje da je kuhinja ujedno i kotlovnica.

Takvi sistemi su vrlo cesti u razvijenom svijetu ito ne sarno tamo gdje je krutog goriva u izobilju i gdje je ono najjeftinije. Postoje i plinski stednjaci-kotlovi koji osim normalne cetiri ploce za plinsko kuhanje sadrze i svu vee spomenutu opremu, ukljucujuci opet i mali izrnjenjivac za kontinuiranu pripremu tople vode, kapa­citeta 5 do 10 lImin. S plinom kao gorivom moguca je jos kompaktnija izveda zbog manjeg 10zista i izrnjenjivackog dije la kotla, pa sve sto je potrebno stane u jedan element i vee je medusobno povezano.

Na takav uredaj treba samo prikljuciti ulaz i izlaz instalacije centralnoggrijanja, te instalaciju tople vode i struju, sto ionako mora irnati svaka moderna kuhinja. Nacin funkcioniranja gotovo je identican jednom drugom plinskom uredaju, kao i vecina ugradenih elemenata, pa cemo odmah predstaviti i to zanimljivo rjesenje etaznog grijanja.

1. Trajnozareci stednjak KIV-ETAt 2. Venti! za odzrscivsnje 3. Cirkulacijska crpka 4. Manometar 5. Ogrjevno tijelo 6. Ekspanzijska posuda 7. Sigurnosni venti! 8. Venti! za punjenje i praznjenje 9. Termometar kotlovske vode 10. Temperaturno­sigurnosni venti! 11. Kontakt temperaturno­sigurnosnog venti!a 12. Potrosnja sanitarne vode 13. Venti! za zatvaranje hladne vode 14. Protupovratni venti!­nepovratna zaklopka 15. Mirkoomekslvac sanitarne vode 16. Protocnl grijac (ugrac1en u stednisk).

GRIJANJE 85

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Proizvodac WAMSLER tz SR Njemacke nudi ovaj

zanimljiv §tednjak-bojler­kotao.

bo

.... ..... . ..... . .... -. ....., ."

..... " ' ,

..... '

• KOMBI PLINSKI APARAT Rijec je, dakako, 0 bojleru za kupaonicu kao izvoru topline za cijeli stan. To je

rjesenje nazalost dostupno sarno onima koji su prikljuceni na plinsku mrezu. Zemni plin je u pravilu jedino gorivo koje ima smisla koristiti za grijanje pa su ovi aparati, koji su se razvili na osnovi klasicnih protocnih plinskih bojlera za priprernu tople vode i prilagodeni za taj energent, iako mogu raditi sa svakom vrstom plinovitog goriva uz minimalne prilagodbe (zamjena plinskih sapnica), Proizvodaci najcesce i isporucuju sapnice za sve poznate plinske mjesavine koje su u upotrebi danas, pa treba tocno znati kojim se plinom raspolaze i po potrebi ih zamijeniti.

Najcesci naziv tih uredaja je kombi-bojler jer istodobno sluz! za centralno grijanje i pripremu potrosne tople vode, iako danas vee postoje i posebni plinski aparati koji iskljucivo sluze za potrebe centralnog grijanja i ne moraju se postaviti u kupaonicu, nego u bilo koju prostoriju stana gdje za njih ima mjesta, kao sto je npr. predsoblje. U nekim se slueajevima isplati cak i baterija od dva takva pa­ralelno ugradena aparata, bolje nego posebna kotlovnica s pratecorn opremom (a pa ra t i su, i kombi i ovi drugi ogranicene snage, slicno kao i kotlovi-stednjaci, uglavnom do 30 kW,)

Kombi-aparatjednim sistemom sagorijevanja plina, daklejednim sapnistem, plamistern i sl. rjesava prakticno sve toplinske potrebe dornacinstva, osim kuhanja. Kao st o se vidi iz sheme aparata, potrosna voda se zagrijava indirektno, posre­dovanjem vode u sistemu centralnog grijanja u posebnom malom izrnjenjivaeu. U aparat je osim toga ugradena i cirkulacijska crpka, zatvorena ekspanzijska posuda i oprema za potpuno automatski rad. Pritiskorn na gumb aparat se pre­bacuje na Ijetni rezim rada, kad voda iz sistema centralnog grijanja cirkulira sa ­rno u aparatu i tako zagrijava potrosnu vodu. Dakako, aparat se automatski ga­si kad voda dostigne zeljenu (postavljenu) temperaturu ili na komandu sobnog termostata i ponovno se upali kad treba. Nedostatak kombi-aparata je u tome sto u slucaju kvara korisnik ostaje i bez grijanja i bez tople vode. Cirko-aparati su konstruirani sarno za centralno grijanje, pa su jednostavniji i jeftiniJi. U tom slucaju nabaviti dva specijalizirana aparata (cirko-aparata i plinski pro­tocni bojler) je dakako, skuplje. Tome treba dodati i dvostruke prikljucke na plin : i dimnjak, a nije bez znacaja ni to sto dva aparata zauzimaju dvostruko prostora, iakoje rijec 0 relativno malim uredajima ovjesenim na zid. Na ovaj nacin usprkos

86 GRIJANJE

1

,.­.. .. 10-11 ­ -].. ­

111­50­oo ­71­_

M -....­70­.. ­.. .. ---..a='"r­"' .ti=;~:.:il1

_ _______DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Funkcionalni presjek kombi­bojlera- TIP TURBO s dodatnim

oduzimanjem top line dlmnim plinovima VAILLANT tip thermoblock turbo vew.

vecim troskovima, osigurali ste i grijanje i pripremu tople vode pa takav sistem una toe povecanim troskovima preporucujerno zbog vece pogonske sigurnosti ,

Bez obzira da li je rijec 0 kombi, cirko iii protocnorn bojleru za toplu vodu 10ziSta su redovno izvedena kao tzv. atmosferska, tj. takva kod kojih gorivo izgara pri atmosferskom tlaku, za razliku od pretlacnih, gdje poseban ventilator (u sklopu plamenika) dobavlja zrak za izgaranje. Jasno je da takvi sistemi zahtijevaju i bolji

)

;I 11 ­e

.­n I,

1,

a. ~-

1.

,..:a e­a­a­)g le iti U '0 ­

lin Funcionalni presjek suvremenog ra, cirko-plinskog aparata.

.. 17

_

Kao sto i turbo-auto ima uecu snagu od obidnog, talco i kotao

s oznakom turbo ima bolju iskoristivost.

",~.z, sm.. s; l\M.%"\l~iF:"i ~;,<;'~ . ~ M: . ii:::;' · e • ...t.::>'*,dt d H :; \~d\tf' . ~h~

1~~I!~f:1'1~:lf~I~lllli~lI11Iflf~[jl'lllltl.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;:.;.•.;.:.;.;.; ;•..:-:-;.:-:-:;:.;:;.<:.:..; .

'00

• I

10 II

,"

.... '17,"

_ 1

GRIJANJE 81

_ _ ___ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

;. .." ::;:;:;:;:;:::;:;:;:;:;:;:;:;:;:: .;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.

1~\I~~j:::.);:ili:::i:ili~iillij~~~1:i::::;:::i:1:~\ij~:::i::::~: :::i[

Zasad je zemni plin vrlo ekonomican ekoloski povoIjan

energent pa ga treba maksimalno iskoristauati za

grijanje.

_

Plinskl kombl sparat: rje§ava I grljanje I potrosnu toplu vodu, (sistem A), mada je bolje r-or----5

slsteme odvojltll ugradltl nekl clrko-aparat (slstem 8) zs grljanje.

A

B

......--6

dimnjak nego kod plemanika gdje ventilator uspijeva progurati dimne plinove i u manje povoljnim slucajevima, Kako bi se nekako doskocilo tom problemu i da se sto bolje iskoristi toplina, noviji su modeli obicno opremljeni tzv. turbo-uredajern. Oni u odvodnu dimnih plinova imaju ugraden dodatni izrnjenjivac topline i ven­tilator. Toplina izgaranja plina iskoristava se pornocu ovog izrnjenjivaea do maksimuma, a ventilator sluzi za svladavanje dodatnih otpora strujanja, koji se pojavljuju zbog izrnjenjivaca. Zbog toga se takvi aparati mogu ugraditi i tamo gdje je mali potlak dimnjaka ili cak na fasadu. U ovom posljednjem slucaju kroz otvor na fasadi usisava se svjezi zrak za izgaranje i izbacuju dimni plinovi.

Za izgaranje kod aparata koji rade gotovo kontinuirano trose se znacajne k olicine kisika, a kako se uglavnom ugraduju u male prostorije, dovodenje zraka izvana je nuzno. Tamo gdje se aparati ne mogu povezati s vanjskom atmosferom preko fasade izvode se dimnjaci s dvostrukom stijenkorn, tzv. sistem LAS. Kroz vanjski plast dovodi se svjezi zrak, a kroz sredinu se odvode plinovi. Na taj nacin ova lozista disu slicno zivim bicima, kod koji se svjezi zrak i stetni plinovi i dovode i odvode istim putem kroz organizam. Valja napomenuti da nesretni slucajevi u

88 GRIjANjE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

kupaonieama nisu uvijek doslovno trovanje plinom. Koncentracija kisika u dobro zatvorenoj prostoriji uslijed izgaranja naglo slabi, pa covjek jednostavno zaspi u kadi. Obicno se tek naknadno iz istrage sazna da plinski boljer (ili pee) nije bio ispravno prikljueen. Dakle, ako nije izveden dotok svjezeg zraka izvana, kupao­niea ne smije biti potpuno zatvorena za vrijeme kupanja.

Postoje i posebne verzije plinskih bojlera i kotlova vece snage za ugradnju u kotlovniee. Plinske kotlovniee, bile male ili vece podlijezu strogim propisima protueksplozijske zastite i bez strucno izradenog projekta ne smije se upustati u njihovu izgradnju.

• PLINSKI BOJLERI I KOTLOVI Plinski bojleri se takoder izvode s atmosferskim loaistima i spremnikom vode

razliCitog sadrzaja (130, 160, 1901), gdje je trajno akumulirana odredena kolicina tople vode. Prednost ovog sistema je da se regulacijom voda moze odrzavati na

Pripremu potrosne tople

vode treba osigurati

protocnim ptinskim

aparatom.

/Ii plinskim bojlerom ko]l sadrii 130, 160, 190 titara tople vode.

temperaturi do 4S'C sto je dovoljno za kupanje, pri cemu je talozenje kamenea neznatno. Na taj se nacin moze toplom vodom opskrbiti vise kupaonica iii izljevnih mjesta, umjesto da se za svako ugraduje protocni aparat. Jedan takav bojler dovoljan je za potrebe vece obiteljske kuce.

Plinski kotlovi s lijevanozeljeznim blokom i atmosferskim lozistem koriste se za eentralno grijanje tamo gdje snaga kombi iIi cirko-aparata nije dovoljna. I oni su gradeni obicno u tzv. blok-izvedbi, s lozistem, eirkulaeijskom erpkom, auto­matikom i ekspanzijskom posudom u jednom kucistu, Kotlovi s lijevanozeljeznirn blokom (kucistern) mogu raditi i na niskotemperaturnom rezirnu, bez opasnosti od kondenzaeije u kotlu. Poznato je da ako se temperatura u loaistu spusti ispod 60'C (kod celicnih kotlova s ugradenim plarnenikom), dolazi do rosenja na unutrasnjoj stijenki, a to stvara agresivni talog i smanjuje prijelaz topline. Zbog karaktera strujanja dimnih plinova, u odnosu na strujanje vode u kotlu, ovdje ne nastupa ta pojava, pa se temperatura u loaistu moze prilagodavati potrebama sistema. Otpada potreba za posebnim ventilom za mijesanje, a stupanj iskor'istenja topline je veci, kao i vijek trajanja kotla.

U svakom prostoru gdje postoji otvoreno loiiste treba osigurati

dovoljno svjeieg zraka za poipuno sagorijevanje goriva .

~(;:fl~;lTlf:~: CH;(()tJN ~2

GRIJANJE 89

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Kuciste regulatora kotla sa sigurnosnim cuvarern tem­perature, regulatorom tempe­rature i predvidenim otvorom za stednu automatiku SPR (spremno za prikljucak),

....

Motorna dimna zaklopka* sprecava pothladivanje kotla dok plamenik nije u pogonu.

Stedna automatika* sluzi za upravljanje klizne tem­perature kotla u ovisnosti 0

vremenskim prilikama.

Regulator temperature za podesavanje zeljene kotlov ske temperature.

Tablica podataka daje informacije 0 najznacaj­nij im tehnickirn podacima ko­tla i pokaziva da je kotao ispi­tan i odobren po DIN-DVGW i od strane LOS - Ljubljana.

Termoskretnica Dodatna sigurnost pornocu ukapcanja termonapona preko sigurnosnog cuvara tempera­ture.

Kombinirani magnetski plinski ventil daje plin prema potrebi bez stupnjevanja. Regulira, uprav­Ija i nadzire protok plina s dvo­strukom siqumoscu i n<1 taj nacin garantira rad bez smetnji.

--~

Piezo-upaljac Laganim pritiskom na dugme pali potpalni plamenik.

sastavni elementi jednog plinskog kotts tip HC-HYDROTHERM-PLAMEN

Automatski odzracn! ~-+------"":ven til*

Cirkulaciona pumpa* Osigurava ravnomjerno pro­strujavanje kroz cijeli sistem qrijanja,

L.~Sl Termo-Manometar Pokazuje temperauru vode u kotlu od 00 C do 1200 C i tlak u sistemu od 0 do 4 bar.

t'It I '

Univerzahii plinski plamenik iz plemeniiog telika posebne konstrukcije garantira tiho palje­nje plamena do ravnomjernog plamenog tepiha i rad postrojenja s izuzetno malim surnovirna.

90 GRIJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

~I

postoje I posebnl pl/nskl kotlovl, pa 5e ne mora uVljek PUT voos

korlstltl ptlnski e-- - - ..... iUzd" tOI p" '6jel<1

kombl-aparat.

PUT DtMN. PliNOYA ~ Po p rt!cnj prt: ~ j"'''k '

• KOTLOVI NA KRUTA GORIV A I UNIVERZALNI KOTLOVI Ako racunica pokazuje da je za vas lozenje krutim gorivom najekonornicnije,

ne treba se ustrucavati i smatrati taj nacin grijanja primitivnim, Danas postoje konstrukcije kotlova na kruta goriva visokog koeficijenta iskoristenja topline i stupnja automatizacije lozenja, Ako za vase potrebe nije dovcljan kapacitet kotla­stednjaka iii yam je komplicirano svakodnevno donositi gorivo u kuhinju, oda­berite kotao na kruto gorivo koji se smjesta u posebnu prostoriju, u blizini sprerni sta za ogrjev ili , u manjim dornacinstvima u istoj prostoriji s ogrj evom.

Moderne verzlje kat/ova na kruto gor/vo Imaju ntz novost/, pa tako pocetek procesa krutog gor/va lms dlrektno odvoc1enje dlmnin pllnove.

• Kako se ne bi gubila toplina akumulirana u zidovima i

predmeiima, prostoriju treba provjetravati potpunim

otvaranjem prozora i urata, ali nakratko (do tri minute) .

GRIJANJE 91

________

Izbjegavajte ugradnju unioerzalnih kat/ova jer to nije

racionalno rjeSenje.

If:)tS.:\\

:nTj\ O;{(}U t~!l:

Kod norma/nog /ozenja put dimnih plinova je du/ji

pa je I stupanj Iskoristivosti veci.

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Na tdiStu postoje razlicite konstruk cije takvih kotlova, pa pazite da vas ne zavede cijena ili univerzalnost kotla. Za prvi slucaj moze se opcenito reci: koliko para, toIiko muzike. J eftinija rjesenja u bliskoj su vezi ili sa slabijim stupnjem iskoristenja goriva iIi s primitivnijim lozenjern iIi manjom trajnoscu kotIa, a nije rijetkost ni kombinacija svih tih "svojstava", U slucaju univerzalnih kotlova, prikIadnih za lozenje krutim i tekucirn (bez obzira da Ii odmah kupujete i plame­nik), pa cak i plinovitirn gorivom, neminovan je niz] stupanj iskoristenja u sva tri slueaja, Za svako pojedino gorivo u IoziStu se razIikuju strujanja i procesi i ono mora biti tome prilagodeno ako se zeli dobro iskoristiti, PogIedajmo najprije jedan moderan kotao, prvenstveno konstruiran za kruta goriva. Rijec je 0 trajnozerecern toplovodnom kotlu proizvodaca "Ferrotherm" koji ima oznaku FF. Po tehnickim rjesenjima, visokom stupnju iskoristivosti, te po izuzetnoj dodatnoj opremi, moze se ubrojiti medu najsuvremenija rjesenja te vrsti i u nas i u svijetu. Posebna mu je karakteristika sto uz visoku iskoristivost goriva u njemu sagorijevaju i stetne tvari koje inace nesagorjele odlaze u dimnjak i zagaduju okolinu.

Vee su prva ispitivanja (ria modelu FF 25) dala izuzetan rezultat - stupanj iskoristivosti od 80 posto . Podsjetimo se da je to dosad bila gotovo nedo stizna granica jer su klasicni kotlovi na kruta goriva imaIi iskoristivost od 55 do najvise 70 posto. Novi propis u SR Sloveniji, kojim su znatno postrozeni mnogi kriteriji vezani uz iskoristivost i potrosnju energetskih resursa, objavIjen u "Uradnom listu SRS" od 11. X. 1984 . godine, precizirao je najmanji stupanj iskoristivosti kod kotlova na kruto gorivo u rasponu od 74 do 80 posta ovisno 0 kapacitetu kotla.

92 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Zacijelo, i to je dokaz da je ovaj kotao pretekao propise, a po nizu inovacija, tah nickirn rjesenjirna i dodatnoj opremi , doista se moze nazvati - kotlom buducncsti,

Osnovna mu je karakteristika posebno tehnicko rjesenje lozista koje omogucuje proces donjeg sagorijevanja, odnosno trajnog gorenja po cemu je i sam kotao dobio naziv. Ovaj je princip poznat vee otprije, kod manjih trajnozarecih peci, ali nije se upotrebljavao kod kotlova. Ne ulazeci u dublje strucne analize i objasnjenja tog postupka izgaranja ukratko cerno objasniti kako se u loziste dovodi i primarni i sekundarni zrak za proces izgaranja, a raznim pregradama osigurano je dodatno i potpuno izgaranje ishlapljenih, a nesagorjelih plinskih supstanci goriva, dok samotno loziste u donjoj zoni zbog svog akumuliranja top line s visokom tempera­turnom razinom od 630 do 700·C omogucujo potpuno izgaranje krutih zaostalih cest ica goriva, kao cadi i ugljicnog monoksida. Zato je i sarno loziste malo neobicno konstruirano, sto se i vidi na njegovu presjeku. Zbog potpunog sagorijevanja nije sarno veca iskoristivost goriva i znatno manji trosak grijanja, vecje i zagadivanje okoline mnogo manje, pa ovaj kotao udovoljava ekcloskim zahtjevima. Taj smo kotao izdvojili sarno kao primjer, uz napomenu da moderan i kvalitetan sistem sagorijevanja krutog goriva imaju i modeli nekih drugih proizvodaea.

Najsigurniji vedic za odabir kotla je znanje, odnosno poznavanje razliCith konstrukcija i njihovih osobina. Bez sumnje danas su najnaprednije konstrukcije na principu trajnozareceg lozista, Osim dobre regulacije i visokog stupnja iskoristenja, te niske emisije stetnih tvari, njihova je prednost i jednostavno

Modeli SPECIAL proizvodsc« TVT "Boris Kidrit" predvideni su za kvalitetno kori~tenje

krutog gorlva i imaJu gotovo kienticno loii~te.

18

-- 8 --1

>--~ - 8 , I

<!J ~ I

~ <;)

~ I

I

w~j h-~ 1 -

i tt ~ l ! 00 I

I, o-.=:. ~ - -: Ill, II>

I I

I 1 1

12

i - - - - L --- - - ­

16

16-;\

~­5 l\:;I[:~-=-------'---El-

7----.

L,- - ­

Model Kapacitel kod ugljens

Volumen bojlera

Kapacltet bojlers

1(olicina vode bojleru

L L, L2 B B, H HI H, Promjer dimnjaka

Promaja Polazni vod fovralni vod

Masa Masa bez u kotlu

kW I IIh I mm mm mm mm mm mm mm mm o mm Pa ON II kg

SPECIAL 26 26 120 740 97 1030 1171 761 582 595 1698 1096 750 180 20 40 81 363

SPECIAL 32 32 120 740 104 1030 1171 761 642 595 1698 1096 750 180 20 40 97 379

SPECIAL 40 40 160 BOO 120 1030 1 t 71 826 722 700 lM7 1J96 750 180 25 40 77 421

1 kW = 860 kcallh Pridrzavamo si pravo promjene

GRIJANJE 93

18

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Presjek kotla za kruto, tekuce i plinovito gorivo.

• Tokom ogrjevne sezone prozor ne smije biti stalno

otvoren .

::~~:~:::::: ~:::::::::::::::::

11 1II}::::l:it~:::rrr:~~l:::::::::~~~~f/rr:::t:tm:::~il:llll1 1:1 .:.: :=::: ::::::::::: : : ~ : : : ::}?~:}~{:)~:::}}fr:: : : : : : : : : : : : : .::::::::::.::::::::;:::::::::.:.:....

16

6

.i.

5

9

10

15 1 4

12

:- L _ _

Legenda: 1- toztst«; 2 - dimni kanali; 3 ­prikljucak na dimnjak - dimnjaca; 4­vodom hladena resetks; 5 - prostor za pepeo; 6 - zaklopac za usmjeravanje; 7- donji otvor tottste; 8 - gornji otvor lozista; 9 - polazni vod; 10 - povratni vod; 11 - sigurnosni polazni vod R1"; 12 - sigurnosni povratni vod - punjenje, praznjenje R1"; 13 - regulator provjetravanja R314"; 14- rubies

-I zaklopke za usmjeravanje; 15 - ptos! s izolacijom; 16 - bojler za potrosnu~----Ll-----'" toplu vodu.

lozenje, jer u sprernnik goriva stane takva kolicina koju treba sarno povremeno, ovisno 0 opterecenju, nadzirati. Ponekad se to svodi na jedan obilazak dnevno. Sasvim je druga slika univerzalni kotao.

Pazljivorn oku, medutim nije promaklo da i kotao "Fer rotherm" tip FF ima otvor za ugradnju plamenika za tekuce gorivo. Medutirn, ovdje ta mogucnost ima drugu funkciju. Dogradeni plamenik sluzi sarno za (automatsko) potpaljivanje kotla ili za privremeni pogon kad nestane krutog goriva, tj . kad stupanj iskoristenja nije najznacajniji, pa prema tome spada u de luxe opremu, iako ce proizvodae, iz ko­mercijalnih razloga za neuke mozda i ovaj kotao nazvati univerzalnim. Nabavka takvog kotla zbog moguceg prijelaza (jednom, kad bude jeftinije il i kad dobijemo pr'ikljucak) na tek uce ili plinovito gorivo bila bi besmislena vee zbog toga sto u tom slucaju pola kotla ostaje neiskoristeno,

Osim toga, i kotlovi stare. S vremenom se napune talogorn, pa s promjenom vrste lozenja, odnosno goriva, ni najbolja univerzalna konstrukcija ne bi dala ocekivani stupanj iskoristenja, a vjerojatno bismo ionako morali ugraditi nov kotao zbog dotrajalosti staroga. Zbog toga je bolje za novi energent nabaviti i novi , moderan kotao, a stari zadrzati kao rezervu, zlu ne trebalo. Opcenito, mozerno reci da su specijalizirani kotlovi 10 do 20 posto ekonornicniji u eksploataciji od univerzalnih.

• KOTLOVI NA TEKUCE GORIVO Iako je tekuce gorivo zbog cijene sve manje atraktivno, i vrijeme burna grijanja

loz-uljern je iza nas, mnogi postojeci sisterni jos uvijek rade na loz-ulje, a ne bi se moglo tvrditi niti da se ne grade novi. Prednosti potpuno automatiziranog lozenja, jednokratne nabavke goriva i prakticno nikakvog posla s njime, malog potrebnog prostora za skladistenje, i li pak mogucnost kupnje na rate, bilo u obliku fin an ­cijskog kreditiranja iIi visekratnorn kupnjom manjih kolicina u sezoni grijanja, dostava u kucu u vecim gradovima - razlog su sto jos uvijek velik broj potrosaca nalazi svoju racunicu u tekucern gorivu.

Sarni kotlovi na tekuce gorivo jednostavne su i relativno jeftine izvedbe, vecinorn ceIicni - zavareni, a redovno su predvideni za pretlacno lozenje putem plamenika. Plarnenik je ujedno i najslozeniji dio takvog postrojenja, pa cerno ga obraditi posebno. Kad je rijec 0 pretlacnom lozenju, nema bitne razlike izmedu procesa izgaranja plina i tekuceg goriva, pa se isti kotlovi mogu koristiti i za jedno i za drugo, stirn sto su plamenici razliciti, a postoje i univerzalni, za plin i tekuce gorivo ,

94 GRIJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Kotao tip RL za tekuce iii plinovlto

gorivo.

3

'---~'--- _____'

Ta cinjen ica dodatno opravdava izbor lozenja tekucirn gorivom svugdje gdje se predvida prikljueenje na rnrezu zemnog plina,

Kao gorivo najcesce se koristi tzv. ekstralako lozivo ulje, k ako zbog kvalitete izgaranja, tako i zbog sigurnosti od stinjavanja u zimskim uvjetima, sto je slucaj s nekim drugim, jeftinijim tekucirn gorivima.

Obicno je na kotJu ugraden i bojler za pripremu potrosne tople vode kao i kod veCine univerzalnih kotJova, sto ima svoje prednosti i nedostatke.

Crpka za cirkulaciju vode za centralno grijanje, ekspanzijska posuda, razne druge potrebne armature u kotlovnici i automatika nabavljaju se i ugraduju posebno, 0 cernu treba voditi racuna pri odabiru izmedu obicne i tzv. blok-izvedbe u kojoj je to sve sadrzano. Dakako, kao i za sve druge moderne uredaje za grijanje s automatikom, i ovdjeje pogon moguc sarno uz koristenje elektricne energije kao pornocnog, ali prijekopotrebnog medija. Bez struje nema ni grijanja.

Stupanj iskoristenja energije redovno je vrlo visok, sto zahvaljujuci samoj konstrukciji kotla, a sto cinjenici da je kod pretlacnih lozista opcenito bolje sagorijevanje, pa time i iskoristenje goriva.

• IZBOR KOTLA I TENDENCIjE RAZVOJA Za pravilan izbor kotla potrebno je elementarno poznavanje svih raspolozivih

rjesenja, pa smo 0 glavnim kriterijima govorili vee u prethodnim poglavljima. Vrlo je malo opcih parametara koji bi se odnosili na sve poznate tipove. Ipak, treba napomenuti jedan zaj ednieki element, a to je pitanje snage kotla. Proizvodaei redovno daju podatke 0 ucinku pojedinih tipova i modela za odredeno gorivo i oni moraju biti sto blisi, ali iznad izracunanih gubitaka topline. Treba takoder imati na umu da vecina kotJova radi ekonomicno sarno na svom optimalnom rezimu, pa se ostavljanje rezerve ucinka (kupnjom nepotrebno veceg kotla) ne isplati zbog eksploatacije. U tom pogledu najmanje su osjetljivi plinski aparati , a najvise kotlovi na kruto gorivo. Ipak, kod kotJova na kruto gorivo razumna rezerva snage treba biti malo veca nego kod ostalih, s obzirom na velike varijacije ogrjevnih vrijednosti razlicitih vrsta drva i ugljena.

Druga tema, s kojom vee ulazimo u problernatiku buducnosti i tendencija razvoja je dilema oko pripreme tople potrosne vode . Iako postoje razliciti plinski i elektricni aparati za tu svrhu, uobicajeno je da priprerna, tj . zagrijavanje vode za potrosnju bude u sklopu kotla. Dok to kod manjih jedinica ima nekog opravdanja, kad je rijee 0 kotlovnici i kotlu u njoj, bolje je da bojler za toplu vodu bude izvan, pokraj kotJa, dobro izoliran, sto veceg volumena, s ugradenom cijevnorn grijalicom putern

Legenda: 1 - vruce komora za ulje iii ptln; 2 - dimne cijevi s turbolatorima; 3 - prikljutak na dimnjak ­dimnjata; 4 - otvor za ti~cenje; 5 - polaznl vod; 6 - povratni vod; 7 - prikljutak R 1/2" za osjetnike kotla (termostat i termometar); 8 - odzrativanje odnosno donji prikljutak crpke baiters; 9 - sigurnosnl povratni vod, punjenje, pralnjenje; 10 - predgrijanje povratne vode; 11 - bojler za sanitarnu toplu vodu; 12 - prikljutak R 1/2" za osjetnike bojlera (termostat i termometar); 13 - odzrativanje; 14 - topla voda; 15 - recirkulacija; 16 - hladna voda; 17 - za~tltna anoda; 18 - gornji prikljutak crpke bojlera (pokraj prikljutka 13); 19 - sigurnosni predtok; 20 - prikljutak za plamenik; 21 - otvor za promatranje; 22 - elektrogrijat; 23 - izolacija.

GRIJANJE 95

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

koje crpka centralnog grijanja cirkulacijom primarne vode zagrijava i nj ega, uz odgovarajucu automatsku regulaciju. Takav bojler moze imati ugraden i elektricni grijac za razdoblje sezone grijanja, kad se ionako zbog tople vode ne isplati loz iti kotao (bez obzira sto to neki Cine). S druge strane, u posljednje vrijerne i sunce sve vise ulazi u nase stanove kao energent, pa se makar za ljetnu pripremu vode za kupanje na njega rnoze prikljuciti solarni sistem. Solarni spremnici topline (sto

: S ' 0 je u nasern slucaju i taj bojler) mogu biti zapremine 200, 300, pa cak i 400 Iitara . Kod veceg bojlera moze se ekonomizirati i sa strujorn, jer zbog vece zalihe mozete e st

:zl a iskoristiti jeftiniju, nocnu energiju. Temperatura vode moze biti manja, manje je talozenje kamenca, pa su ito razlozi za kotao bez ugradenog bojlera. (0 solarnom

:elf grijanju vidi u posljednjem poglavlju.) FU vezi s alternativnim izvorima energije tu su i razliCita tehnicka rjesenja koja

idu za iskoristavanjern svega sto moze gorjeti, a nije upotrebljivo za druge svrhe, kao sto su drveni i biljni otpaci, slama, kukuruzovina i slicno. Ta su rjesenja ogra­nicena na uze podrueje primjene, tamo gdje takvih izvora energije ima u vecirn

. r ­kolicinarna. Medutirn, tehnicki ne zaostaju za razvojem tehnologije grijanja opceni­to. Redovno je rijec 0 kombinaciji jednog od opisanih modernih kotlova s razlicitim

re-e

8

CD 4

7

BIOMATIC 1 - spremn ik 0,75 m3

2· klatno miieseto 3- regulaeija pomaka

mijesala 4 - poklopae

5 - poluga za otvaranje; 6 - termitka izolaeija

odzrativanje; 7 - put za izvlatenje

goriva 8 - lomiliea vecih komada

9 - ormeric za pribor s vratima

10 - posuda s vodom termomehanitkim

ventilom za gasenje; 11 • pogon puta, 3809 V,

0,37 kW 12 - meduposuds 13 - elektronicko

upravljanje 14 - put za lotenje

15 - lotiSte sa ssmotnom retortom pepeonik

17· vrata s ladieom za pepeo

18 - ventilator 220 V, 40W 19 - kotao

20 - vrata lotista 21 - revizijska vrata;

22 - dimnjak 23 - reflektor

24 • izolaeija - 8 em

96 GRIJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

uredajima za pripremu, preradu ili komprimiranje tih materijala na manji volumen prikladan za lozenje, ukljucujuci i automatiku lozenja. Jedan takav primjer predstavlja uredaj BIOMATIC, predviden za automatsko lozenje drvenim sitnim otpacima.

U gradnji samih kotlova ide se za sto nizirn rez imom rada i maksimalnim iskoristenjern topline dim nih plinova. ~to je nizi rezirn rada to je i mogucnost iskoristenja topline kondenzacije veca, Kako, medutim, kondenzacijom nastaju cesto vrlo agresivni (korozivni) spojevi, izrnjenjivaci topline koji se ugraduju u zonu izlaska dimnih plinova iz kotla (gdje su vee prethodno ohladeni priblizno na temperaturu kondenzacije) grade se od nehrdajucih visokolegiranih austenitnih celika, sto naravno poskupljuje izvedbu takvih kotlova.

Postoje vee i verzije s kerarnickirn izrnjenjivacima iste namjene i treba ocekivati skoru komercijalnu proizvodnju te vrste kotlova sto bi tada bilo i jeftinije.

Ilustracija zorno grafick i pokazuje takav pristup iskoristavanju top line kon­denzacije. Dakako, stednja energije ni ovdje ne ide bez povecanja investicijskih troskova: za niskotemperaturne rezime potrebna su veca (i skuplja ) ogrjevna tijela.

KORISTIVA KORISTIVA TOPLINA TOPl lNA KONDENZACIJE KONDENZACIJE,,% 11%-,r:. -,r::.

OGRIJEVNA VRIJEDNOST OGRIJEVNA VRIJEDNOST

1% GUSICI ODAVANJA

~~~~I~~EM U OKOLINU

ISKORI$TENA TOPllNA ISKORI$TENA TOPLINA

PLAMENICI U osnovi razlikujemo dvije vrste plamenika: za plinovita i tekuca goriva.

Plarnenici za plinovita goriva obicno imaju mogucnost koristenja i zemnog i gradskog, pa cak i bioplina, sto treba dogovoriti s proizvodacam, jer se kon­strukcijski neznatno razlikuju. Kod plamenika za tekuce gorivo najcesci su oni za ekstralako lozivo ulje. Postoje i verzije za razne druge vrste tekucih goriva, koja su znatno gusca, pa zahtijevaju dodatnu opremu u sklopu plamenika.

Kod plamenika za plinovita goriva najvazniji su podaci: zeljeni topJinski ucinak, vrsta plina i tlak plina u instalaciji .

Za razliku od uljnih, plinski plamenici imaju tzv. plinsku rampu, tj . na dovodnom vodu plina niz sigurnosno regulacijskih ventila koji omogucuju stabi­Ian i siguran dotok plina.

• PRINCIP RADA Uljni plamenik je uredaj koji uzima gorivo iz nekog spremnika i zajedno sa

zrakom mijesa ga u finu maglicu smjese zrak-gorivo. Pravilnim sagorijevanjem te smjese iskoristava se njena ogrjevna moe. Ekstralako lozivo ulje (loz-ulje) je najrjede od svih lozivih ulja pa s njim u tehnici

sagorijevanja ima najmanje problema. 'I'eze frakcije su lako, srednje tesko i tesko lozivo ulje koje treba predgrijavati, filtrirati i slicno pa je to znatno kornplicira­niji postupak. Osnovno je ostvariti dovoljan viskozitet goriva tj. regulirati gustocu na najoptimalnije rasprsivanje kako bi se gorivo dobro izrnijesalo sa zrakom i uz dovoljno zraka (kisika) osiguralo potpuno (stehiornetrijsko) sagorijevanje. Kod dobro reguliranih plamenika, stupanj iskoristivosti moze biti i iznad 90 posta sto jasno ovisi 0 vrsti plamenika, kvaliteti sagorijevanja i redovitom odrzavanju.

Novije verzije plamenika za ekstralako lozivo ulje imaju i dodatno ugradene

Pri prefasku na niskotemperaturni rezim 40130 f kori~tenjem topfine kondenzacfje ustedt se gotovo 20 posta energije.

GRJ]AN]E 97

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

g; ;t ~<S ~ .....o<:i.'lriii" ~ b'lr

Q. .§" « ~l'f1 zr~.J!' 09'f., ~ ~ tlJ~s ~'lr rt;" ~

..J!' <5 f'lr ~ ::';.>."'.J!''foo, .,J!.J!' ~ <:i. *' l';;;: -!Jr ~ -.!)T (§.~ ~ru -s cr ~ 'f.,. " c!J?::;'1i '*' e» ,{!J'"" if '" 'Ii 'V 0, '* i'qj ~ ~-s~ ;;;~ ",,'lrs ·t ~-~ s" ·4 ~ J!J' b~ ,§' ......OC..jc:::-s<S~ -..3T

099, .~~ <!?"" s» v .>.

. ~ " "'" 09 !J <b . 'P ~ ~~ ~ ~f::" ;',,0

~'Ii s § - E;'::> '::>Q ~ ~0.. 0..'" et~ 0<::1," ~ 0..<:' C!' *' ~0' .....0 0.." $-f~ ~<o<::l,~

Presjeci plinskih plamenika tip WG1 i WG2

tvrtke WEISHAUPT.

male predgrijace ulja kako bi se postiglo cim bolje rasprsivanje (toplije ulje je rjede pa je i rnogucnost njegova rasprsivanja veca) i tako povecala kvaliteta sagori­jevanja. Tu je ujedno odgovor na pitanje zasto se staro otpadno ulje ne moze koristiti u sistemu centralnog grijanja. To ulje ima drukCij i viskozitet (maziva su ulja obicno gu sca) pa ga treba dodatno zagrijavati kako bi s razrijedilo i rasprsivalo. Tadaje obicno potrebna i dodatna uljna crpka, grijac s termostatima (a prije toga treba ispitati sarno ulje da se vidi do koje ga toeke treba zagrijavati) i filtar jer je prljavo itd. Stoga je najbolje otpadna maziva vratiti u rafineriju na regeneraciju (kako je to i zakonom propisano),

MOZAK PLAMENIKA Elektronski upravljacki sklop koji obicno zovemo programator il i autornatika

je mozak plamenika. Ako je glavna sklopka za upravljanje plamenikom ukljucena i ako su kontakti drugih termostata zatvoreni (to su regulacijski i sigurnosni termostat ako je tako spojeno upravljanje radom sistema) plamen se moze ukljuciti . Tada napon dobivaju i drugi potrosaci u plameniku prema programu rada auto ­matike. Automatika svih plamenika neznatno se razlikuje i to treba postivati. Nikako se ne smije jedna automatika zamijeniti drugom ako nije ispitana i nij e je odobrio proizvodac.

98 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRAI.NOG Gh' lJANJA

Razlieiti impulsi mogli bi ugroziti sigurnost rada saro ng plarnenika. Napon je tako dobio visokonaponski transformator koji daje iskru za paljenje smjese go­rivo -zrak, a poceli su raditi i motor ventilatora i motor u1jne crpke. Na taj se nacin loziste ispire jer magnetski ventil na dovodnom vodu gori va jos nije otvoren. Tek nakon odredenog vremena (k od manjih plamenika obicno 15 sekundi) otvara se magnetski ventil i gorivo izlazi kroz sapnicu gdje ga up ali iskra koja preskaee medu elektrodama na sapnistu, U blizini sapnista nalazi se fotootpor , tj. fotocelija koja registrira pojavu svjetlosti - plamena i ostavlja sve elemente u pogonu. Ukoliko se ne pojavi svjetlost znak je da plamen nije upaljen. Fotootpor to registrira i pr ekida ciklus rada plamenika. Kod nekih se dozvoljava dvostruki start, pa ako prvi put ne krene proces sagorijevanja zatvara se magnetski ventil na dovodu goriva, a ventilator i uljna crpka rade i dalje. Nakon ponovljenog ispiranja loz.ista ponovno se otvara dovod goriva i start se ponavlja. Ukoliko se opet plamen ne upali sto registrira fotocelija, sve se zaustavlja uz signalizaciju kvara - upali se kontrolna zaruljica na samoj automatici.

Tada treba pricekati da se stabilizira rad automatike i ohladi visokonaponski transformator. To obicno traje 1 do 3 minute i tada se moze deblokirati automa­tika (pritiskom na obicno crvenu signalnu zaruljicu) i ponoviti start. Ukoliko se automatika ucestalo deblokira, znak je da nesto nije u redu, pa treba potraziti i otkloniti kvar.

Ovaj princip rada je izuzetno vazan da bi se uopce mogao otkloniti neki kvar. Na kotlu se obicno u slucaju kvara upali neka signalizacija.

OTKLANJANJE KVAROVA U tablici dajemo moguce kvarove i nacin njihova otklanjanja. Preporucujerno

cia otklanjanje kvarova prepustite ovlastenorn serviseru. Ukoliko smatrate da to moz ete uciniti sami, prvo obavezno glavnom sklopkom iskljucite kotao i plame­nik iz napona m reze . Nikada ne dirajte vaznije elektricne sk lopove kako ne bi ste poremetiti proces rada plamenika. Ako niste sigurni u svoje urnijece, zahvate na kotlu ogranicite na ciscenje i izmjenu nekih dijelova.

::·:l·j:!:::~IIIII~·!"I~:!I:lli: il·II'''I!:. I !!:gll.:liJ:jH~i!~::I:lil::IBg6h Moguci uzrok

Blokiran uredaj (vidi signalnu zaruljicu na automatici)

Otvoreni kontakti na termostatima (presostatima) toplinskog agregata

Autornatika ne dobiva napon

Autornatika u kvaru (ommetrom provjeriti strujne k rugove automa-tike izmedu dovoda faze u autorna-tiku 5 jedne strane i prik ljucka za elektromotor odnosno transformator s druge strane

Fotootpor u startu osvijetljen ili neispravan (ukljucuje se sarno ele-ktrornotor) Transformator i elektromotor ne dobivaju napon

Transformator i elektromotor u kvaru

Zahvat Deblokirati automatiku pritiskom na gumb

Podesiti termostate na pogonsku temperaturu medija. Eventualno neispravan termostat zamijeniti novim Kontrolirati sklopku za upustanje plamenika s osiguracern i vod od sklopke do automatike

Zamijeniti automatiku

Zamraciti fotootpor odnosno zamijeniti ga novim

Kontrolirati vodove od autornatike do transformatora i elektromotora Zamijeniti ih novim

I

:':';... ~.;-:.: .; :: ~;: :: :.: ': '. ::::;::.;.:} ::; .:.:.:.;.;.:.;:.;.:.;;:.:;::.,;.:

1:::i:~ji~III..:::: :::l:::I:I:llll~ll:III~IIIII~lliliJi

Prije ogrjevne sezone i vas sistem za grijanje traii malo

painje i pripreme.

GRIJANJE 101

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

..-

Kod uljnih plamenika treba cesCe mijenjati sapnicu.

>:

::;!:::i\:;::~ii: : ; :f ~:::f:::;:\~~: l:::n<{::ilL.ll\l 'I::

Moguci uzrok Zahvat Mehanicka greska (rukorn provjeriti Ustanoviti uzrok zapinjanja oso­da Ii se ventilatorsko kolo slobodno VIne i otklorriti smetnju okrece)

Automatika u kvaru (ommetrom provjeriti strujni krug automatike izmedu dovoda faze u automatiku i prikljucka za elektromotor)

Zamijcniti automatiku

Elektromotor ne dobiva napon Kontrolirati vod od automatike do elektromotora

Elektromotor u kvaru Zarnijeniti ga novim

~\!!!!!!~I:.(ai'i,. __.t.::.l.·..·.•.••••••••••.........D•.·:..........a••:;.......,•~:i·:e.. ;...:•'~~,•••.I..'·,..;••,·.',·..•,t.',;.•:.,.:.m,·.•.,.:.·..,:.•,•.: .•.·.:.a.·.:.•.; .',·.•.:. :.~..•:.::·.:.•:...m.: :, .•,:.:..• •.:,•.:..• '•. .•a..••.'!....l..l.! :: ::::.: :::::::.,. :::::::=::;::::::::=::::::: :::;::i:::;:;:::::'::.:;) :-::

MoguCi uzrok Zahvat

Neispravan polozaj elektroda Podesiti elektrode na propisan razmak i ucvrstiti ih

Prljave elektrode Ocistiti elektrode

Automatika u kvaru (ommetrom provjeriti strujni krug automatike izrnedu dovoda faze u automatiku i prikljucka za transformator)

Zamijeniti je novom

Transformator ne dobiva napon Kontrolirati vod od automatike do transforma tora

'~ liillll!llt!lj!f[~l~i~ll~'_ _ 1 MoguCi uzrok Zahvat

Prljav fotootpor Ocistiti fotootpor

Fotootpor ne "vidi" plamen Provjeriti polozaj fotootpora

Fotootpor u kvaru Zamijeniti ga novim

Automatika u kvaru Zarnijeniti ga novrm

•• II .JI·jllli~;~ill l lllllt~"lll!;~~~~111111Irlll_~~ Moguci uzrok Zahva t

Elektrode su preblizu i li predaleko Elektrode postaviti u ispravan od uljnog konusa polozaj Lose podesen uredaj za mijesanje Podesiti uredaj za mijesanje i pri ­gonva sa zrakom (disk, plamena lagoditi ko licinu zraka kapacitetu cijev) plamenika Voda u ulju Ispustiti ili iscrpsti vodu lZ rezer­

voara Kao privremeni zahvat rnoze se podici usisni vod u spremniku

t 02 GRIJANJE

I

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

I s~e~'a; ~sp~k::p~~~~~:;!« 'Pl~menma;haF : : ' · Moguci uzrok Nerna goriva u sprernniku

Zatvoren rucni ventil na instalaciji za gorivo

Zahvat Napuniti rezervoar

Otvoriti ventile

Cistoca kotlovnice vrlo je vaina za uredan i siguran pogon sistema centralnog

grijanja.

Ostscena spojka izrnedu rnotora i Zarnijeniti spojku crpke

Magnetski ventil ne dobiva napon Provjeriti prikljucke i vod od auto­rnatike do rnagnetskog ventila

Neispravan rnagnetski ventil

Pogresno spojeni prikljucci na crpki

Neispravna crpka (vakuurnrnetrorn i rnanornetrorn provjeriti ispravnost)

PrIjav uljn i filtar ispred crpke

Zacepljena sapnica

Zarnijeniti ga novirn

Ispravno spojiti dovod i povrat ulja

Zarnijeniti je novorn

Ocistiti filtar

Ocistiti sapnicu

.•. ..'. ..... .;.:<.::>:-:::-:<::;:::;: ::::: : : : : : : : : ::: : ::: ::::;: .;:;:::::::::::;:: '..;.:­ ;.;. : : :::::;.:::::::;:;: ::::::::;::::: : : : :::::::: ::: : : ::::::::::: ::: .-.::: :.:: :: : : ::: : : : . :.;.;.: ;.:

@f:::: ••••••••:•••••••••§m~~!9.lf:••••~.g;!·~! ••B~~m~RI ••••gm.:••~.~!~t.~·••R~~I~li!•••••••••••••••••••••••••••••••••••:. Moguci uzrok Zahvat Kasno paljenje srnjese zbog loseg polozaja elektroda

Podesiti elektrode

Povecan otpor kotla zbog zatvorene zaklopke na dirnnjaku il i zbog uprljanih dirnovodnih kanala

Otvoriti zaklopku odnosno ocistiti kanale

Prevelik protok goriva Protok goriva citetu kotla

prilagoditi kapa­

Nedovoljni tlakzraka ispred diska

Podesiti polozaj diska

Moguci uzrok

Neispravno podesena kolicina zraka

Nedovoljno zraka u prostoriji (kotlovnici)

Prljava ili cstecena sapnica

Gorivo kaplje izrnedu sapnice i nosaca sapnice

Gorivo prska po disku ili plarnenoj cijevi

Zahvat

ReguJirati zrak na tlacnoj i usis­noj strani

Provjetriti prostoriju

Ocistiti ili zarnijeniti sapnicu

Sapnicu pritegnuti iIi je zarnije­niti novorn, ako je ostecena dosjedna povrsina. Kontrolirati i dosjednu povrsinu ncsaea sapnice.

Srnanjiti razrnak sapnice i diska ili eventualno odabrati sapnicu s rnanjirn kutorn rasprskavanja

GRIJANJE t03

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

MoguCi uzrok Zahvat Istroseni lez aji elektromotora Zamijeniti elektromotor Nedovoljno pricvrsceno ili neiz­balansirano ventilatorsko kolo

Kolo stegnuti i li zamijeniti ga novim

Lose montirana ili ostecena spojka izmedu motora i crpke

Kontrolirati spojku odnosno zamijeniti je novom

Moguci uzrok Zahvat Zracni mjehuri u usisnom vodu Usisni vod dobro zabrtviti i

odzraciti Istroseria crpka Zamijeniti je novom Crpka radi s previsokim Ocistiti filtar u insta laciji za gorivo. vakuumom Provjeriti da li su ventili na insta­

laciji potpuno otvoreni. Provjeriti da nije prevelika visina usisavanja odnosno duljina usisnog voda. Ako treba, ocistiti dio instalacije za gorivo

: : : ·: i i ! i i i : : ! :! : ! i: i !: !: ii!!·IIIIIII.!I~I IIII~IIIII I ! illlll~II II~~m!li!li ! il~m!I!lil!!iiiilli:i::i!:!~~:~::~~:i.j~i Mogue! uzrok Zahvat Prevelik protok aoriva Smaniiti nrotok zoriva Zacaden toplin ski agregat OCi stiti dimovodn e k anale agregata

0 stecena sarnotna obloga Popraviti oblogu

1! :iil·.:"I.l·:!I~j!lj i : i : · ! i ! illlll!II~! i l .mlml ~~RIII11~1 ! lllm llllll~i~i:::~:~~::~~:~~:!I:iilil!ii!i!i!:i Moguc! uzrok Zahvat Premal i pro tok goriva Poveca t i pro tok goriva

-Ovako izgleda pravilno ugraden uljnl plamenlk od kojeg vode flekslbllne cljevl do flltra.

Sastavnl dtietovi uljnog plamenika: 1· elektronskl upravljatki sklop - programator ­automatika; 2 - transformator za iskru pri paljenju smjese; 3 . totootpor-totoceilis za kontrolu plamena; ~

4· plamena glava.

104 GRIJANJE

___ _ _ ___ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Uljni titter ispred uljne crpke treba

skinuti i ocistltl.

Da biste skinuli

elektrodu dovoljno je odvijecem

odviti vijak. /

KompIetna plamena

cijev vadi se odvrtanjem

dvaju vijaka.

• OBAVEZNI POSLOVI

• Redovno kontrolirajte cistocu elektroda, fotoc elije, dovodnih uljnih vodova, filtra za ulje, filtra ispred uljne crpke kao i prohodnost sapnice za gorivo.

• Barem jednom godisnje terneljito ocistite sve elemente a pogotovo ventila­tor, uljne vodove i slicno te pozovite servisera da regulira kvalitetu izgaranja.

• Pri punjenju goriva u sprernnik najbolje je iskljuciti plamenik i tek nakon dva sata ponovno ga ukljuciti

• Dok su izvan pogona plamenik i ostali instrumenti moraju biti zasticeni od prasine i ostalih neeistoca.

• U plamenik ulazi i zrak iz kotlovnice, a ako u njemu ima necistoca one ce se taloziti na rotor ventilatora koji ce tako otezati, padat ce mu broj okretaja, a samim tim i kolicina zraka sto ce narusiti odnos gorivo-zrak pa sagorijevanje nece biti potpuno (kao i stupanj iskoristivosti), Kotlovnica mora uvijek biti cista i kotao s plamenikom ne smije biti u radioriici, garazi iii slicnoj prostoriji gdje ima prasine iii neeistoca u zraku.

Fotocelije takoder treba izvaditi i provjeriti da Ii su ispravne.

Zamjena sspnist» i sapnice.

Programator se jednostavno skida nakon odvrtanja vijka.

GRIJANJE 105

.

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

ULJNO GOSPODARSTVO Skladistenje tekuceg goriva - odnosno tzv. ulja za domacinstvo, ili kako je to

tocno specificirano klasifikacijskim propisima prema JUS-u B. H2. 431 ekstralakog cia: lozivog ulja - zahtijeva, ako ste se odlucili za ovaj energent, dodatne troskove, za ukoliko zelite iskoristiti sve njegove prednosti u eksploataciji, U slucaju central­nog grijanja uljno gospodarstvo je znacajan dio postrojenja kojemu treba poklo­niti jednaku paznju kao i svim ostalim dijelovirna sistema.

Medutim, bez obzira na to da li smo spremni za dodatno ulaganje ili na impro­vizacije, treba znati da je drzanje i skladistenje loaivog ulja podlozno propisima koji odreduju posebne mjere zastite okoline, zastite od pozara i sigurnosti pogona uredaja koji koriste taj energent. Pravilnik 0 smjestaju i drzanju ulja za loz enje objavljen je u "Sluzbenorn listu" SFRJ br. 45 od 8. studenoga 1967. i ima snagu zakona. On predvida sve slucajeve skladistenja i manipulacije kako u industriji r e tako i u domacinstvu i propisuje postupke za sigurno rukovanje.

Bilo bi preopsirno citirati cijeli pravilnik, no pri donosenju odluke 0 izgradnji prostora za skladistenje lozivog ulja i uredaja za to dobro bi bilo prouciti ga kako u -.

5

..c.'­ ~: '?:~ .. • ,', 0" • :; .'; .• ' 0 ' ~ .' '. ~.'

Smjestaj ulja za loienje. Legenda:

1 • kotao; 2 . uljni plamenik; 3 . rezervoar;

4 • filtar; 5 . brzozetvereiuci venti/;

6 - mjerac nivoa; 7 - bakrena cijev za

dovod; 8 - bakrena cijev za povrat; 9 - usisni venti/;

10 - granicnik punjenja; 11 - miem« fJipka; 12 ­

otvor za punjenje promjera 3"; 13· odzracna

cijev promjera 2 112"; 14 - prikljucak za spoj s

drugim rezervoarima; 15 - Ispust; 16 - zaklopka

na dimnom prikljucku.

: ;

~~. ,Ii'-"" .1:

: .; ;.' ' ....•. : ~ ',.':

108 GRlJANJE

______ __DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

biste izbjegli greske . Ujedno, pravilnikom su nacelno dana i sva tehnicka rjesenja medu kojima mozete odabrati ono koje yam najvise odgovara.

Tako se npr. propisuje da se ulje za dornacinstvo moze drzati u kuci u posu­dama zapremine do 25 litara,od nesalomljivog (staklo dakle ne dolazi u obzir) i za ulje nepropusnog materijala.

• U dornacinstvu u baevama do 200 litara, od celicnog lima iIi njemu odgovarajuceg materijala

• U spremnicima od celicnog lima iIi drugog odgovarajuceg materijala • Pritom se posude ne smiju puniti vise od 95 posta zapremine. • U jednom stanu ne smije se drzati vise od 50 litara ulja za dornacinstvo i to

u propisanim posudama. • Ulje za dornacinstvo ne smije se smjestati u zajednicke prostorije, prolaze,

stubista, hodnike, u nenastanjene tavanske prostorije, te na mjesta izlozena di­rektnorn utjecaju izvora topline.

• U podrumima i prizemljima zgrada, ako nisu namijenjena za stanovanje, smije se drzat] najvise do 200 litara ulja za dornacinstvo po jednom stanu, odnosno ukupna kolicina za grijanje jedne stambene zgrade s jednim stubistern ne smije

:,

-i :Q : ',Q

I ; ~ I

o'

~ .:..... ~

200

~

:z: N s:

Prostoriju u kojoj je rezervoar za skladi{;tenje ulJa za domsctnstvo treba za{;tititi od eventualnog prosipanja ulja iz rezervoara.

Najc:e{;ci su metalnl ovalni rezervoari.

GRIJANJE 109

_ _ _ _ _ _ _ _

I u kotlovnici moiete otuoriii pogonski dneonik u koji upisujte sve podatke 0

zahuatima, radotnma i 0

seroiseru i slicno,

DTJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRTJANJA _

biti veca od 2000 litara. U takvim prostorijama ne smiju se nalaziti otvori za ciscenje dimnjaka niti otvori spojeni s kanalizacijom. Nadalje, vrlo je vazno da takva prostorija mora imati prag dovoljno visok da se ulje u slucaju prolijevanja ne razlijeva izvan nje , odnosno betonski bazen, metalnu tavu iIi slicnu posudu koja moze primiti sadrzaj svih posuda s uljem za dornacinstvo, uvecano za 10 posta zapremine.

Striktno je regulirana i ugradnja specijalnih spremnika loz ivog ulja u nadzemnoj i podzemnoj izvedbi. I oni moraju biti u tzv. tankvani - betonskoj iIi celicnoj nepro­pusnoj posudi koja moze prirniti njihov sadrzaj .

Spremnici za dornacinstvo su najcesce metalni, ovalnog oblika i zapremine 900 do 3000 litara, a mogu biti i od stakloplastike. Na trzistu ih ima razlicitih oblika i ve licina, no ovalni su obicno takvih dimenzija da se mogu unijeti u prostoriju kroz normalna vrata , a osim toga tlocrtno ne zauzimaju mnogo mjesta. Taj je oblik razvijen stoga sto se spremnici najcesce postavljaju u podrume iIi prizemlja obiteljskih kuca. Za vanjsko postavljanje jednako je dobar, a za ukopavanje jos prikladniji cilin dricni oblik.

Propisana je i sva oprema tih spremnika, kao i instalacija od njih do plame­nika . Spremnik mora imati odz racn ik s odz racnorn kapom i protuplamenom rnrezicorn, spojen na vanjsku atmosferu najmanje 2,5 m iznad tla, Uljeni prikljucak mora odgovarati prikljucku autocisterne promjera 3" (tri cola) i mora se zakljucavati (bilo kapa prikljucka iii saht u kome je izveden), Vazan element instalacije je i filtar na ulaznorn, a jos vise na izlaznom prikljuck u - u prvom redu radi funkcioniranja plamenika. Obicno se na spremniku nal azi poseban otvor s poklopcem za mj erenje razine goriva mjernom letvom il i neki drugi uredaj za kontrolu kolici na (npr. plovak s odgovarajuccrn mehanickorn iIi elektricnom trans­misijom signala). Na ulaznom prikljucku dobro je ugraditi ventil za brzo zatva­ranje u slucaju prelijevanja pri punjenju (kuglasta slavina). Jos je vazn iji brzozatvarajuci uredaj na dovodu goriva od spremnika do pl amenika, kako bi se veza mogla prekinuti u slucaju poz ara . S gornje strane spremnika moraju biti i prikljudci za usis i povrat goriva, tj. cjevovodi koji ga povezuju s plamenikom.

Oprema spremnika obicno se kupuje uz plamenik kao tzv. uljni set, no ipak treba provjeriti da li sad rzi sve sto zahtijevaju propisi.

OGRJEVNA TIJELA Ogrjevno tijelo ne mora uvijek biti radijator, vee to moze biti i nek a cijevna zmija,

cijevni registar, rebraste cijevi, konvektori , paneli i slicno. Dok ste kod izbora peci kao izvora toplin e vezani za vrstu en ergije koja narn je na raspolaganju kod radijatora to nije slucaj . Bez obzira na izvor topline mozete u svom sistemu izabrati bilo koji radijator, sto ponekad nije jednostavno jer se na nasern trzistu pojavljuje cak oko 15 raz licitih modela.

Radijatori se dijele prema materijalu od kojeg su izradeni, pa razlikujemo: lijevanozeljezne, aluminijske i radijatore izradene od celicnog lima . Kako bismo vam lakse predstavili njihove osnovne tehnicke i komercijalne karakteristike, svrstali smo njihove osnovne podatke u pregledne tablice. U tablicama su dani proizvodaci radijatora u Jugoslaviji, te modeli i tipovi pojedinog proizvodaca . Iskazavsi toplinski ucinak i cij enu svakog pojedinog clank a , dolazimo do najvaznijeg podatka , a to je cijena toplinskog ucinka svakog pojedinog radijatora. Iz toga vidimo koji je radijator najek onomicniji, mada kod konacnog izbora valja obratiti paznju i na trajnost, dizajn i ostale karakteristike koje su nam ponekad vrlo vazne.

Dakle, pri nabavci se ne obaziremo sarno na cijenu pojedinog clanka radijatora, jer to je sarno jedan od elemenata pri donosenju odluke. Vrlo je vazan toplinski uCinak pojedinih modela i tipova radijatora, pa tek nakon toga mozemo koriacno zak ljuciti koji nam se radijator najvise isplati kupiti.

-• LIJEVANOZELJEZNI RADIjATORI r

Tu vrst radijatora karak terizira dugi vijek trajanja (proizvodac iz Slavonske Pozege jarnei trajnost od 50 godina), vrlo su teski (30 kg/m" ogrjevne povrsine) i zbog svoje tezin e odnosno mase dugo se zagrijavaju ali zato i dugo drze toplinu. Svi se takvi radijatori mogu spajati pornocu nazuvica, ( spojnica) na lieu mjesta u bateriju prema potrebi.

110 GRIJANJE.

- -

_ _ _ _ ____DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

rEHNICKI PODACI 0 L1JEVANOZELJEZNIM RAD1JATORIMA ·ITI"; <--... ..;; .'if (,.1­ ...

, ) { ;i ~ ~ '< ~

0 u b')'J ....~ -, ~ I \j~ \r 0.1< ~ ~ ~ ~ ~ r J'h ' :~ ! ().......' ~,~ ~i '~ ~':':v . ~ '1 r-'( v "'~ ~ ~~ o .'-­ ...~"-, fJe '.' ~ 0~ (J-: 0<..~ ' r-,.

~ ;:" \J V ~~"-.\ 11

-D

'3

~ 1'6

"'I.; 0l1 ­~~Z: ' >~ r l'/'".­ 0') ~ t) ­'f::; ~ ' ~ <~ U\I) Ii ~

~

7 ­. ~l .. e ~0­ . ~ ::'Q.TIP '\ 'PROIZVOOAC .a

~

( , IQ '<JC'I~ r­

844,6JADRAN 200/G 0,160 0,810280 60RO "teljezara llijas" 200 220 87500/3 0,695 4,4(clankasti) 0,167500 580 110 6071380 Ilijas

ROO/3 1025,60,8400,196Manuela Popica 2 600 600 110 60 1360880 6,0500/4 0,260OOUR "FABRIKA 500 580/ 150 60

1520,990 6,7600/4 0,290GRIJNIH TIJELA" 600 150 60680 194800/4 1 200 870370telelon (071 )703-004 800 150 60880 94600/2 4,4MEDITERAN 0,180 0,525703-104, 703-024 680 60600 70 126500/3 5,3(plocasti) 0,695prodaja (071 )703-464, 580 60 0,240500 110

600/3 1420,790 6,00,270703-520 600 680 110 60

500/4 1636,5teleks 41127 YU RMKZIL 0,310 0,880500 580 150 60

600/4 1720,990 7,5600 680 0,330150 60I 800/4 9,6 2510,480 1,200800 880 60150 200/250 98TERMIK 2 5,00,190 0,880"Metind" 200 280 250 60

350/160 4,3 100Zdruzena metalna 430 0,190 0,820350 160 60

125350/220 6,60,260 1,010industrija 350 430 220 60

500/110 990,800 4,9labrika radijatora i 500 580 60 0,168110

500/160 160 5,7 139kotlova, "Radijator" 500 580 60 0,268 1,200

600/110 12123000 Zrenjanin 600 0,226 0,928 5,0680 110 60 H)Q600/160 157Tornasevacki drum bb 60 0,313 1,360 6,7600 680

800/11 0 1566,8telelon (023)43-230 110 0,280 1,210800 B80 60 ... .­- "

800/160 192prodaja (023)41-396 ~ ,550 9,5A80 60 0,396800 160

SPECIJAL 200/250 5,6 101RO Ljevaonica zaljeza 0,190 0,7260200 280 250

350/160 1035,4i tvornica kucanskih 0,190 0,78350 430 160 60

500/110 965,0aparata "Plamen" 60 0,18 0,72500 580 110

500/160 1336,755300 Siavonska Pozega 0,26 0,94500 580 160 60

116600/110 5,7Trumbiceva 36, p.p. 24 0,80600 680 60 0,22110

600/160 1548,0telelon (055)72-211 600 0,31 1,05680 160 60

154teleks 28549 YU PLAMEN 800/110 0,96 6,860 0,29800 880 110

800/160 19710,71,27800 880 160 60 0,41

86POtEGA 200/220 4,80,23 0,6460200 270 200 -500/100 5,1 1250,29 0,79500 570 60100

600/100 6,2 1430,87600 670 60 0,35100

169800/100 1,06 8,90,47800 870 100 60

Kod nas takve radijatore proizvode tri ljevaonice: "Plamen" iz Slavonske Pozege, koji je prije nekoliko godina lansirao novi model radijatora POZEGA, po dizajnu vrlo slican lijevanoaluminijskim radijatorima. Na taj nacin su prigovori na prilicno grub izgled lijevanozeljeznih radijatora otpali, pa je novi model dobro prihvacen na trzistu.

Osim "Plamena" proizvodi ih i "Radijator" iz Zrenjanina, a Zeljezara "Ilijas" proizvodi radijatore MEDITERAN i JADRAN, slicne ostalim lijevanozeljeznim modelima.

GRIJANJE. 111

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

r r I

Moderan dizaJn tttevsnoretiezntn radiiatora

tip PClZEGA.

Zavjesenje, Postoje dva razlieita nacin zavjesenja radijatora :

• montaza radijatora na nosive zidove • montaza radijatora uz nenosive zidove (staklene stijene i sl .), Zavjesenje na nosivi zid uvijek se izvodi tako da je na jednom dijelu konzola,

odnosno cvrst nosac koji preuzima teret radijatora. Drugi ovjesni pribor zapravo sluzi kao odstojnik drai razmak od zida, a manje nosi teret samog radijatora. Prije montaze konzola u zid iIi nekih drugih nosaca treba pogledati shemu spajanja zbog padova i uspona. Nairne, radijator mora biti malo nagnut (to su vrlo mali nagibi 2 do 3 promila) da bi se na najvisem mjestu skupio zrak i kroz odzracni pipac ispustio. Kod radijatora koji su ispod razvodne mreze vrijedi obrnuto pravilo, tj. on se odzracuje kroz prolazni vod preko mreze i najgornjih radijatora, pa mora biti tako nagnut da zrak rnoze isplivati kroz instalaciju do najgornjeg ogrjevnog tijela. Pri montazi radijatora treba obavezno voditi r acuna 0 odzracivanju insta­lacije.

Dakle, nakon dobrog ucvrscivanja konzola, odnosno noz ica koje mogu biti razliCite slijedi montaza ostalog ovjesnog pribora na ogrjevno tijelo i postavljanje svakog radijatora u svoj polozaj, Tu yam zacijelo treba pornoc, jer su radijatori vrlo teski,

Svaki model ima svoj pribor za zavjesenje, paje vrlo vazno obratiti punu paznju pri kupnji pribora.

ODREDIVANJE KOMPLETA PRffiORA PREMA BROJU CLANAKA

BROJCLANAKA

TIP RADIJATORA 10 15 20

MEDITERAN JADRAN BROJ KOMPLETA PRillORA 500/3 200/6 2 2 3 500/4 500/3 2 2 3 600/2 600/3 2 3 3

600/3 500/4 2 2 3 600/4 600/4 2 3 3 800/4 800/4 2 3 4

Ljevaonica "PLAMEN" odnedavna ima u svom

proizvodnom programu i ptocsste Ijevano-zeljezne

radijatorentip PLR!!!

114 GRIJANJE

0

_ _ ______DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

- .-

»: -

" .. . "

~ 0

".:0.:, . ,

p ' .

n-",.: :J · ' I L.~ ...a: .. ..<

0 ' ,

si: ,: .. " p' [2" '-:b'

0

0 : , 0

', 0:

J :0, .r

.,:." ,

0 . , 'l

.o. CJ, ~,

" q, <" "

0,

.. _.. . ,

0, '

a

© .......r--

Kanzala 3004 iii 3006

0'1©

Pricvrsnica3004

I . - .._- ., -

. o ' .0' , j.r C/""

~ 135 ---t>l

[ I

~1<1-.. 40 C>/

Nosac 1001

OK13

40 £>I

Nosat 1018

Pribor za zavjesenje na nosivl zid za modele JADRAN i MEDITERAN je istl. Razlika je samo u jednom detalju - nosscu ­koji je prilagoc1en svakom modelu posebno.

Svi ovi radijatori proizvedeni su za radni tlak od 7 bara i ispitani na nepro­pusnost. Podaci 0 toplinskom ucinku navedeni u tablici - vrijede za rezirn 90170 i sobnu temperaturu ad 20 ·C . Treba li yam radijator za vise tlakove ili za drugi ogrjcvni medij (vodenu paru ili vrucu vodu), tada morate konzultirati proizvodaca. Po cijeni, nalaze se izmedu aluminijskih i limenih radijatora. Svi Iijevanozeljezni radijatori prodaju se zasticeni sarno osnovnim antikorozivnim premazom , pa ih treba premazati bojom za Iicenje ogrjevnih tijela (radijator emajl-lakom).

Mnogi majstori cesto preporucuju limene ili aluminijske radijatore zato sto ih

GRIJANJE 115

________

Prj montszi uza zid mogu se upotrijebiti nogice.

Umjesto nogica moze se montirati ovakav nosec.

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

I I

I, !I ~ ~ I I II ,

~ I

~ ~~~~ (BtO'~, ' : s, ~

" II'~ Nosac7018

o?:' , o" "~ , , --:-,~ , , ,,....,~~~~,h "~ ...,...",,0 'c;') ,' ,o .c) ' . 0" "D, .' :0'1:::,0._,,", c,c" ' "" ,L

NosaC7018ooo~T1

f g~n'?::;~5 '~&J ~_~~J, 0 - .. : ~ , : c~: ~ 14

Mogu se upotrJjebitJ J ovakve jednostavne IijevanoieJjezne konzole, ali treba ih pravodobno uzidati i dobro ucvrstiti, a s gornje strane postavitl ovakve dvije pricvrsnioe zbog drianja razmaka .

~.. ~

. .~

~ ­, ­-

~~":

-.1 -:­

::.

-

- ~ .

,

116 GRIJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

je lakse prenositi i spajati. Posebno je laksa montaza pribora za zavjesenje, jer se nosaci i konzole za lijevanozeljezne radijatore moraju ugradivati u zid, dok su ostali s plasticnim umecima i li tiplima s vijcima, paje posao i laksi i brzi. Jedan clanak lijevanozeljeznog radijatora ima masu u prosjeku izrnedu 5 i 8 kg, pa ako radijator ima 20 clanaka (100 do 160 kg), tada moraju biti barem trojica pri montazi, spajanju, zavjesenju i slicno.

Svi ovi radijatori imaju prikljucni otvor dimenzija promjera 5/4", ali model POZEGA i MEDITERAN imaju razlicitu prednju i straznju stranu, pa to treba uzeti u obzir pri ugradnji . Gledano s prednje strane baterije lijevo je lijevi navoj,

Radijator ski regulacijski vantil za polazni vod E<'fI T ,t\r<{n~ ~~> $,~ S ~ 1t~ .~ \.d"'t~J.L Hl t,Odzratni

pipac

Ispravna slavina

Rad'Jatorsk, regulac'ISk, ventil za povratru vcd

r do f200mm ~

~~ I

- Dr"'" -

I I

II i !

I! j I ~ .. ~

:1 11 [3: -.

~ I -- :J!'~

- - ._.

! -­

I ,

I

II~

) j<r-- vi~e cd f200mm'-­ ----'

Nscln spajanjaradijatora.

a desno desni. Dolazi li s desne strane odzracni pipac promjera 114" gore, a dolje nista, tada morate kupiti redukciju promjera 5/4" kroz 1/4" s desnim navojem i jedan cep promjera 5/4" s desnim navojem itd. Uobicajeno je da se ovi radijatori prodaju u baterijama od 10 clanaka. Medusobno se spajaju specijalnim spojnicama, ana mjesto spoja dolazi i brtva od klingerita, obicno debljine 1 mm. Pri narudzbi treba navesti koji model zelite, tip i broj clanaka.

Kod svih radijatora (ne sarno lijevanozeljeznih) vazno je da se duga ogrjevna tijela (obieno duza od 1200 mm - sto je u vecini slucajeva iznad 20 elanaka) spajaju dijagonalno, kako bi se kroz njih ostvarila dobra cirkulacija po cijeloj duzini i visini.

• ALUMINIJSKI RADIJATORI Kod veCine ogrjevnih tijela toplina se odaje zracenjem, tj. isijavanjem dok se

kod aluminijskih radijatora veci dio top line odaje konvekcijom. To znaci da us­lijed zagrijavanja dolazi do intenzivne cirkulacije zraka, medu rebrima clanaka, a sto je veca brzina strujanja, bolji je prijenos topline. Bolja je uslijed toga i ci­rkulacija u prostoriji, jer se ugrijani zrak kao laksi dize prema gore gdje se na hladnim obodnim zidovima ohladi i pada prema dolje. Zbog toga se kod ovih radijatora ponekadjavljaju mrlje na zidu, zbogintenzivne cirkulacije sobnog zraka.

Glavna karakteristika ovih radijatora je otpornost na koroziju. Osim toga odlikuje ih lijep izgled, glatka prednja povrsina, sirok raspon boja, a majstori ih vole, jer su lagani pri transportu i lako se montiraju.

Podaci navedeni u tablici daju dobar pregled aluminijskih radijatora koji se danas proizvode u nasoj zemlji. Navedene su sve dimenzije i boje koje mozete naruciti, Tesko je preporuciti odredeni tip, jer svaki ima svoje specificnosti, pa je najveci adut svakako cijena.

Zato je najbolje obratiti se direktno tvornici (ponekad imaju i posebnu drugu klasu s manjim estetskim nedostacima) jer je lakse izabrati ako je ponuda veca.

_

:::::::': •• < ::::;:;:::>:::::<;:;:):{:;:;::{;:;: .;. -: '.-:.;::-:::.::::;.:..:::;..:;.:.:::.::;:.

1[~[~~~I~IIII<I'J.IJlilliIIIIJl~~~1.11~~~;~~:rl~

Prije nabavke pribora za zavjeSenje provjerite kakau

vam je zid na koji namjeravate montirati

ogrjevno tijelo.

GRIJANJE 117

________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

PROIZVODAC 0.. f=

E E--c ~ <t: ·0

~::l<t:,;2...J N~ <t:a: a: 0..

E E

-c ~ <t: -o ::l

<t:'z...J -~(f) ­-a:>0..

"L1POVICA" Tvornica radijatora 41317 POPOVACA tel. (045)79-022 teleks 23510 zu tvrlip

~

:E 0 Z

~ w

SE-690

SE-500 S

SE-350 S

SE-285

610

500

350

200

MARIBORSKA L1VARNA K-900 900 62000 MARIBOR ~ K-650 650 Kejzarjeva 11 tel. (062)22-961 i 21-372

:E ::J K-500 500

teleks 33144 ~ oct K-350 350

K-200 200

GORENJE-MURAL ...J MT-600 600 42315 MURSKO SREDISCE ~ MT-412 412 Rudarska 1 tel. (042)843-133 i 843-118

::l :E MT-215 215

MURAL

METALSKI ZAVOD "TITO" OOUR "ALGRETA" 97310 RESEN tel. (096)42-383

oct f-w a: o oct

R-610

R-500

R-200

610

500

200

E E E E ~ ~

<t: <t: z ~ ~

z -c <t:...J ...J,0 '0 <t: <t: z Z a: (/)

.(/) >

690 95

600 75

450 75

285 160

956 96

706 96

556 96

406 96

256 96

700 95

510 95

315 180

690 95

580 95

300 160

E .S­-c ~ Z ~ .() <t: Z 'N::> 0

;u N E

<t:<t: Zz >­W'(/),a: a:> 00 00..

ill 0 0=>­,::l <t:~ NZ a:<t:o...J <t:>{)(f)::l

O> :6­::> ~ Z ~ ,() -c (j) -c ~

~o<t: o ~o .0 N ::l~

~o(f)o ~t::...Jo o..m 0-0 f­ 0

ill z ill ~

~ -c z

60 0,50 0,53 1,75 168 Isporuka u

60 0,38 0,40 1,40 129 baterijama od 1 do 20 clanaka

60 0,26 0,34 1,10 98 Isporuka u 4 boje

60 0,25 0,48 1,20 105 Garan cija 20 godina

60 0,62 0,47 2,40 217 Isporuka u

60 0,46 0,36 1,85 152 baterijama od 1, 3, 5,10 i 15clanaka

60 0,36 0,30 1,50 137 Tvornicki izbor ­ 6

60 0,26 0,23 1,15 94 boja. Garancija proizvodaca 10

60 0,15 0,171 0,80 61 godina

60 0,46 0,69 1,91 152 Isporuka od 1 do

60 0,41 0,51 1,46 108 15 clanaka Triboje

60 0,35 0,69 1,62 109 Garancija 10 godina

60

60

60

0,45

0,36

0,30

0,56

0,49

0,25

1,82

1,52

1,47

161

137

100

Isporuka u cetiri boje Prema proizvodacu Rok trajanja 20 godina

Ipak, izbor alurninijskih radijatora se posljednjih godina smanjio jer oni koji su ih izradivali iz vucenih aluminijskih profila prestali su s proizvodnjom ("Utenzilija, "MOL"), pa su ostali sarno proizvodaci koji imaju ljevaonice i zasad se nude sarno lijevanoaluminijski radijatori.

Za razliku od celicnih i limenih radijatora aluminijski radijatori su clankasti sto znaci da se spajaju posebnim spojnicama od niza elanaka i tako tvore jednu bateriju. Iz tvornice dolaze obicno u baterijama od 10 i 20 clnnaka, ovisno 0

proizvodacu, aIi i tu je prednost direktnog kontakta s tvornicom jer rnozete zatrazi ti da vam i sporuce baterije s onoliko clanaka koliko yam treha . Na taj se nar in

Kod svih Iijevanoieljeznih i Iijevanoaluminijskih radijatora MURAL, ALGRETA i LlPOVICA, primjenjuju se ovakve

Spojnicu treba uvrnuti daspojnice (imaju na sebi malo uhvati.Iijevi i desni navoj) i brtvu.

r rs GRIJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Zatim pribliilte obadva dije/a.

Okretanjem spojnice ta se dva dije/a sve vise

priljub/juju I spajaju u jedan radijator.

Za pritezanje clanam radijatora potreban je

poseban kljui'.

olaksava montaza jer ih ne treba prespajati. Svi aluminijski radijatori, osim tipa AKLIMAT imajujednake spojnice i spajaju se ria isti nacin, a kod AKLIMATAje to bitno drukcije pa to kod montaze treba uzeti u obzir. Ostale stvari su iste kao kod lijevanozeljeznih clankastih radijatora pa treba nabaviti redukcije cepove i sl, s tom razlikom da se za aluminijske radijatore izraduju posebne redukcije i cepovi od aluminijske legure.

Spojnica je od celika pa prj pritezanju clanaka u bateriju ne smijete pretjerati.Vrlo je vazno da pribor za zavjesenje bude adekvatan jer svaki tip irna svoj pribor, a osim toga treba znati cia Ii ide uza zid i li no. zid.

Na osta/e slobodne priktiuck« treba

postaviti cepove iii razne redukcije prema potrebi.

GRIJANJE t t 9

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Ovako izgleda vezni komplet za AKLIMA T-aluminijske radijatore.

Na cijev postavite gumenu brtvu 0 i malo nsmezite msscu.

Zatim postavite vezne ptocice. Nakon toga priblizite baterije. Priteqnucem samoreznih vijaka spoj je gotov!

• CELICNI RADljATORI

Celicni radijatori, koje eesto nazivamo limenima znatno su laksi od lijeva­nozeljeznih. Obicno su najjeftiniji ako se uzme u obzir cijena pojedinici toplinskog ucinka odavanja topline. Kako su novije verzije tih radijatora gotove sekcije (bez clanaka) obieno se isporucuju u odredenoj duzini visini zapakirani u zastitnu foliju, oliceni u trazenu boju i s priborom za zavjesenje. Uzme Ii se i to u obzir onda obicno ispadne da su to najjeftinija ogrjevna tijela. Vrlo cesto su lijepo oblikovani, ploeasti i tanki pa se prakticno uklapaju u parapetne prostore. Ga­rancije koje proizvodaci daju krecu se do 15 godina, a smatra se da uz dobro odrzavanje i normalnu upotrebu mogu trajati 20 do 30 godina. Do prije deset godina cak je osam tvornica proizvodilo takve radijatore, a dan as su ostala sarno cetiri:

• "Jugoterm" - tvornica radijatora i klima-uredaja (S. Kovaeica b.b., 38250 Gnjilane, tel. (038)77-410) proizvodi plocaste limene radijatore vrlo lijepog dizajna, prema licencama dviju inozemnih tvrtki. Proizvodnije program vrlo sirok i trazen na trzistu. Osnovnaje boja krem (slonova kost), a za vece kolicine mogu se dogovo­riti i druge boje. Isporucuje se upakirano u zastitrioj foliji koja se skida tek kad su svi radovi u stanu gotovi. Dotada ona stiti radijator od zbuke, boje i slicno. Inace , ti su nam radijatori poznati iz nasih prvih radova na solarnom apsorberu i treba reci da se i danas od njih moze napraviti solarni kolektor pa ih tvornica proizvodi na osnovi istog profila s malom modifikacijom.

To jasno vrijedi i za ostale plocaste limene radijatore.

120 GRIJANJE

e

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

JUGOTERM radijatori prodaju se upakirani u

specija/nu sscestu i perforiranu foliju zbog za~tite pri transportu i

usktsdistenju.

Za~titna folija skida se tek nskon monteze, licenja i svih ostalih pos/ova pri

kojima bi se radijatori mogli zapr/jati.

• SOUR "Umel" - Tuzla , Fabrika radijatora i terrnickih uredaja "Termal" Lopare, (tel. (075 )673-145, teleks. 44-162 ) proizvodi plocaste radijatore TERMAL. Ti se radijatori proizvode od kvalitetnog celicnog lima debljine 1,25 mm po austrijskoj tehnologiji.

TIP 10 Deb/jina 47mm

TIP 11

7? !\!\!\!\ !\4? Deb/jina 47mm

TIP 20

39··· -f Deb/jina87mm

TIP 22

Dcbljina87mm

TIP 33

Debljina f59 mm

lsporuculu se u slrokom izboru tipovi 10, 11,20,22

i 33, a svakl mole imati visinu 280 do 900 mm, i

durinu 400 do 3000 mm.

TERMAL radljator/ vrlo su sticn! po dizajnu, necinu montaze I tehnicklm podaclma tipu JUG0 TERM.

Radijatori JUGOTERM.

GRIJANJE. flf

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

U ponekim prosiorijama, ako lreba, ogrjevno se tijelo moi e

poscbno izraditi i uz malo masie ukusno uklopiti u

ambijent.

TIP 2 P

TERMAL radijatori lsporucuju se u pet tipova, a svaki maze imati visinu 300 do 800 mm, i duzlnu ad 560 do 3200 mm.

TIP 1 PK TIP 2 PK -~--

_ _ 80_ _I_ :I ~=====~ --'- -

cr O Q a o !) 3Q0 Q Q Q Q~

"'-­

• "EMO" - CELJE, (Mariborska 86, tel. (063)32-112, teleks. 33512) vee dugo proizvodi EMOTERM celi cni plocasti radijator. Ti se radijatori is­

porucuju oliceni i zapakirrani u za st itnu foliju s tim da se unaprijed narucuje duzina u standardnom broju elanaka kao 3,6,9,10,12...do 39. Jasno da 0 tome ovisi i toplinski ucinak. Svi limeni radijatori mogu se primijeniti za dvocijevno i jednocijevno grijanje. Kod TERMAL radijatora postoji i posebna izvedba zajedno­cijevni sis tem (sis tern TKM) pa je tada i prikljucak predviden na drugom mjestu (u sr edini na donjem dijelu radijatora), sto je jos jedan detalj koji pri kupnji treba z riati .

Za preracunavanje na drugi rez im rada vrij edi isto sto je vee receno kod alu­minij skih r adijatora, a orijentacijski moze posluziti i za limene radijatore .

t22 GRIJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

• NACIN ZAVjESENjA (ALUMINUSKIH I CELICNIH) RADUATORA

Kad pocnete postavljati centralno grijanje, prvi posao je slaganje baterija prema potrebama i zavjesenje radijatora u prostorije. Svaki model, a ponekad i svaki tip radijatora zavjesa se na poseban nacin, Dva su osnovna nacina ucvrscenja:

Na nosivi zid: Radijator je pricvrscen na nosivi zid. Konzola moze biti gore, a dolje dolazi

odgovarajuci odstojnik za drzanje razmaka. Konzola se moze smjestiti i dolje, ali tada gore dolazi odgovarajuca pricvrsnica.

Uz nenosivi zid: Radijator se preko nozice oslanja na pod . Takva kombinacija je potrebna kad

radijator stoji, npr. uz velike staklene stijene. Za manje visine radijatora upotre­bljavaju se nozice koje ga pridrzavaju sarno odozdo. Kod vecih visina dolaze noz ice koje bocno po cijeloj visini drze radijator. Kod eelienih radijatora svaki proizvcdac ima svoj pribor za zavjesenje,

• MjESTO I NACIN UGRADNjE Najcesce i najpravilnije mjesto za ugradnju radijatora je i spod prozora. Ukoliko

nije moguc takav smjestaj treba traz iti drugo mjesto ali po mogucnosti uz vanjski zid. Na taj nacin prodor hladnog zraka kroz prozor, odnosno uz vanjski zid ne prelazi u zonu boravka, vee se na toploj ogrjevnoj povrsini radijatora zagrijava i kruzi kroz prostoriju.

Pretpostavimo li da znamo toplinske gubitke prostorije u koju zelimo ugraditi radijator i da smo skuceni slobodnom duzinom u koju ugradujemo ogrjevno tijelo, potrebno je razmotriti einjenicu da za isti ucinak treba kod jednog tipa radijatora kraca a kod drugog duza baterija.

Cesto se izriad i li pokraj radijatora stavIjaju razliciti zasloni. Najcesce su to prozorske daske koje prekrivaju radijator s gornje strane. Ovakav zaklon potpuno remeti strujanje zraka, te bitno, nekad i do 20 posto, smanjuje toplinski efekt grijanja. Ako je takva daska nuzna, onda na njoj treba predvidjeti otvore i to tako da povrsina otvora iznosi najmanje dvije trecine ukupne povrsine daske.

Radljatorl EMOTERM

prolzvode se u tri tipa,

jednorednl TIP 10,

dvoredni TIP 20 I

troredni TIP 30, u vis/nama od

345 do 975 mm, a dutin«

Je maks/ma/no 3000 mm.

Ponekad se ogrjevno tijelo moie postaviti kao ograda

siubista, ispod radne plohe, u nekojsupljini i sliiru» . )t1r­ :?;~·J .fF'$ ~ }.y~~i .~ t ~ ,~ l J~ ~. ~? ~ ~::::: ~ ~ '':;::.~h. = fu: ~ n ~

GRIJANJE 125

________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Postavljanjeradijatora nanasive zidave

100." 40

v~ · ·.··

~ c? ' .: 2018 ... . ~

~ . I""IE-J o /) .' .

'(7 .0" ,

-

Postavljanje radijatora uznenosive zidove

- . -

100 HtH:lI----<j-

Nscin! zsviesenis

aluminijskih radijatora.

I

I

I !

Duzlna L

r E E 8

NOSAC RADIJA TORA

E f'Jf----­ - ---­ - -----ll .;

co c 'E

~ --_ . ~-

~-d ...., ,r h-<

II lE : II E , I,I

I' !0 ! ' ' IIi) I ' i ,I i

I I

~ I ~ II ~~ -t ~

:r: C\l c

' iii >

Ugrac1ivanje JUGOTERM radijatora.

Ostali se zakloni ne preporucuju jer neki smanjuju efekt grijanja cak i do 40 posto. Gubici koji nastaju zbog zaklona, moraju se nadoknaditi pov ecanj ern ogrjevne povrsirie, tako da uz troskove izrade zaklona moramo dodati i troskove vecih radijatora, Postoji i zaklon prikazan na nasern crtezu koji povec ava odavanje topline za 10 posta i jedini je koji zbog svog oblika pobolj sava efekat odavanja topline pa, ako je moguce, to treba iskoristiti .

• PRERACUNAVANJE NA DRUGE REZIME RADA

Vazan je podatak svakako nacin i rezim grijanja, jer ako nije r'ijec 0 klasicnorn centralnom grijanju koje ima rez irn rada 90 do 70 'C tada treba uzeti u obzir i tzv. korekcijski faktor. Danas se cesto uvodi niskotemperaturni rezirn grijanja i li se uz podno grijanje u nekim prostorijama ugraduje jos poneki radijator, Kod nizeg rezima rada treba povecati ogrjevnu povrsinu takvog tijela , npr. ako za klasicno grijanje treba 20 elanaka, a ako radijator spajate na instalaciju podnog grijanja rezirn a 60/50' tada je korekcijski faktor 2,02 sto znaci da za isti toplinski efekt

126 GRJ]AN]E

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

a

Povecanie toplinskog ucinka za 10%

I '; Iii' I .

, I .

Izrada zaklona radijatora.

treba barem 40 elanaka radijatora. Takav niski rezim rada ima prednost, jer je cirkulacija zraka u toj prostoriji manja, a zrak se slabije susi, pa je u takvom arnbijentu veci osjecaj ugodnosti. Osirn toga, ako je rijee 0 sisternu podnog grijanja tada bi za posebne radijatore trebala i nova razvodna instalacija s posebnom ci­rkulacijskorn crpkom, sistemom automatske regulacije i sve ostalo, pa je zato najjeftinije rjesenje ugraditi vise ogrjevnih tijela na istu instalaciju i istu auto­matsku regulaciju,

Treba takoder reci da podaci navedeni u tablici vrijede opcenito i da bi svaki proizvodae radijatora trebao provesti ispitivanja za sve svoje modele pod nizim uvjetima rada i te podatke ovjerene od nadleznih toplinskih laboratorija objaviti uz sve ostale.

AUTOMATSKA REGULACIJA Ako pogledamo opcu energetsku bilancu drustvene potrosnje energije, ra­

spodjela je slijedeca: • grijanje prostorija priblizno 42 posta • industrijska toplina i priprerna potrosne tople vode priblizno 35 posta • promet priblizno 16 posta • svjetlo i elektricna energija priblizno 6 posta Dakle, najveci dio energije trosi se na zagrijavanje covjekovog arnbijenta. Pravilna upotreba automatske regulacije smanjuje potrosnju goriva i do 30 posta

(ponekad i vise). U globalu gledano, na taj nacin ustedjeli bismo i do priblizno 12 posta ukupne energije.

Zakljucak je ocit i rjecito govori da je ispravna automatska regulacija tempera­ture kod sistema grijanja najefikasniji naein ustede energije.

Prije nego sto se osvrnemo na najcesce mogucnosti automatske regulacije temperature, upozorit cemo na jos neke elemente koji pridonose ustedi energije . avo je nuzno jer se nedostatak energije svaki dan osjeca sve vise, pa je stednja danas opcedrustveni zadatak.

Prijasnje kuce i zgrade imale su masivne debele zidove i male prozore, pa su bile i akumulator topline, te se vanjske promjene nisu brzo reflektirale na stanje u prostoriji. Specificni toplinski gubici takvih zgrada znatno su nizi nego kod danasnjih. Suvremeni nacin gradnje odlikuje se tankim zidovima i vrlo velikim staklenim povrsinama. Ovakvu promjenu karakteriziraju visoki gubici topline,

. '. f$ ~p:~ ~t"TehMJA ~:"T~~%HP:::<~s:i [;Yri fi ~~ ~~~ "·w,,,!>",

Pri podnom grijanju cijevi uvijek imaju neke oznake, koje

su vrlo vaine jer pokazutu dimenzi]e, dozvoljeni tlak,

tehnicke karakieristike i slicno,

7l~S~lTl " j~J'k~~~ hv

-

GRIJANJE 129

24

_ ____ ___ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

KOREKCIJSKI FAKTOR ZA NORMALNE I DRUGE UVJETE GRIJANJA

Tu Ti Ta - Temperatura ambijenta ulazna lzlazna temperatura temperatura 10 12 15 18 20 22 ' C ' C

85 0,72 0,74 0,78 0,83 0,86 0,89 0,93

90 80 0,75 0,77 0,82 0,87 0,90 0,94 0,98

85 0,78 0,8 1 0,86 0,91 0,95 0,99 1,03

70 0,82 0,85 0,90 0,96 1,00 1,05 1,10

80 0,78 0,81 0,86 0,9 1 0,95 0,99 1,03

85 75 0,82 0,85 0,90 0,96 1,00 1,05 1,09

70 0,86 0,89 0,95 1,01 1,06 1,11 1,16

65 0,90 0,94 1,00 1,07 1,12 1,18 1,24

75 0,86 0,89 0,95 1,01 1,06 1,11 1,16

80 70 0,90 0,94 1,00 1,07 1,12 1,18 1,24

65 0,95 0,99 1,06 1,13 1,19 1,25 1,32

60 1,00 1,05 1,12 1,21 1,27 1,35 1,42

70 0,95 0,99 1,06 1,13 1,19 1,25 1,32

75 65 1,00 1,05 1,12 1,20 1,27 1,34 1,41

60 1,06 1,11 1,19 1,28 1,35 1,43 1,52

55 1,12 1,18 1,27 1,38 1,47 1,56 1,66

65 1,06 1,1 1 1,19 1,28 1,35 1,43 1,52

70 60 1,12 1,18 1,27 1,37 1,45 1,54 1,64

55 1,19 1,25 1,35 1,47 1,57 1,67 1,79

50 1,27 1,35 1,47 1,61 1,72 1,85 1,99

60 1,19 1,25 1,35 1,47 1,57 1,67 1,78

65 55 1,27 1,34 1,45 1,59 1,69 1,81 1,94

50 1,35 1,43 1,57 1,73 1,85 1,99 2,15

45 1,47 1,56 1,72 1,91 2,07 2,24 2,44

55 1,35 1,43 1,57 1,72 2184 1,98 2,13

60 50 1,45 1,54 1,69 1,87 2,02 2,18 2,36

45 1,57 1,67 1,85 2,07 2,24 2,45 2,68

40 1,72 1,85 2,07 2,34 2,56 2,82 3,14

50 1,57 1,67 1,84 2,05 2,22 2,41 2,63

55 45 1,69 1,81 2,02 2,26 2,46 2,69 2,98

40 1,85 1,99 2,24 2,56 2,82 3,12 3,50

35 2,07 2,24 2,56 2,97 3,32 3,76 4,32

45 1,84 1,98 2,22 2,52 2,76 3,04 3,38

50 40 2,02 2,18 2,46 2,83 3,14 3,51 3,97

35 2,24 2,45 2,82 3,30 3,72 4,24 4,92

30 2,56 2,82 3,32 4,02 4,66 5,52 6,78

40 2,22 2,41 2,76 3,20 3,58 4,04 4,62

45 35 2,46 2,69 3,14 3,72 4,24 4,89 7,76

30 2,82 3,12 3,72 4,56 5,35 6,43 8,03

25 3,32 3,76 4,66 6,09 7,65 10,4

40 35 2,76 3,04 3,58 4,31 4,96 5,81 6,97

30 3,14 3,51 4,24 5,29 6,30 7,73 9,89

Kod rezlma 60/50 'C ogrjevna povrslna ovih radijatora za temperaturu ambijenta od npr. 20'C - mora se povacatl 2,02 puta.

: :1.'

• Na siubiitima i uratima gdje ljudi stalno ulaze, postavite

uredaje za auiomatsko ...v zat uaran]e.

~t ~ t1·~f:·~*?~ k.l ·~\~tt~:\~ * ~\* i~;~ .u hf ~ } ~ t l \ff%.Vidhs,>:

-130 GR1jANjE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

koji se mogu znatno smanjiti jedino upotrebom toplinske izolaeije, kako u zidu tako i u staklenim povrsinama.

U tom smislu donesen je novi propis JUS-a 0 toplinskoj tehniei u gradevinarstvu iz kojih je vidljivo da se za zidove, podove, stropove i slicno, zahtijeva znatno veci toplinski otpor (bolja izolaeija) negoli sto je to bilo prije.

Osim toga, stedjeti se moze i pravilnim sagorijevanjem goriva. Bitno je da je dimnjak ispravan, da je u lozistu kotla dovoljan potlak, te da se

ostvaruje zahtijevani odnos goriva i zraka, sto se reflektira kroz sadrzaj CO2 , u dimnim plinovima. N epravilno izgaranje moze uvecati potrosnju goriva i za 20 posto.

NACINI REGULACIJE - Svi sistemi regulaeije temelje se na zahtjevu da temperatura u grijanoj prostoriji budejednaka zeljenoj, a osim toga treba postovati i neke tehnicke zahtjeve (temperatura vode u kotlovima ne smije pasti ispod 60/ 70 'C zbog mogucnosti kondenzaeije) koji ovise 0 sistemu grijanja.

• REGULACIJA SOBNIM TERMOSTATOM Sobni termostat obicno se sastoji od bimetalne ploce pricvrscene najednoj strani.

Promjenom temperature bimetalna ploca, vezana elasticnom oprugom za kuciste termostata , mijenja svoj poloza.j te se prebacuje na drugi elektricni kontakt. Na taj se nacin prekida, odnosno zatvara strujni krug.

Ugradeni bimetali u sobne termostate vrlo su osjetljivi (vecina reagira na promjene od ± O,S'C) i predvideni su za sirok dijapazon temperatura, obicno od 2 do 30 ·C.

Svi sobni termometri imaju proreze kroz koje prestrujava sobni zrak preko bimetalnog elementa u termostatu.

-Iasno j e da se soh ni t ormo st at n f' s rnije postavit i 11 hli zini n r-korr izvor a t op lirie

•--

-. '"

(radij a tora , peci, zarulje iii sl. ) iIi u nekakav zaklon koji bi remetio prirodnu ei- Postoje razne izvedbe rkulaeiju sobnog zraka preko njega. sobnlh termostata.

Najbolje je postaviti ga na unutrasnji zid, nasuprot prozoru ili vanjskim vra­tima, na visni od 140 do 170 em od poda . Postoji niz razliCitih termostata kao tzv. dvopolozajni, buduci da njime pcdesavamo sarno dnevnu sobnu temperaturu, dok se na nocnu temperaturu prebaeuje preko sklopke na gornjoj strani . Nocna je tem­peratura unaprijed podesena te jednostavnim prebaeivanjem biramo visu iIi nizu (dnevnu ili nocnu) temperaturu prostorije ili sobni termostat s ugradenim sat­nim mehanizmom na kojem se moze podesiti vrijeme kad zelite da sistem prijede na nizu nocnu odnosno da se vrati na visu dnevnu temperaturu. Kod nekih izvedbi moze se u toku dana predvidjeti i visa i n iza temperatura.

Ovakav je sistem vrlo praktican i stedljiv: pccetak nocnog rezirn a moze se podesiti u 22 sata, a ponovno povisenje temperature u S sati ujutro, pa kad se probudite prostorija je vee topla, a da po noci niste potrosili mnogo energije.

Taj nacin regulaeije znatno pridonosti ustedi, jer su noci obicno hladnije. N pk e izvedbe sobnih termostata s ugradenim satom imaju tzv. gang-rezervu.

To znaci da satni mehanizam radi i u slucaju nestanka elektricne energije . Kod

s~rn GRlJANJE 131

--

________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

nekih uredaja ta rezerva traje 24 sata, a kod nekih i vise. U tom slucaju ako nestane struje prestaje grijanje, a kad struja ponovno dode, unaprijed predvideni rezim dan-nee odvija se norrnalno dalje, jer sa tn i mehanizam nije stao.

• Mogucnosti regulacije sobnim termostatom. Tri su rnogucnosti spajanja sobnog termostata na elemente sistema centralnog grijanja.

a) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA CIRKULACIJSKU CRPKU To je jeftiniji i najcesCi nacin regulacije. Sobni termostat preko ugradenog bimetalnog elementa ukljucuje i iskljucuje

rad cirkulacijske crpke. Rucni mijesajuci ventil(kod kotlova koji ga imaju ugradenog) je dodatni kore­

ktor, pa ga zimi treba malo vise otvoriti, au prelaznom razdoblju prigusiti. Na taj se nacin smanjuje interrnitirajuci rad crpke, tj. ona se rjede ukopcava i isko­pcava.

Dakako, automatika kotla u tom slucaju brine 0 radu plamenika,jer ako crpka ne radi, nema ni odvodenja topline.

;l:0 S.T.

I i

r. "" -s ~

~1/</

=~[;;J"=

Ie ,/<,-/

::~ .:~ ' .

'..­. a)sobni lermostal djeluje nacirkulacijsku crpku

o S.T. -

.1, o·

o S.T.

r ­ ~ ~~ / ' 7,.., ,,\/ ,.

1·< ' / ==vL ,:\,,= ,"

.., ' ,0 1 =1

b)sobni termostat djeluje naplamenik c)sobni terrnostat djeluje namje§ajuCi venti

c 2

~ l ~ .

~ e_

: ~e[

Z ••

:-= - ­2

: s:

(

-=. "..,:,

I

Mogucnosti regulacije sobnim termostatom. a) sobni termostat djeluje na cirkulacijsku crpku b) sobni termostat djeluje na plamenik c) sobni termostat djeluje na mije~ajuci venti!

b) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA PLAMENIK Ovaj naein regulacije moguc je sarno kod nekih sistema. Neprikladan je za

kotlove jer temperatura vode u kotlu moze pasti ispod 60 no'c, sto izaziva neugodne popratne pojave - stvaranje kondenzata, smanjenje toplinskog ucink a, te lcsiji prijelaz topline.

.:.Ovdje treba ponoviti da ima takvih konstrukcija kotlova (obicno su lijeva­nozeljezni s posebnim dodacima od nehrdajucih dijelova) koji ne kondenziraju is­pod 60'C iIi ako kondenziraju tada to nije stetrio. Kod plinskih kotlova s atmosfer­skim lozistem je najcesce u upotrebi upravo taj sistem.

p C(a: :::> ~ C(a: w Co ::;: ~ C( Z a:l o en

V1 I..., ;>

t_._. r­ "--­ .\U.- .­-, -I

I

I SOSNA TEMPERATURA 20'C

VRIJEME

- ...

Promjena sobne temperature u odnosu na vrljeme pri regulaciji sobnim termostatom.

132 GRIJANJE

____ ____DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

c) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA MIJESAJUCI VENTIL Za ovaj nacin reguIacije potreban je mijesajuci ventil s elektromotornim po­

gonom, sto znatno poskupljuje sistem reguIacije. Sobni termostat zatvara i otvara mijesajuci ventil, te mijenja odnos mijesanja izmedu toplije vode u kotlu i vode iz sistema. Plamenik i cirkulacijska crpka rade neprekidno i nema nikakvih neugodnih pojava u kotlu. Ovaj nacin je vrIo dobar, ali osirn sobnog termostata treba ugraditi elektromotorni mijesajuci ventil sto poskupljuje sistem reguIacije.

Mozemo zakljuciti da je regulacija sobnim termostatom najjeftinija i da donosi znatne ustede energije (i do 20 posto). Nedostatak mu je da se sve svodi na pro­storiju u kojoj je postavljen, te za efikasniju ustedu i ugodnost treba uravnoteziti sistem (podesiti protok vode na grijacirn tijelima u ostalim prostorijama prigusnim radijatorskim ventilom na povratnom vodu iz radijatora). Drugi je nedostatak osciIacija temperature prostorije, te je preporucljivo izabrati sto osjetljiviji sobni termostat.

Zbog spreeavanja neugodnih popratnih pojava najbolje i najjeftinijeje primijeni­ti sistem g, tj . djelovanje na cirkuIacijsku crpku te preporucujerno uredaj sa satnim mehanizmom.

Obicni sobni termostati su, rnoze se slobodno reci , najjeftiniji sistem automat­ske reguIacije sistema centralnog grijanja,i najcesce se i upotrebljavaju kod kombi ili cirko-plinskih aparata za sistem etaznog centralnog grijanja.

• POTPUNA AUTOMATSKA REGULACIjA To je najbolji, najkomforniji i najstedljiviji nacin reguIacije u sistemu central­

nog grijanja. Za taj sistem reguIacije postoje kompletni elektronski uredaji sa sat­nim mehanizmom, zatim tu su elektromotorom pokretani mijesajuci ventili (ili slavina), te vanjski (sobni) osjetnik i osjetnik temperature polaznog voda.

Postoje dva naeina ove reguIacije, koji u pravilu uvijek djeluju na osnovi promjene temperature polaznog voda. Na taj nacin dovedena kolicina topline u svako grijace tijelo prilagodava se trenutnim transmisijskim gubicima te prosto­rije.

Time postizerno konstantnu sobnu temperaturu, bez obzira na vanjske uvjete. Takvi se sistemi sastoje od osjetnika (vanjski, sobni i tzv. tekucinski koji je

uronjen u polazn i vod) koji rade na naeelu promjene elektricnog otpora neke zice pri promjeni temperature. Ovakve promjene elektricnog otpora prenose se u cen­tralni uredaj (pr ogra m at or ) koji daje impuls elektromotornom mijesajucern ven­tilu da se on otvara iIi zatvara. Na taj nacin mijenja se odnos rnijesanja kotlovske topline s vodom iz sistema centralnog grijanja. Centralni uredaj , programator ima satni mehanizam i obicno se moze podesiti nekoliko intervala u toku dana, a na nekim izvedbama moze se programirati i cijeli tjedan unaprijed.

Primjer: Radnim danom od 6 do 14 sati u kuci nema nikoga, a subotom i nedjeIjom ste kod kuce:

• programator podesite da ujutro u 4,30 pocinje dnevni program au 5,30 sati kad odlazite od kuce ukljucuje se tzv. nocni rezirn.

Za 14.30 sati podesite opet dnevni program, tako da kad oko 15 sati stignete kuci bude u stanu dovoljno toplo.

Takav rezirn rada odrzavajte do 22 sata kad poCinje nocni rezim i traje do 4.30 sati ujutro. U subotu i nedjelju podesite dnevni rezirn otprilike od 7 do 22 sata. Takav rezirn rada traje cijelu sezonu grijanja, osim ako ne odlazite na duzi put ili vikend, kad opet mozete pocetak dnevnog rezirna podesiti na nekoliko sati prije povratka.

Na ovakav nacin moze se ustedjeti i do 30 posto energije. Mnogi pri odlasku iz kuce iskljucuju grijanje, no na taj se nacin trosi vise energije

i dobiva manje komfora negoli satno programiranim dnevnim i nocnirn rezimom rada. Kompletnom automatskom reguIacijom moze se podesiti razina tempera­ture nocnog rezima rada, a ujedno ste se osiguraJi od bilokakvih neugodnih pojava koje mogu nastupiti kad bi se sistem grijanja kornpletno iskljucio: prostor se ne rnoze znatno ohladiti, voda u instaIaciji ne moze se smrznuti a ponovna dnevna temperatura upostavlja se brzo i odrzava konstantnom bez obzira na vanjske promjene.

GRIJANJE 133

________

Najpoznatije sisteme aulomatske regulacije

proizvodi IMP-Ljubljana, a u inozemstuu su poznaii

HONEZ WLL, DANFOS, CENTRA-BURKLE,

HEIMEIER, HERZ, LANDIS & GYR, SAMSON, EUGEN

BRAUN, EINHELL, itd.

134 GRIJANJE

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Postoje dva osnovna nacina ove potpune automatske regulacije. a ) Regulacija ovisna 0 sobnoj temperaturi Osjetnik u prostoriji diktira preko centralnog uredaja (ZG) rad mijesajuceg

ventiJa (VM), te se mijenja temperatura poJaznog voda (VF) sa zadatkom da tem­peratura u prostor iji (t) bude konstantna.

Ovaj sistem regulacije ima nedostataka. U prostoriji u koju je smjesten sobni osjetnik mogu biti i sekundarni izvori topline (rasvjeta, strojevi, boravak vise osoba, zracenje sunca i sl.), pa to utjece na r ezirn rada. Takva dodatna, sekundarna toplina, izazvat ce snizenje temperature poJaznog voda, sto moze dovesti do pothladenja ostalih prostorija.

o r

,

"~ ,

! ~ ... Potpuna automatska regulaeija ovisna 0

sobnoj~~::;::;~:;~;;;;;~~;;;;.;~~~~ ..~... o ~ ; -, t:? ~ -i:!?:' 41. ..0 J. J C4 ,· '_ .''; .:9" . ' -:. U f c t·P.! temperaturi.

e­

, - ",

lV j

Potpuna automatska regulaeija ovisna 0

vanjskojL __---.J~=~~~~~==~~~~_ltemperaturi.

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

b) Regulacija ovisna 0 vanjskoj temperaturi

Ovaj sistem bolji je od prethodnog jer nema pothladivanja ostalih prostorija. Na centralnom uredaju namjesti se rezirn rada ovisno 0 vanjskoj temperaturi. To je najslozeniji posao i treba ga pazljivo obaviti dok ne pogodite upravo ovaj rezirn rada da biste pri svakoj vanjskoj temperaturi imali u prostorijama projektnu (a dekvat nu) temperaturu. Svaki proizvodac ima svoj nacin podesavanja, Bitno je dobro podesiti ovaj pravac (krivulju) bilo paralelnim pomicanjem bilo mijenjanjem nagiba.

Kako biste sve to dobro obavili, bar u nekim prostorijama morate imati sobne termometre i podesavati ih dok ne postignete jednaku temperaturu u svim pro­storijama.

Mijesajuci ventili (ili slavirie) mogu biti razlicitih izvedbi, a najcesce su to cetveroputni mijesajuci ventili.

Upotrebljavaju se i troputni ventili koji mogu biti tzv. mijesajuci il i razdjelni, Ako se koriste prolazni (dvoputni) ventiJi nuzno je izvesti i liniju (by-pass, za

100

90

80

70

60

50

40

30

20

-/

;"

I '~ It I~

0/ ~

/ J.J / /'I

/ 1ft: /"

/ or

'1 /I V <

- - - I

~~If "

-

\ +20 +15 +10 +5 0 ·5 -10 ·15 -20

Pode!;avanje rezlm« rada. L-- VANJSKA TEMPERATURA oc -----J

mijesanje u koju se stavlja odbojna zaklopka (nepovratni ventil ) da se ornoguci jednosmjerna ispravna cirkulacija. Kada se takav ventil zatvori, tada voda iz povratnog voda struji kroz liniju za mijesanje natrag u polazni vod.

Kompletan slog ovakve potpune automatske regulacije je prilicno skup, kosta aka 1000 DEM, ovisno 0 proizvodecu, veJiCjni i vrsti izvedbe. Ueevsi u obzir ustede, visoku cijenu goriva, te komfornost rada ovakvi uredaji se brzo amortiziraju te se sve cesce ugraduju.

• Tokom ogrjevne sezone nemojte se dugo zadriavati uz otvoren prozor iii urata, jer to

preoise kosta.

jiASTrri;t t::)':!;,1::() !:::::iNil::::'

Izvedbe mije!;ajucih venti/a.

±

'

t t -

, ~ .. . -

~ ~ -' ; , .. ' ..

b)lroputnl r. ~ ~"

a)cetveroputnl

~ ..' I K6TAO 9~KOTAO ~

<,. ' ,/;, =v/)." = ~Q" .> ,/

a / .. ~

.' :1~ =

... "

v,,-

GRIJANJE 135

'

________

----------- -

STEONJA ENERGUE Pri montaii termostatskog

ventila postujte pravila siruke, jer inaie od njega nema koristi.

~., ® 0'''':T'f'~, fVfOlIN~E' ;(:d 'V-:~ .~. s ~ t:{..... :::. ::: ~..:-. ::: k~i~t>.~ ~ ~ ss ~ %H\

:. . . . . :r . . I·i[i .ir·~;~:f }ll: .ff. rr. .r . ::1 :rr~ . :ii:.~i~~r . .: .~ . . 1 m. M ... .. .. .... ... . ~ :.: ~: : .;~;: ;:; : ;: :;::);r1 .:.: . .~.~ :; ::..~ .....:~.: ::. .:..: :.::.:: .::.::.: :.:: ~ :~ ..::~.t::·~·: ::.•~:.~.~:·.~:.::t.~::~·(::::~ : : . .. :; ~ . . : . .:.: .. ..j~:i;1~~fi:\i!t1 1 ~ii:ir/:- :'...';::;:;:.::;;::;:; ~~:: : :....: :: : i. :: : .:.:: .: : :~ .·. .~~.::·.:: . : :: . : .. ~

Presjek termostatskog ventlla I funkelie.

Kod porasta temperature tekuclna (3) povecsv«

obujam, te preko eJevastog nosaca (4)

prltisne vreteno ventlla (5) kojl u kuclstu ventlla (2)

prltvaranjem sJed/~ta

ventlla (6) smsniuie protok vode kroz ventll prema

rsdiistoru

136 GRIJANJE

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

REGULACIJA TERMOSTATSKIM VENTILIMA o

Da se neke prostorije ne bi pregrijavale zbog sekundarnih izvora top line (rasvjeta, strojevi, boravak vise osoba, zraeenje sunea iIi sl) u njima se postavIjaju jos i termostatski venti li. To su regulacijski elementi koji u sebi imaju speeijalnu tekucinu (na bazi alkohola) iIi neku drugu materiju, vrIo varijabilnog volumena u odnosu na promjene temperature. Promjena volumona te tekucine prenosi se na elemente yen tila te se na taj nacin regulira presjek termostatskog radijatorskog ventila. Kako bi se regu lirao ispravno treba ispunjavati slijedece uvjete:

• Glava termostatskog ventila mora biti ugradena vodoravno i da nije pod utjecajern topline koju odaje eijev.

• Kod radijatora koji su skriveni iza neke pregrade, glava termostatskog ventila mora biti izvan pregrade kako bi preko nje prirodno strujio sobni zrak.

• Glava termostatskog ventila ne smije biti u blizini nekog izvora topline iii iza zavjese.

• Akoje iznad radijatora prozorska poliea na mjestu gdjeje termostatski ventil treba postaviti resetke iIi uzu polieu da se ornoguci prirodno ve rtikalno strujanje okolnog zraka.

Termostatski ventillzmedu dvije crte je podjela 1 ·C. Pode~ivac tzmeau dva

broja je podjela od 4 'C Glava ventila

Pod~ iva~ -oznatavanje

3

Pornicna strelica za oznatavanje 1· ~

Glava ventila Ako se ne moze udovoljiti tim zahtjevima, postoji rjesenje upotreborn t or mostut­

skog ventila s daljinskim pipalom iIi upravljanjem . U tom slucaju se pipalo ill gla va ventila montiraju na prikladno mjesto kojeje udaljeno od radijatora, te zadovoljava sve zahtjeve za ispravnu regulaciju .

Puna usteda i komfor postize se ako se ovi ventili primijene u kombinaeiji s prethodnim sistemima automatske regulaeije . Ovdje je nuzrio napomenuti: kad se primjenjuje sistem automatske regulacije ejelokupnog eentralnog grijanja sa sobnirn termostatom iii sobnim osjetnikom, tada u toj prostoriji ne smije biti termostatski radijatorski ventil. U svim ostalim prostorijama termostatski se ventili mogu ugraditi.

Termostatski radijatori ventili obicno imaju regulacijsku sposobnost od 2 do 30'C, a po dimenzijama, obliku i naeinu ugradnje slicni su obicnim radijatorskim venti lima, jedino imaju drukciju glavu. Malo su skuplji od obicnih ventila.

Primjena automatske rsgulacije dan as predstavlja nuznost zbog sve vecih zahtjeva na komfomost siste ma grijanja, a pogotovo zbog stednje dragoejen e eriergije.

Preporucujerno da u dnevnom boravku, a i u drugim prostorijama, postavite sobne termometre kak « histe mogli tocno pratit.i t.emperaturu svog zivotnog pros­tora.

Da biste se u tom prarenju lakse orij entirali, daje mo temperature propisane i ---------- --- - - ---------------- ----:;:-=-:=

®

-+-----@

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

po novim standardirna (JUS U. J5.600) od kojih ne preporucujerno velika od­stupanja.

• dnevni boravak i radne sobe 18 do 20'C • spavaca soba 15 do 18'C • kuhinja i kuhinja s dnevnirn boravkom 16 do 18'C • kupaonica 22'C • zahod 20'C Ina kraju jos jedan podatak: povecanje sobne temperature za sarno I'C, iziskuje

povecani utrosak energije za 6 posto.

KAKO KUPOVATI. Kada nabavljate elemente jednog sloga potpune automat­ske regulacije, nuzrio je da su svi od istog proizvodaca. Elektrokarakteristike pojedinih elemenata su u medusobnoj ovisnosti i ne moze se kornbinirati npr. vanjski osjetnik od IMP-a s programatorom i elektromotornim ventilorn drugog proizvodaea.

ISPLATI LI SE. Kako je cijena energije vrlo visoka, preporucljivo je da se si­stemi automatske regulacije sto vise primjenjuju. Da bismo smanjili troskove za grijanje, najbolje je da se pri iskoristavanju skuplje energije primijeni potpuna

Sobni termometar nije skup, pa ga postaviteu sto vise

prostorija. ."

:litS1T1J\ f:~K{)U~\~i:

Sistemi automatske

regulacije ostvaruju

velike ustede. L- ..;;;.._....;.~....;,......__.;.-. l;;;OI

, !

Kompletan sistem automatske regulacije najviseg stupnja.

, . ".

j

\

GRIJANJE t 37

________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Cesce pravjerite temperaturu paaka ireba, smanjitegrijanje, a ne da je u sobi 25°C, jer to je

vr!a nezdrauo a i skupa.

:lA~;" 'lnrbt\ (1 K~::::~ ·t ·:i Nf;

automatska regulaeija koja ce se unatoc visokoj eijeni ipak vrlo brzo isplatiti. Kod jeftinijih izvora energije (ak o se to uopce danas moze tako reci) zaeijelo ce

i najjednostavnija regulaeija sobnim termostatom il i termostatskim ventilom biti dovoljna i ubrzo pokazati svoju opravdanost.

KAKO UGRADIVATI. Pri montazi i spajanju prid rzavajte se uputa proizvodaca, a posebnu paznju obratite na to gdje cete postaviti vanjski odnosno sobni osjetnik. Vanjski osjetnik treba smjestiti na mjesto okrenuto prerna sjeve­ru koje nije pod utjecajern suncevog zracenja.

Sobni termostat ili osjetnik montira se na unutrasnji zid na visini od 140 do 170 em od poda tame gdje nema drugih izvora topline pa je ornogucena prirodna eirkulaeija sobnog zraka.

SIGURNOSNA OPREMA Sistem eentralnog grijanja sastavljen je od niza slozenih elemenata koji svi

moraju ispravno funkeionirati da bismo se grijali. Medutirn, ako je neki dio neispravan nije u pitanju sarno grijanje, nego i eventualne stete pa i ostale opasnosti kojima su izlozeni ukucan i . Kako bi se to izbjeglo, u sistem moraju biti ugradeni i elementi koji ce iskljuciti takvu mogucnost, Stara izreka kaze da su voda i vatra dobri sluge ali zli gospodari, au svakom eentralnom grijanju oboje su u igri . Nije lose umjesto jednog imati i dvojieu dobrih sluga, ali interakeijom dvaju losih gospodara rnoze se ocekivati stosta nepredvidivo. Srecom, kad je rijec o eentralnom grijanju znanje i iskustvo steceno u toku razvoja tehnike dovoljno je da se mogu predvidjeti i opasnosti koje bi mogle proizaci iz svojstava ovih medija i li nesavrseriosti materijala kojima ih krotimo pa se mogu postaviti i odgovarajuci cuvari, kako bi nam i u tom pogledu bilo udobno.

Funkeiju cuvara u sistemu toplovodnog eentralnog grijanja obavlja ekspanzijska posuda, sigurnosni ventil i termostatski sigurnosni ventil, koji se kao i svi dobri cuvari na izvjestan nacin medusobno dopunjuju, odnosno uzajamno i stite.

Da bismo zornije predocili njihovu funkeiju, razmotrimo seenarij slucaja kad ih ne bi bilo: kao sto znamo, voda koja prenosi toplinu eirkulira u zatvorenom krugu eijevima od kotla do ogrjevnih tijela i natrag u kotao, i pritom mijenja tempera­turu. Kao i sva tijela i voda promjenom temperature mijenja volumen, pa bi zagrijavanjem, ako taj visak ne bi imalo sto preuzeti, neminovno pukla opna koja taj volumen ogranicava, tj. stijenke kotla, eijevi ili ogrjevno tijelo. Dakle, nesto u sistemu mora biti elasticno, a tu ulogu na sebe preuzima ek spanzijska posuda. U njoj se akumulira visak vode odnosno volumena kad se sistem zagrijava, i iz nje se ponovno dopunjava sistem kad se hladi. Da bi grijanje funkeioniralo kako treba, sistem mora biti stalno pun, a voda mora cirk ulirati.

Cirkulaeija moze prestati zbog kvara crpke ili zatvorenog ventila izmedu kotla i instalacije (a ventili moraju postojati zbog odvajanja sistema u slucaju popra­vaka, zamjene i sl.), U tom bi se slucaju voda u kotlu pregrijala i izazvala priti ­sak koji bi mogao prouzrociti eksploziju. Ulogu cuvara ovdje ima sigurnosni ventil, obicno na oprugu (da bi djelovao i kad zataje eventualni drugi, obicno elektricni sigurnosni uredaji kotla), koji se otvara kad pritisak prijede predvidenu (podesenu) vrijednost. On je najcesce ugraden na kotao i spada u njegovu opremu.

Medutim i mehanicki sigurnosni ventil moze zatajiti, pogotovo ako se redo­vito ne odrzava iako se ne aktivira cesto, sto se dogada zahvaljujuci pouzdanosti ostalih sigurnosnih uredaja. Osim toga, aktiviranje sigurnosnog ventila dovodi do ispustanja vode iz sistema, a to znaCi dodatne poslove - dopunjavanje, odz racivanje itd. Uloga sigurnosnog ventila nije od velikog zriacenja pri sistemu s otvorenorn ekspanzijskom posudom, jer ona se prikljucuje tako da eliminira svaki visak pritiska u sistemu. Medutirn, kako se moderna postrojenja uglavnom izvode zbog vece prakticnosti sa zatvorenom ekspanzijskom posudom, propisi kod takvih sistema osim klasicnog sigurnosnog, zahtijevaju i ugradnju termostatskog sigurnosnog ventila, koji u takvom slucaju hladi kotao vodom iz vodovodne mreze.

Jos treba spomenuti i probleme u vezi s terrnickim dilataeijama materijala, a to su promjene u duzini cijevi uslijed promjene temperature. Nairne, kod vitkih predmeta promjena volumena se uslijed promjene temperature ocituje izrazito u duzini, pa ako se 0 tome ne vodi racuna moze u ekstremnom slucaju puknuti neki dio instalaeije, au blazern iskriviti (izvinuti) eijev ili iscupati konzola iz zida. Kod

du , a u " u vi

kr i un nje

vol rae pTl ko

ko

s . l ZI

o r d

to t" I

ve

t lJ • '.,r

It

138 GRIJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

dugackih cjevovoda te se razlike kompenziraju elasticnim lukovima u obliku lire, a kod k ucnih instalacija odgovarajucirn polaganjem trase cjevovoda i takvim ucvrscenjern na konzole koje dopusta dilataciju. Upravo zbog toga ne mozerno uvijek prikljuciti neko ogrjevno tijelo direktno, najkracirn putem. Naizgled suvisna krivina ili koljeno sluzi za kompenzaciju linearnog istezanja cjevovoda ili da se unutrasnja naprezanja koja uslijed njega nastaju, ne prenesu na radijator ili njegove konzole.

Netko bi mogao pomisliti, da ako su linearna istezanja rezultat promjene volumena , da bi ih se moglo staviti u funkciju ekspanzijske posude i na taj nacin racionalizirati izvedbu sistema. To, nazalost, ne dolazi u obzir, jer koeficijenti promjene volumena su razlieiti za razl icite materijale, pa je npr. taj koeficijent kod 20'C:

• za vodu 0,18 cm3/dm3 (za 1°C) o za alkohol (metilni) 1,19 cm3/dm3 (za 1°C) o za loz-ulje 0,92 cm3/dm3 itd. (za 1°C) Dakle, kad su u pitanju cijevi zanima nas linearni koeficijent njihova istezanja,

koji je takoder poznat za razlicite materijale: • za zeljezo: A = 0,9 do 1,22 mm/m 100'C • za bakar A = 1,66 mm/m 100'C To drugim rijecima znaci da ce se zeljezna cijev ako je zagrijemo za 100'C po

svakom metru duzine prcduzi ti za oko 1 mm, a bakrena za 60% vise. Ukupno izduzenje lako je iz racunati ako se duzina cijevi pomnozi s tim koeficijentom . Za potrebe centralnog grijanja to je dovoljno, jer se razlike temperature krecu up­ravo u rasponu oko 100·C . Cijevi dakle treba ugradivati tako da nista ne ometa to istezanje. U suprotnom, nastaju takva unutrasnja naprezanja koja se manifes­tiraju razaranjem ili deformacijom.

· EKSPANZU KEPOSUDE Velieinu ekspanzijske posude treba odrediti za svaki sistem posebno, jer

volumeni vode u razlicitim sistemima variraju, ovisno 0 tipu i velicini kotla, dufini cjevovoda, broju i ve licini ogrjevnih tijela. Rezirn rada sistema takoder utjece na vel icinu ekspanzijske posude: sto je veca maksimalna temperatura i posuda mora prirniti vecu razliku volumena.

Treba znati da i koeficijen t prostornog istezanja vode ovisi 0 njezinoj tempera­turi, pa povecanje volumena nije proporcionalno s porastom temperature, nego varira po krivulji . Kod nizih temperatura on je mali a kod visih veci, a poznato je da se volumen vode ispod O'C (smrzavanjern) ponovno povecava, sto izaziva rasprsnuce zatvorenih posuda s vodom, a ponekad i dijelova ccntralnog grijanja. No, to je vee drugi problem . Za potrebe dimenzioniranja ekspanzijske posude dovoJjno je sluziti se d ijagramom. Tamo mozcmo ocitati, da je koeficijent prostor­nog rastezanja vode kod srednje temperature 80'C (sto odgovara uobicajenorn sistemu 90nO'C) K=0,029 , a to znaci da se obujam vode kod tog sistema za­grijavanjern povecava za 2,9 posto.

Pouremeno aktivirajte sigurnosni ventil da ne bi zatajio basonda kada je

najpotrebniji.

0.06

0.05 IK =0,0509 (11 OOC) V- -f..=.::t-:- ~ -+ - t- - - -- - -- --,---

VK =0.0428 (100°C) ~---r-r--t-r-- f-- - -7 I-- K =0.0354 (90 0C)-f- -

V f-

e-- -"- -<- "'--1-- --/K == 0.029 (BOOC)

'0 •• __ '-- "--~- - --..- -- - - 7

V V

V V

-~ o 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120

0.02

0.03

0.01

0.04

• Ako kuca nema vanjsku [asadu, svakako je postauite

prije ogrjevne sezone. Koeficijent

prostornog istezanja vode

ovisno 0 srednjoj

temperaturi vode.

GRIJANJE. 139

________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

VELICINAEKSPANZIJSKE POSUDE. Da bismo odredili taj vrlo vazan dio sistema centralnog grijanja, treba definirati slijedece podatke: kolieinu vode u s sistemu, statieki pritisak vode u instalaciji, maksimalni pritisak u sistemu ­ gpritisak ispustanja na sigurnosnom uredaju i najvisu srednju temperaturu medija.

Sadrzaj vode u sistemu treba tocno odrediti, jer to je osnova za dimenzioniranje posude. Postoje empirijski izrazi za brzo odredivanje ovog podatka koji se mogu primijeniti za manje sisteme grijanja dok za vece treba napraviti detaljan pro­raeun.

Cjelokupan sadrzaj ogrjevnog medija - vode u sistemu centralnog grijanja je zbroj sadrzaja vode u cjevovodu, ogrjevnim tijelima, kotlu i bojleru za potrosnu toplu vodu (ako je ugraden u sistern). Sadrzaj vode u cijevima moze se izracunati na osnovi podataka iz tablice.

Sadrzaj vode u kotlu u prosjeku je 2 do 5 VkW ucinka kotla, sto ovisi 0

proizvodacu uz napomenu da je sadrzaj vode u kotlu i do 30 posta veci ako je u sistemu kotao s bojlerom.

Sadrzaj vode u ogrjevnim tijelima izracunava se na osnovi podataka proizvodaca radijatora.

SrednJe teske navojne ciJevi JUS C.B5.225 (DIN 2440)

Dimenzije u colima" 3/8" 1/2" 3/4" 1" 11/4" 11/2" 2"

Nazivni promjer u mm 10 15 20 25 32 40 50

Vanjski promjer u mm 17,2 21,3 26,9 33,7 42,4 48,3 60,3

Sadrzaj vade 11m 0,123 0,201 0,366 0,581 1,01 1,37 2,16

Bakrene cijevi

Vanjski pramjer x debljina stijenke dxsmm 8,Ox1,0 10x1,O 12x1 ,O 15x1,O 18x1 ,O 22x1 ,O 28 ,Ox1,5

Sadrza] vade 11m 0,028 0,050 0,079 0,133 0,201 0,314 0,491

Sadrlaj vode u celicnlm I bakrenlm cljevlma.

Tablica raznih vrljednosti za prora~unavanje sadrzaja vode PO ogrjevnim tijelima koja su naj~esce u upotrebi L1jevanoalumlnijski radijator L1POVICA

Tip L1POVICA SE 690 SE500 S SE 350S SE 285

Sadrzaj vade I/ei. 0,53 0,40 0,34 0,48

L1jevanoaluminijski radijator AKLIMAT

Tip AKLIMAT K 200 K 350 K 500 K 650 K 900

Sadrzaj vade 1leI. 0,17 0,23 0,30 0,36 0,47 . . ..

Plocast/cellcnl limeni rad/Jatorl sadrle u prosjeku od 1 do 5 Ilnr vode, ovtsno 0 tipu j modelu.

L1jevano~eljeznl radijatori PLAMEN

Tip PLAMEN 200 500 600 800

Sadrza] vade 1/el. 0,64 0,79 0,87 1,06

Tip SPECIJAL 2001250 350/160 500/110 5001160 6001110 600/160 8001110 8001160

Sadrza] 'lode 1/61. 0,72 0,78 0,72 0,94 0,80 1,05 0,96 1,27

L1jevano~eljeznl radljatorl ILlJA~

Tip JADRAN 800/4 600/4 500/4 3200/6

Sadrza] vade 1leI. 1,2 0,99 0,88 0,81

Lijevano~eljeznl ZRENJANIN

Tip TERMIK 2 200/250 3501160 350/220 500/160 600/110 600/160 800/160

Sadrza] vade 1/(';1. 0,88 0,82 1,01 1,20 0,928 1,36 1,550

140 GRIJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Postoje i empirijski podaci za odredivanje te velicine koji se baziraju na procjeni sadrzaja vode u cijelom sistemu, ovisno 0 toplinskoj snazi sistema centralnog grijanja:

• kod sistema s radijatorima Vsist = 0,014 1Jkca1lh odnosno 12,04 lIkW • kod sistema s kaloriferima Vsist = 0,009 1Jkca1lh odnosno 7,74 1lkW • kod sistema s konvektorima Vsist =0,006 1Jkcal/h odnosno 5,16 1JkW Primjer: obiteljska kuca s ugradenim lijevanozeljeznim radijatorima PLAMEN POZEGA tip 600/100 e1. 110 i 500/1000 e1. 45. Duzina cijevi promjera

1" ukupno 17 m, 3/4" ukupno 21 m, 1/2" ukupno 53 m. Ugraden je kotao TAM­STADLER ULs 25 (sadrzaj vode po podacima proizvodaca - 96 litara). Ukupni toplinski ucinak sistema je 23,45 kW.

Tocan proracun Vsist =V ogrjevnog tijela + V cijevi + V kotla Vogrjevnog tijela = 110 elanaka x 0,87 1/e1. + 45 elanaka x 0,79 1/e1. = 131,25

litara Vcijevi = 17 x 0,581 + 21 x 0,366 + 53 x 0,201 =28,221 Vsist = 131,25 + 28,22 + 96 =255,47 litara PRIBLIZAN PRORACUN Sistem ima ukupan topIinski kapacitet 23,45 kW pa je Vsist = 12,04 lIkW x 23 ,45 kW =281,40 litara. Dakle, tocan sadrzaj vode u sistemu je 255,47 litara dok brzim proracunorn

dobivamo podatak 0 281,40 litara. Vidljivo je da je razlika prihvatljiva za manje sisteme, dok se kod vecih pre­

porucuje, u svakom slucaju napraviti tocan proracun.

STATICKI PRITISAK VODE U INSTALACIJI. Staticki pritisak vode dobije se kao visinska razlika izmedu najnize i najvise toeke instalacije. Predtlak u ekspanzijskoj membranskoj posudi mora biti jednak ili veci od tako dobivenog po­datka. Pretpostavimo da je visinska razlika 8,5 m pa neka minimalni staticki pritisak bude 1 bar.

Maksimalni pritisak u sistemu - pritisak ispustanja na sigurnosnom ventilu. Uobicajeno je da sigurnosni ventil bude podesen na pritisak ispustanja od 2,5 bara. Akoje visinska razlika instalacije primjerice 8,5 m, tada ce minimalni radni tlak sistema biti oko 1 bar (10 ,2 mVS =1 bar). Kako temperatura u sistemu bude rasla tako ce se i podizati pritisak, a ako on prijede 2,5 bara tada ce popustiti sigurnosni yen til.

NAJVISA SREDNJA TEMPERATURA MEDIJA Kako je uobicajeni maksimalni rezirn rada sistema centralnog grijanja 90'C u

polaznom vodu i 70 'C, u povratnom vodu, to ce najvisa srednja temperatura ogrjevnog medija iznositi 80 ·C .

Kad smo odredili sve ove parametre, pristupa se daljnjem proracunu. Buduci da za nas primjer znamo sadrzaj vode u sistemu i koeficijen t prostornog istezanja za tm =80 'C, mozemo izraeunati koliko ce iznositi cjelokupno povecanje - istezanje vode u sistemu:

V =Vsist x K Vsist = ukupna kolicina vode u sisternu, za nas primjer to je tocnim proracunorn

255,47 litara K =koeficijent prostornog istezanja kod tm =80 'C Iznosi iz dijagrama "0,029 V =255,47 x 0,029 =7,411itara Ovaj podatak govori da ce se ogrjevni medij -voda pod vee spomenutim uvjetima

- istegnuti za novih 7,41 Iitara . To znaci da mu u zatvorenom sistemu instalacije centralnog grijanja na nekom mjestu treba ornoguciti prostor tolikog ili veceg sadrzaja da bi se mogao prosiriti u toku rada bez nekih stetnih posljedica. Kako je to proces u kojem naizmjenicno dolazi do skupljanja i istezanja, to je konstrui­rana membranska ekspanzijska posuda s elasticnorn membranom.

S jedne strane je stlacen neki inertni plin dok je s druge strane voda iz sistema centralnog grijanja. Na posudi obicno osim njenog sadrzaja pise i pritisak pod kojirn je stlacen plin. Ako je isti pritisak u sistemu centralnog grijanja, tada membrana u neutralnom polozaju zapravo nije opterecena.

Nakon sto smo proracunorn dobili volumen istezanja pristupamo izboru ekspanzijske posude prema - naprijed pozna tim podacima. Tako znamo da je

Ekspanzijska posuda ne mora biti veta nego sto je potrebno.

Time necete postici neku sigurnost.

:ij.¥t:!~·rrrjfi ()~:~[:C:j:t~·:i\J :lm

Poklopac na sigurnosnom ueniilu lagano zakrenite i

ispustiie malovode.

-GRIJANJE 141

--

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Pri kupnji membranske zatuorene ekspanzijske posude

obicno se isporuiu]e i pripadajuCi sigurnosni uentil.

NO 25(1")

•

i d100 100

BO BO

60 60

4040 a 20 20 Ovako "dlse" ekspanzijska

posuda kod promjene temperature vode u sistemu grijanja

statieki pritisak za nas slucaj 1 bar (10 mVS)i potreban korisni volumen ekspanzijske posude mora biti najmanje 7,4 litre.

Ako uzmemo podatke jednog domaceg proizvodaca zatvorenih ekspanzijskih posuda ("Gorenje-Varstroj") tada u nasern primjeru vidimo da nam odgovara posuda VARFLEX M 25 koja kod statiekog pritiska od 10 do 15 mVS ima korisni obujam od 9 litara.

Bitnoje izabrati uvijek posudu koja ima veci korisni obujam nego sto je istezanje vode u sistemu. U slucaju narudzbe tehn ieke bi podatke trebalo sisternatizirati po uputama proizvodaca npr. za VARFLEX M 25/1, 3 na slijedeci nacin:

• VARFLEX M - tip i model posude • 25 - ukupan volumen posude • 1 - statieki pritisak - odnosno tlak plina u posudi od 1 bar • 3 - maksimalni radni tlak do 3 bara

NACIN UGRADNJE MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE. Pod membranskom ekspanzijskom posudom podrazumijevamo zatvoreni sistem insta­lacije. U tom se slucaju posuda moze smjestiti u prostoriji kotlovnice, neposredno pokraj kotla, a prema prikazanoj sherni spajanja.

Mjesto ugradnje sigurnosnog venti la moze biti ili na za to predvidenorn prikljucku na kotlu i li pak na prikljucku ekspanzijske posude i povratnog voda instalacije centralnog grijanja.

Vrlo je vazrio ugraditi odgovarajucu dimenziju sigurnosnog ventila. Kod malih sistema, kao sto su oni za obiteljske objekte, obicno se primjenjuju ventili promjera 1/2" odnosno 3/4" (uz posudu ukupnog sadrzaja do 80 litara). Za vece sisteme treba provesti kompletan proracun i dimenzioniranje sigurnosnog voda i ventila.

KONTROLA PRITISKA. Ekspanzijska posuda je tvornicki napunjena plinorn pod pritiskom. Obicno je taj pritisak naznacen (zaokruzen) na etiketi .

Ako pritisak plina nije jednak statickoj visini instalacije treba postupiti na slijedeci nacin:

• prije prikljucivanja i montaze posude, treba manometrom za kontroliranje pritiska u autogumama provjeriti pritisak plina;

• u slucaju da je taj pritisak veci nego sto je staticka visina instalacije tada pritiskivanjem srednjeg dijela venti la treba ispustiti jedan dio plina u atmosferu (ventil na plinskoj strani ekspanzijske posude isti je kao kod autoguma, odnosno bicikla);

• ako je pritisak prenizak moze se u posudu utisnuti zrak bilo kompresorom il i pumpom za gume.

Na ovaj nacin izjednacen je pritisak na membranu ekspanzijske posude s obje strane, paje u neutralnom polozaju veci dio svog radnog vijeka sto garantira njenu dugu trajnost.

TRAJNOST MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE

S obzirom da je sve podlozno starenju, taka i elasticna membrana s vremenom poena propustati vodu iz sistema.

Primijetirno li da nam je u stanju mirovanja pritisak vade u sisternu niz i negoli obicno, te ako u toku rada taj pritisak izrazito varira, to je siguran zriak da je posuda neispravna.

142 GRIjANjE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Konacnu provjeru njene ispravnosti mozete obaviti tako da lagano pritisnete ventil na plinskom dijelu posude.

Ako iz ventila pocne kapati voda to je siguran znak da je membrana procurila i da posudu treba zamijeniti.

Vrlo je cest slucaj da vlasnik taj kvar ni ne prirnijeti jer nema nekih izrazito vidljivih smetnji .

Kod nekih proizvodaca ("Gorenje-Varstroj") mozete zamijsniti probuseni umetak pa se treba obratiti servisu .

UPOZORENJEI Ima kotlova i plinskih aparata koji u sklopu svoje kon strukcije imaju vee

ugradenu ekspanzijsku posudu i pripadajuci sigurnosni ventil. To su, na primjer, svi plinski aparati za centralno grijanje bilo kombi ili cirko-izvedbe.

Nscin ugradnje membranske ekspanzijske posude.

membranska ekspanziisxa posuca

'0 o >

,'I:

1;1 I',. '

il l 'I ;ill ' I

kotao

• Popravite ostecenu ibuku.

GRlJANJE 143

________

Natini ugradnje otvorene ekspanzijske posude.

• Najbolje je ioplinsku izolaciiu postauiti s vanjske

strane zida.

144 GRIJANJE

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

OTVORENI SISTEM GRIJANJA - OTVORENA EKSPANZIJSKA PO­SUDA Ovaj najjednostavniji sistem takoder eesto susrecemo kod manjih objekata, odnosno objekata individualne izgradnje. Osnovna je razlika sto se ekspanzijska posuda smjesta na najvisern mjestu instalacije - obicno u potkrovlju objekta. Zato, ako treba izvesti etazno grijanje sarno u jednom stanu taj sistern ne dolazi u obzir.

Po propisima i standardima svake zemJje, ovi se uredaji striktno definiraju pa tako postoje standardi koji propisuju naein spajanja kotla s ekspanzijskorn po­sudom, dimenziju sigurnosnog prikljucka i ostalih vodova, velicinu posude, nacin spajanja i slicno.

Izdvojit cerno sarno one najnuznije podatke koji su vazni za sistem centralnog grijanja prosjecnog obiteljskog objekta.

VELICINA POSUDE. Otvorena ekspanzijska posuda mora irnati toliku zapreminu da je njen obujam veci negoli povecanje volumena vode u sistemu.

r

I sigurnosni vod

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Dakle, proracun za sadrzaj vode u sistemu i istezanje vode aktualan je i kod otvorene ekspanzijske posude. Zato smo ga i naveli vrlo opsirno i ilustrirali primjerom.

Treba nam posuda zapremine oko 10 litara (povecanje obujma vode je za 7,41 litra), Vidljivo je da za zatvoreni sistem grijanja membranska ekspanzijska po­suda ima 2 do 3 puta veci ukupni obujam od otvorene posude. To je zato sto je kod zatvorene membranske posude jedan dio njenog volumena ispunjen inertnim plinom.

Posuda se mora smjestiti na mj esto vise od najgornje tocke instalacije central­nog grijanja. Obicno je to na tavanu kuce.

Prikljucni tzv. sigurnosni vod moze se spojiti od posude direktno na za to predviden prikljucak na kotlu, a za to se moze koristiti i dio razvodne mreze in­stalacije grijanja. U tom slucaju na tom prikljucnorn sigurnosnom vodu ne smije

._~

~--r~~~~------- ­ '......-'-....;.:­,'~' 1P,LJUQ....',_- _

= kotao ,

, ,

toplinska izolacija

_

Za potpunu za~t1tu od smrzsvsnjs otvorenu posudu treba spojit! ovako!

Legenda: D.E.P. ­otvorena ekspanzijska posuda; S - sigurnosnl vod; SPol - sigurnosnl polazni vod; SPov­sigurnosni povratni vod; Pr - preljev; D ­oazrsctven]«; P - prigu~ni

ventil.

• Toplinskefasade mogu se postaviti i na gotovu staru klasicnu[asadu od ibuke.

*" 1.: Z~~~w. l'l- i:1:!>i:f,{$>. ,·~ nHF :{ J x ::::;; .~ ::: ::: *~ Yo .~ ?:{ ;.; t;-;:: :b "H ::;:x

.t:~I~'kJ ~ i ~ t::~ ~«lt\l~f ~~~*':~~~

-GRIJANJE. 145

1

________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Kontrolirajte tlak vode u sistemu centralnog grijanja jer

to je vrlo vaian podatak.

biti kakav zaporni element nikakvo bitno suzenje presjeka i vod mora biti uvijek u usponu prema ekspanzijskoj posudi. OstaIi prikljucci su preljevni vod i vod za odzracivanje koje treba izvesti kako je to prikazano na shemi spajanja. Na taj nacin izmedu vode u posudi i atmosfere nema direktnog kontakta pa voda nece upijati kisik sto bi moglo eventualno povecati koroziju.

Zbog toga upozoravamo da spojeve oko otvorene ekspanzijske posude (posebno preljev i cdzracivanje) treba izvesti tocno kako je to prikazano na shemama.

Ovaj nacin spajanja vrijedi, ako ste zaista sigurni da se voda u posudi nece u toku zime zamrznuti. Pretpostavljamo da je jasno da se preljevni vod ne smije npr. spojiti na terasu iIi slicno (postoji rnogucnost zamrzavanja) vee ga treba pustiti natrag do kotlovnice zbog kontrole napunjenosti sistema.

Sistem se dopunjuje prije sezone grijanja (u iznimnom slucaju dok je sistem u punom radu) i zacijelo ce u pocetku grijanja poteci malo vode kroz preljev. Kad se taj visak vode nakon prvog istezanja prelije, sistem ce normalno raditi bez naknadnih problema.

Ukoliko primijetite da gornji radijatori dobro ne griju, znaci da u sistemu nema dovoljno vode. Ako je ta pojava cesta, onda svakako treba pronaci gresku u insta­laciji odnosno mjesto propustanja . U svakom slucaju vazno je da se posuda dobro toplinski izolira jer iako je u potkrovlju, u toku zime i tu rnoze pasti temperatura ispod O'C. Ako se zelite osigurati protiv zamrzavanja vode u otvorenoj ekspanzijskoj posudi (u slucaju da u potkrovlju toplinski izolirana posuda nije dovoljno zasticena od smrzavanja) tada se rnoze spojiti i drukCije . I u tom slucaju posudu treba toplinski izolirati jer ce inace ona zagrijavati prostor u kojem se nalazi i nepot­rebno tro siti toplinu. Intenzitet cirkulacije tople vode kroz posudu moze se reg­ulirati preko kratke veze i prigusnog' elementa - oznaceriog na crtezu slovorn P .

Za objekte toplinskih snaga do 50 kW u sistemu centralnog grijanja, prikljucni vodovi do otvorene ekspanzijske posude (sigurnosn i vod, sigurnosni polaz ni i povratni vod) ne smiju biti manje dimenzije od promjera 1" =(NO 25). Za otvorene se posude ne smiju upotrebljavati neke otpadne posude iIi slicno, vee mogu posluziti unutrasnji spremnici, malih elektricnih bojlera, U svakom slucaju to mora biti neka od posuda bez otvorenog kontakta s atmosferom, u potpunosti spojena prema uputama i shemama.

EKSPANZIJA VODE U SISTEMIMA SOLARNOG GRIJANJA. Mnogi su poceli izradivati sistem za pripremu potrosne tople vode pomocu suneeve ener­gije a zapinju kod pitanja ekspanzije vode. Ako je rijee 0 otvorenom sistemu nema problema, jer tada kroz otvorenu posudu kojom dopunjavamo sistem ornogucujerno i istezanje.

Rod zatvorenih sistema problem je mali sadrzaj vode u sistemu. Ovisno 0 broju prijemnika suncsve energije, prikljucnim vodovima te izrnjenjivacu topline, sadrzaj vode u takvom sistemu je obicno 10 do 15, najvise 25 litara. To se odnosi na obiteljske sisteme koristenja sunceve energije s nekoliko kolektora i spremnikom potrosne tople vode za dvije do tri obitelji.

Ukupno istezanje vode obicno je oko jedne litre. To znaci da bi nam trebala za te svrhe ekspanzijska posuda korisnog obujma 1 do 2 litre, odnosno ukupne zapremine 4 do 8 litara.

Ugradnja posude vece zapremine od potrebne zacijelo nece stetiti funkcional­nosti sistema, no takvo rjeserije, nije tehnicki ekon omicno, a namjeravate li sis­tern koristenja sunceve energije napuniti antifrizom (za sigurnost od smrzavanja) tada je pozeljno da je i posuda adekvatnog sadrzaja jer i antifriz je skup solarni medij.

• TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL Za razliku od standardnog mehanickog sigurnosnog ventila, termostatski ventil

predstavlja terrnicko osiguranje kotla, tj. on reagira na povecanje temperature, a ne pritiska. Princip da je sigurno sarno ono sto je dvostruko sigurno, zadovoljava kod otvorenog sistema par: ekspanzijska (otvoreria) posuda i sigurnosni ventil (mehanicki), Rod zatvorenih sistema, kod kojih je i ekspanzijska posuda zatvorena, njezinu ulogu u tom paru preuzima termostatski ventil. U najnovije vrijeme stupio je na snagu i propis koji zahtijeva obaveznu ugradnju ovog ventila na zatvorene sisteme. Rao sto smo vee spomenuli, njegova uloga je da u slucaju nepredvideno

-

146 GRIJANJE ,­•

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

visoke temperature u sistemu (uslijed neke greske) posredstvom hladne vode iz vodovodne mreze hladi kotao, odnosno osigurava odvodenje viska topline.

Ventil se sastoji od tijela koje se montira na cijev i temperaturnog ticala koje se ugraduje u gornju zonu kotla. Medusobno su ta dva elementa povezana arrni­ranom fleksibilnom cjevCicom. Ticalo, cjevcica i radni dio ventila ispunjeni su tekucinorn visokog koeficijenta toplinske promjene volumena. Kad na mjestu gdje je ugradeno ticalo poraste temperatura iznad odredene vrijednosti, uslijed ras­tezanja tekucine ventil se otvara.

IIII

I I

Tehnitki podacl termostatskog sigurnosnog venti/a:

TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL Namjena

Termostatski ventil }e element sigurnosne opreme kotlova na tvrsta goriva, ; I !

,t =!'proizveden po zahtjevu JUS M.E.6.202. I I

' I 'Tehnitki podaci: Lr-----.~.". ,.;J ) .Art. bro} 301 .. ' ...~

I L-_r--'~Temperatura otvaran}a 95'C Temperatura maksimalnog otvaranja 99'C

Najvi~i radni tlak 10 bara Najvi~1 protok 3500 t/h pri jednom baru

Trsjnost 10 godina Proizvodat: KOVINA Smartno pri Litiji

~;TT~f1}~~ U\ t~~~t~f.1t~ ~ f:<:.*' ~ ~"·:t,.· ,, 'i\ :,:, .~ ,:: K, ~ 'd.'<\~ *,\<~h ., L

Kod kot/ova na kruio gorivo obavezna je term icka zastita.

~ ,::::~ i*~?-~~(.~ f~ ;pt.lf.~~ * .!?:~.~~x:: $' ~~~:: 0:-:;:-. *~ ~ .k~~ ::; .*~:::::.? ~~ , ~~~ ~:::

$(.x$; io;?-:=...~ ::: ~ $ .:$ 'to ~",~:; ,~ ~~.•~;::. ;0:..--: . :::-;;: ,;::.~..

topla topla _ potrosna veda ,.-- potrosna voda

I TERMOSTATSKI r TERMOSTATSKIVENTIL VENTIL

hladna voda hladna voda _ _ -=-------+- _E mreze iz rnreze

, gene'alor Igenerator : ;apl'~e IloPline i •• i: KO: ,D ) (kotao)

octok u kanalizaciju _ _ _ _ --'p- voda ]

Ako kotao ima ugraden bojler za toplu vodu , onda se taj ventil ugraduje na izlazu potrosne vode iz bojlera stirn da se izlazna strana ventila spaja na kanalizaciju.

Temperatura u kotlu porast ce iznad normale sarno ako zataji automatika za lozenje, koja normal no gasi plamenik iIi smanjuje gorenje ako je radna tempera­tura u sistemu dostignuta. U takvom slucaju izljevorn vode u kanalizaciju preko termostatskog ventila bojler se puni hladnom vodom iz mreze koja apsorbira visak topline i u tom slucaju takoder odlazi u kanalizaciju, sto je manja steta nego hava­rija kotla iIi eksplozija ekspanzijske posude.

Ako kotao nema ugraden bojler, tada osim ventila s ticalom treba kupiti i poseban spiralni izrnjenjivac topline koji se ugraduje u gornju zonu kotla i funkcionira na isti nacin. Novije k onstrukcije kotlova imaju taj sigurnosni ele­ment ugraden tvornicki, a kad je vee tu i on se obicno koristi kao protocni grijac potrosne vode. U tom slucaju se sarno izlaz izvede u dva ogranka: jedan na ter­mostatski ventil, a drugi na instalaciju tople vode za dornacinstvo.

Ugradnjom termostatskog sigurnosnog ventila uveliko se poboljsava sigurnost pogona kotlova na kruta goriva starije izvedbe bez automatske regulacije izga­ranja.

Ugradnja

Senzor termostatskog ventila (1) montirati na najvi~u tocku dostupnu kotlovsko} vodi. Pri pu~tanju u pogon sistema centralnog grljanja obavezno provjerite funkcioniranje termostatskog ventila pritiskom na crveno dugme (2).

GRIJANJE 147

________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Ako sigurnosni ventil malo propusta, ni u kojem slucaju se ispred njega ne smije ugradivati dodatni ventil, jer bi na taj nacin njegova sigurnosna uloga bila iskljuceria. Boljeje porniriti se s malim gubitkom vode i topline dok ga ne zamijeni­mo il i popravimo.

Spiralni izmjenjivac L.- --l top lin e.

I novi kotao HERZ ima isti sistem osiguranja.

Izmjenjivac topline obicno se ugraduje u gornju zonu

kotla.

ODZRACIVANJE Cesto se dogodi da radijator dovoljno ne grije. Dodirnete li ga rukom osjetit cete

da je na jednom dijelu potpuno hladan. Cuje Ii se k tome i zvuk - poput zuborenja malog rijecnog slapa - tada je to siguran znak da je u instalaciji zrak.

Buduci da se sistem puni sarno jednom, u toku rada voda istalozi svoje otopine (karnenac) i ostale neeistoce. Kako voda ima odredenu sposobnost upijanja zraka to ee se zacijelo kod punjenja instalacije i u toku rada u sistemu uvijek nalaziti malo zraka, kojije u obliku mjehurica i uvijek ispliva na najvisa mjesta. Na takvim se mjestima postavljaju razni dodaci iIi elementi instalacije za odzracivanje sis­tema. Iz sherrie spajanja sistema centralnog grijanja za manji obiteljski objekt, vidljivo je kako treba voditi instalaciju da bi se mogla ispravno odzraciti i tako osigurati funkcionalno grijanje preko svih ogrjevnih tijela. Sistem centralnog grijanja redovito se puni preko povratnog voda, odnosno preko slavine za punjenje i praznjenje koja se rnontira na poledini kotla ili na najnizern prikljucku ogrjev­nog tijela.

Pri punjenju instalacije mora i prikljucna fleksibilna cijev za punjenje sistema biti puna vode, jer ee se inace vee na pocetku zrak utiskivati u sistem. To vrijedi posebno za naknadna dopunjavanja sistema. Nairne, vrlo cesto sarno se natakne cijev na slavinu, otvori dovod hladne vode i prati pritisak u instalaciji na manorne­

\

148 GRIJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

SHEMA SPAJANJA

25 - 600/100 17 - 500/100 6 - 600/100 20- 600/100 RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2" RV 1(2"- PV 1(2"

D -6­~Bf-O- ++ 780 f-O. + 28603500 2130 f+

E ~ 23 21 2224 ~6 1.0 ,•.6-. -r6­

I

II C I :

5710 - 3/4" I 10-600/100 0112" III RV 1(2"- PV 1(2" I,I I~ ~ l' I II II'

8 -600/100 I ~ 19 - 600/100 I 18 - 500/100 S 10 2RV 1(2" - PV 1(2" RV 1(2" - PV 1(2" I I~ 0.I RV 1(2" - PV 1(2" I 8 ~

~ --6­2780 + f-+ 1040~ S1590 I - 1 ~ 12502250H-& 8' II I lI"l SI S 0I C'l15 1213'&I I I

11 f-6· -I ~ SI> ~ L6­,b 14 re­01(2" I-e-

I I :.J 4110 1(2"t-------_ -t-z 1·'- - .... ------- ­15870-3/4" -- ~",:.---- '1:_=::: j-j 1820 -1(2"

1 01(2" 10960 -1" ("'" 7960-3/4" 15930 I" I

I I 19300 - I" I . Cirkulacijska crpka T : I ' : VA 25/43 - IMP Ljubljana ~

I 22-600/100 I 17-500/100 Trn & &: ~. ~ ~ : RV 1(2"-PV 1(2" I RV 1(2"-PV 1(2" I ML----'t1--- __ y ~

-to. 3150 l.f-o- 2100 APK ,.._4 I (2): Membranska ekspanziona posuda 80 - 34 I

I I ~ - -l.- - - - - _ ... ~ GORENJE VARSTROJ TIP lb 0 I ~ 1-6- 02 ,. j-1 23450 - I" VARFLEX M 25/1.5

Attnosferski plinski kotao ucinka 34 kW Slavina za punjenje i praznjenie sistema

Mjedena slavina za punjenje I pralnjenje,

dimenzije promjera 318': 11 2" te 314", montire se

obtcno na najnila mjestau instalaciji. l-..._~ --'

Shema spajanja

GRIJANJE. 149

________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

tru. Kako je ta cijev puna zraka na taj smo nacin u sistem utisnuli osim vode i say zrak iz cijevi. Sistem treba polako puniti. Iz sheme spajanja vidljivo je da ce je se punjenjem polako dizati razina vode, a zrak ce izlaziti iz sistema kroz odzracne i i ventile, koji su smjesteni na najvise tocke sistema, odnosno vertikalnih razvoda (na shemi spajanja ta su mjesta oznacena krugorn). Kod punjenja instalacije treba sve odzracne ventile otvoriti i drzati otvorene dok ne prestane sistanje zraka. Tek kad potece jednolican mlaz vode na sve odzracne ventile, sistem je pun. Da bi se a i sistem mogao dobro odzraciti razvodna se mreza mora voditi tako da ima uspon n i prema onim ventilima na cijern se vrhu nalaze elernenti za odzracivanje. Taj uspon ne mora biti velik, obicno je 2 do 3 promila, odnosno 2 do 3 mm na 1 metar duzine ,~ .

horizontalnog razvoda. Pri prikljucivanju radijatora na vertikalu treba paziti na ispravne nagibe prikljucaka. Tako, primjerice, na nasoj shemi spajanja na verti ­kali B, radijator u prizemlju irna prikljucak povratnog voda u usponu od verti ­kale do ogrjevnog tijela. Prikljucak polaznog voda ima nagib u suprotnom smjeru tako daje u usponu od radijatora do vertikale. To znaci da ce se zrak polako dizati kroz povrat do vrha radijatora pa kroz polazni vod do vrha vertikale. Na najvisem ogrjevnom tijelu na vertikali B, oba su prikljucka u usponu prema radijatoru. Na nasuprotnoj strani od prikljucaka nalazi se odzracni ventil, tako da ce zrak prirodno "isplivati" do najvise tocke instalacije. Odzracni ventili mogu biti raznih izvedaba. U nasern slucaju mogu se primijeniti dvije vrste odzracnih ventila - mehanicki i automatski.

Kod mehanickog odzracnog ventila odzraeuje se tako da se odvrne unutrasnji pornicni dio ventila te oslobodi prolaz zraka na bocni provrt. Tih ventila ima vise izvedaba, pa se kod nekih za ispustanje zraka mora koristiti izvijac, a kod drugih imbus kljucic ili neki specijalni kvadratni kljucic. Kad prestane sistati zrak i pocne spricati voda iz sistema, mehanicki odzracni ventil treba vratiti rucno (zavrtanjern sredisnjeg dijela) u prvobitan polozaj.

II-'

j ::I:

1 1 ., I'

Automatski odzrscn! vent/l za montezu na radljator umjesto cepa. Prl kupnji odredite, kao i kod cepova, treba Ii vam lijevl iii desnl navoj.

Radijatorski odzrecn! venti! proizvodaca "Sagat" iz Zadra dimenzije promjera 112'~ 113" i 318".

r-- ­

I:I: I

h~ Radijatorskl odzrecnt venti! tvornlce "lstrs" Iz Kule proizvodl se u dvije veticin« - prlkljucaka promjera 114" i 318".

• 50 GRIJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Jasnoje da pri kupnji odzracnih ventila treba paziti na njihovu dimenziju, a to je ohicno 1/8" ili 1/4" il i rnaksimalno 3/8" pa shodno tome uzeti i redukciju (lijevu iIi desnu) odnosno 5/4"- na dimenziju odzraenog ventila, kad se montira na bocni prikljucak ogrjevnog tijela.

Postoji na nasern tdistu i automatski odzracni ventil cepa. Kod kupnje pazite, kao i kod cepova, treba Ii yam lijevi i li desni navoj koji se montira horizontalno direktno na otvor radijatora. Dimenzije su mu !6 5/4" (rnoze imati i lijevi i desni navoj), a zajedno s pripadajucom brtvom odmah ga treba pritegnuti na ogrjevno tijelo. Dakako, takav odzracni ventil nekoliko je puta skuplji od mehanickog, ali radi potpuno automatski. Plastican plovak ugraden u taj ventil kod snizavanja razine vode (kad se u gornjoj zoni radijatora sakupi zrak) otvara preko poluga otvor za ispustanje zraka.

Radijalorsk i ventil na polaznom vodu II Automalski odzracni venlil

II, \T T il II I I

,... ~ - " .

I

I I

, : i

I ;

i

I I I

i

I

I

I ! I

I I

, ii I I I

I ,

i

I .A. N , i I

-.( ..- j i_. .._­ .. <, - -­-,.,

i ~ ~ - - ~ -­I < ,

Polazni vod- I l-Povratni vod Radijalorska prigusnica

Kod spoja dvaju radijatora odzrecivsn]« se mote rijeMti ovako.

Automatski odzrecnl tonck: proizvodaea "Braukmann".

Tvornica armatura lz Kule "lsirs" proizvodi i automatskl odzrecnt loneic, prikljueak promjera 1/8, 1/4" i 318".

GRIJANJE 151

________

- ..' .: .:.::....:

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Kad zrak izade, razina vode se podize, a time i plovak koji preko polugice zabrtvljuje prolaz kroz otvor za ispustanje zraka. Na taj nacin rnozerno bezbrizno dopunjavati sistem, jer ce se zrak sam izdvajati iz instalacije.

N ajbolje se odzracuje automatskim odzracnirn ventilom ali vertikalne izvedbe. Taj se ventil ne razlikuje po funkciji i nacinu rada od prije spomenutog automat­skog odzracnog ventila. Moze se montirati kod zajednickog spoja dvaju iIi vise ogrjevnih tijela ili na nekim mjestima na razvodnoj mrezi. Pritom je vazno da nagib razvodne mreze i prikljucaka radijatora bude ispravan. Uobicajeno je da se i radijator pri montazi postavlja u onaj polozaj koji ce ornoguciti ispravno odzracivanje. Ako je instalacija izvedena prema svim ovim uputama zacijelo nece biti problema u toku koristenja.

Povremeno treba kontrolirati da Ii ogrjevno tijelo cijelom povrsinorn odaje toplinu. Ako treba odzraeite ga i pripazite da sistem ne ostane bez vode.

Instalacija grijanja nikad se ne prazni (osirn ak o je u pitanju kuca u kojoj zimi rijetko boravite, a niste u instalaciju s vodom pornijesali antifriz), a vrlo je vazno da je uvijek ispunjena vodom. Djelornicno potopljen sistem, povecava koroziju, a ujedno smanjuje efekt grijanja i udobnost ambijenta.

MJERITI TOPLINU ILl NE • ENERGETSKA BILANCA

Smatra se da u nasoj zemlji dornacinstva trose oko trecine, odnosno 30 posto od ukupno utrosene energije, iako je taj postotak u visokorazvijenim zemljama visi i iznosi 50, pa eak i 60 posto. Stoga je potpuno opravdano utjecati na taj velik dio ukupne energetske bilance zemlje. Nadalje, i potrosnja energije unutar jednog mikrosubjekta, tj. prosjecnog dornacinstva je po mjestima potrosnje priblizno:

• grijanje - 65 posto • potrosna topla voda - 10 posto • rasvjeta, kucanski aparati, televizor, radio i s1. - 11 posto • automobil - 14 posto Dakle, 75 posto, odnosno 3/4 potrosnje energije, otpada na grijanje i potrosnu

toplu vodu, pa je nuzno provesti najvecu mogucu racionalizaciju te potrosnje. Upravo zato donesen je takav propis u SR Njern ackoj jos prije devet godina, a

uslijedili sualicni propisi i u nasoj zemlji. U samoj cijeni toplinske energije pos ­toje dvije vrste troskova:

• fiksni - amortizacija, odrzavanje i rukovanje postrojenjima, ostale stalne obaveze i s1.

• promjenljivi - troskovi goriva. Zakonodavacje zato citiranim propisom tocno odredio raspon fiksnih troskova

na iznos od 30 do 50 posto, a sve ostalo su promjenljivi troskovi i oni se moraju tocno odrediti. Ta obaveza vrijedi za svakog vlasnika zgrade sa dva iIi vise stanova. Iskustvo je pokazalo da je primjenom tih propisa 0 obaveznom obraeunu utroska energije prema stvarnoj potrosnji ostvarena znacajna usteda energije (podaci se zvanicno krecu izmedu 18 do 35 posto ustede).

U nas ima raznih iskustava i tumacenja ovakvih mjera u komunalnim radnim organizacijama i toplanama koje proizvode i isporucuju toplinsku energiju. U nekim je gradovima donesen propis 0 obaveznom mjerenju utrosene topline, ali utrosak se mjeri po stambenim zgradama (ili dijelu objekta) pa svaki stanar nije direktno motiviran za stednju tako da su i dalje otvoreni prozori glavni regula­tori sobne temperature pa su i efekti ustede manji od ocekivanih,

Javlja se i problem socijalizacije pojedinih troskova, jer su neki stanari (zbog polozaja stana uz vanjske dijelove objekta toplinski su gubici veci) unatoc stednji dosli u nepovoljniji polozaj od onih povoljnije smjestenih, a uz istu cijenu po cetvor­nom metru prosjecnog stambenog prostora. Raznim koeficijentima taj se odnos moze izjednaciti, a da se motivi za stednju ne uklone.

Uvazavajuci specificnosti naseg drustva ipak treba zadrzati ekonomske krite­rije i omoguciti da se ova najskuplja komunalna usluga mjeri i naplacuje prema potrosnji svake stambene jedinice jer to je jedini put do stednje, smanjenja troskova i ustede energenata. U tom smislu treba pozdraviti odluku grada Ljubljane objavljenu u "Radnom Iistu" SRS od 7. ozujka (marta) 1987. godine.

152 GRIJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Navest cerno osnovne elanove ove ljubljanske odluke: • odluka obavezuje ugradnju mjeraca toplinske energije (svih vrsta) i terrnostat­

skih ventila u stambene objekte iposlovne sadrzaje na podrueju grada Ljubljane u svim zgradama koje su prikljucerie na daljinski sistem grijanja ili na zajednieke kotlovnice ;

• pri projektiranju novih objekata (stambenih sa cetiri iIi vise stanova iIi nekoliko poslovnih prostora) treba predvidjeti ugradnju tnierec« topline na cen­tralnom mjestu za cijeli objekt i mjeriti potrosnju po svakoj stambenoj jedinici odnosno po korisniku poslovnog prostora;

.. odluka vrijedi i za postojece objekte ako se rekonstruira sistem grijanja cija vrijednost prelazi 30 posto vrijednosti objekta;

• odlukom je propisano koji se sistemi mjerenja mogu primijeniti za centralno mjerenje, a koji za raspodjelu troskova po pojedinim dijelovima objekata (razdjeljivaci topline na bazi ishlapljivanja, elektronski razdjeljivaci te ostali mjeraei topline) ali pritom je proizvodac obavezan da da upute za obracun troskova:

• osnova za obracun troskova je centralna mjerna jedinica (za daljinski sistem grijanja) odnosno utrosak goriva (za zajednicke kotlovnice);

• troskovi grijanja za svaku stambenu jedinicu odreduju se na osnovi ugradenih mjeraca topline, tako da se polovica tih troskova odreduje na osnovi fiksnih troskova (gorivo, troskovi odrzavanja i sl.), a sve to u odnosu prema cetvorncm metru grijane stambene i li poslovne povrsine, dok drugu polovicu troskova cine stvarni troskovi potrosnje prema mjerenju. Krajnji korisnik duzan je pritom u svojoj stambenoj jedinici odrzavati neprekidno temperaturu od 10 do 12'C zbog sprecavanja pothladivanja ostalih stambenih jedinica,

• svi krajnji korisnici moraju na ogrjevnim tijelirna irnati ugradene termostat­ske radijatorske ventile (osim u prostorijama neto povrsine manje od 5 m-).

Dakako, ovo su sarno najvaznije tocke odluke bez detalja no, postoje i kazne za odgovornu osobu investitora pa se nadamo da ce to osigurati provodenje ovih mjera odluke.

Kako je utrosak topline za zagrijavanje hladne vode takoder mjerljiv opisat cerno ukratko vodomjere koji su ujedno i sastavni dio mjeraca topline.

VODOMJERI. Naziv ovih mjeraca jasno govori cemu sluze i taj instrument zacijelo dobro poznajete. Sluzi za mjerenje protoka vode, a ako vodomjerom zelite mjeriti toplu vodu, tada mora biti konstruiran tako da odgovara temperaturnom rezimu koji dozvoljava mjerenje i protok potrosne tople vode .

Danas, nazalost, vise ni hladna voda nije jeftina, a topla je deset puta skuplja (ovisno 0 vrsti energije kojom zagrijavate vodu, 0 temperaturnoj razini i sl, ali nema velikih odstupanja). Dakle, potrosnu toplu vodu treba zaista trositi sarno kad je to potrebno, a ne za svaku sitnicu i'li, sto je jos gore, ako se naviknete trositi sarno toplu vodu. Ako su to i vase navike kontrolirajte svoje postupke. Isplati se, jer usteda je desetorostruka.

Kod svih vodovodnih instalacija sanitarne armature uobicajeno je da je topla voda lijevo, a hladna desno, osim kod niskotlacne mijesalice kuhinjskog elektricnog bojlera. Potrosna topla voda treba imati temperaturu od 40 do 45 posto, sto je najpogodnije za kupanje, pranje i slicno, a osim toga i gubici na razvodu i talozenje kamenca u samom spremniku su optirnalni. Visa temperatura znatno povecava talozenje kamenca, pogotovo iznad 60 'C kadje stvaranje taloga vrlo progresivno. Temperaturna razina potrosne tople vode znatno utjece na potrosnju energije , pa

_

STEDNJI\ ENEf\yUE Nema stednjeenergi]«, aka nemamo medusobno Ciste

raiune.

Brojne kombinacJje prj ugradnji vodomjera.

GRlJANJE t 53

________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

STEDNJA EtiERGUE Stednjom tople vode iakoder

stedimo mnogo energije.

je to vrlo vazan podatak koji pri racionalnoj potrosnji energije treba respektirati. Potrosak vode rnoze se smanjiti ugradnjom i redovitim odrzavanjem perlatora, manjim pritiskom tople vode prigusivanjem kutnog ventila prije same sanitarne J armature, i ako se vise tusirate, negoli kupate u kadi. Umjesto jednog kupanja \ mozete se uz istu potrosnju energije tusirati tri do cetiri puta. t

Jedini nacin da se ustedi energija kroz smanjenu potrosnju tople vode jest I mjerenje potrosnje. U velikim stambenim objektima to je velik problem, jer svi I stanari te troskove placaju pausalno, odnosno prema broju ukucana, pa u takvom I sistemu nema stimulacije. Najbolje prolaze dornacinstva koja imaju najvise cla­nova i trose najvise vode. A to zaista nije racionalno.

Dakle, izlaz je u ugradnji vodomjera kojih ima mnogo vrsta i tipova, pa se mogu ugraditi na svim mjestima:

• na samoj arrnaturi • pod zbukom • iza kutnog ventila • na ulazu u svaki stan itd. Najbolji je sistem svakako ugradnja posebnog vodomjera za svaki stan s

mogucnoscu daljinskog ocitavanja, tako da se na jednom mjestu moze ocitati utrosena kolicina potrosne tople vode za cijeli stambeni objekt. Toje zacijelo ijedini naein da se u svakom dornacinstvu racionalno trosi energija za toplu vodu, jer se pojedinacno stimulira.

Ovako Izgleda vodomJer s '-- ...1 daljinsklm o~itavanjem.

Na jednom mlestu mole se o~itatl utro§ak I hladne I tople vode za svakl stan.

t 54 GRlJANJE

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

• STO JE TOPLINA Toplinska energija (toplina) E oduzeta odredenoj kolicini - masi tople vode ­

jest razlika poteneijala na pocetku i na kraju izmjene topline (entalpije), Ta unutrasnja energija vode ovisi 0 temperaturi vode (t), masi vode (rn) i specificnoj toplini (c). Kako masa vode ovisi 0 njenom volumenu (V) i specificnoj tezini ( ro) mozemo reci da je energija vode produkt volumena, specificne tezine, specificne topline i razlike temperature. Uobicajeno se produkt specificne topline i specificne tezine oznaeava slovom (K), pa je energije vode, dakle, pojednostavljeno

E=KxVxtd K =toplinski koefieijent V - volumen vode ~t - temperaturna razlika

Mada uglavnom izbjegavamo formule, bez ove ne bismo mogli objasniti nacin mjerenja topline, a to znaci:

utrosena toplinska energija je rezultat • protoka vode (potrebno je imati, dakle, neki vodomjer) • temperaturne razlike na pocetku i na kraju izmjene topline (a to je moguce

mjeriti ugradnjom dvaju osjetnika temperature). Svaki takav uredaj za mjerenje utroska topline mora sadrsati i racunsku jedi­

nieu koja ce na osnovi izmjerenog protoka i temperaturne razlike iskazati utrosak toplinske energije u nekim od slijedecih mjernih jediniea uobicajenirna u Evropi:

• Wh, kWh, MWh uobicajene jediniee • J, KJ, MJ, GJ • cal, keal, Meal, Geal - stare jediniee • BTU (british thermal unit) - stara engleska oznaka Prema tome jasno je da se vise ne upotrebljava naziv kalorimetar koji je

zamijenjen novim - mjerac topline.

• MOGUCNOST MJERENJA Postoje tri osnovna nacina mjerenja utrosene toplinske energije koji se

medusobno ne iskljucuju, pa je cak i preporucljivo da se medusobno dopunjuju. Kako je rijec 0 mjernim istrumentima koji sluze za mjerenje i naplatu, podlijezu uobicajenirn propisima za redovitu periodieku kontrolu i bazdarenje.

• MJERACI TOPLINE To su uredaji za mjerenje koji toeno mjere fizikalne velieine vazne za proracun

utrosene energije kao protok vode i temperaturnu razliku, pa su takvi uredaji najtocniji i najprakticniji. U svom glavnom dijelu tzv. racunskoj jediniei obicno iskazuju protok (rn") i jediniee topline kWh, pa je njihovo ocitavanje vrlo jednostavno. Ako time opremimo svaki stan (a to je moguce sarno onda ako svaki stan imajednoeijevno grijanje, tako izvedeno da se moze ugraditi u svakom krugu po jedan rnjerac topline), tada je raspodjela sveukupnih troskova ekvivalentna ocitanim vrijednostima, pa za medusobni obracun nije potrebna nicija strucna pornoc, Ovi se uredaji moraju tocno odabrati ovisno 0 podaeima proizvodaca, te 0

protoku i razliei temperature. S obzirom da kao i ostali instrumenti u odredenom podrueju mjerenja nisu potpuno preeizni, izbor i ugradnju treba povjeriti strucnjacima, odnosno proizvodaeu, Ugraditi se mogu gotovo svugdje, pa cerno ih sresti u stanovima (najrjede), zgradama, tvornieama, toplanama i s1. Potrebno ih je redovito servisirati i odrzavati te periodicki bazdariti kod za to ovlastenih institueija. Ovakve uredaje proizvode i nasi proizvodaci: ATM, "Energoinvest", "Insa", "TEH PROJEKT" i drugi.

Osim klasicnog mjerenja protoka vode s raznim izvedbama vodomjera postoje i novije izvedbe koje mjere protok medija na osnovi ultrazvuka.

• RASPODJELA TROSKOVA GRIJANJA S RAZDJELNICIMA TOPLINE

Ovo su mali uredaji koji se montiraju na svako ogrjevno tijelo. Postoje dvije izvedbe

• elektronski • isparivaeki

l: UN ~~ n:~n t1~ ~~~lr<':~· ,uj\ p " ..*~""~~•.' ~ . . ~.~.p.•¥ "~~ ~~5.:~ lOo, ~l·.,j· §«~',d«n b,::~"

Na slaoineu kuci ugradite perlatore j redovito ih Cistite,

jer oni smanjuju protok vode i do 50 posto uz isti efekt pranja .

»*" ~ $~1" §~ A #". ~. <>""'*~ ~ ~ *s»',f "' ~ O<~ . ~ ~ ~% t MH H ~~ ~,~>::;:;zJ·'1}#· ~ ~g ,~ \.n-~M&;~n~~

GRIJANJE t 55

________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

l:,,*"""~ §"::::q s "" ev*~"" '&'~ * :,,,." ~ 1t~i.J r~~JA. ~~~{~~rt~~:~ tJ ?:.

Na vodovodnu instalaciju ugradite regulator tlaka jer on stiti od nepotrebnog prskanja

vode i nekontroliranog pouecan]a tlaka u instalaciji.

-

Elektronski razdjelnici top line.

156 GRiJANJE.

Ovako izgleda kompletan mjersi: topline.

Elektronski razdjelnici imaju u sebi mali brojcanik i bateriju pa ovisno 0 razlici temperature izmedu sobe i ogrjevnog tijela brojcanik preko elektronskog sklopa pokaze vise i li manje impulsa.

Vrlo su jednostavni za ocitavanje ali su nekoliko puta skuplji od isparivackih pa se i rnanje primjenjuju.

Isparivacki razdjelnici sadrze ampulicu s tekucinorn koja polako hlapi . Ovisno o velicini ogrjevnog tijela, 0 volumenu prostorije i sl, odreduje se tip i vel icina isparivackog razdjelnika topline koji se toeno po uputama proizvodaea mora postaviti na odredeno mjesto na ogrjevnom tijelu. Pricvrscuje se obicno tako da se ne moze skinuti i na taj se nacin onernogueuje eventualno manipuliranje ili ostecivanje, Na k raju ogrjevne sezone ovi se razdjeljivaci demontiraju, ocita se koliko je ishlapilo tekucirie, pa se pornocu vrlo kompliciranog sistema odreduje koliko je koji vlasnik stana utrosio topline od ukupnog utroska u cijelom objektu. Ovaj se princip mjerenja vee vise od 50 godina primjenjuje u Danskoj gdje mnoga dornacinstva na taj nacin vee desetljecima mjere utrosenu energiju. Jasno je da pri primjeni elektro i isparivaekih razdjelnika treba u objektu imati i mjerae topline. Na taj cete nacin na kraju sezone oeitati na mjeracu topline u kotlovni ci ili u toplinskoj stanici koliko ste kWh svi zajedno u objektu utrosili za grijanje, a medusobnu podjelu unutar stanova u tom objektu saznat cete ocitavanjem svih isparivaekih razdjeljivaea topline. Na taj nacin dobije se npr. da je u cijelom objektu ishlapilo tekucine npr. za 2600 podjela na ampulicama, od cega npr. na vasih sest razdjeljivaca otpada sarno 28 podj ela na ampulicama.

________DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

Potrosnia toplevode pri tusiraniu trostruko je mania negolipri kupanju u kadi.

- 0

92 0 7 Isparivacki razdjelnici

topline.

Ovi potonji uredaji za rnjerenje su relativnojeftini, paje u SR Njernackoj sarno dvije godine nakon donosenja zakona 0 obaveznoj naplati troskova grijanja prerna potrosnji (dakle u razdoblju od 1981. do 1983. godine) vee 8,4 rnilijuna stanova bilo oprernljeno uredajirna za rnjerenje utroska topline od cega su u cak 7,2 rnilijuna stanova bili postavljeni razdjeljivaci na principu isparavanja, a to je vise od 85 posto.

KONACAN OBRACUN Na ulazeci u niz prakticnih savjeta i detalja, koji se pri takvirn rnjerenjirna

rnoraju postivati (kao npr. ugradnja terrnostatskih ventila, kazne i nacin naplate za one koji rnanipuliraju razdjeljivacima, nacin ocitavanja i sl.), prikazat cerno nacin obracuna za zgradu koja irna svoju kotlovnicu iii toplinsku stanicu (prikljucak na sistern daljinskog grijanja) s mje racern topline i ugradenirn ispari ­vackirn razdjeljivacima po svirn stanovirna.

Svi ovi uredaji, rna koliko narn pornogli za tocno odredivanje troskova, irnaju i svoju cijenu koja se pribraja ionako visokirn troskovima grijanja.

I, na kraju, rnorarno reci da kod nas u Jugoslaviji postoji niz akcija i propisa kako bi se rnjerila toplina i naplacivali tro skovi grijanja po svakorn pojedinorn potrosacu, ali prva iskustva upucuju da prije daljnjih akcija rnorarno uvaziti i neke specificnosti naseg drustva.

UKUPNI TROSKOVI 100%

.1/11111111111111"'11111111111111111111111111111111111~'IIII"·'!'I'llllllllllllllil:IIII"II'I'I'I'11111111IIIill:IIII:IIIIII:111::I!::!:I:!:I:IIIIII: 1111111111111111111111111111111111111~11!lllllllljllll1111111111111111111111!11111111!1111111 I

: ~tR§...••.•• .••·.I.•••.m•. •..:·.O~·· .•.·:•···.••.•• .••.••·.§RdVt ··•.;.:.:.:.;. :::::::::::.:.:- :-;.;.:-:.;.;.:-:-;.:.:.:.;.;.:-: ....::.::.: :::::':" :'::' .•:::•:•.•:•.•:J.u'....w·: ,· .':::'.'. .••.•.•:•.... ....i..·.t ::::::::::::::::::::: :::::::: :,::

: .i.~ [ ;vv;::tQ , : [, : ,: [ :: , : , : [ ,[ ,~:[ ,~:[ ,~:[,~ ,[,~,[,~,(.:~.:[:.~.~.[.f.~.f.:. :~, : : [ : , [ [ [ [: ,::::::{ :;:;:;:::;:;:;:;:;:;:;:;:;:::;:;:;:;:;:;:;:::::::::;::{

I

Rasporec1uju se po Rasporec1uju se po Rasporec1uju se po Rasporec1uju se po ukupnoj povrstnt mjerenju. ukupnoj povrslnl mjerenju. cijelog objekta cijelog objekta.

GRIJANJE 157

________ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA _

• Odnos troskova grijanja i potrosne tople vode varira od klime, pa je u nasim kontinentalnim krajevima taj odnos oko 70:30 posto.

Ukupni troskovi grijanja jednog stana na ovaj naein iznose:

FIKSNI TROSKOVI GRIJANJA PROMJENLJIVI TROSKOVI GRIJANJA UKUPNO GRIJANA POVRSINA KUCE x POVRSINA STANA + UKUPNO oClTANO MJERENJE TOPLINE X 010 IZMJERENE TOPLINE USTANU

I na isti nacin mogu se odrediti i troskovi za potrosnu toplu vodu:

FIKSNI TROSKOVI PROMJENLJIVI POTROSNE TROSKOVIPOTROSNE

TOPLE VODE X POVRSINA STANA + TOPLE V~DE x 010 UTROSENE POTROSNE TOPLE VODE OCITAN NA VODOMJERU U STANU UKUPNA GRIJANA UKUPNO 0 ITANO POVRSINA KUCE STANJE

NA VODOMJERU

da yam grijanje ne bude najveci

izdatak u dornacinstvu BKOJILO STUPANJ .. SATI

ekanal<al@ tip BSS-4 Brojilo stupanj-sati EKONOKAL je precizan clektronski mjerni urcdaj koji se sastoji od: • clcktronske racunske jcdinice ~ dva temperaturna osjctila • mjcrila protoka 5 ugradcnim hvatacern necistoce. Brojilo stupanj-sati jc namijcnjcno za razdjclu troskova grijanja medu stanarima u stambonom objektu, u odnosu na ccntralno mjerilo topline (kalorimotar) stambenog objekta. Troskovi grijanja razdjcljuju sc prema metodologiji EKONOKAL, koja omogucujc: • toplinsko izjcdnacavanjc stanova (bcz obzira na polozaj) • upotrebu PC-racunala.

TEH PROJEKT RIJEKA tel. (051)513-744,513-956,211-267,

telcks 24215 YUTEHRI, tclcfaks (051)211-198.

ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA 8

Kad biste automobil vozili neprekidno 75.000 km bez servisa i zamjene dotra­jalih dijelova, zacijelo biste ga potom mogli baciti (ako ne vozite rolls royce). Instalacija grijanja u ogrjevnoj sezoni odradi prosjecno 1500 sati bas kao auto­mobil koji uz brzinu od 50 krn/h za 1500 sati prijede oko 75.000 km. No, prisjetite se, na automobil sigurno niste zaboravili , a sto ste kroz to vrijeme napravili na kotlu iIi drugom sistemu za grijanje?

Mnogi u kotlovnicu ulaze tek kad pocne sezona grijanja, mada je istini za volju taj sistem i pouzdaniji i vjerojatno bolji negoli kvaliteta nasih automobila. No, nemojte se zavaravati da se na sistemu grijanja nema sto pokvariti, jer on nije bas tako jednostavan. Bolje ga je redovno odrzavati, negoli uoci zime traziti majstora. Tada su majstori obicno rasprodani pa umjesto nuzno potrebnog rezer­vnog dijela morate kupiti cijeli novi sklop.

Za redovno odrzavanje potrebno je vise paznje, cesce ciscenje i redovita kon­trola pa do kvara nece ni doci, a pritom cete znatno ustedjeti na troskovima grijanja jer iskustvo pokazuje da je izmedu neispravnog i nepotpunog procesa izgaranja u odnosu na kvalitetno podesen uredaj za izgaranje goriva razJika i do 20 posta u potrosnji energenata. S obzirom na visoku cijenu energije svaki takav zahvat kosta znatno manje nego sto su konacni efekti ustede. Evo primjera za ilustraciju.

ODRZAVANJE PLAMENIKA Zbog necistoce i neredovitog ciscenja plamenika i kotlovnice na pretlacnorn

plameniku pregorio je elektromotor radijaJnog ventilatora. To se najcesce dogada uoci ogrjevne sezone, a kod nas se mogu nabaviti plamenici raznih vrsta nekolici­ne proizvodaca, Kad upalite grijanje ono radi nekoliko dana, a onda sejavi pojacani zvuk da bi nakon toga plamenik ostao blokiran i grijanja vise nema. Kad otvorite sklop plamenika primijetit cete obilje prasine na svim dijelovima. Zrak za proces sagorijevanja goriva ulazi u loziste iz kotlovnice koja je obicno zakrcena starim stvarima, sanducima i bacvama, pa je taJog prasine na vitalnim eJementima plamenika slika vaseg odnosa prema kotlovnici. Radijalni ventilator punje prasine bas kao i svi ostali elementi . S lopatica ventilatora treba skinuti hrpu prasine. Rotor opterecen prljavstinorn ne moze dobavljati u loziste potrebnu kolicinu zraka nuznu za potpuno (stehiometrijsko) izgaranje pa je proces sagorijevanja vrlo los i nepotpun sto zacijelo izaziva i povecanu potrosnju goriva. Kad dodatni teret na ventilatoru postane pretezak, pregori elektromotor.

Svakl p/amenik na kot/u za centra/no grijanje ima ventilator kojim se u /ozi~te tjera zrak potreban za proces izgaranja.

GRIJANJE 159

--

________ ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA _

Loiiite kotla treba dobro i detaljno oCistiti prije ogrjevne

sezone. -"f

1$$i :~ ~'$~::>'~~~ .S\ l~ ~ r ':%,~ :::::, l :::x"" Oeq ~ i ~ § ,~:i. *K t ~~ :W :: ~:~ iW'O-J ~ 1 ~rt . ~'h:::n.l' hlh

-

Da je plarnenik redovito odrzavan a prostorija kotlovnice uredna i cista do kvara ne bi ni doslo a za isti efekt grijanja kroz kvalitetno izgaranje utrosilo bi se manje goriva.

Za sve takve plamenike koji rade na pretlak (pretlacni plarnenici) bilo na lozivo ulje ili plin, kotlovnicu treba redovito cistiti i uredno odrzavati. I kod tzv . atmosfer­skih lozista kao kod plinskih aparata i kornbi-uredaja vazno je da nema prasine no oni su obiono srnjesteni u stanu gdje je mnogo urednije. Zrak potreban za proces sagorijevanja u njihovom sistemu uzima se slobodno iz okolne atmosfere, a nema niti ventilator,a pa je talozenje manje.

CISCENJE LOZISTA Kad otvorite vrata kotla zacijelo primjecujete razne taloge na stijenkama lozista.

Ovisno 0 vrsti goriva, preostali produkti koji potpuno ne sagorijevaju taloze se na obodnim stijenkarna. Osim sto to nepovoljno dje luje na sam proces, talog na stijenkama je zapravo dodatni izolator.

Ispitivanja su pokazala da 1 mm takvog taloga povecava utrosak goriva za 3 posto. Uzmemo li u obzir i ostale gubitke - povecanu temperaturu dimnih pli­nova, dodatni gubici kroz dimnjak - jasno je koliko kosta nemar i nebriga 0 insta­laciji grijanja . Zbog toga loziste kotla treba redovito Cistiti od taloga izgaranja sve do metalnog sjaja. Plin ostavlja najmanje taloga a ugljen najvise pa kotlove na kruto gorivo treba i cesce cistiti. Obavezno barem jednom poslije zime treba detaljno ocistiti cijelo loziste, a loziste na ugljen ponekad i nekoliko puta tokom zime. Loaista kotlova na kruto gorivo ili kod raznih peci puna su raznih prolaza za dimne plinove pa za detaljno Ciscenje treba dosta truda i vjestine.

Mehanicko ciScenje treba obaviti nekim metalnim ostrirn predmetom kao sto su razni sjekaci i izvijaci, te celicnorn eetkom a na kraju sve nakupine izvadite iz lozista, kako biste ga oprali i nekirn kemijskim sredstvom. Kod nas se tesko dolazi do tekucina za kemijsko Ciscenje, mada se nesto rnoze nabaviti preko konsignacija

I (To su sredstva pod komercijalnim nazivima PATALUX, FAUCH, SOTIN i sl, a nima ih za sve vrste goriva. Razlikuju se tekucine za ciscenje taloga kod krutog,

plinovitog i tekuceg goriva. Pakiraju se u plasticne boce od litre sa strcaljkorn da ze

bi se tekucina jednakomjerno rasprsila po svim stijenkama lozista. Nakon toga ' i:

treba ukljuciti grijanje i svi ce talozi polako sagorjeti. Ta sredstva otapaju skupljene taloge i snizavaju im tocku izgaranja na oko 400·C pa u toku procesa izgaranja u Oii

lozistu osim osnovnog energenta izgara i talog.

, , ,I

Loziste .x: 11l Ii 'c II

"IE I

i5

1 A'

J.1l , .' "

.. ' '~~~ ,"

'.' .. :.' ' '. ~~ ij

' . . .. . .. . , ..

.... t:'::.:/:. ~ :: ::~ .: :

_..

,"

!(­

' il

r

Zrak /z kotlovn/ce ulaz/ u lozi~te kroz plamenik.

160 GRIJANJE

__________ODRZAVANJE INSTALAClJE GRIJANJA _

Postoje razna kemijska sredstva za ti~cenje

toztst».

NE ZABORAVITE DIMNJACARA. Osim lozista i kotlovnice vrloje vazno da i dimnjak bude redovito Ciscen. Treba priznati da danas tom neatraktivnom poslu nije dana prava karakteristika, jer dimnjacarev posao nije sarno Ciscenje. U zemljama gdje se pazi na potrosnju goriva dirnnjacari osim dimnjaka ciste i lozista, te mjernim instrumentima ocjenjuju kvalitetu izgaranja u kotlu, No, i bez toga svake godine barem jedanput treba servisirati plamenik. Nakon podesavanja ornjera zraka i goriva zatim eiscenja vitalnih dijelova serviser ce provjeriti rezul­tat svoga rada posebnim mjernim instrumentirna.

Nakon ovog cjelokupnog zahvata, mjerenja CO2 , zacadenja i temperature dimnih plinova zacijelo ce i stupanj iskoristivosti na uredaju biti vrlo visok a to je ponekad utrosak i do 20 posta manje energije uz isti toplinski efekt.

Nismo vas zamarali raznim podacima i propisima vezanirn za ovo podrucje. Uputili smo vas kako treba odrzavati sistem grijanja, jer ako je za eovjeka cistoca pola zdravlja, primijenimo li tu poslovicu na sistern grijanja mozemo reci da je cistoca u kotlovnici pola stednje na gorivu.

NEMA OPASNOSTI OD KAMENCA. Sistem grijanja se jednom napuni vodom i ta voda u njemu neprekidno cirkulira. Tvrde tvari iz vode vee su se ista­lozile i nerna daljnjeg talozenja kamenca. Isto je i s korozijom. Voda je ispustila svoj kisik i proces korozije je zaustavljen jer je to zatvoreni sistem i ne dolazi uvijek nova voda koja bi nanovo talozila kamenac ili odavala kisik te tako uzrokovala koroziju. To znaci da u zatvorenom sistemu centralnog grijanja nema potrebe za ispiranjem i Ciseenjem kamenca jer ga u sistemu nema. Zbog toga ne treba sis­tern bez potrebe prazniti i puniti. Ako negdje propusta, to mjesto zabrtvite i ne­mojte vise sistem dopunjavati, jer se na taj nacin unosi previse nove vode.

PREPRAVCI I BRTVLJENJA. Ako ste nesto namjeravaIi prepraviti preko ljeta nastojte to uciniti jednim zahvatom. Preinake, ugradnju termostatskih ventila, novih radijatora i slicno obavite odjednom i nastojte da sistem ne ostane prazan. U samom zraku ima vise kisika negoli u vodi koja ude u sistern pa je tada proces korozije intenzivniji.

• KAKO PUNITI? Najeesca je greska da se na ispusnu mjedenu slavinu, koja nam sluzi za punjenje

i praznjenje , jednostavno navuce plasticno crijevo i prikljuci na vodovodnu insta­laciju te otvori dovod vode u sistem.

GRIJANJE 161

Uvljek nakon popravka, barem jednom u sezonl, treba Izmjeritll regul/ratl kvalitetno izgaranje I to

tako da je CO2 mlnimalno 9-postotno za~adenje

maksimalno 2 (po BACHARADU)

temperatura makslma/no 180· (temperatura Izlaznih plinova §to nila ali da ne

dode do ro§enja).

i I I

I

~ Na taj nacin u s istcrn osirn vodp ut.isk uj orno i say zrak koji je bio u crijevu. Uslijed

toga pojavljuje se prelijavanje vode i zuborenje pa sistern moramo ucestalo odzraciva ti.

Stoga prije punjenja sistema crijevo treba potpuno napuniti vodom i tek ga tada prikljueit.i na radijator i vodovodnu slavinu.

Mjedene ispusne slavine koje sluze za punjenje sistema obicno se nalaze na najnizern mjestu u instalaciji iIi na kotlu, ami preporucujerno da koristite onu na najnizern mjestu instalacije. Odvrnite poklopac na lancicu i pritegnite mjedeni tuljac na koji eete navuci crijevo. Pozeljno je da to crijevo bude trajno pricvrsceno na jednorn mjestu instalacije grijanja.

Njega nije dovoljno sarno navuci na konusni dio slavine vee ga treba i priteg­nuti nekom obujmicorn kako nakon otvaranja slavine ne bismo izazvali poplavu u stanu iIi kotlovnici. Na isti nacin najbolje je pricvrstiti i crijevo na drugoj strani tj. na mjestu gdje je vodovodni prikljucak. Zakretanjem cetverobridne glave za 90· slavina se otvara. Na gornjoj strani te glave je jedan zarez koji pokazuje smjer otvorenosti slavine pa se i po njemu mozete ravnati.

Kad otvorite slavinu, otvorite i dovod vode u sistem i gledajte na manometar dok on ne pokaze zeljenu visinu razine vode u instalaciji. Nakon punjenja zatvo­

1'. :

5 mjedene ispusne slavine tada pre­

\ T

zr

;)1

n

Prlje punjenja sistema crijevo treba napuniti vodom.

rite obje slavine, a ako skidate crijevo

II II,

i I

I ;I

162 GRIJANJE

__________ODRZA VANJE INSTALACIJE GRIJANJA _

Razvodna mrela i prik/jutci sistema centra/nog grijanja

moraju bit! tako izvedeni da zrak mole prirodno isptlvet! na

J: '\ , ~

-- -~ .

, i : I : iI i

. ~ iI

:

il!.B I

T -­ V -

~

+

najvi!;em mjestu!

porucujerno da ponovo pritegnete onaj poklopac na lancicu i pripadajucu brtvu kako biste spr ijecili kapanje vode .

• KOLIKI JE PRITISAK? Najcesce je pitanje: kako sazriati ima Ii u sistemu dovoljno vode i koliki priti ­

sak mora biti . Ako smo prethodno rekli da sistem mora biti pun onda smo vee odredili osnovnu cinjenicu koju treba prevesti na stvarne velicine kako bismo ih mogli postovati.

Da bi sistem bio pun u njemu treba biti toliko vode da je i u najvisern radijatoru sve potopljeno i da ima jos nesto za rezervu. Ukoliko se manometar, kojim mje ri­mo pritisak u sistem u, nalazi u kotlovnici tada na njemu mora biti toliki tlak da je sva instalacija potopljena odnosno daje taj tlak visi od visinske razlike od tocke mjerenja do najvise tocke sistema. Ako je kuca npr. dvokatna, tada je najvisi radijator za priblizno 6 m visi od kotlovnice pa na manometru mora biti tlak od najmanje 6 m vodenog stupca ili 6 m v.s . ili 0,6 atp ili 0,6 bara. Zelimo Ii biti sigurni da je takav sistern potopljen , najbolje je da pritisak u njemu bude oko 1 bar, a to znaci da je visina vode u sistemu 10 m. To je ujedno garancija da je sistern doista pun i potopljen.

• KAKO ODZRACIVATI? Cuje li se u sistemu centralnog grijanja neko buckanje ili zuborenje, krajnje je

vrijeme da ga odzracite. Ponekad cete primijetiti da radijatori nisu potpuno jednako topli po visini iIi je dio nasuprot prikljucku gotovo h ladan, sto je takoder znak da ga treba odzraciti. Ako je radijator hladniji ili potpuno hladan, znaci da je pun zraka koji sprecava prijenos topline.

Svaka ispravno izvedena instalacija grijanja ima takve nagibe na razvodnoj mrezi i radijatorskim prikljuccima daje rnoguce prirodno odzracivanje tj . zrak moze prirodno isplivati na najvisern mjestu instalacije. Tako se na tim mjestima obieno nalaze odzracni ventili koji mogu biti automatski iIi rnehanicki. Upozoravamo vas da prije odzracivanja pogledate u kojem je smjeru okrenut onaj otvor k roz koji ce nakon zraka iscuriti i malo vode pa to mjesto zastitite jer taje voda obicno i malo prljava.

Kod automatskih ventila s plovkom zrak bi trebao sam isplivati iz sistema, no ponekad treba malo pritisnuti iglicu plovka koji se uslijed prljavstine moze malo ulijeniti i zaglaviti. Neki se ventili mogu otvoriti sarno pomocu kljucica, pa yam preporueujerno da ga dobro cuvate, jer bez njega ce tesko ici. Ukoliko ventil negdje propusta najbolje je zamijeniti ga jer daljnje pritezanje nece sprijeciti popustanje.

Napomena: Ne dirajte i ne upustajte se u one poslove i postupke u k oje niste

GRIJANJE t 63

________ ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA _

upuceni, Ako ste vee i odlucili odzracrti i napuniti sistem to nije razlog da dirate vent.ile, slavine, automatiku, crpku, Moze yam se dogcditi (a to je prilicno cest slucaj) ako zelite dokraja ukljuciti grijanje radijatora, odvrtanjem prigusnog ventila na povratnom prikljucku radijatora da ventil izleti van i potpuno poplavi cijeli stan, jer se voda ne rnoze zaustaviti.

RACIONALIZIRAJTE UTROSAK ENERGIJE Ugraclnjom boljeg sistema regulacije rnoze se ustedjeti znatna energija. Prije

svega ugradnjom termostatskih ventila, sobnog termostata sa satnim mehanizmom, kompletnog programatora za automatsku regulaciju temperature polaznog voda sistema s mogucnoscu programiranja rada sistema za cije li tjedan unaprijed i s1. Iskustva pokazuju da se na trzistu pojavJjuju i nove verzije kctlova koji mnogo bolje iskoristavaju energiju goriva pa ako je stari kotao dotrajao kupite onaj koji ima bolji stupanj djelovanja. Izbjegavajte univerzalne verzije kotlova jer imaju manji koeficijent iskcristivosti.

Ako tek gradite kucu najbolje cete ustedjeti ako izvedete kvalitetnu toplinsku fasadu s nekim dobrim izolatororn (rnineralna vuna, stir opor i sl.) , Takve fasade stede i do 40 posta goriva pa se za relativno kratko vrij erne i isplate. Tako sagradene kuce trebaju rnanje r adijatore, manje kotlove, manje spr emnik e za gorivo sto sve bitno pridonosi jeftinijem pogonu uz ugodniji osjecaj komfora .

UGRADITE SOLARNI SISTEM. Kod nas postoji niz kvalitctnih proizvcdaea solarne opreme pa yam preporucujerno, ako imate novca, da pcl ako nabavljate pojedine dijelove solarnog sistema. 'I'esko je odmah nabaviti sve ali za pocetak nabavite solarni spremnik i spojite g a na sistem preko Jjeta. S lijcde ce sezone iIi kada to budu dozvoJjavaJe priJike nabavite soJarne k oJcktore i za slij edcce Jjeto osigurajte pripremu potrosne tople vode na sunce.

Takvi se sistemi ovisno 0 geografskoj Jokaciji isplate za 5 do 8 godina . Ako imate priliku poloaite instalaciju za buduci solarni sistem, a onda poJako nabavJjajte dijelove.

YUCOM Zagreb, Flajpanova 5, . --- :ltel. (041 )519-471, PROIZVODI324-028, ~-NASEM-'FRZIS'l' !telefaks (041)519-471

KOMPJUTORI ZA ANALIZU DIMNIH PLINOVA ['reds/a ll/jan ie nove generaf.'ije anali­za/ora dimnog {Jlina ECOM : Vrlo suvrcmcni, tcrncljcni na mikroproccsorima, poipuno prcnosivi. Analizatori rnogu zadovoljiti svc primjcn c od ruiinskog odrzavanja kotla i scrvisiranja do najfinijih ispitivanja i zahtjcva razvoja . Svaki model projcktiran je za visoku tocnost i jcdnostavnu upotrcbu s ugradcnorn samodijagnosti­kom i samobazd arcnjcrn. Analizator je take koncipiran da se ne mogu ostctiti njcgovi vitalni dijclovi a usto jc osigurano tocno ocitavanjc.

M ogucnos/ m;erenia temperature 0 2' CO 2, S02' NO, No" C, H" podilaka, razlike tlaka, prcticka zraka, zagadenja okol inc i stupnja djclovanja,

STALNOM KONTROLOM PROCESA SAGORIJ EVANJA STEDITE GORIVO

I

9 ..DIMNJACI \

Svaki dimnjak dok se ne zagrije slabije uuce, ali nakon toga

mora dobro [unkcionirati

ili I guc slu:

I Dimnjaci su vazan element naseg zivotnog prostora. Bez obzira kako se gri­ pri

jemo, imamo li najbolje ih najjednostavnije rjesenje, uvijek nam je potreban odr dimnjak. Cak i oni koji nemaju svoj sistem grijanja bilo da su prikljuceni na kotlovnicu u objektu ili preko sistema daljinskog grijanja na toplanu i nemaju

n arlokalni izvor topline s procesom sagorijevanja u svom stanu, ipak ovise 0 nekom di rr dirnnjaku koji je ponekad visok i do 200 metara. Dakle, slobodno se moze reci ­ ob nema tople zime bez dobrog dimnjaka.

A sto je, zapravo, dimnjak? i Z~

U nekim krajevima je ukras kuce - prisjetimo se gradica uz obalu ciji su kro­vovi nacickani raznoraznim dimnjacima koji rese starinske kuce (poznati dimnjaci Rovinja), a u nekim nasirn krajevima dimnjaka uopce nema! Na starim kucarna u okolici Slavonske Pozege jos se nadu kuce koje imaju sarno tamne mrlje po krovu, a izmedu crijepova u zimskim danima izlazi dim. Kazu da se nekad davno u ovim krajevima naplacivao danak feudalnom vlasniku prema broju dimnjaka. Nije ni - _..­eudo sto su dovitljivi seljaci radije imali pun tavan dima negoli da grade dimnjake i placaju na to porez. I to je s oba aspekta razumljivo,jer pokazuje kako se staleski i materijalni polozaj reflektirao kroz dimnjak, a ujedno govori da je bitno, direktno i posredno utjecao na financijske izdatke. Danas to ima takoder veliku tezinu, jer energija je skupa, a veci dio energije upravo se gubi kroz dimnjak.

- .1 • Zelimo li danas imati dimnjak a placati sto je moguce manje, dimnjak mora biti kvalitetan . Dimnjak je dakle vert.ikalni kanal u zgradi il i izvan zgrade, koji sluzi za odvod plinova nastalih sagorijevanjem krutog, tekuceg ili plinskog goriva u - s

jednom iii vise lozista u slobodnu atmosferu. Kanal veceg ili manjeg presjeka koji spaja loziste i dimnjak, a obicno je pod nekim nagibom, zove se dimni prikljucak. Kako ne postoje standardi koji bi precizirali sve vitalne stvari mi cemo iz tehnickih uvjeta za izgradnju dimnjaka citirati one najzanimljivije odredbe kao npr:

CISCENJE DIMNJAKA. Prema zakonskim odredbama, u stambenim zgradama i stanovima, dirnnjacari moraju obavezno cistiti:

• dirnnjake i spojne dimovodne kanale :: ­

• uredaje za centralno grijanje i etazno grijanje na kruta i tekuca goriva • stednjake i peci na kruto i tekuce gorivo Obavezno ciseenje obuhvaca i ispaljivanje dimnjaka. Zanimljivoje napomenuti

da ne treba cistiti dimnjake na koje nisu prikljucene peci ako su otvori za prikljucke propisno sazidani, zatim dimnjake u zgradama koje se zagrijavaju elektricnorn energijom ili su prikljucerie na gradsku toplanu. Zatim, ne treba Cistiti ni kaljeve peci te plinske i elektricne peci i stednjake. Gradani su duzni obavijestiti ovlastenog dimnjacara 0 broju i vrsti peci koje se loze u sezoni grijanja, te mu dozvoliti i omoguciti kontrolu i ciscenje radnim danom od 6 do 18 sati.

ROKOVI CISCENJA I KONTROLE. Za sezonu grijanja propisani su slijedeci rokovi:

• svaki mjesec ciste se dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni uredaji za centralno grijanje kapaciteta od 58 kW (50.000 kcallh) na kruta i tekuca goriva

• svaki mjesec - dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva

• svaki mjesec - stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva. Sezona grijanja traje od 1. rujna do 30. lipnja sto znaci da u to vrijeme treba

redovito cistiti i kontrolirati dimnjake i peci, a izvan te sezone treba cistiti sabi­race cade, pregledati ispravnost dimnjaka i lozista te ispaljivati dimnjake.

Dimnjake na koje su prikljucena plinska lozista obavezno treba kontrolirati dvaput godisnje (za loz ista do opterecenja najvise 87 kW - 75.000 kcal/h). Ova kontrola predvida pregled presjeka dimnjaka, dimovodne cijevi, vjetrobrana te broj, vrstu i raspored prikljucenih plinskih loz ista. Ako se pri ovoj kontroli ustanovi da je dimnjak prljav, ovlasteni dimnjacar duzan ga je ocistiti od dimovodnog nastavka plinskog lozista do vrha i vjetrobrana.

t 66 GRIJANJE s·

_____________________DIMNJACI

Ako pri kontroli plinskog lozista i dimovodnog objekta dimnjacar uoci ostecenje iIi pak da je loz iste nepropi sno prikljuceno, duzan je odmah zabraniti i onemo­guciti lcz.enje plinom. 0 tom mora obavijestiti distributera plina kao i opcinsku sluzbu nadleznu za komunalne poslove.

Propisima je odredeno i odlaganje cade, nacin ispaljivanja dimnjaka, nadzor pri izgradnji te obavezno izdavanje dozvole za upotrebu novog lozista no te su nam odredbe vee dobro poznate.

KAKO OSIGURATI ISPRAVNOST DIMOVODNIH INSTALACIJA? Dobro nam je poznato da je najcesci uzrok pozara upravo nemar i neredovito odrzavanje dimnih instalacija. Zakonodavae obavezuje svakog vlasnika iIi korisnika na obavezno ciscenje dimnjaka kako bi se sprijecila drustvena steta, eksplozije, pozari i zagadivanje okoliee. Cak je propisana i kazna za ometanje dirnnjacara u obavljanju posla. Postoji eak i klauzula koja kaze da se ponudena usluga ovlastenog dimnjacara u roku predvidenorn navedenim odlukama smatra izvrsenorn i napla­tivom, ako korisnik odbije i ne dozvoli dimnjacaru da obavi svoj posao .

Dakle, mnogo je pametnije dogovoriti se s dirnnjacarom, jer uslugu ionako treba platiti au zajednickorn je interesu da se otkloni eventualna opasnost. Ako yam se dimnjacar dugo ne javlja, potrazite ga sami , a ako je krajnje vrijeme zasucite rukave i prihvatite se ciscenja.

Postoje kaznene odredbe i za dimnjacara, Prema iskustvu grada Zagreba, ovoj se djelatnosti ne pridaje dovoljno paznje. U rnnogim predjelima gdje se grije i kuha na plin, dimnjaear je prava rijetkost. Cak i redovito godisnje ispaljivanje dimnjaka rijetko se provod i. A to je vrlo delikatan posao i ponekad traje nekoliko sati dok say talog ne izgori a pritom treba obavezno obavijestiti i vatrogasee, kako bi se sprijecio eventualni pozar. Ako uvodite plin, bez dirnnjacarskog atesta i strucnog misljenja nema ni suglasnosti za prikljucenje plinskog trosila.jer ako se neispravno postavi plinski aparat iIi pee, moze doci do pozara iIi trovanja plinom.

Zato dirnnjacar na krovu nije sarno ilustraeija nekadasnjih rornanticarskih vremena nego i ozbiljan podsjetnik da sarno cist dimnjak i ispravna pee mogu pruziti sigurnu i ugodnu toplinu doma.

MATERIJAL. Materijal za dimnjake i dimovodne prikljucke mora biti nesa­goriv i otporan na visoke temper ature, nepropustan za plinove i kondenzate, koji nastaju sagorijevanjem krutih, tekucih i plinskih goriva, ispaljivanjem iii pozarorn dimnjaka, otporan protiv kemijskog djelovanja produkata sagorijevanja, dovoljno cvrst za mehanicka naprezanja i dobar toplinski izolator.

Koefieijent prolaza topline mora odgovarati toplinskoj zast.iti dimnjaka: • za vanjsku stij enku dimnjaka smjestenu u vanjskom zidu iIi za stijenke

slobodno stojecih dimnjaka u zidu od opeke 38 em, • za vanjsku stijenku prema negrijanom zatvorenom prolazu ili stubistu u zidu

od opeke 25 em, • za stijenku prema grijanom prostoru, kod dimnjaka presjeka ispod 300 ern"

u zidu od opeke 25 em . Ovo je inaee podatak kojim se osigurava pri izgradnji klasicnih zidanih

dimnjaka dobra toplinska izolaeija samog dimnjaka. Moramo priznati da ovo rijetko postujerno i to je uglavnom razlog niza problema koji se u dimnjaku

_

Prije agrjevne sezane pregIedajte dimni prikiiuiak i

dimnjak, ocistite taloge, oiooriteuraiaica i naprauite

vizueinu kontrolu,

pojavljuju. Koji ce se materijal upotrijebiti za izvedbu dimnjaka ovisi 0 vrsti i velieini lozista,

odnosno 0 temperaturi koja se stvara u tom loz istu. Za izvedbu dimnjaka dolaze u obzir slijedeci materijali: • obicna opeka marke minimum 150

• Sprijeiite ispustan]e iIi • normalna sarnotna opeka nekonirolirano istjecanje vade • sarnotni kiselootporni materijal u formatima,

iz sistema grijanja. • gotovi speeijalni dimnjacki elementi . Obicna opeka moze se upotrijebiti za izvedbu dimnjaka normalnih manjih

lozista, a debljina stijenki i pregrada ne smije biti manja od 12 em. Suplja i po­rozna opeka, kao i ostali porozni i propusni materijal ne smiju se upotrijebiti za gradnju dimnjaka.

Upotreba gotovih dirnnjackih elemenata dozvoljava se, ako njihova svojstva

GRIJANJE t 61

________

t:l> ·W'~<$: X; ~ ~ l% *'. ~ ·":*: ~ .,~."""' R ~. ~& ~,., ~ lh~ ~t:; ~* ~Uh:' *d px,';;;.<> ms~?n~~ t fu<~ ~ w ~ . ,:\..a;,~ ~~ :;")5

Zelite Ii pouecaii uisinu dimnjaka, nemojte za pro­

duieiak upotrijebiti saloniinu iii neku drugu cijev.

"< ~. f~?~fA tVi"Hi~H~~,S I ~l ,'$ ~ ,<,¢·htJ ~':>.~ Ph::<

-

£'l<;E .> t ~ * .. .·:'S n "'~ ~ :O:::;R: .1\ e n.t se tP~ u~ lfN>~''>':C ' \h ~ If'?"$l S .::<§*",* ,~~r~ m.~ d·.,t -, '<.<' ~ ~>~':\

• Hladna je uoda skupa a topla ouisno 0 naiinu zagrijavanja i

do deset pula skuplja od hladne.

sl'''?'T ~ t~ 'if f)l nH:::'''' x··, ~ ~ f=\ ~ .l*·~~ § ~: ~ ~.::~~ ~~~ . . , ' If §Z>.If~ ,, '" '</l'.lf"~:",,,. ,~.x § ; .*"'"

-

DIMNJACI _

odgovaraju zahtjevu za dobru toplinsku izclaciju te potrebnoj cvrstoCi i nepro­pusnosti materijala, sto treba biti potvrdeno atestorn ustanove, koja se bavi takvirn ispitivanjem.

Nasi tehnicki uvjeti kazu da se lirnani dirnnjaci mogu podizati kod sarnostojecih zanatskih i malih industrijskih pogona, kao i kod malih privremenih objekata, mada se u svijetu ovakva vrst dimnjaka sve vise primjenjuje. Jasno, to su izvedbe od visokolegiranog austenitnog nehrdajuceg celika otpornog na sve agresivne spojeve i s dobrom dodatnom topIinskom izolacijom, pa i velike toplane, proizvodni pogoni i slicno, irnaju takve metalne-Iirnene dimnjake.

KONSTRUKTIVNA IZVEDBA. Presjek dirnnjaka i dimovodnih prikljucaka: • svijetli presjek dimnjaka mora biti takvih dirnenzija da osigurava dobar pot­

lak i potpuno izgaranje goriva u Iozistu s obzirom na vrstu lozista i goriva, tern­peraturu sagorjeIih plinova i korisnu visinu dirnnjaka. Kod vecih lozista treba svijetli presjek kao i visinu dirnnjaka dokazati proracunom, Presjek dimnjaka mora biti u cijeloj visini jednak.

Prema velicini svijetlog presjeka razIikuju se: • uski dirnnjaci okruglog, kvadraticnog Ili pacetvorinastog presjeka, najmanje

velicine 015 em iIi 14/14 em . Na dimnjak ove najmanje velicine smiju se pripojiti najvise tri sobne peci iIi jedna sobna pee i jedan stednjak na istom katu. Za svako daljnje Ioziste mora se povecati presjek dimnjaka za 80 em", Kod pacetvorinastcg presjeka odnos straniea ne moze biti veci od 1:1,5.

• siroki (prolazni) dirnnjaci, svijetlog presjeka najmanje 45/50 em. Svijetli presjek dimovodnog prikljucka obicnih sobnih peri ne moze biti manji

od 10/10 em. Dimovodni prikljucci vecih lozista moraju imati svijetli presjek 25 posta veri

od presjeka dimnjaka, a uspon irn ne smije biti manji od 3 posto. Dimovodni prikljucci moraju bi ti izvedeni od nesagorivog materijaIa, postojanog

oblika i zasticeni od korozije. Izraduju se od azbest-eementa, alurninijskoga, mjedenog, bakrenog iIi celicnog lima odgovarajucih kvaIiteta. Minirnalne debIjine stijenki su:

• 7 mm za cijevi od azbest-eementa • 0,75 mm za Iimene eijevi promjera do 100 mm • 1 mm za Iimene eijevi promjera do 150 mm • 3 mm za Iimene eijevi promjera do 200 mm • 4 mm za Iimene cijevi promjera do 300 mm • 5 mm za Iimene eijevi promjera iznad 300 mm

Ir-o-: "'TfIF

Plinski dimnjak-------~II

I

I

I

Dimovodni priklju¢ak. ·

Osigura¢ Slrujanja--

Dimovodni nastavak~

·'·1

I,

I

:$5 1 Dlmovodna instalacija s oslqurscem strujanja (pottecno lozi~te - atmosfer­

'--- --' ski plamenik).

168 GRIJANJE

_____________________DIMNJACI _

Zbog efikasnog osiguranja odvodenja produkata sagorijevanja kod plinskih lozista s atmosferskim plamenieima (dakle, ona lozista koja nemaju ugradene pre­tlacn e plamenike s ventilatorom) potrebnoje na dimovodnom prikljucku ugraditi osigurac strujanja koji sa svojim ejektorskim djelovanjem pomaze odvodenju pro­dukata sagorijevanja u atmosferu. Svaka dimenzija - promjer dimovodnog prikljucka - mora imati i svoju razl icitu izvedbu tog osiguraca strujanja pa ga treba izvesti tocno prema podaeima.

Visina dimnjaka:

• Korisna visina dimnjaka mora biti tolika da omogucujs dovoljno strujanje i odvod plinova sagorijevanja i time pospjesuje izgaranje u lozistu, a da pritom nema opasnosti od pozara ili od zagadenja okoline dimom. Stoga dimnjake po mogucnosti treba voditi kroz najvi se dijelove zgrade. Korisna visina dimnjaka za kruto i tek uce gorivo ne smije biti manja od 450 em, ali se preporucuje visa visina.

• Dimnjake treba voditi u pravilu u grupama vertikalno od podruma do krova. Grlo dimnjaka blizu sljemena krova mora nadvisivati sljeme barem 30 em, a grlo n izih dimnjaka mora biti najmanje 100 em iznad krovne plohe, mjereno na gornjoj strani . Visina dirnnjak a na ravnom krovu treba da je najmanje 100 em ukoliko nema na krovu u neposrednoj blizini nadvisenja i nadogradnje.

za horizontalni prikljucak za vertikalni prikljutak

l' l' ro----T-->l i<I-H

~

1 ~ i

'1

~.~­I -~

Osiguraci strujanja-provjetravanja.

Presjek dimnjaka moze se odrediti tek kad se definira broj i toplin ski ucinak prikljucenih Iozista te djelotvorna visina dimnjaka. Nadalje, vrlo j e vazno da li ce se dimnjak zidati od gotovih elemenata ili cete ga izvesti od obicne opeke. Pri zidanju opekom treba obratiti paznju da je kvalitetna i potrebne debljine. Za odredivanje presjeka po sluzit ce yam podaei proizvodaca gotovih dimnjaka.

Kako je takav dimnjak kvalitetniji u pogledu nepropusnosti, otpornosti na agresivne spojeve, ima manji otpor strujanja zrakajer muje unutrasnja stijenka od vatrostaln e eijevi pa je i manje hrapava, nuzno je i to uzeti u obzir. Ako zidate obican dimnjak od opeke izv edite ga u vecoj dimenziji nego st o se navodi u tabli ­eama i dijagramima proizvodaca gotovih dimnjaka. U tablieamaje posebno nave­den podatak za dimnjake na kruto gorivo, a posebno za dimnjake na tekuce i plinovito gorivo.

Kod vecih stambenih objekata gr ade se tzv. dimnjaei sa zajsdnickim dimovodnim kanalorn il i sabirni dimnjaei. Kako u nas za to podrucje ne postoje standardi navodimo podatke proizvodaca "Sehiedel" koji imaju podlogu u DIN propisima. Preporucujerno yam da se u nadleznorn dimnjacarskorn poduzecu raspitate za pcstojece propi se ako postoje ili da se obratite distributeru plina ako je rijed 0

prikljucku za plinsku pee. I kod gotovih dimnjaka treba takoder postivati odredbe o dobroj top lin skoj izolaeiji pa se razliCito izvodi sarnostojeci dimnjak od onoga koji je ugraden u zgradi. Bitno se povecava sigurnost odvodenja produkata sago­rijevanja iz loz ista akoje na vrh dimnjaka ugraden venturius koji se moze i izvesti u varijanti sarn-svoj-rnajstor.

-~

• Nemojle premieiiati ra­dijalore iz eslelskih razloga jer su obicno projeklno smjesleni

na najpovoljniji naCin.

• Nemojle susiti rublje na ra­dijatorima i pedma.

~Zi1\~:.$;~n~r:~il$ ()i{()i"iN i;~~

GRIJANJE 169

________DIMNJACI _

~ ~

*O.50m

E o "'.

J

Minimalna visina dimnjaka nad krovom.

0­o.

I~

do 1,50 ~ 11

LM'!r---liiIL---+-_-' .. ~ I

Visina KRUTO GORIVO PUN I TEKUCE GORIVO

dimnjaka

metara

P-16

Lozlste (kW)

P-20

Loziste (kW)

P-16

Loziste (kW)

P-20

Lozlste (kW)

6 do 10 do 15 do15~ Jo 20 7 20 25 25 30

8 25 35 35 37

9 30 50 43 60

10 33 55 50 75

11 37 65 55 85

12 40 70 57 92

13 33 75 60 100

14 45 80 64 107

15 46 85 66 111

16 47 90 70 118

17 50 93 72 121

18 52 95 74 128

19 54 100 75 131

20 55 102 77 135

Odredivanje presjeka dimnjaka.

Monlazni dimnjaci PANON koje proizvodi "Opeka" iz Osijeka mogu se nabaviti u dvije velieine promjera (16 i 20 mm) s oznakama P-16 i P·20. Vatrostalne cijevi umecu se u betonske omotece nakon utiskivanja polukruznih izolacijskih ptocs. U proizvodnom programu su nosive i zevrsne armiranobetonske ploce, dimonepropusna vrata, dilatacijski prsten, te priktiucc! za vretsscs i prikljucci za peel. Na vrh dimnjaka dolazi i originalni usmjerivac strujanja zraka. U tablici su prikazani odnosi visine dimnjaka, snage lozi~ta, vrste goriva i promjera dimnjaka PANON. Kao i kod ostalih vrsta monteznih dimnjaka gornji zevrsete« obzidan je za~titnom opekom.

170 GRIJANJE

____DIMNJACI _

25 30 35 4015'0

100 §~;;~rr~gmi~~~~~7-790

80

70

000

' 50

'000 900

800

700

600

25 30 35 40 45 50 55

l

25

20 C

'50

100

90

8 0

70

60

50 45 40

..­ 35

30

5550

,I '

4540

40 45 50 55

35302520' 5'0

Radna vislna dlmn 'aka u m

40

35 ~.r;r30

25

5 10 15 20

Radna vlslna dlmnjaka u m

- I

BROJ PRIKLJUCAKA ZA LOZISTA NA SABIRNI DIMNJAK (DIN 18160 list 1 prosinac 1962).

l.ozista natvrdo i tekuce gorivo Lczista naplin

Promjer • Broj • BrojSvijetli Ukupni Radna Ukupni Broj prikljucakaRadna instalirani visina inslalirani maksimalnopresjek visina prikljueaka prikliucaka kapacitet zamale zaetalno kapacitet Veliki grijaci MalikW peci (do 9 grijanje maks. kW vode, sobne grijacikW) komada vodepeci,

komada komada komada

13,5 2 3 22 maks. maks.2 601143 4,5 2

3 5 6

904 4 6

16

90 min. 12 53min.3 2 2 105201 4,5 maks.36 7

6 4maks.4 4 105 5 8

20

145

4 145 32 6314 4,5 min 23 min.5 4 175 5 8maks.56 maks.8 2006 7 12

PODRUCJ E UPOTREBE t::::'Hmrtt::::::n::::::::UIiimrU:IIEmf:m::;::m':UmmImmrrmrII:f,tm:::mt::mm::mlM::,EttHl¥::f::::::: Dimnjaci sistema SCHIEDEL upotrebljavaju se za sve vrste goriva (tvrda, tekuca i plinovila) kao i za razlicite kapaeitete kotlova od 5 kW pa do 10.000 kW. Dirnnjaci a 13,5" 16 i e 20 em upotrebljavaju se kao sabirni dimnjaei s prikljuccirna u razlicitim etazama, sto predstavlja veliku ekonornicnost. Razmak izmedu dva prikijucka ne smije biti manji od 0,3 m, niti veci od 4 m. Visina od lozlsta posljednje psci do ispusta dimnjaka ne smije biti manja od 4,5 m, u suprotnom treba za posljednji prikljucak izvesti poseban dimnjak. Na istu vertikalu mogu se prikljuciti samo peci priblizno istog kapaeiteta . Ako se prikljucuju peel razlicitoq kapaci­teta, rnoze doci do porernecaja pravilne funkeije dimnjaka. U ovakvim slucajevirna treba naizrnjenicno ukliucivati peel tako da istodobno funkeioniraju peel istoga kapaeiteta.

Za dlmnjske SCHIEOEL vrijede ovakvi dijsqremi.

Dimnjaci sa zsjeanlckim dimovodnim kana tom­sabirni dimnjak.

• Lijeva tablica za loiiste na plin vaii samo tada, ako su ugrac1eni automat­ski termick! zetvsreci, ako je vi~e od tri prikljucka na jednoj vertikali (DIN 18160 list 1). Kad nema termlcklh zetverece, treba se pridriavati dijagrama DVGW-TRGI1972. Broj prikljucaka na sabirni dimnjak odrec1en je pod uvjetima da svi rade istodobno sto u praksi nije stuce]. Zato DIN norme 18160 travanjlapril 1981. dozvoljavaju maksimalno 3 prikljucka. Sve podatke i informacije 0 dimenzi­oniranju i broju prikljucaka po toj DIN normi moiete dobiti u IGM "Gradnja" Zalec.

GRIJANJE 171

________DIMNJACI _

Ovako izgleda dimnjak od gotovih elemenata.

PRESJEK PRIKLJUtNOG I KONA~,NOG DIJELA DIMNJAKA

VENTURIUS

KROVNA PLOCA

-c :>( «...., z ~

Ci -c z (ii s « z Go ::> ::.:: ::>

l•

E c

..: '"

DILATACIJSKA FUGA 2 mm/ - MINIMALNO 3 em

DILATACIJSKA MANSETA

OBZID S KLINKER - OPEKOM

VANJSKI PLAST DIMNJAKA

SAMOTNA CIJEV

KONZOLNA PLOCA PREUZIMA TEZINU OBZIDA DO H= 3m

GORNJA VRATA ZA CISCENJE PO POTREBI

ARMIRANOBETONSKI PLAST PREMA STATICKOM RACUNU

VRPCA 00 MINERALNE VUNE

FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK KOTLA (RA) = 80', 60, 45

FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK KOTLA (RA) =60, 46

POLIETILENSKA FOLlJA, KOJA SPRECAVA PRODOR CEMENTNOG MLlJEKA U IZOLACUU

TERVOL PTP 120

FAZONSKI KOMAD OTVORA ZA CISCENJE (PA)

OTVOR ZA CISCENJE

ISPUNA PRVOG PLASTA DO POLOVICE 16,5 em

:,' :.r,.'

.;."

•

E u .... <0

::i

TEMELJNO POSTOLJE DIMNJAKA

SAMOSTOJECI DIMNJAK DIMNJAK U ZGRADI

;

172 GRIJANJE

_ _ _ _ __________________DIMNJACI

_ Vjdar

~Dim

SANACIJA DIMNJAK A Mozda malo pretjerujemo s uspcredborn, ali lakse ce se shvatiti kad kazerno

da mnogi dimnjaei zbog prehlade imaju hunjavieu, pa srnrcaju. Isejedak je vee degutantniji izraz, ali je prikladniji za opis. To su dimnjaei koji su za zimu suvise lako odjeveni irnaju premalu toplotnu izolaeiju, pa se dim u njima brzo hladi i brzo se kondenzira vlaga. Tako nastaje crnosrrieda tekuca masa koja trazi izlaz na sve strane. Dakako, ohladeni dim pri vrhu dimnjaka je teii i pritisce kao cep na niz e toplije slojeve, koji onda pokusavaju izaci u stambeni prostor.

Stoga klasican, dobro izveden dimnjak mora imati dobru toplinsku izolaeiju stijenki. Nekad su, to bile sarno opeke, a danas se za to vee primjenjuje i sloj ter­moizolaeij skog materijala. Svrha je da se zagrijani dim brzo ne ohladi vee kao topliji i laksi od vanjskog zraka juri u vis. Pogotovo ako su jos pritom glatke unutrasnje stijenke na koje se cada tesko hvata .

Koji put takvi dimnjaei i predobro vuku. Sagori tako u tutanj i nepotrebno mnogo topline. Ali, i kad sasvim normalno vuku, trosak grijanja je velik. Otuda stalni pokusaji da se sto bolje iskoristi svako gorivo pa je tako nastalo niskotempera­turno loziste, koje omogucuje efikasno grijanje i s nizim temperaturama u dimo­vodu, uz posebne materijale dimnjaka koji su neprobojni za smolaste isejetke.

No dimnjaei mogu oboljeti i zbog nekih drugih uzroka. Reeimo, greska moze biti i u pogresnorn prikljucivanju lczista . Suvremena gradevinska medieina vise nije bespornocna. Cak i starost dimnjaka nije vise neizljeciva bolest. Postoje sred­stva i nacin i koji ce od starea napraviti mladica . A sto je najbitnije - bez rusenja .

KAKO OTKRITI BOLEST? U svijet dimnjaka moiete uci jednim pogledom na vlastiti iIi susjedne krovove. Velika raznolikost u izgledu dimnjaka na prvi pogled zbunjuje. No, pazljivijern prornatracu nece prornaci detalji po kojimaje lako razlikovati bolesne od zdravih dimnjaka . U pitanju nisu sarno erne mrlje, ostecenja vidljivog dijela dimnjak a, ispueali zavrseci iIi tragovi cadi na fasadi zgrade. Dirnnjaci produzeni salonitnim eijevima - kako bi bolje vukli - u pravilu su uzrok velikih problema. Takvi dimnjaci najbolje mogu posluziti kao primjer na kojem csmo objasniti uzroke i simptome bolesti dimnjaka.

Tanka salonitna cijev uzrokuje naglo ohladivanje dim nih plinova na gornjem, najosjetljivijern dijelu dimovodnog kanala, pa se pojavljuje obilan kondenzat koji se cijedi niz cijev i u donjem dijelu dirnnjaka prodire izrriedu opeka u zidovima stvarajuci tamne smrdljive mrlje. Usprkos dodatnoj visini dirnnjak slabije vuce. Stvaranje kondenzata pojacat ce se i pri promjeni goriva. Prijede Ii se s krutih goriva na lozenje plinom, pojacano stvaranje kondenzata otapat ce cadu na unu­

_

IGM "Gradnja" talec proizvodi po Jicenci SCHIEDEL salonitne stitnike za otvore dimnjaka VENTURJUS SW. Rijec je 0 salonitnom dlsku koji se pomocu mjedenih nogu pricvrscu]« iznad otvora dimnjaka. Zahvaljujuci svom obJiku, disk pri strujanju zraka preko dimnjaka izaziva tzv. venturiefekt pri kojem na otvoru dimovodnog kanala nastaje dodatni potlak i ubrzano strujanje dimnih plinova. Osim sto pospjesuju strujanje dimnih plinova, ovl stitnicl cuvaJu dimnjak od kls», To je osobito vezno za vrijeme toplih mjeseci kad je veclne dimnjaka hladna pa se kisa moze slijevati priticno duboko u di­movodni kanal. VEN­TURJUS SW cin! ovalna salonitna ptoce (1), mjedene noge (2) s navojem i maticama (4) te betonski prsten. Montaza je jednostavna, a efikasnost vrijedna paznJe, bez obzira na smjer vjetra.

• Ugradite neki alternationi izvor topline kao solarni

sustau, aerogenerator i sl.

GRIJANJE t 73

_ ________DIMNJACI _

Ovako izgleda bolestan dim nja k , Mrlje na zidovima sobe (a cesto i smrad) pokazuju da su dimnjaci ozbi/jno bo/esni. Nikakve boje, premazl iii tapete ne mogu popravitl stanje. U ovakvom s/ucaju mogu pomoci jedlno temeljitl zahvatl kojl ce epriiectt! probljanje kondenzata kroz konstrukciju dlmnjaka.

/ako je tesko povjerovatl da u vrucem dlmu Ima

vode, clnjenlca je da prl Izgaranju svlh vrsta gorlva

nastaju I znate koticlne vodene pare. U h/adnlm

dlmnjaclma para se oh/adl, a kondenzat se

cljedi niz stljenke dlmnjaka. Ako dimovodnl

kanali nisu za~tlceni,

zldovi se pocinju obi/no natapatl smrd/jivom

crnom tekuclnom jer je naia/ost cinjenlc» da

jedan kotao ucinke oko 40 kW prolzvodi u sta/nom

pogonu oko 4 kg vodene pare (kod /oi-u/ja)

odnosno 6 kg vodene pare na sat (pri primjeni

zemnog pune).

174 GRIJANJE

tra snji m s t ij enka ma di mnjaka a mrlj e na zidovima ubrz ano ce se si r i ti U tal ogu n n s t n lorn congori jPv nnj f>n1 k rut.ih coriv u i li loz ivog u lja im a su mpora koj i s kOI1­

denznom vlagorn iz dima stva ra sumporastu iii su mporn u kisel in u koja s vrenien om naprosto pojede dirnnjak. Posljedica j e propustanje dima, pojava mrlja i pukotina i na kraju neefikasno i skupo grijanje.

Svi ovi simptomi ipak nisu dovoljni za brzu i jednozriacnu dijagnozu. Kao i u medicini i ovdje treba razmotriti sve uzroke koji su doveli do ovakvih posljedica. Greska moze biti u prikljucivanju loz ista, premalom otvoru dirnnjaka, dodatnom prikljucku lozista ili u promjeni goriva.

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI _

NAMJERNO OHLADIVANJE. Iako vecinu neprilika s dimnjacima izazivaju hladni dimovodni kanali i stvaranje kondenzata, u posljednjih nekoliko godina pojavljuju se takve kombinacije lozista i dimnjaka kod kojih je sve podredeno snizavanju temperature dimnih plinova. Razlog je u stednji energije. Niza tem­peratura dimnih plinova znaci i manje gubitke topline, a dimnjak otporan na agre­sivne sastojke kondenzata Cini takav sistem sigurnim i ekonomienirn. Zbog toga novije izvedbe plinskih bojlera imaju izrnjenjivac topline u kojem dimni plinovi predgrijavaju vodu prije ulaska u sistem, kondenzat se kontrolirano odvodi, a u dimnjak odlazi praktick i hladan dim. Usteda energije je znatna. Niskotempera­turna lozista imaju vrlo visok stupanj iskoristivosti goriva. Tako Vaillantov uljni kotao GP 120/1 calormatic nudi iskoristivost od 92 posto uz mogucnost rada pri zagrijavanju vode u sistemu na sarno 3S'C (idealno za podno grijanje). Kotlovi za vel ike sisteme imaju vee i umetke od keramike kako im pri radu na niskim temperaturama kondenzat ne bi mogao stetiti ,

Zelite Ii, dakle, stedjeti energiju ugradnjom nekog niskotemperaturnog lozista, morate sanirati vas stari dirnnjak, bez obzira sto je jos u dobrom stanju. Briga 0

dimnjacima uvijek se isplati, izlijeeeni dimnjaci starog loaista iIi dimnjaci dobro pripremljeni za stedljiva nova lozista, znaee uvijek veliku ustedu troskova grijanja.

Za sve Iijene dimnjake koji slabo vuku iIi im se smjer rnoze pratiti po vidljivim tamnim mrljama na zidu, neizbjezno je temeljito lijecenje. Dok se dio dimnjaka iznad krova obnavlja rusenjem i ponovnim zidajem, rijetko se tako radikalan zahvat prirnjenjuje na cijelu visinu dimnjaka. Za to i nema potrebe. Uklanjanje cadom natopljene zbuke sa zidova i nancsenje nove bit ce najneugodniji dio posla .

• Pri izvedbi [asade pazite da nema toplinskih mostova.

Zi~:::,STrri::::~ ,C:U(~~)iL,~~\~ !; ~~

Ako toplinu sagorjelih plinova lelite bo/je isko­ristitl, morate rscunet! s tim da ce u dimnjak stic! vee prtttono oh/adeni. Do

vrha dimnjaka potpuno ce se oh/aditi os/abadajuei

vellke kollcine vode. U nezssticenom di­

movodnom kana/u ta voda je prava katastrofa. Dobrom izo/acijom

dimnjaka usporava se (iii c:ak onemogueuje) pojava

kondenzata, a stijenke otporne na v/agu i kiseline

sprijec:it ee svaku stetu.

., ..-:..<:::::::::-:.:::.::.:..;::-;:;.:.;::.;.;.;::;:;:;:;:;:;:;:::;:;::::::::;;:::;:;;.:-:.:.:.: .

ill~iill,i~~I:~I:jil;i[i~:I~I~~ll~111111

• Sirukiura loplinskog izolacijskog sloja mora biti

takva da ne uzrokuje konden­zaciju i vlaienje zida .

GRIJANJE 175

_ _ _ _ _ _ _ _

• Toplinsku izolaciiu ugrad iie u podn e i krovne poursine.

:;i:i~%:~:;(r:ir:r:#1:~~~ \1:)K()~L.1 ;\1 !:~:~:

Metalne fleks ibilne cijevi predstavljaju relativno jednostavno i vrto efikasno rjesenje za sanaeiju dimnjaka. Proizvodi ih UNIS - "Mla­dost " iz Bjeljine, a ovisno o materijalu i izvedbl isporucuiu se pod na­zivima FUMINOX, FU­MIFLEX i FUMALU.

- _. . ­

I ~

t =~ .

"ill:.. .~

! : , '. . ». · · G· ·~ 6 : ' -;0 u · .... .. -=' ;. ~'. ~.-. ~

Spoj eijevl s urec1ajem za grljanje molete lzvesti na jedan od ova tri nscins, ovlsno 0 obliku I Izvedbl dlmnjaka na mjestu prlkljucenja.

DIMNJACI _

Ako nakon takve sanacije zidova uvu cet e u dimovod sa motnu ili metalnu cijev, dimnjak ce biti kao nov .

Prije svega, dimnjak valja temeljito ocist it i od cadi i od krhotina opeka i zbuke. N akon Ciscenja nece biti te sko izrnj cri ti slobodan promjer dimnog otvora i tako odabrati promj er cijevi koju treba uvuci u dimnjak.

Najj eftinije i najprakti cnije rje senj e kojim cete osigurati nepropusnost dimnjaka svakak o su sav itlj ive metalne cijevi. U na s ih proizvodi:

·MLADOST - PANAFLEX, 76300 Bij eljina, Radojk e Lakic 145, tel. (076 )44 ­211, 45-490.

Proi zvodn im progr am om obuh vacene su tri vrste cijevi:

Na donjem kraju zavrsnog elementa vidi se odvod kondenzata. Uz samu metalnu eljev treba ostaviti I otvor od najmanje 20 em za venti­laeiju dlmnjaka.

Nakon clseenja dlmnjaka I provjere prohodnosti dimovodnog kanala metalne cijevi se umecu u dlmnjak kroz gornji otvor. Kako blste slolaksali posao, na donjl kraj eijevl pricvrstite skosen drvenl cep s kukom I premalite lojem. Za kuku privezite cv rst konopae, kako blste uz uguravanje na gomjem kraju, eijev mogli I povleciti na donjem kraju dimnjaka. Na taj nscin cete lakse uvesti metalnu fleksibilnu eljev I u voc1ene dimnjake, tj. dimnjake koji u nekim dijelovima Imaju koso Izveden dlmovodnl kanal.

L. " ., 1:"

: ! r

I gornjl kraj ovako saniranog dimnjaka treba biti pro­plsno Izveden. Ne smije se zaboraviti niti otvor za ventilaeiju dlmnjaka koji na ovom mjestu nije veci od 5 em, jer strujanje zraka oko metalne eljevi osigurava dobro funkeionlranje dimnjaka, ali I trajnost Izvedbe.

•76 GRIJANJE

_____________________DIMNJACI

FUMINOX - eijevi od visokolegiranog austenitnog celika iIi nehrdajuceg celika promjera od 80 do 600 mm. Zbog kvalitete i debljine pogodne su za sve vrste goriva, ali su i najskuplje.

FUMIFLEX - cijevi su od istog materijala, ali s trakarna tanjeg lima, pa se primjenjuju kod manje opterecenih loztsta .

FUMALU - eijevi napravljene su od debljih traka aluminijskog lima, nisu pogodne za loiiSta s puna oslobodenog sumpora (kruta i tekuca goriva) pa se upot­rebljavaju za plinska lozi sta. Promjer im je od 80 do 200 mm i mnogo su jeftinije od prvih dviju vrsta eijevi.

Koju vrst eijevi odabrati i kojeg promjera odluka je koju ne valja donositi odoka. Pri izboru treba dobro pogledati upute i tabliee proizvodaca, jer s dimnjaeima se ne isplati izvoditi trikove, u zelji da se postigne nernoguce. Vrst goriva, tip loz i sta, konstrukcija i materijal dimnjaka, promjer i visina dimovodnog kanala, potreban podtlak i slicni detalji moraju bib ispunjeni.

Proizvodaci imaju za svoje proizvode napravljene dijagrame koji su rezultat iskustva i mjerenja, te ih se valja pridrzavati.

Odredeno gorivo i loziste treba npr. uz visinu dimnjaka od 7 do 8 m promjer eijevi od 20 em, dok je za visinu od 8 do 12 m dovoljna eijev promjera 18 em. Za plinske plamenike s prisilnom ventilaeijom potrebna je uza eijev od onih bez ventilatora. Pogledajte, dakle, sve tehnicke karakteristike elemenata postojeceg iIi buduceg sistema grijanja, pa tek nakon toga odaberite sto yam treba.

_

• Pregledajte i krotme-iaoanske prozore.

• Zabrtvite i spojeve dimnjaka, ventilacijskih kanala i TV antena koji prolaze kroz

krotmu poorsinu.

GRIJANJE t 77

10 SUNCEVA ENERGIJA

' J

i r J5

Sve je vise objekata gdje se na krovovima i terasama (cak i u

dvoristims] zrcale solami kolektori.

, Govoriti 0 besplatnoj energiji u vrijeme kad nam se od cijene svakog kilovatsaLa

dize kosa na glavi zvuci besmisleno, ali i to je moguce. U Sjedinjenim Drzavarna (Kalifornija), Izraelu i Australiji ugradnja solarnih sistema vee je postala zakon­ski obavezna, u nekim zemljarna za takve se investicije nudi niz pogodnosti (popusti pri kupnji i povoljni krediti), a kod nas - nista . Nemamo cak ni pravih informa­cija. Najnovija ispitivanja pokazuju da klasican solarni sistern u podrueju uz more moze ustedjeti godisnje oko 700 k Wh/rn", a u kontinentalnim podruejima oko 450 k.Wh/m''. Ako u nas otprilike 1 kWh kosta 0,1 DEM, znaci da se solarnim siste­mom povrsine 6 m2 rnoze ustedjeti godisnje oko 400 DEM.

ZA GRIJAN,JE I TOPLU vonu. U dornacinstvima i javnirn objektima erier­gija sluz! za zagrijavanje i za pripremu potrosne tople vode. Ovisno 0 podneblju kao i 0 intenzitetu trosenja te vode utrosak energije varira u ukupnoj bilanci top line, no ipak se moze uzeti meritornim podatak da se oko 20 posta energije u dornacinstvima utrosi upravo za pripremu potrosne tople vode . Kako je to vrlo cesto elektricna energija, takva je usteda ujedno i najveci efekt jer dobro je poznato da je elektricna energija najskuplji energent.

Stoga i nije cudno da u posljednje vrijeme na mnogirn kucarna sve cesee nicu neke tamne plohe. Taj trend je vrlo intenzivan, pa u mnogim zemljama solarna industrija dozivljava pravi procvat i vrlo cesto niz subvencija zbog zajednickih interesa stanovnistva i drzave, Sarno u Japanu irna vise od tri milijuna solarnih uredaja (kompletne instalacije za pripremu potrosne tople vode) a u Izraelu vee svako trece dornacinstvo ima toplu vodu iz solarnog sistema. No, najilustrativniji podatak je iz SR Njernacke, gdje je vee sada ugradeno preko 250.000 m? solarnih kolektora, a do 1995. godine predvidaju cak 15,000.000 m".

Sto bismo onda mi trebali dotad ugraditi duz naseg suncanog Jadrana, gdje je insolacija gotovo dvostruko veca negoli u srednjoj Evropi.

I spitivanja u nasoj zemlji pokazuju slijedece:

180 GRlJANJ E

[I

________________SUNCEVA ENERGIJA _

P41Br". '_lIll1illt41 OSIJEK 488 0,38

PULA 630 048

SPLIT 887 0,60

ZAGREB 435 0,36

N a osnovi stvarnih podataka i ispitivanja na instaliranim postrojenjima, iskustvo pokazuje da se iskoristenjern sunceve energij e rnoze ustedjeti 65 do 75 posta od ukupnih pot.reba energije za zagrijavanje potrosne tople vode.

Prema ovirn podacima lako je izracunati mogucu ustedu, pa ako se spremate u investiciju mozete napraviti i elaborat 0 ekonomskoj opravdanosti zahvata. Nasa iskustva pokazuju da se takva investicija isplati kroz smanjenje troskova ener­gije za relativno kratko razdoblje - za cetiri do devet godina, jasno, ovisno 0 kli­matskim uvjetima i rezirnu potrosnje vode.

ODABIR SISTEMA Prije odluke 0 primjeni sunceve energij e treba prouciti solarne karte i in sola­

ciju kako bi se dobila tocna racunica da Ii se instalacija isplati . Za nasu zemlju postoji karta s oznacenirn zonama insolacije, pa se ukupno solarno zracenje na nasem podrueju krece dnevno od 3000 do 4350 Wh/rn", sto znaci da se u nnjsuncan ijern mjesecu srpnju (julu) moze dn evno dobiti besplatno i do 7,5 kWhl m2 encrgije u najsuncanijoj zoni.

Sad treba odluciti da Ii primijeniti sistem s prirodnorn iii s prisilnom cir­kulacijom. Rod prirodne cirkulacije vode, uredaje treba postaviti tako da se sprem­nik nalazi iznad solarnih kolektora ida su svi cjevovodi polozeni tako daje moguca prirodna cirkulacija . Cesto se zaboravlja da cjevovodi moraju imati uspon iIi pad ovisno 0 smjeru cirkulacije pa nastaju problemi jer cirkulacije jednostavno ncma.

POVRSINA (um )2 UGRADENIH

SOLARNIH KOLEKTORA USR NJEMACKOJ

I I I I ~I

/250.000 I

200.000 ~

150.000 /~ ~

100.000 / 50.000 /

I ~ -- - - - --

~

Dok za na~u zemlju postoje samo procjene u

SR Njemackoj se tocno zna da Je 1986. godine bilo

instalirano 220.000 TTY solarnih kolektora, a do 1978 1979 1980 1981 1982 1986 1995

1995. godine prognoza je cak 15,000.000 TTY.

• Tros"kovi izuedbe dobre toplinske izolacije obicno ne prelaze 3 posta od ukupne

inuesticiie pri izgradnji nove zgrade, a smaniuiu tros"kove

grijanja i do 40 posto.

-.....:.:,.,<:,:::::"":;:;:";":<:,:::,:::,:;::.::,:",;,,,.

• Sve uredaje za grijanje treba pregledati i oeistiti prije

ogrjevne sezone. .'?'

"'&' Ii. f'; ~~:" V1' ;*, f% Uf.7<d U\ Hi''' .;.)' ~~ •.•~. ~ I. ~ .U ~ 7:::-::; t &~ $. ~t~ :?:t<: i ,.,:,:p,;>.i ~ i ~ t 1 tJ~ '~,,,@ iW U 't~h'

~~.:~r.!l~, ..•f..:~.r. ·!..; ...!. i: : . :~.:-'.:~.. ·~~~~~~~~~J~ lfl:'.!7,;:X·..r,~.r..:f.•~.I~.r.; : .;..·r. .i f ~ ','; . 1 .: .i,i: ~• . .: ~·l .: ::....

. -:.:-: -:.:<:::::::::::::::::::::::::::::::

GRIJANJE 181

________ SUNCEVA ENERGIJA _

• Sprijeiite ispuitanie iii nekonirolirano istjecanje vade

iz sistema grijanja.

Srednje godi!mje globalno suncevo zrscen]« u

Jugoslaviji (u Whidanlrrr) je vrlo visoko, pa tu

besplatnu energiju treba sto vise iskoristitl.

3000 .­ ' ~~_.

~ LJUBLJANA

3000

PULA

3500 '~m~'~ NOYI SAD

)

BEOGRAD

/111 " ~ 3250

~

o ...

3350

I'!f>(fJ

..... 7 r-- f-

..... 6 I-- f-

f- SREDNJE 5 r-- - GODISNJE

f- - VRIJEDNOSTI f- - (kWh/m2d)4 ~ -

r-- -3 - f--

- r--f-

2 -- f-~

r--I-- f-

1 1= l-

. ,.,.... • F'0

N E .:c •...., « :><:: ...., ...., ...., ...., N

• • Z

• •Z~ 0 ()

c z -o « z z z z 0 « « « « « w...., ...., o, ~ « « « > o z

« -o ...., :::> en 11. o, :::> 0...., -J o U5W 'N « 5 :::i a: -J cr: I- :::> a 0 (J) 0 (J) a:

...., w rr (J) (J) I- 0 U5 > I- :><:: :::icr: 11.

W Z W

Insolaclja je nejvec« u srpnju. Tada se dnevno mole doblti i do 7,5 kWhlrrr energije ako su solami kolektori u najsuncanljoj zoni.

DIMENZIONIRANJE ELEMENATA Najvaznije je znati koliko tople vode treba zagrijati. Zato postoje strucni po­

daci kao i razni dijagrami-nomogrami za brzo i efikasno odredivanjeelemenata sistema prema podacima proizvodaca. Pritom treba paziti da se ponudeni podaci ne upotrijebe za neki drugi sistem. Npr. proizvodac TEHNOMONT-Pula ima pregledne tablice iz kojih se moze odrediti velicina spremnika, broj kolektora, povrsina cijevne spirale i nagib kolektora, ali ako imate neki drugi kolektor, treba preracunati povrsinu, jer "Tehnomontov" ima 1,91 m2 dok drugi moze imati vise ili manje. Cak i da su istih karakteristika i da imaju isti stupanj djelovanja mora se uzeti u obzir i povrsina.

Vrlo je vazno da su kolektori okrenuti u smjeru Sunca i adekvatno nagnuti, no nazalost na nizu objekata taj uvjet nije postovan. Podaci u tablici to tocno pokazuju.

ZONE INSOLACIJA 1 3000 2 3350 3 3500 4 3800 5 4000 6 4200 7 4200

• Aka je moguce, ugradite sistem s autamatskam

regulacijam sabne temperature.

182 GRIJANJE

__--------------SUNCEVA ENERGIJA _

DVA SOLA RNA SISTEMA ZA PRIPREMU POTROSNE TaPLE VODE

PRIRODNA CIRKULACIJA TERMOSIFONSKI SISTEM

PRISILNA CIRKULACIJA CIRKULACIJA POMoCU CRPKE

:;:;:; :::::::::::i:::: :::::::~:;: :' .:....;;:;:;:;:::::::;:: ;:;;" .:. :::::.::.::::}:;:::::;: :;::{

l~iili::::I~®.i:iil[lii!iiii!~I!!li::::i~1:~J~llii

• Sniienjem sobne temperature samo za jedan siupan] ustedjet

cete 6 posto energi]e.

sotsrni kotektori najce[;ce sluze za bespletno zagrijavanje potrosne tople vode.

r' irw;o:a!no Sle<t1je maksimalco

Broi oscoa Potrebevode Vdan laete--:I. so-ern. m3 Povrt.

IIOIek.m2 POlTebe vode

Vdan Zaprem . sprem. m3 Povr~ .

IIOle'. m2 POlrebe voce

Vdan Zaprem. sprem. m3 Povr~.

I<olek.m2

1 40 0.06 12 Il1 0,9 1,8 so 0.14 2.8

2 !I) 0,12 2,4 120 0,18 3,6 100 028 5,6

3 120 0,18 3,6 100 027 5.4 270 0.45 8,4

4 100 0.24 4,8 240 0.36 72 360 0,5Q 112

5 200 0,30 6.0 300 0,45 9.0 450 0,70 14.0

6 240 0,36 72 360 0.54 10.8 540 0,84 16,8

7 283 0.42 8.4 420 0.63 12,6 630 0.98 19.6

8 320 0.48 9,6 480 0.72 14.4 720 1.12 22.4

9 360 0.5-4 10,8 5-40 0,81 16,2 810 128 25,2

10 400 0,60 12.0 600 0.90 18.0 sn 1.40 28.0

15 600 0,90 18.0 sco 1.35 27.0 1350 2.10 42.0

:n 000 1.20 24.0 1200 1.80 36.0 ,000 2.80 56.0

30 1200 1.80 36.0 1000 2,70 5-4.D 2700 420 84.0

40 1600 2.40 48.0 2400 3.60 72,0 3600 5.60 112,0

Il1 2400 3.60 72,0 3600 5.40 lD8.0 5-400 8.40 168.0 !I) 3200 4.80 96.0 4800 720 144.0 7200 1120 224.0 100 4000 6.00 120.0 6000 9,00 180.0 !nOD 14,00 280.0

150 6000 9,0 100 !nOD 13.5 210 13500 2\.0 420

200 8000 12.0 240 12000 18.0 360 18000 28.0 560 300 12000 18,0 360 10000 27,0 540 27000 42.0 840 400 16000 24.0 480 24000 36.0 720 36000 56.0 1120

500 2aXXl 30,0 600 30000 45.0 !nO 45000 70.0 1400

Elementi solamog sistema mogu se odrediti iz ove tab lice.

SISTEMI SPAJANJA Kolektori se eesto krivo spajaju. Ne srniju se spajati kao radijatori u jednom

nizu vee ih treba spojiti tako da je kroz sve jednaka cirkulacija, sto znaci da voda kroz svaki kolektor ima jednak put, a dimenzije cjevovoda moraju biti prema svakom reciprocne ili identicne, To je tzv. Tiechelmann-sistem. Jedino ovako spojeni kolektori mogu svaki za sebe dobro funkcionirati, Inace bi voda cirkuli­rala kroz onaj koji ima manje otpore, a ostali bi bili bez cirkulacije i ne bi zagri­javali vodu u sistemu. Cirkulaciju mozete kontrolirati tako da opipate je li izlaz tople vode na svakom kolektoru podjednako topao, jer to je jedini dokaz da je u svakome dobra cirkulacija. U protivnom, uzalud yam sva oprerna kad od nje nema koristi iIi je pak minimalna (20 do 30 posto). Osim spajanja vaz no je i pravilno di­menzioniranje, a podatke 0 tome naci cete u tablici.

GRIJANJE 183

________ SUNCEVA ENERGIJA _

POTROSNJA Vdan

II' VELIKA

• Tokom noci u svim SRE

proslorijamasmanjite iemperaiuru na 15°C.

I'\. ur 800 0 /§? 7

DNJAr\. \. w cr 600, 0 />-

~ ~ "!j500

/z MALA >(f) 400 I"'. '"~

0 /~

0::

0300

"~ 0-

I'"~ ~ 200 ~

BROJ OSOBA + , I' '"ZAPREMINA BOJLE AA

12 1110 9 8 7 6 5 4 3 2 1 \ 00 4; 600 800 1000 1200 2

4

~ 6

8 ~ , ~ I - I--- - 10 w I--c5 -,

12 ~ ~z

14 ~

16 ~

,> Nomogram potrosn]e prema podacima "TVT­

L...... ----J BORIS KIDRIC".

Solama povrsin« neto ovog kolektora je 1,91 nr.

NajbolJI uctne« postire se ako je kolektor okrenut prema jugu / postavljen

pod nag/bom od 30 stupnjeva u odnosu na

vodoravnu povrsinu. Ako se leli postlcl tst! u{;inak

kod odstupanja od pra vca I nagiba, apsorpcijsku

plohu treba povecsti za faktore navedene u tablici.

Reiim koristenja

Bro] clanova obltelji-korisnlke tople vode P=1 ,91 m'

Potreban bro kolektora "Tehnomont" SKT-40

Potreban volumen spremnika (1)

Povrsina cijevne bakrene grijalice u spremniku (m')

Ekspanzijska posuda

Nagib kolektora

1-2 1 150(100) 0,6 Optimalni volumen ekspanzijske posudeje od5 do 10 L U

45"

Cjelogodisnje 3-4 2 200 (225) 1,2(.1,3)

korislenje 5-6 3 300 1,5

7-8 4 400(500) 2(2,5)

Korislenje 1-2 1 150 0,6 slucaju da lakvih nema na Iriis lu treba odabraIi "Gorenje" Varflex 25 L

30°

od IV-IX. 3-4 2 300 1,2

mjeseca 5-6 3 400(500) 1,5

7-8 4 600 2

Nagib ko!ektora prema vodoravnoj povrsini

ISTOK ·90' ·60'

STRANESVIJETA JUGOISTOK ·45' ·30'

JUG 0' 30'

JUGOZAPAD 45' 60'

ZAPAD 90'

90' 2,07 1,96 1,76 1,59 1,50 1,59 1,68 1,86 1,97

75" 1,99 1,53 1,42 1,28 1,20 1,28 1,35 1,45 1,89

60' 1,73 1,32 1,22 1,13 1,08 1,13 1,16 1,26 1,65

45' 1,43 1,20 1,13 1,05 1,01 1,05 1,07 1,14 1,36

30' 1,30 1,14 1,00 1,03 1,0 1,03 1,03 1,08 1,23

15"

0 .

1, 16

1,12

1,09

1,12

1,07

1,12

1,05

1,12

1,03 1,12

1,12 1,12

1,12

1,12

1,12

112

1,12

112­

2

2

.::

184 GRIJANJE

--

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA

Ocito sistem spajanja kolektora je vrlo kompliciran i treba ga uvijek dobro izvesti, jer krivo spojeni sistemi ne griju niti stede koliko je potrebno.

I raz liciti kolektori mogu se spojiti u jedan sistem, ali pritom treba ugraditi i regulacijske ventile kako bi se sistem mogao balansirati. I ovdje kao i kod ostalih instalacija treba provjeriti cirkulaciju. Sistem je izbalansiran onda kad se na svakom izlaznom prikljucku iz kolektora postigne ista temperatura. To je dokaz da kroz sve kolektore voda jednako cirkulira.

U slucaju kad imamo dva i dva ista ko lektora, ako je otpor kroz dva krajnja veci, ugradit cerno dodatne ventile na one u sredini. Te ventile treba prigustti sve dok se ne poveca otpor kroz ta dva srednja kolektora tako daje kroz sve kolektore ista cirkulacija, a to ce se postici kad bude ista temperatura na izlazu iz svakoga.

PREZIMLJAVANJE Koliko i kakvog solarnog medija treba staviti u sistem? Ponajprije treba reci

da ti sisterni sadrze vrlo malo vode. Tako obican sistem za obiteljsku kucu sa so­larnim bojlerom od 300 litara i oko 6 m kolektora sadrZi oko 20 litara medija . To znaci da treba malo i zastitnog sredstva. Solarnu instalaciju ne treba prazniti vee je napuniti nekim zastitnirn sredstvom.

Tccka smrzavanja mora biti oko 10·C niza od predvidene zimske temperature za to podrucje.

To zriaci da npr. u Zagrebu i Beogradu treba osigurati sistem od -25· (jer su zirni obicno najnize temperature - 15·C, au Ljubljani solarni medij morao bi imati malo nizu tocku srnrzavanja - na -28"C .

_

• U prostorijama gdje se ne boravi preko vikenda (uredi,

kancelari]e, radionice, pogonske prostorije) treba regulirati

iemperaturu na minimum, ali vodeei racuna da ne dode do

zamrzavanja.

B

MJERITI TEMPERATURU IZLAZA

Kao zastitno sredstvo uzima se obicno antifriz koji sadrzi aditive za zastitu instalacije protiv starenja, nastanka taloga, korozije i slicno, pa ga ovisno 0

svojstvima treba mije sati s vodom u sarnoj instalaciji, da se postigne zahtjevna tocka smrzavanja.

Takva se sredstva kod nas prodaju pod nazivom PKL 100, PKL 300, PETROL PKL, HINS PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 i slicno.

Upute 0 upotrebi treba detaljno procitati prije kupnje, jer neka sredstva zahtijevaju posebne uvjete. 'I'ako npr. PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 nije podesan za instalacije s pocincanirn cijevima. Zastitno se sredstvo obicno unosi crijevom kao kod punjenja instalacije grijanja (smjesa vode i tog sredstva) i to tako da se protutlakom vodovodne mreze ugura odredena kolicina medija u sis­tern. Nakon toga sistem treba odzraciti i podesiti tlak da sistem bude dovoljno pun . Areometrom (za ispitivanje tekucina kod akumulatora) provjerite tocku smrzavanja i sistem je miran nekoliko godina. Prije Ijeta obavezno treba provje­riti da li je sistem pun i odzraciti ga na najvi sern mjestu, a prije zime provjeriti tock u smrzavanja.

U sistem s vise reztlcittn tipova kolektora treba ugraditi regulacijske ventile zbog balansiranja instalacije.

• Radijatore nemojte zaklanjati zavjesama niti ogradivati jer to

smanjuje prijenos topline u prostor.

GRIJANJE t 85

TOPLINSKE CRPKE •

v

CRPALKE d.o.o, Sigurno ste primijetiIi kako iza hladnjaka struji topIi zrak, ]este Ii pomislili da bi ta toplina mogla zagrijavati vodu? Ako tom toplinom zagrijavate recimo vodu ­ tada ste od hladnjaka dobili tzv. toplinsku crpku, Najvaznije je pritom da se osim povoljnog efekta trecinom elektricne snage uspije na izlazu izvuCi toplinski ucinak za zagrijavanje

Dakle, ako je 600 W potrebno za pogon kompresora, za zagrijavanje vode na raspolaganju je eak triput vl~ energije negoli za pogon kompresora. Ovisno 0 Izvedbi I naeinu prljenosa tcpllne, ti se odnosi mogu i mljenjali, ali krecu se uglavnom u lim okvlrima, SISTEM RAOA Topllnska se crpka, kao I hladnjak, sastoji od slijedeCih dijelova: isparivaea, kompresora, kondenzatora I ekspanzijskog venlila. Isparivac je izmjcnjivae topllne smjesten u prostoru pa medij koji slufl za prijcnos topline hlapi, a kompresor ga komprimira i transportira u kondenzator. Toplinu koju medij oduzima okolini i pritom mljenja svoje agregatno stanje, sad prenosi toploj vodi u bojleru . Na taj je naein proces zaokruzen I trajno se odvija, a pritom se tro~1 sarno cnergija za pogon kompresora. Toplina se oduzima vanjskom zraku, podzemnoj I povrsinskoj vodi, zemlji I sl. Zato I toplinske crpke Imaju osnovnu oznaku rc Z iii rc V ovisno o mediju ad kojega oduzimaju toplinu (Z-zrak, V-voda), a slljedeci broj je oblcno iznos toplinske snage na izlazu u kW. Tako se naprimjer najCeilCe upotrebljava jedinica rc Z 2 A (B, C iii 0), koja irna loplinsku snagu ad 2 kW, a za pogon kompresora treba sarno 600 W elektricne energije, Takva crpka moze radiU pri tcmperaturama ad +5 do +35'C I njome mozete postici temperaturu vode do 55'C, ~to je dovoljno za sve namjene, a pritom se Ipak ne talozl previ~ kamenca. Najrasirenija vanjanta toplinske crpke za zagrijavanje tople vode je model rc Z 28 . Ima bojler 280 I, Mg anodu, elektricni grijae od 2000 W za sluca] kad vanjska temperatura zraka padne ispod +S'C. Bojler se mofe kombiniratl za razne namjene kao dodatnl element, zasebno, zatim kao dvonamjensko

1. Kondenzator 2. Isparivac 3. Ventilator 4. Kompresor 5. Elektrogrijac 6. Rashladni sustav 7. Ispust kondenzata 8. Izlaz tople vade 9. Poklopac 10. Bojler-spremnik

280 litara 11. Prikljucak za

recirkulaciju 12. Mg anoda 13. Ekspanzijski venti I 14. lzmjenjivac topline (za verzlje rc Z 2B i TtZ2A) 15. Ulaz hladne vade 16. Toplinska izolacija

_. --.-?­

4 3

10 8 6 11

16

--~ 12

9

7

Najcdca je verzija toplinske crpke llPTC Z 28 - gdje su kompresor I bojler od 280 IItara jedna cjellna. Postoje I druge verzije TC Z 2A (bojler ad 200 lltara • ito je najjeftinija takva verzija), te TC Z 2C i TC Z 20 gd]e je kompresorski agregat odvojen od spremnika.

grijanje za solarne sisteme u bivalenlnim sistemima I sl. Analizom je zakljuceno da se toplinska crpka isplall u obiteljskoj kucl prosjccno za 4 do 5 godina, a tamo gdje treba vi~ topic vode (na primjer u Irizerskom salonu, restoranu i sl.), znatno prije.

Informadje: GORENJE TOPLOTNE CRPALKE, 63320 Titovo Velenje, Partizanska br, 12, tel. (063)853-231, 856-796, telefaks (063)854-762.

Velik izbor tipova i raznih modela s toplinskom snagom do 15 kW.

Isparivat

Kondenzator

Slstem rada Istl je kao i kod hladnjaka pa su I dijelovi isli: kompresor, isparivac, ekspanzijski ventil i kondenzator.

ALTERNATIVNI IZVORI 11 ENERGI]E

Stednja energije naioeci je energetski izvor.

SUNCANE PLANTAZE­DOVOLJNO ENERGIJE

ZA CIJELI SVIJET U suncsnom pojasu

Zemljine kugle gdje je dozrscene energija Sunca

veca od 2200 kWh godisnje mogle bi se

postaviti plantaie suncevin fotonaponskih kolektora koji bi prema

poznatim tehnologijama i sadasnjem stupnju

efikasnosti mogli proizvesti dovoljno

etektricne energije za potrebe cijelog

coviecenstv», bez zagadivanja okoline, bez

velikih dimnjaka, bez bojazni od zracenja i bez bojazni da ce energetski

potencijal tog izvora presusiti.

188 GR/]AN]E

Teske je danas biti dobar prognozer, ali je zacijelo sigurno da nasi energetski izvori nece trajati vjecn o. Mnogi znanstvenici i razne medunarodne institucije imaju niz prognoza, ali nam se cini da je ipak prognoza Svjetske konferencije za energiju najvjerodostojnija. Ne ulazeci previse u strucne procjene i objasnjenja (postoji naime niz znanstvenih metodologija razmatranja opcije energetske potrosnje s raz licitirn varijantama razvoja), a uzevsi kao najvjerojatniju srednju varijantu tada je izvjesno:

• ugljen ce se k ao energent najkasnije iscrpiti • nedokazane rezerve nafte nestat ce oko 2020. godine tj. ,a vjerojatne rezerve

mogu potrajati jos maksimalno 10 godina • dokazane rezerve plina iscrpit ce se takoder vee 2020. godine, mada postoje

sanse da se s ocek ivanirn jos postojecim rezervama produz i vijek koristenja prirodnog plina do najkasnije 2060. godine

• u uvjetirna sadasnjeg nacina koristenja urana njegove rezerve sa svirn dokazanirn i dodatnirn rezervama iscrpit ce se takoder oko 2020. godine .

Ove svjetske prognoze pokazuju da su rezerve goriva ogranicene. Osim s njihovirn brzirn iscrpljivanjern treba racunati i na trosk ove pri stvaranju i vadenju fosilnih goriva jer ce za desetak godina trebati vise energije za njihovo vadenje nego sto ce je sadrzavati.

Preostaje narn stoga vrlo brza orijentacija na izvore energije koji narn se sarni narnecu. Neosporno je da zasad nerna jasnih alterriativa za sup stituciju fosilnih goriva, a kako je rijec 0 svjetski najatraktivnijern biznisu (danas energetika temeljena na iskoristavanju neobnovljivih izvora energije, tj . ugljena, nafte, plina i urana, angaz ira od 17 do 25 posta ukupnih drustve nih sredstava) svirna narn je jasno 0 kakvirn se naporirna i sredstvima radi pri pronalazenju dostojne zarnjene za energetske resurse koji narn polako ali sigurno postaju nedostatni. Sve ostalo su igre mocnog kapitala koji je sedarndesetih godina slornio jeftino naftno trziste nakon cega je uslijedio visegodisnji rat cijena i interesa da bi barel nafte osarndesetih godina kostao cak i 42, a i nadalje varira ovisno 0 krizi na bliskoistocnorn podrucju,

Stoga nisu u pravu prognozeri koji smatraju da u uvjetirna ovako jeftine nafte

r

I= r

u b

I r i= 5

L

-----

___________ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _

ne treba t r 5i· · sredstva na razne druge oblike energije. Dva su razloga koji to potvrduju, Ogra niceno st rezervi nafte i nuznost ekonomske i energetske neovisnosti,

Hocemo li u sxor o umjesto hidroelektrana, termoelektrana i nuklearki imati polja vjetrenj .a, su nca ne plantaze, bioenergetske farme i vodikovode?

VODIK - ENERGENT BUDUCNOSTI Sva fosilna goriva imaju velik nedostatak koji svakirn danom sve vise pritisce

stanovnike n Sf kugle. Zagadivanje okoline, te promjene mikro i makroklimatskih uvjeta vee je tolik o da jedino cist i za okolinu bezopasan energent moze imati buducnost, Pritom je vrlo vazno da ga ima dovoljno i da je njegova eksploatacija jeftiria i ek o ornsk i opravdana.

Mora, jezer a , rijek e, izvori i svi ostali vodeni tokovi obiluju vodikom. Rasprostranjenost mu je dakle odlicna. Iz vode ga mozemo dobiti na niz raz licitih nacina od koj ih je sarno metoda elektrolize vode razvijena do komercijalne prirnjene. Za raz gradnju vode na vodik i k isik potrebna je energija i tu sada postoje sanse i moguc os t i da se za tu potrebnu energiju iskoriste razni oblici alternativne energije, od koiih su vrlo pogodni solarn i sistemi. Tako dobiven vodik treba uskladistiti, no tu irna i nekih tehnickih problema. I sarno izgaranje vodika moguco je na dva nacina : primjenom gorivih celija dobiva se elektricna, a primjenom katalitickih gorion ika toplinska energija . Kod svih tih procesa bitno je da tog vodika irna zaista svu a oko nas, a tehnicki problemi koji prate proces proizvodnje, skladistenja i p r imjenu su rjesivi do ekonomske opravdanosti.

Pritom treba 0 imah razjasniti da vodik i nije novi izvor energije vee sarno moze biti njen prijen osnik, jedan od oblika, bas kao i elektricna energija, pogodan za transport, za sk la distenje i efikasnu upotrebu. Razne izvedbe automobila, aviona i slicno na vodik kao spremnik energije pokazuju daje una toe pocetnirn tehnickim problemima nada u opravdanost takvih napora zbog buduce primjene vodika bila potpuno opravda na, Takoder je vrlo vazno da je pri iskoristavanju vodika potpuno zasticena okolina jer je proces potpuno suprotan od elektrolize. Vodik, bez obzira na nacin upotrebe , u tom procesu oksidira i pretvara se natrag u vodu.

ENERGIJA SUNCA To je doista nei scrpan izvor koji prema dosadasnjern stanju tehnologije mozerno

koristiti na dva naciria. Sclarna termalna energija je dosad poprilicno rasirena pa na mnogim krovovima vee nicu razni kolektori Kojima se vrlo efikasno i jeftino iskoristava ova be splatna energija za zagrijavanje tople vode.

I

I [kWh/g] %

21,74x1Q9 29

TERMOELEKTRANE HIDROELEKTRANE 15,36x1Q9 20,S N.E. KRSKO

75x109 kWh/g BIOMASA 13,2x109 17,8

SADASNJA PROIZVODNJA L:IVOTINJE 11 ,2x109 15 75x1Q9

RAZLIKA + 4.6x109 +6,2% BIOPLIN 7,48x1Q9 10

GEOTERMALNA 6,41x1Q9 8,5

VALOVI 4,19x109 5,6

UKUPNO 79,6x1 O~ 106.2

s~m .-­

lskorisiite i pasivnu sunceou energiju, arijentirajte objekt

prema jugu, smanjite staklene plohe, primijenite ioplinske

crpke.

,;~~jr!i:!!itrrrJj%i ~t)I(:I:Ji tjii ;~ill !:

• Na slavine u kuci ugradite perlatare i redovito i1l

odriavajte. • Slanina s perlatarom

smanjuje protak vade 50 pasta, mlaz je meksi i uoda ne prska

po umiuaoniku.

GRIJANJE 189

1

________ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _

I boja fasade moie donijeti usiedu, Siva fasada npr. trosi 2 do 5 posto manjeenergije (zbog

apsorpcije energije sunca) negolibijela.

Zi~t;}Trlf\ ()ii{()UNf;

U posljednje su vrijeme u naglom razvoju i vrlo atraktivni razni fotonaponski d(fotovoltaicni) solarni kolektori. Kako je efikasnost ovih panela manja od solarnih

termalnih kolektora i k rece se oko 6 do 7 posto, ocekuje se porast stupnja iskoristivosti i kroz tzv. tandem celije i do trostruko veCih vrijednosti. Smatra se n

da ce pri postizanju efikasnosti od 25 posta ti solarni moduli postati komercijalno primjenljivi. Kada bismo odredeni dio zemaljske kugle pokrili takvim solarnim

Iikolektorima, npr. cijeli Cejlon uz stupanj efikasnosti od sarno 10 posta dobili bismo dovoljno elektricne energije za potrebe cijelog covjecanstva. Postoje i razni drugi u

planovi, a vee postojeci solami sistemi i razne suncane plantaze potvrduju da ima pnade i za komercijalnu primjenu u dogledno vrijeme.

ENERGIJA VJETRA Slijedeci veliki alternativni izvor koji nas takoder ceka u buducnosti je energija

vjetra na koju su se stanovnici Kalifornije vee navikli. Tamo je, naprimjer sarno na planinskom prijevoju Altamont 1982. postavljeno prvih 40 vjetrenjaca da bi ih nakon dvije godine bilo vee 14.000. Uz dobru stimulaciju (srnanjenje poreznih obaveza i dobrih kreditnih aranzrnana) taj se trend nastavlja i dan as. Zanimljivo je daje gotovo 50 posta svih tih vjetrenjaca-aerogeneratora proizvedeno u Evropi,

dtj . u Danskoj, a u svima njima je asikroni generator niskog napona "Severa" iz rSubotice. Dakle, vitalni dio za vjetrenjace imamo, sto cekamo? pGodine 1988. prva je vjetrenjaca montirana kod nas u blizini Pule. Za nasu ozemlju su za pojedina podrucja vee provedena sva ispitivanja (npr. Republicki

hidrorneteoroloski zavod Hrvatske je napravio detaljna ispitivanja snage, ucestalosti jacine i drugih vaznih karakteristika vjetra na raznim lokacijama.

• Temperatura poirosne tople vode ne treba biti visa od 45°C.

• lnstalaciju tople vode toplinski izolirajte.

!1:1!I'i!~~~'1111111111·111.._ :.:.:. ,-.:-";"/ : : :::~.::. : ::::-:.,:

190 GRIJANJE

"Sever" iz Subotice kao kooperanl proizvodaea aerogeneralora iz Danske zacijelo nece mora Ii brinuti 0 plasmanu jer je Evropska ekonomska zajednica lakoder pocet« subvencionirati sve one koji zele ulagali u allernalivne izvore energije pa je nekollko slolina vjelrenjaea inslalirano vee posvuda u Evropi, a najvi~e u Spanjolskoj i Grekoj. Plasman u SAD, a nerocito u Kaliforniji u velikom je usponu. Oeekuju se I veliki poslovi na ogromnom ler/loriju Indije koja je sve vi~e okrenula pronalazenju vlaslilih energetskih resursa. S obzirom na novo olvaranje trtist» u Kini izglednl su eak I poslovnl erenzmsn! i u to] najmnogoljudnijoj zemlji. Koje vjetrove mi eekamo?

-- ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE _

Od ost a i' a er ria t ivnih izvora energije u buducnosti 'nas ceka biomasa (svi drveni otpaci, poljo privr edni, vinogradarski i vocarski ostaci te razne kulture koje se mogu za . " is .or'ist .i t i), geotermalna energija koja se i kod nas koristi na razne nacine te en ergija valova i proizvodnja bioplina.

Najzani Iii ri j e je svakako pitanje sto nam sve te spoznaje i say taj trud donose i kakvaje nas a ene rgetska buducnost? Zanemarimo Ii sva pretjerivanja i uzmemo Izbjegavajte lokacije izloiene

uietru, a ako to nije moguce,Ii u obzir one , a", in imaInij e prognoze i zalihe koje se za alternativne izvore mogu ustediet ceie znatno energijeuzeti u obzir a ce i takva najpesimistickija prognoza biti vise negoli povoIjna. ako na sjevernoj vjetrovitojSvjetsku . roizvodnju elektricne energije alternativni izvori mogli bi pokriti strani posadite zimzeleno prema podaci a iz godine 1985. u slijedecirn postocima: droece a na ostalima listopadno

• energija sunca 100 posta droece. • vjetar 19 po.:: 0

• valovi 13 posto • geotermalna eriergija 13 posta • biomasa 20 peste Ukupno 165 ost o To znaci da na s i uz ove pesirnisticke prognoze i procjene alternativnih izvora

i uz poznate te nol gije za uskladistenje energije ceka u energetskoj sutrasnjici dovoIjno energij e, odnosno cak i visak. Pod vrIo realnom pretpostavkom daIjnjeg razvoja ovih teh noIogija, pojeftinjenjem i komercijalizacijom uredaja za siroku primjenu i proiz vodnju alternativnih izvora energije nasa buducnost trebala bi biti energetski svijetla,

'<'

IP~::rnTi~; :eif(J:> L] ~M i:

iiijii:::~ Isporucujemo u kitu dva programa solarnih uredaja za samovce ii:::::::i:;

I :~'::::~~~~iliS~I':::U uredai ~~::::~t~;(~~fv~~~i~~':::l cirkulacljom I lr~ •solami bojler (300 l) t:i:i:iij;N!~ • solami bojler (l50 ili 300 l) • solami upraoiiack: otmaric SUO 1/2 i SUO iiiiiiiii i i i ~ ::::::~ • spojna oprema (6. 10 ili 15 m) II (h~draulicki krug plus upravijatka auto- iii;i:i::i! mM • etektricni grijac za dogrijavanje is matika) tt: : ~ ~ W:::! • elekiricni grijac za dogrijavanje ~i: ~ :}} i::M bimet-alnim termostatom) • cijevni izmjenjivac za kotlovsko ~:M fg~ • neotrovni antifriz dogrijavanje. iiii:] i:)

i~l~ U tioteitma. kampovima. bolnicama. stambenim zgradama i tnaustrusktsn pogonima :11i,I :i ii~ l!iiF instaliramo solama postrojenja za pripremu sanitame code, za zaqrtjavanje bazenske uode, iiiii:iiijnn te zn predgrljavanje tehnoloske uode. tit il::i::ii NaSi solarni uredaji isplate se vee za 3 do 4 godine. ~:;I;: Mi@ Uvjerite se i vi u prednosti naSe solarne opreme! iiiiiiiiiiii:

I

./ .,/-

• univerzalni kotlovi ./ • trajiioZaeCi kotlovi " "

<> • specijalnikotlovi na.drvo "I .rrot ' er ./

/./

./

././

./

./

r:

././

/

././

./

/-".., . .• 'specija ln i kotlovi na ulje i plin

<:: • uljni iliuljno-plinski automati / ' • boileri

/

/ ' r >., " ~ ./ '. ,doda t na oprema ./ .

./' . /uljni plamenik VISCOSTAR ll-llOkW .' ./ /~ uljni plamenik za loz-ulje HLD 97-4851 kW

/' • uljniplamenik za srednie.itesko ulje/ ./ HLL-M·S97·4851 kW ./'

/ • uljni plamenik za stan{ulja L·M75·323 kW ' /

Informacije: "Ferromoto"- Termika, ~1>Hnski i kombtnirani plamenik plin-ulje .

Maribor, Partizanska 3.5, / GE i DGE1.4·236 kW ./ / • plinski i kombinirani plamenik plin-ulje HG i telefon (062)221-211, teleks 33149,

././ HLG./97-3558 kW " ' . telefaks (062)222·622.