Saobracajna Organizacija-javna Preduzeca

7/30/2019 Saobracajna Organizacija-javna Preduzeca

1/23

UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: SAOBRAAJSMJER: CESTOVNI SAOBRAAJ

PREDMET: PRAVO U TRANSPORTU

Saobraajne organizacije/Javna preduzeaSeminarski rad

Kandidati: Mentor:Topalovi Anel R. prof. dr. Hilmija emiSelimovi Rijad

Mart, 2013. godine


2/23

1

SADRAJ1.UVOD ................................................................................................................................................ 2

2. OSNIVANJE JAVNIH PREUZEDA ..................................................................................................... 3

3.STRUKTURA I UPRAVLJANJE JAVNIM PREUZEDIMA ...................................................................... 5

3.1. Oblici organizacije javnih preuzeda ........................................................................................ 5

3.2. Skuptina .................................................................................................................................. 6

3.3. Nadzorni odbor ........................................................................................................................ 6

3.4.Uprava ....................................................................................................................................... 8

3.5. Odbor za reviziju .................................................................................................................... 10

4.NEOPUTENE I OGRANIENE JELATNOSTI JAVNIH PREUZEDA ............................................... 12

5.EFIKASNOST JAVNIH PREUZEDA .................................................................................................. 14

6.KAZNENE ODREDBE ........................................................................................................................ 17

7. SAOBRADAJNE ORGANIZACIJE ...................................................................................................... 19

7.1. JP Ceste Federacije BiH .......................................................................................................... 19

7.2. JP BH Telecom ........................................................................................................................ 20

8.ZAKLJUAK ..................................................................................................................................... 21

LITERATURA ....................................................................................................................................... 22


3/23

2

1.UVOD

Javno preduzee je preduzee iji je veinski vlasnik drava. Formiraju se u oblastima

interesantnim za dravu (elektroprivreda, telekomunikacije, eljeznica). esto javna

preduzea imajumonopolskipoloaj na tritu, to moe dovesti do poskupljenja usluge iprouzrokovati nii kvalitet.

Cilj osnivanja javnih preduzea je obezbjeivanje i zatita interesa drave u funkcionisanju

vitalnih sektora privredne djelatnosti koje su od velikog znaaja za dravu i ivot graana.

Zbog znaaja i uloge ovih preduzea njihove organe upravljanja biraju organi drave.

Drava ih organizuje u skladu sa posebnim zakonom o javnim preduzeima i obavljanju

djelatnosti od opteg ili javnog interesa.

Javno preduzee, u smislu Zakona o javnim preduzeima FBiH, jeste preduzee (pravno

lice upisano u sudski registar kao privredno drutvo, odnosno javno preduzee definirano

kao takvo posebnim propisom) koje obavlja djelatnosti od javnog drutvenog interesa

(energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge

djelatnosti od javnog drutvenog interesa), koje zapoljava najmanje 50 radnika, kao i

preduzee u kojem opina, grad, kanton ili Federacija Bosne i Hercegovine ima udio u

vlasnitvu u iznosu od najmanje 50% plus jedna dionica odnosno udio nezavisno od toga

kojom se djelatnosti bavi.
http://sh.wikipedia.org/wiki/Preduze%C4%87ehttp://sh.wikipedia.org/wiki/Preduze%C4%87ehttp://sh.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEavahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEavahttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Elektroprivreda&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Elektroprivreda&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Telekomunikacijehttp://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljeznicahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Monopolhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Monopolhttp://sh.wikipedia.org/wiki/Monopolhttp://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljeznicahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Telekomunikacijehttp://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Elektroprivreda&action=edit&redlink=1http://sh.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEavahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Preduze%C4%87e


4/23

3

2. OSNIVANJE JAVNIH PREDUZEA

Osnivanje i poslovanje javnih preduzea vri se na osnovu propisa i Zakona o javnim

preduzeima. Te djelatnosti, koje se jo nazivaju i djelatnosti od posebnog drutvenog

interesa, preteno su iz komunalne oblasti (npr. proizvodnja i distribucija vode,preiavanje i odvoenje otpadnih voda, proizvodnje i distribucije toplote, distribucija gasa,

odvoenje i deponovanje otpadaka, javni prevoz putnika u gradskom i prigradskom

saobraaju i dr.) i u oblasti privredne infrastrukture (ceste, ptt, eljeznice, elektroprivreda i

dr.). Osnivai javnog preduzea mogu biti opina, grad, kanton i F/BiH i to na osnovu

zakona ili na zakonu osnovanoj odluci odgovarajue skuptine drutveno-politike

zajednice.

Sredstva kojim posluje javno preduzee - osnovano od strane nadlenog organadrutveno-politike zajednice, u dravnoj su svojini.

Pored nadlenih dravnih organa, osnivai javnog preduzea mogu biti domaa ili

strana pravna i/ili fizika lica. Tada javno preduzee posluje u privatnoj svojini i pravno

se organizira u jednom od oblika trgovakih/privrednih drutava.

Kao trea mogunost osnivanja javnog preduzea jeste tzv. mjeovito osnivanje, kada su

osnivai nadleni organi drutveno-politike zajednice i pravna lica koja posluju u obliku

trgovakog/privrednog drutva. Tada javno preduzee posluje u mjeovitoj svojini.

U zavisnosti od vrste i broja osnivaa, javno preduzee se osniva aktom o osnivanju ili

ugovorom, kojim se utvruju meusobna prava i obaveze osnivaa.

Javno preduzee stie status pravnog lica upisom u sudski registar na isti nain kao i

ostala pravna lica - subjekti trgovakog/privrednog prava.

Zakon o javnim preduzeima nije utvrdio minimalni ulog - osnovni kapital potreban za

osnivanje javnog preduzea, ve je uredio da sredstva za osnivanje obezbjeuju osnivai.

Ako javno preduzee treba da posluje iskljuivo u dravnoj svojini, onda se aktom o

osnivanju, izmeu ostalog, utvruju i sredstva za njegovo osnivanje.1

1emi Hilmija,, TRGOVAKO PRAVO , Pravni fakultet Univerziteta u Bihau, Biha 2000.g.


5/23

4

Akt o osnivanju javnih preduzea, pored ostalog, .sadri: imena osnivaa; podatke o

nadlenom organu koji zastupa osnivaa (kada je osniva drutveno-politika zajednica); vrste

djelatnosti; firmu i sjedite: uslove koje mora ispunjavati javno preduzee za obavljanje

poslova zbog kojih je osnovano; veliinu sredstava osnivaa za osnivanje javnog preduzea;

unutranju organizaciju, nain i uslove obavljanja djelatnosti; izvore i nain finansiranja

djelatnosti; organe upravljanja; meusobna prava i obaveze izmeu osnivaa i javnog

preduzea; odgovornost javnog preduzea za obavljanje djelatnosti i nain naknade tete

korisnicima proizvoda i usluga u sluaju njihovog neizvravanja; nain formiranja cijena

proizvoda i usluga; nain formiranja i raspodjele dobiti; nain sanacije gubitaka; uslove i nain

prestanka rada i dr.


6/23

5

3.STRUKTURA I UPRAVLJANJE JAVNIM PREDUZEIMA

Javna preduzea se sastoje od sljedeih tijela:

skuptina, nadzorni odbor, uprava (menadment), kao organi upravljanja i odbor za reviziju.

Pravo upravljanja u javnom preduzeu imaju osnivai, odnosno lanovi, srazmjerno

uloenom kapitalu u javno preduzee.

Ako javno preduzee posluje iskljuivo u dravnoj svojini, organi upravljanja i

rukovoenja su upravni odbor, koji se sastoji od najmanje tri lana, i direktor. lanove

Upravnog odbora imenuje osniva, a direktora imenuje i razrjeava upravni odbor, na

osnovu javnog konkursa, uz saglasnost izvrnog organa odgovarajue drutveno-politike

zajednice.

U sluajevima kada javno preduzee posluje u privatnoj ili mjeovitoj svojini, pored

navedenog organa upravljanja obrazuje se i drugi organ - skuptina, to zavisi od oblika

privrednog drutva (dd i doo).

Kada javno preduzee posluje u mjeovitoj svojini, pravni poloaj drave kao suosnivaaidentian je pravnom poloaju ostalih suosnivaa u funkciji upravljanja, jer pravo upravljanja

u javnim preduzeima drutveno-politika zajednica ostvaruje srazmjerno uloenom kapitalu

u javno preduzee. Nadlenost organa upravljanja u javnim preduzeima, koji posluju u

privatnoj i mjeovitoj svojini, uglavnom je identina nadlenostima tih organa u trgovakim/

privrednim drutvima (kod kojih se obrazuje skuptina), s izvjesnim specifinostima.

3.1. Oblici organizacije javnih preduzea

Na osnovu lana 2 Zakona o javnim preduzeima FBiH, javna preduzea mogu se

organizirati u obliku dionikoga drutva ili drutva s ogranienom odgovornou.

Drutvo s ogranienom odgovornou d.o.o. je drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili

fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojim sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom

kapitalu.


7/23

6

Drutvo s ogranienom odgovornou osniva se na temelju drutvenog ugovora koji moraju

potpisati svi osnivai, a ako drutvo osniva samo jedna osoba, drutvo se osniva na temelju

izjave o osnivanju koju u obliku javnobiljenikog akta daje osniva drutva. Svoju pravnu

osobnost stjee danom upisa u Sudski registar.

Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u

temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Dioniko drutvo je pravna osoba koja

pravnu osobnost stjee upisom u sudski registar. Drutvo odgovara za svoje obveze svom

svojom imovinom. Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva. Temeljni akt dionikog

drutva je statut. Njime se ureuje unutarnji ustroj drutva.

Dakle, glavna razlika je to d.o.o. ima vlasnika ili vlasnike, zavisno od udjela u temeljnom

kapitalu, a lanovi ne odgovaraju za obveze drutva, dok d.d. ima upravu, nadzorni odbor iskuptinu, te Drutvo odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom.

3.2. Skuptina

Pored odluka utvrenih Zakonom o gospodarskim drutvima skuptina donosi odluke i o

sljedeem:

poslovniku ili poslovnicama, na temelju prijedloga nadzornoga odbora; etinome kodeksu, na temelju prijedloga nadzornoga odbora; planu poslovanja, odnosno revidiranom planu.

Skuptina podnosi opinskom vijeu, skuptini kantona, odnosno Parlamentu Federacije

Bosne i Hercegovine izvjea o radu i poslovanju javnih preduzea najmanje jednom

godinje.

3.3. Nadzorni odbor

Nadziranje ili nadzorje detaljno i sustavno nadgledanje izvrenja bilo kojega posla ili

zadae odgovorne osobe ili druge djelatosti javnoga preduzea. Cilj je nadzora otkriti i

nadlenim tijelima prijaviti moguuprijevaru ili drugo nezakonito djelovanje, te

pokrenuti postupak za stegovnim kanjavanjem i otputanjem odgovornih osoba koje su

poinile prekraj u vezi s tim zadaama i poslovima.


8/23

7

Prilikom imenovanja lanova nadzornoga odbora primjenjuju se odredbe Zakona o

ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine i odredbe

Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine

Nadzorni odbor sastoji se od najmanje tri lana, a jedno mjesto u nadzornome odboru

pripada kandidatu s najveim brojem glasova iz skuptine, kojega su kandidirali dioniari s

najmanje 5% dionica s pravom glasa.

Nadzorni odbor ima sljedee nadlenosti:

nadzire rad uprave; priprema poslovnike i predlae ih skuptini; priprema etini kodeks i predlae ga skuptini; odabire kandidate odbora za reviziju i podnosi prijedlog za njegovo imenovanje

skuptini;

razmatra provedbeni propis za postupak nabavke i nadzire njegovu provedbu; daje miljenje skuptini o prijedlogu uprave za raspodjeluprofita; imenuje i razrjeuje lanove uprave, sukladno postupcima utvrenim u poslovniku, odnosno poslovnicima te vrijedeim propisima; daje ovlasti za djelatnosti koje su ograniene na temelju odredaba ovoga Zakona; daje upute ravnatelju za provedbu oevida u svezi s uoenim nepravilnostima .

Dunost i odgovornost nadzornoga odbora je osigurati:

donoenje jednoga ili vie poslovnika kojima se utvruju operacijska i funkcionalna stanovita rada nadzornoga odbora i uprave, sukladno Zakonu o gospodarskim

drutvimai ovome Zakonu, statutu i etinome kodeksu;

prethodno razmatranje uz potvrdu zakonitosti poslovnika od strane kvalificiranihosoba iz pravne struke;

da akti javnoga preduzea sadre detaljne odredbe o stegovnom postupku ipravinom postupku smjene odgovornih osoba;

da akti javnogapreduzeasadre odredbe o trajnome iskljuenju s posla iz javnoga preduzea na razdoblje od najmanje dvije godine za osobe koje su smijenjene na

nain opisan u ovome Zakonu, ukljuujui i dunost uprave da za tu svrhu vodi

odgovarajue kadrovske evidencije;


9/23

8

utvrivanje stimulativnih mjera za poboljanje i vrednovanje u okviru javnoga preduzea.

Nadzorni odbor i uprava duni su i odgovorni za strogo potivanje poslovnika i drugih

akata i dosljednu provedbu zakona.2

Nadzorni je odbor duan i odgovoran, u suradnji sodborom za reviziju, pripremiti etini kodeks, koji ce sadravati zabrane glede sukoba

interesa, zabrane odavanja poslovnih tajni

zabrane glede konkurencije, zabrane glede kredita.

Nadzorni odbor je odgovoran organizirati izradu vjerodostojnih raunovodstvenih

evidencija i financijskih izvjea, sainjenih sukladno vrijedeim zakonima o

raunovodstvu i reviziji, iz kojih je vidljiv financijski poloaj javnoga preduzea, te koji

se daju na uvid svim osobama koje imaju zakonit interes za poslovanje javnogapreduzea.

3.4.Uprava

Upravu bira nadzorni odbor veinom glasova, na temelju javnoga natjeaja, iz reda

kandidata koji po menaderskim znanjima najbolje odgovaraju obavljanju operativnih i

poslovnih potreba javnogapreduzea.

U upravu ne mogu biti imenovane osobe koje obnaaju dunost u politikim strankama.

Ravnatelj i izvrni ravnatelji javnoga preduzeapodlijeu dunostima, odgovornostima i

ogranienjima koja su utvrena ovim Zakonom.Pored nadlenosti utvrenih u Zakonu o gospodarskim drutvima uprava je nadlena i za:

izvjeivanje nadzornoga odbora na zahtjev nadzornoga odbora; provedbu etinoga kodeksa; izradu i nadziranje realiziranja planova poslovanja; izradu provedbenih propisa za postupak nabavki i provedbu vrijedeih zakona i

propisa o postupku nabavki;

pripremu prijedloga o raspodjeli profita;

upoljavanje i otputanje uposlenika, sukladno postupcima utvrenim u poslovnikuiliposlovnicima te vrijedeim zakonima.

2Zakon o javnim preduzeima Federacije Bosne i Hercegovine


10/23

9

Uprava je duna i odgovorna za dosljednu provedbu etinoga kodeksa u javnome

poduzeu, te je duna i osigurati da sve odgovorne osobe postupaju sukladno etinome

kodeksu, tako to e se protiv osoba koje kre navedeni kodeks provesti stegovni postupak.

Uprava moe na jednog ili vie svojih lanova prenijeti svaku od navedenih dunosti, uz

jednoglasnu pisanu suglasnost nadzornoga odbora, ali e uprava i dalje biti odgovorna za

obavljanje svake od prenijetih dunosti.

Uprava je duna i odgovorna za primjenu preporuka odbora za reviziju u rokovima koje,

glede njihovog realiziranja, utvrdi odbor za reviziju.

Takoer je duna osigurati odgovarajue prostorije, s ciljem omoguivanja operativnosti

odjela za internu reviziju i neometanog obavljanja svojega posla, i osigurati, bez iznimke,

odjelu za internu reviziju potpun i cjelovit uvid u svu evidenciju javnoga preduzea

potrebnu za obavljanje poslova.

Uprava ovu dunost moe prenijeti na jednog od svojih lanova, ali je i dalje odgovorna za

njezino realiziranje.

Uprava javnogapreduzeau svakoj financijskoj godini, na bazi utvrenoga iznosa neto

profita izraenoga u svome revidiranom financijskom izvjeu, pripremljenom sukladno

vrijedeim propisima, predlae iznos, ukoliko za to postoje uvjeti, koji se za danu

financijsku godinu rasporeuje kao dobit ili privremena dividenda.

Prilikom odluivanja o iznosu koji moe biti rasporeen kao dobit, uprava mora voditi

rauna o preporukama danim od strane odbora za reviziju te ukupnim financijskim

obvezama javnogapreduzea u financijskoj godini na koju se raspodjela odnosi,

ukljuujui i iznos neto profita potrebnog javnome poduzeu u toj financijskoj godini za

realiziranje bilo koje zadae iz plana poslovanja javnoga preduzea , kao i iznos kapitalnih

izdataka te drugih investicija prijeko potrebnih za pravilno odravanje i rast javnoga

preduzea.

Ukoliko dodje do otputanja, uprava ima odgovrnost i dunost osigurati da: otputenoj osobi bude sprijeen ponovni ulazak u slubeni prostor ili prostorije

javnoga preduzea nakon dana prekida radnoga odnosa;

javnome poduzeu u razdoblju od najmanje dvije godine bude zabranjeno ponovnoupoljavanje osobe otputene u bilo kojem svojstvu;


11/23

10

vodi odgovarajue evidencije o uposlenicima s detaljnim podacima o otputanju navedenih osoba za razdoblje od dvije godine;

navedenim otputenim osobama, od trenutka poinjenog krenja radne dunosti,neisplauje bilo kakvu naknadu u novcu, zamjeni za novac ili u naturi.

3.5. Odbor za reviziju

Nadzorni odbor skuptini predlae sastav odbora za reviziju, nakon odabira kandidata

veinom glasova na temelju javnoga natjeaja, s tim da odabere osobe koje su

najkvalificiranije za tu dunost.

Glavni revizor ima pravo imenovati osobu na dunost ravnatelja odjela za internu reviziju

koji e obnaati dunost lana odbora za reviziju, bez prava glasa u ovome tijelu.

Odjel za internu reviziju utemeljuje se u javnim poduzeima koja upoljavaju vie od 50

djelatnika, a u poduzeima koja upoljavaju manje od 50 djelatnika utemeljuje se odbor za

reviziju i angaira neovisni revizor koji podnosi godinje izvjee o obavljenoj reviziji

javnoga preduzea na internet-stranici javnoga preduzea, odnosno njegova veinskoga

vlasnika.

Javno poduzee snosi trokove imenovanja ravnatelja odjela za internu reviziju, a

ravnatelja odjela za internu reviziju, kojega postavlja glavni revizor, tijela javnoga

preduzea ne mogu smijeniti bez prethodnoga pisanog odobrenja glavnoga revizora.

Nakon razrjeenja ravnatelja odjela za internu reviziju, glavni revizor ima pravo imenovati

novoga ravnatelja odjela za internu reviziju.

Odbor za reviziju duan je u roku od 30 dana obavijestiti glavnoga revizora o svakoj

ostavci ili razrjeenju, u sluaju da ravnatelj kojega postavi glavni revizor podnese ostavku

ili bude razrijeen s dunosti u javnome poduzeu.

Odbor za reviziju duan je:

imenovati vanjskoga revizora; imenovati ravnatelja odjela za internu reviziju, na temelju javnoga natjeaja za

odabir tehniki najbolje kvalificiranog kandidata;

razmotriti godinju studiju rizika i plan revizije u kojima su prikazane pojedinostiglede rizinih podruja i revizija koje e se obaviti, te osigurati da prijavljena

pitanja budu bez odgode i na odgovarajui nain korigirana;


12/23

11

razmotriti navedenu studiju rizika i plan revizije i postii sporazum s glavnim revizorom po pitanju obrade, iskljuivo u sluaju kada je glavni revizor imenovao

ravnatelja odjela za internu reviziju javnogapreduzea;

osigurati da odjel za internu reviziju obavi svoj posao sukladno planu revizije; osigurati da interne kontrole u javnome poduzeu budu odgovarajue i da

funkcioniraju kako je predvieno;

svakoga mjeseca podnositi nadzornome odboru saeta mjesena izvjea o svojim sastancima;

konzultirati se s glavnim revizorom glede neovisne revizorske organizacije ilistrukovne strune skupine koja obavlja struno unutarnje strukovno ocjenjivanje

odjela za internu reviziju, svake dvije do tri godine;

osigurati da odjel za internu reviziju izvrava svoje obveze sukladno meunarodnimrevizijskim standardima.

Odjel za internu reviziju odgovoran je:

odboru za reviziju podnositi godinju studiju rizika i plan revizije u kojima jesadrandetaljan prikaz rizinih podruja i revizija koje e biti obavljene;

odboru za reviziju podnosit izvjee o obavljenim revizijama i preporuke, putemravnatelja odjela za internu reviziju;

obavljati svoje dunosti u potpunoj sukladnosti s meunarodnim revizijskimstandardima;

Odjel za internu reviziju ovu dunost ne moe prenositi na drugo tijelo. Cjelokupno osoblje odjela za internu reviziju su uposlenici javnoga preduzea. Ravnatelj

odjela za internu reviziju ne moe biti uposlenik javnoga preduzea, ali ebiti nagraen od

strane toga preduzea, shodno uslugama koje prua javnome poduzeu i sukladno

odgovarajuim tarifama, u sluaju da se iste mogu dobiti iz Ureda glavnoga revizora ili

ministarstva u ijoj se nadlenosti javno poduzee nalazi.3



13/23

12

4.NEDOPUTENE I OGRANIENE DJELATNOSTI JAVNIH PREDUZEA

Javnom poduzeu strogo je zabranjeno obavljanje sljedeih djelatnosti:

davanje kredita ili pozajmica uposlenim u javnom poduzeu ili treim osobama ilipruanje jamstva ili osiguranja za kredite;

davanja putem darovnica u suprotnosti s odredbama vrijedeih zakona o dodjeli sredstava ili darovnicama;

isplata plaa uposlenicima s bilo koje liste ekanja; isplata plaa uposlenicima suprotno odredbama vrijedeih zakona o mirovinskom I

zdravstvenom osiguranju;

sudjelovanje u postupku nabavke u svojstvu ponuaa bilo koje osobe koja jepripremila poziv na tender;

obavljanje izmjena ili dopuna bilo kojeg ve sklopljenog ugovora o nabavci, osimako nisu obavljene sukladno vrijedeim zakonima o nabavkama;

prihvat plaanja sredstvom koje zamjenjuje novac, plaanja u naturi iligotovinskom ekvivalentu;

investiranje tekuih sredstava javnoga preduzea, osim kada je rije o odobrenim investicijama prema definiciji danoj u vrijedeim zakonima o investiranju javnih

fondova; sklapanje ugovora o raspolaganju s ukupnom vrijednou veom od 10.000,00 KM

bezpotpisa ravnatelja i odgovornog lana uprave;

obnavljanje ili materijalno mijenjanje postojeih zajmova dodijeljenih povezanimosobama ili treim stranama.

Osim navedenih zabranjenih djelatnosti , postoje djelatnosti koje javna preduzea mogu

poduzimati iskljuivo uz pisanu ovlast nadzornog odbora. Te djelatnosti su:

izmirenje duga prema povjeritelju javnoga preduzea plaanjem treoj osobi(ugovori ocesiji duga);

prebijanje dugova prema nekoj strani s dugovima te strane koja je iz tog razlogaistodobno i povjeritelj i dunik javnoga preduzea (ugovori o prostom prijeboju);


14/23

13

sudjelovanje u aranmanu viestrukoga prebijanja dugova izmeu vie strana, biloda je isti aranman organizirala Vlada ili drugi organ (ugovori o multilateralnom,

odnosno viestranome prijeboju);

izmirenje duga prema javnome poduzeu u sluaju da dunik plaa povjeriteljujavnogapreduzea;

otpis dugovanja.


15/23

14

5.EFIKASNOST JAVNIH PREDUZEA

I pored toga to se rezultati poslovanja javnih preduzea ne mogu uv ijek adekvatno izraziti

u novanim jedinicama, kao to je sluaj kod drugih oblika preduzea, i dalje postojipotreba da se sredstva kojima raspolau, efikasno upotrebljavaju. Ali i pored ovoga,

zakljuak velikog broja istraivanja je da su javna preduzea, odnosno javni sektor manje

efikasan u odnosu na privatni sektor. Postoje brojni uzroci za ove relativne neefikasnosti,

javnog sektora.

Teorija svojinskih prava nudi objanjenje zbog ega nastaju ove neefikasnosti javnih

preduzea. Prema toj teoriji glavni razlog neefikasnosti lei u nedostacima javne svojine.

Sutinska razlika izmeu privatne i javne svojine je u tome to javna svojina nije

transferabilna. Sa stanovita pojedinca privatna svojina predstavlja pravo jednostrane

prodaje ili zamjene svojinskih prava, odnosno udela pojedinaca u tim pravima. Najoptije,

svojinska prava predstavaljaju pravo upotrebe resursa, odnosno konkretnije kada se radi o

svojini nad preduzeem, prava raspolaganja onim dijelom prihoda koji nakon isplate

ugovorene cijene svih ulaza preostaje preduzeu, odnosno vlasnicima preduzea.

Nasuprot tome, kada je u pitanju javno vlasnitvo pojedinac ne moe da mijenja svoja

svojinska prava, ili to moe uiniti savlaujui prektino nesavladive prepreke. Teorijski,

zamjenu vlasnikih prava u javnoj svojini pojedinac kao graanin-vlasnik moe izvriti

prelaskom iz podruja nadlenosti jedne drutvene zajednice u nadlenost druge zajednice,

npr. preseljenjem iz jednog u drugi grad.4

Netransferabilnost javne svojine, utie i na to da javna preduzea nisudio trita kapitala,

pa tako gube razne pozitivne uticaje tog trita u pogledu efikasnosti javnih preduzea.

Promet na tritu kapitala, odslikava efikasnost sadanje uprave i oekivanja u pogledubudue profitabilnosti preduzea. Odsustvo ovog trita, smanjuje pritisak na glavne

menadere da efikasno upravljaju javnim preduzeima.

4 Alchian, A.A.- Some Economics of Property Rights,Il Politico, 4/1965, str. 816-29, pretampano u:Alchian, A.A.-Economics Forces at Work, Liberty Press, 1977, str. 127-49.


16/23

15

Druga vana teorija o efikasnosti javnih preduzea, jeste agencijska teorija, koja istie

nedovoljnu informisanost vlade ili nadlenih organa za kontrolu efikasnosti javnih

preduzea o uspjenosti i doprinosu menadera ostvarenim rezultatima. Takoe prema ovoj

teoriji, vlade nisu u stanju da obezbijede adekvatan stimulativni sistem nagraivanja, pa

napori i zalaganja menadera javnih preduzea, znatno zaostaju za njihovim kolegama iz

privatnog sektora.

Ovo dalje vodi ka tome, da menaderi javnih preduzea ispunjavaju svoje obaveze samo u

mjeri koja je neophodna da se zadovolje postavljeni ciljevi i standardi. To na kraju rezultira

time da menaderi javnih preduzea, potencijalni profit koriste da bi zadovoljavali

sopstvene koristi.

Menaderi javnih preduzea takoer tee ka povezivanju sa raznim predstavnicima vlasti,kako bi svojim preduzeima obezbijedili vee budete, a preko toga i poveali sopstvene

zarade i mo. U takvim uslovima, ekonomski ciljevi gube svoj znaaj, a sa njima i principi

efikasnosti, pa poveanje budeta postaje samo sebi cilj. Ovo je jedan od velikih problema

sa kojima se suoavaju javna preduzea, u pogledu maksimalne efikasnosti.

Za razliku od javnih, privatna preduzea imaju bolje sisteme kontrole i maksimiziranja

efikasnosti, najvie putem stimulativnih sistema nagraivanja, koja menadere direktno

stimuliu da rade u interesu preduzea.

Kod javnih preduzea, za kontrolu su zadueni politiari i dravni slubenici, a njihovi

ciljevi se teko mogu izjednaiti sa neposrednim ekonomskim ciljevima. Jo jednu

potekou stvara injenica, da esto sa promjenama politikih sistema, dolazi i do promjena

direktnih ciljeva javnih preduzea.

Manja osetljivost na rizik je takoe jedan od faktora koji smanjuje pritisak na javna

preduzea u pogledu njihove efikasnosti. Naime veoma je mali rizik od bankrota javnih

preduzea, uslijed direktne i indirektne finansijske potpore od strane drave. Javna

preduzea posluju u dosta povoljnijim uslovima, u pogledu finansiranja i otplata dugova.

Ova preduzea obino nisu prinuena da sredstva pozajmljuju, a ak i kad to ine, oni

imaju povoljnije uslove u odnosu na privatna preduzea. Tako i pri otplati dugova, ova

preduzea mogu koristiti razna odlaganja kao i otpis dugova. Odsustvo ili smanjeni pritisak


17/23

16

trita kapitala na javna preduzea, dovodi do manje efikasnog korienja sredstava u

odnosu na privatna preduzea, pa je ovo jo jedan od uzroka slabije efikasnosti javnih

preduzea.

Jo jedan oblik relativne neefikasnosti javnih preduzea je alokativna neefikasnost,odnosno slaba zainteresovanost ovih preduzea da u pogledu koliina i kvaliteta proizvoda,

zadovolji zahtjeve trita. Izvor ovog oblika neefikasnosti jeste injenica da su javna

preduzea najee u monopolskom poloaju.


18/23

17

6.KAZNENE ODREDBE

U skladu sa Zakonom o javnim preduzeima Federacije Bosne I Hercegovine, novanom

kaznom u iznosu od 5.000.00 KM do 15.000,00 KM kaznit e se za privredni

prijestup pravno lice ukoliko:

u propisanom roku ne bude donesen poslovnik, statut i etiki kodeks preduzea ilipravilnici ne budu usvojeni;

lice koje je moralo biti smijenjeno a nije smijenjeno; etiki kodeks nije izraen i ne provodi se na nain propisan lanom 20.; trogodinji plan poslovanja nije usvojen i podnesennadlenim organima; plan poslovanja naveden u prethodnoj taki ne sadri elemente propisane u lanu

23.;

se poslovne djelatnosti ne obavljaju u skladu sa svedenim u lanu 24.; se plan poslovanja ne razmatra na godinjoj osnovi i ne revidira; imenovanje u odboru za reviziju nije izvreno; imenovanje direktora odjela za internu reviziju nije izvreno.

Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit e se odgovorno lice upravnom licu za privredni prijestup iz prethodnog stava.

Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000. KM kaznit e se i za privredni

prijestup pravno lice ukoliko:

a) nadzorni odbor ne ispunjava obaveze i odgovornosti u skladu sa lanom 25.;b) uprava ne ispunjava obaveze i odgovornosti u skladu sa lanom 35.;c) direktor ne ispunjava obaveze i odgovornosti u skladu sa lanom 13.

Novanom kaznom u iznosu do 1.000,00 KM kaznit e se odgovorno lice u pravnom licu za

privredni prijestup iz prethodnog stava.

Novanom kaznom uiznosu od 13.000,00 KM do 17.000,00 KM kaznit e se za

prekraj pravno lice ukoliko:

a) se postupak nabavke ne obavlja u skladu sa vaeim zakonima o nabavci ;b) se dunosti uprave ne izvravaju prema lanu 31. ili lanu 35.;


19/23

18

c) odbor za reviziju ne ispunjava svoje obaveze prema lanu 30.;d) uprava donese odluku o raspodjeli dividendi/profita suprotno l. 37., 38. ili 39.;e) se povezanom licu ponude povoljniji uvjeti u suprotnosti sa lanom 14.;f) se obavljaju aktivnosti zabranjene lanom 41.;g) se obavljaju aktivnosti koje su ograniene prema lanu 42., bez odgovarajueg

pisanog ovlatenja.

Novanom kaznom u iznosu do 1.700,00 KM kaznit e se odgovorno lice u pravnom licu zaprekraj iz prethodnog stava.

Novanom kaznom u iznosu do 1.700,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorno lice

ukoliko:

a) stupi u stvarni ili oigledni sukob interesa sa javnim preduzeem (lan 14. stav 1.); b) se poslovna tajna otkrije treoj strani, suprotno odredbama lana 14. stav 6.;c) ne prui uvid nadzornom odboru ili drugom nadzornom organu u podatke kako je

propisano u lanu 18.5



20/23

19

7. SAOBRAAJNE ORGANIZACIJE

Kao to je prethodno reeno, djelatnosti javnih preduzea su od posebnog drutvenog

interesa, ipreteno su iz komunalne oblasti (javni prevoz putnika u gradskom i prigradskom

saobraaju i dr.) i u oblasti privredne infrastrukture (ceste, ptt, eljeznice itd).

7.1. JP Ceste Federacije BiH

Odlukom Vlade o usklaivanju naziva firme, djelatnosti, naina upravljanja i poslovanja i

kapitala JP Direkcija cesta Federacije BiH, d.o.o. Sarajevo, od 1.7.2010. godine, a na

osnovu Zakona o cestama, JP Direkcija cesta F BiH d.o.o. Sarajevo je uskladila naziv

firme, djelatnost, nain upravljanja i poslovanja i kapital tako da puni naziv firme glasi

Javno preduzee Ceste Federacije BiH, drutvo sa ogranienom odgovornou

Sarajevo i kao takva je 29.3.2011.god. upisana u sudski registar Opinskog suda u

Sarajevu.

Pravni prednici JP Ceste F BiH d.o.o. Sarajevo su:

Direkcija cesta F BiH d.o.o. - osnovana na temelju Zakona o cestama Federacije BiH

kojim joj je data na koritenje i upravljanje magistralna cestovna infrastruktura u F BiH te

je ista registrovana kod Kantonalnog suda u Sarajevu 24.10.2002.godine.

JP Direkcija cesta Federacije BiH d.o.o. - Sarajevo nastalo je na osnovu Odluke o

usklaivanju oblika organizovanja, naziva firme i djelatnosti Direkcije cesta F BiH od

23.6.2005. godine, na koju je Vlada F BiH dala saglasnost svojom Odlukom kojom je rad

iste usklaen sa Zakonom o javnim preduzeima u Federaciji BiH (Slubene novine

Federacije BiH, br. 8/05).

Navedena promjena je 23.2.2006. godine upisana u sudski registar kod Kantonalnog suda u

Sarajevu.

Javno preduzee Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo je pravni sljednik JP Direkcija

cesta Federacije BiH d.o.o.6

6www.jpdcfbh.ba


21/23

20

Slika 1 Organizacijska struktura JP Ceste F BiH

7.2.JP BH Telecom

BH Telecom d.d. Sarajevo je privredno drutvo organizovano kao dioniko drutvo, koje

samostalno obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti, i sa tim ciljem istupa na bh.

tritu.

Dioniko drutvo BH Telecom Sarajevo nastalo je na osnovu Odluke Vlade Federacije

Bosne i Hercegovine o davanju saglasnosti na Plan reorganizacije - promjena oblika JP BH

Telecom Sarajevo u Dioniko drutvo BH Telecom Sarajevo i Odluke Vlade Federacije

BiH o davanju saglasnosti o promjeni oblika organizovanja Javnog preduzea BH Telecom

Sarajevo u Dioniko drutvo

Osnovni kapital Dionikog drutva BH Telecom Sarajevo je podijeljen na dionice, od kojih

je oko 90% vlasnitvo Federacije BiH, a 10% vlasnitvo PIF-ova (privatizacijskih

investicionih fondova) i malih dioniara.

Drutvom upravljaju dioniari, u skladu sa Zakonom o privrednim drutvima, Zakonom o

vrijednosnim papirima, drugim relevantnim zakonima i Statutom Dionikog drutva BH

Telecom Sarajevo.

Dioniariimaju upravljaka i imovinska prava.

Organi Drutva su: Skuptina, Nadzorni odbor, Uprava drutva i Odbor za reviziju.

Skuptinu Drutva ine dioniari. 7

7http://www.bhtelecom.ba


22/23

21

8.ZAKLJUAK

U ovom radu smo pokuali objasniti odnosno pribliiti pojam Saobraajne organizacije

javnog preduzea. Moemo rei da javna preduzea ine okosnicu neke drave, jer ukoliko

imamo uspjena javna preduzea imat emo i uspjenu dravu. Ali moramo biti svjesni dajavna preduzea ostvaruju manje poslovne dobitke u odnosu na privatna preduzea.

Openito kod nas u javna preduzea se zapoljavaju kadrovi koji su nepodobni za izabrane

funkcije, veina njih su lanovi vodeih stranki koji ih postavljaju na te pozicije. Ukoliko

elimo da javna preduzea posluju uspjeno i s minimalnim gubicima moramo postaviti

adekvatne odnosno visoko obrazovane ljude na elne pozicije javnih preduzea. Na kraju

moemo rei da javna preduzea iako imaju negativnih osobinae i dalje biti zastupljena u

velikom broju modernih zemalja te e initi okosnicu razvoja tihdrava.


23/23

22

LITERATURA

1. emi Hilmija,, TRGOVAKO PRAVO , Pravni fakultet Univerziteta u Bihau, Biha2000.g .

2. Zakon o javnim preduzeima Federacije Bosne i Hercegovine3. www.jpdcfbh.ba4. www.bhtelecom.ba

Documents

Saobracajna Organizacija-javna Preduzeca