Seminarski Rad-Savršena Konkurencija

UNIVERZITET U TRAVNIKUFAKULTET ZA MENADMENT I POSLOVNU EKONOMIJU

SEMINARSKI RAD

SAVRENA KONKURENCIJA

Mentor:Ime studenta i broj indeksa:

Travnik, decembar 2013.

SADRAJ

1.UVOD21.TRINA STANJA22.SAVRENA KONKURENCIJA32.1Pojam savrene konkurencije32.2Pretpostavke savrene konkurencije42.3Utvrivanje cijena i prihoda savreno konkurentnog preduzea62.4Maksimizacija profita i kriva ponude u uslovima savrene konkurencije72.5Odluivanje preduzea u kratkom i u dugom roku82.5.1Kratkorona odluka preduzea da obustavi proizvodnju82.5.2Dugorona odluka preduzea o ulasku na trite ili izlasku sa njega92.5.3Trina ponuda sa ulaskom i izlaskom u dugom roku92.6Taka pokria trokova i taka zatvaranja preduzea103.TRINI NEUSPJESI I SAVRENA KONKURENCIJA113.1Pareto uinkovitost (efikasnost)113.2Vanjski efekti, javna dobra i informacijski nedostaci123.3Efikasnost i pravednost trita savrene konkurencije134.ZAKLJUAK15

UVOD

Kao to nam je svima poznato trite predstavlja ukupnost ponude i potranje razliitih roba, usluga, vrijednosnih papira i novca i kao skup svih ustanova,ureaja i instrumenata na osnovu kojih se odreuju ukupne drutvene potrebe i definiu cijene prethodno navedenih roba i usluga. Jednu od svojih vanijih funkcija trite obavlja posredstvom djelovanja samog mehanizma konkurencije.Konkurencija predstavlja odreeni oblik uspostavljanja odnosa izmeu, s jedne strane ponude (prodavca) i s druge strane potranje (kupca) na tritu. Dakle, osnovni uslov za razvoj i postojanje konkurencije je robna proizvodnja, ali samim razvojem robne proizvodnje konkurencija mijenja svoj karakter i oblike svog ispoljavanja.Sutina ekonomske funkcije konkurencije sastoji se u tome to uspostavljanjem odnosa ponude i potranje, naravno uz posredstvo porasta ili sniavanja cijena: daje odreene signale proizvoaima o bitnim elementima njihove sadanje, pa i budue proizvodnje ( npr. oblast proizvodnje kojom se bave, koliina proizvoda koju proizvode i sl.); ostvaruje neophodnu ravnoteu u samim odnosima izmeu pojedinih djelatnosti u okvirima cjelokupne zajednice i stalno potie sve uesnike trine utakmice ka postizanju maksimalnih ekonomskih rezultata. TRINA STANJA

Konkurencija se javlja kao odreeni oblik odnosa ponude i potranje, a na tritu se ispoljava u raznim kombinacijama u pogledu broja uesnika, njihove ekonomske snage, razliitih mogunosti samog ulaska i izlaska sa trita, razliitim strategijama njihovog nastupa i sl. Sam taj njihov meusobni odnos i poloaj determinisan je sljedeim kriterijima:brojem samih uesnika kako na strani ponude, tako i na strani potranje njihovom relativnom snagom, mogunou samog ulaska i izlaska sa trita, mogunou uslovljavanja meusobnih odnosa i elastinou ponude i potranje, odnosno cijena.Stepen intenzitet konkurencije proistie iz brojnosti subjekata na strani ponude i strani potranje i u tom smislu razlikujemo sljedee tipove konkurencije: potpuna - perfektna (slobodna, savrena, ista) i ograniena imperfektna u okviru koje razlikujemo:a) monopol monopsonb) monopolistika konkurencija ic) oligopol oligopson

Tabela1. Osnovne karakteristike savrene konkurencije, monopolistike konkurencije,oligopola i monopola

SAVRENA KONKURENCIJA

Trokovi proizvodnje ne bi uticali na cijenu koja se uspostavlja u konkurenciji kadaoni ne bi imali uinka na ponudu. (John Stuart Mill).Svijet potpune konkurencije je svijet prihvatilaca cijena, prihvatilac cijena je preduzee koje je tako malo u odnosu na svoje trite da ono ne moe uticati na trinu cijenu, ve prihvata tu cijenu kao datu.

1.1 Pojam savrene konkurencije

Savrena konkurencija se javlja kad nijedan proizvoda nemoe uticati na trinu cijenu. U uvjetima savrene konkurencije mnogo je malih preduzea pri emu svako od njih proizvodi identian proizvod i svako od njih je premaleno da bi moglo uticati na trinu cijenu. Potpuna ili savrena konkurencija koja oznaava trinu situaciju u kojoj veliki broj trinih subjekata nema nikakve kontrole nad cijenama, tj. cijena je data veliina, a postoji i lahka mogunost ulaska novih preduzea u granu.Savreno konkurentno trite je trite na kojem sve tvrtke proizvode identine proizvode, a svaka je tvrtka tako mala da njen izbor razine proizvodnje ne utjee na cijelu industriju. Znai ulazak na takva trita je lak, ukoliko se ukae prilika za ostvarivanjem profita, a takoer, ukoliko ponu gubiti novac izlazak je lak.

1.2 Pretpostavke savrene konkurencije

- Veliki broj prodavaca i kupaca, - Preuzimanje cijena(price taking),- Homogenost proizvoda,- Slobodan ulaz i izlaz sa trita,- Potpuna informisanost kupaca i prodavaca

Prisustvo velikog broja prodavaca i kupaca: Sa pojedinanim neznatnim dijelovima ukupne ponude odnosno tranje, pa njihova svaka pojedinana odluka ima neznatan utjecaj na visinu robnih cijena, te prema tome ponudu, tranju i visinu cijena odreuje iskljuivo masovno uee svih samostalnih ekonomskih subjekata.Preuzimanje cijena: Na tritu konkuriraju mnoga preduzea, pa se svako preduzee za svaki svoj proizvod susree s veim brojem izravnih konkurenata. Budui da prodaja svakog pojedinanog preduzea ini samo manji dio trita, njegove odluke nemaju nikakvog uticaja na cijene na tritu. Stoga svako preduzee preuzima trine cijene kao zadane. Dakle, na savreno konkurentskim tritima pojedinana preduzea su preuzimatelji cijena (price-takers).Homogenost proizvoda: Do preuzimanja cijena najee dolazi na tritima gdje preduzea prodaju identine ili gotovo identine proizvode. Kad su proizvodi svih preduzea na tritu savreno zamjenjivi, odnosno kad su homogeni, nijedno preduzee ne moe poveati cijene svoga proizvoda iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja. Veina poljoprivrednih proizvoda je homogena (kukuruz, penica, jeam...), kao i nafta, benzin, sirovine poput bakra, eljeza, drva, pamuka i slino. Ekonomisti takve homogene proizvode nazivaju robama. Sve ove robe imaju ista svojstva, te ukoliko se neka preduzea odlue poveati cijenu, prodaja e joj opasti.Slobodan ulaz i izlazsa trita: je situacija u kojoj ne postoje ogranienja u vidu posebnih trokova koji bi preduzeima oteali ulaz (izlaz) u neku granu. Kupci mogu lako zamijeniti jednog dobavljaa drugim, a dobavljai mogu neometano izlaziti i ulaziti na trite.Novo preduzee koje ue na trite nemora ulagati velika sredstva, tako da mu je i izlazak ako pone gubiti novac lagan.Potpuna informisanost kupaca i prodavaca: Svi kupci i prodavci su savreno informisani o uslovima trita cijenama i raspoloivim koliinama proizvoda. To znai da e pojedinana ponuda robe/usluga po nioj cijeni od cijene drugih ponudaa izazvati reakciju drugih ponudaa. Isto tako, ako jedno preduzee, po osnovu prednosti u proizvodnji, ponudi robu/uslugu po cijeni nioj od cijene konkurenata, u uslovima potpune konkurencije ostali ponuai vrlo brzo reaguju, uei kako da eliminiu prednost bilo koga. Konano, u savrenoj konkurenciji ne postoje mjere dravnog regulisanja cijena, a s obzirom na karakter konkurencije preduzea nemaju potrebe za reklamom, propagandom i promocijom proizvoda. Meutim, navedeni uslovi i zahtjevi koji blie odreuju potpunu konkurenciju su strogo postavljeni tako da im mogu udovoljiti samo rijetki proizvodi (penica, kukuruz, pamuk i slino), pa se moe rei da ovaj tip, oblik konkurencije i ne postoji i stvarnosti. Dakle, trine cijene se u uslovima potpune konkurencije ne mijenjaju pod uticajem pojedinanog konkurentskog preduzea, za koga kriva cijena ne predstavlja samo krivu tranje nego i istovremeno izraava marginalni prihod. Ostvareni prihod od svakog novog proizvoda je isti, jer su cijene po kojima se prodaje novi proizvod stalne.

Grafikon 1. Potranja za proizvodom preduzea

Izvor: Sadik Bahti, Mikroekonomija, Travnik 2012.

Krivulja potranje (D) s kojom se pojedinano preduzee suoava na konkurentnom tritu predstavlja istovremeno krivulju prosjenog i graninog prihoda. Uzdu krivulje potranje, granini prihod, prosjeni prihod i cijena imaju iste vrijednosti.D = P = AR = MRSavreno konkurentno preduzee treba izabrati razinu proizvodnje pri kojoj je granini troak jednak cijeni:MC(q) = MR = PUslov za maksimiranje profita glasi: Granini prihod (MR) je jednak graninom troku (MC) u taki u kojoj krivulja graninog troka raste. Cijena (P) mora biti jednaka ili vea od minimalnog prosjenog varijabilnog troka (AVC).

1.3 Utvrivanje cijena i prihoda savreno konkurentnog preduzea

U savrenoj konkurenciji cijena je za preduzee data, ono je prihvata i nemoe na nju da utie promjenom outputa. Kako je reeno, proizvodi preduzea su homogeni i ono viim cijenama samo moe otjerati kupce konkurentima. Isto tako nije racionalno prodavati po niim cijenama, ako se moe po trinoj cijeni prodati bilo koja koliina proizvoda. Zato je kriva tranje preduzea savreno elastina, to se vidi na grafikonu 2.Ukupan prihodpreduzea jednak je proizvodu prodajne cijene i prodate koliine.TR = (P Q)Prosjean prihodnam pokazuje koliki prihod preduzee ostvaruje od prosjene prodate jedinice proizvoda, a dobija kada ukupni prihod podijelimo sa prodatom koliinom proizvoda.U uslovima savrene konkurencije, prosjean prihod je jednak cijeni dobra.PROSJEAN PRIHOD = UKUPAN PRIHOD / KOLIINAPROSJEAN PRIHOD = (CIJENA x KOLIINA)/ KOLIINAPROSJEAN PRIHOD = CIJENAMarginalni prihodje promjena ukupnog prihoda koja nastaje prodajom dodatne jedinice proizvoda.MR =D TR/ D Q Za konkurentna preduzea, marginalni prihod je jednak cijeni dobra.

Grafikon 2. Ravnotena cijena, potranja i prihod u savrenoj konkurenciji


Grafikon 2 se moe primijeniti na bilo koje preduzee, a ona pokazuje tri razliita nivoa prodaje. Cijena se prihvata kao data i iznosi 25 KM. Ukupan prihod je jednak proizvodu cijene i koliine (PxQ) pa za 10 prodatih jedinica iznosi 250 KM.Prosjean prihod je ukupan prihod podijeljen sa koliinom, na primjer, 250 KM podijeljeno sa 10 kom. prodaje iznosi 25 KM, ime se potvruje da je P=AR.Marginalni prihod je promjena ukupnog prihoda po jedinici promjene outputa. Na primjer, za porast sa nivoa prodaje od 8 na 9 ukupan prihod porasta je sa 200 KM na 225 KM, tako da marginalni prihod iznosi 25 KM, to je i cijena jedinice proizvoda. To znai da je P=MR=AR=D.

1.4 Maksimizacija profita i kriva ponude u uslovima savrene konkurencije

Cilj konkurentnog preduzea jeste da maksimizira profit. Generalno, za sve trine strukture vrijedi da preduzea nastoje da maksimiziraju profit:(1.) tee maksimizirati razliku izmeu ukupnog prihoda (TR) i ukupnog troka (TC)!(2.) profit e rasti sve dok je dodatni prihod od proizvodnje/prodaje dodatne jedinice outputa (granini prihod - MR) vei od dodatnog troka dodatne jedinice outputa (granini troak - MC). I obrnuto, ako je MC vei od MR preduzeu se isplati smanjivati output/prodaju.Drugim rijeima profit je maksimalan kada je TR - TC = max, odnosno kada je MR = MC !

Grafikon 3. Maksimiziranje profita i ponude preduzea


Preduzee maksimizira profit ako proizvodi koliinu za koju je marginalni prihod jednak marginalnom troku. Kada je MR > MC treba poveati Q Kada je MR < MC treba smanjiti Q Kada je MR = MC Profit je maksimiziran.

1.5 Odluivanje preduzea u kratkom i u dugom roku

1.5.1 Kratkorona odluka preduzea da obustavi proizvodnju

Obustavljanje proizvodnje se odnosi na kratkoronu odluku da se, zbog trenutne situacije na tritu, u odreenom vremenskom periodu nita ne proizvodi. Izlazak se odnosi na dugoronu odluku da se napusti trite.Preduzee razmatra nepovratne trokove kada donosi odluku o izlasku, ali ih zanemaruje kada donosi odluku o obustavljanju proizvodnje. Nepovratni trokovi su trokovi koji su ve pretrpljeni i koji se ne mogu povratiti.Preduzee obustavlja proizvodnju ako je prihod koji se ostvaruje od proizvodnje manji od njegovih varijabilnih trokova proizvodnje. Obustavlja proizvodnju ako je TR < VC Obustavlja proizvodnju ako je TR/Q < VC/Q Obustavlja proizvodnju ako je P < AVCDakle, u kratkom roku preduzee ne odluuje o fiksnim faktorima jer se ne mogu brzo ukljuiti u proizvodni proces. Ipak, usljed ukupne ponude i potranje, cijena se u odreenom vremenskom periodu moe promijeniti, pa u tom smislu treba odluiti:1. Da li nastaviti proizvodnju ili zatvoriti preduzee,2. Ako se odlui proizvoditi, treba odrediti ponudu, odnosno koliinu proizvodnje.1.5.2 Dugorona odluka preduzea o ulasku na trite ili izlasku sa njega

U dugom roku, preduzee izlazi sa trita ako je prihod koji ostvaruje od proizvodnjemanji od njegovih ukupnih trokova. Preduzee izlazi sa trita ako je TR < TC Preduzee izlazi sa trita ako je TR/Q < TC/Q Preduzee izlazi sa trita ako je P < ATC

Preduzee e ui u granu ukoliko bi takva aktivnost bila profitabilna Preduzee e ui u granu ako je TR > TC Preduzee e ui u granu ako je TR/Q > TC/Q Preduzee e ui u granu ako je P > ATC

Odluivanje u dugom roku odnosi se na promjene veliine preduzea i njegovog opstanka u grani, a moe se odluivati i o ulasku u granu jer je u savrenoj konkurenciji ulazak i izlazak iz grane slobodan. U tom smislu u dugom roku moe doi do promjena u veliini, ali i u broju preduzea prisutnih na tritu, a moe doi i do pada potranje tehniko tehnolokog progresa i smanjivanja trokova proizvodnje.Preduzea u dugom roku trebaju odluiti o:-smanjivanju ili poveanju veliine preduzea,-ulasku ili izlasku preduzea iz grane.

1.5.3 Trina ponuda sa ulaskom i izlaskom u dugom roku

Na kraju procesa ulaska i izlaska, preduzea koja ostaju na tritu moraju ostvarivati ekonomski profit koji je jednak nuli. Proces ulaska i izlaska privodi se kraju tek kada se izjednae cijena i prosjeni ukupni troak. Dugorona ravnotea podrazumijeva da preduzea posluju na njihovom efikasnom obimu proizvodnje.Na tritu potpune konkurencije preduzea ne ostvaruju ekstra profit, jer se u dugom roku zbog ulazaka i izlazaka dobija normalan povrat na investicije i prosjean profit koji bi se zaradio ulaganjem u alternativne svrhe.

Grafikon 4. Ulazak i izlazak preduzea


1.6 Taka pokria trokova i taka zatvaranja preduzea

Taka pokria trokova pokazuje onu cijenu kod koje preduzee ostvaruje nulti profit odnosno kada prihodi pokrivaju trokove (break-even point). Preduzee koje maksimizira profit podesiti e koliinu proizvodnje gdje su granini trokovi jednaki cijeni.

Grafikon 5. Taka pokria trokova


Kritino niska trina cijena kod koje su prihodi jednaki varijabilnim trokovima, odnosno kada su gubici jednaki fiksnim trokovima, zovemo takom zatvaranja preduzea ili shutdown point. Dokle god su cijene iznad take zatvaranja preduzea ono e nastaviti s proizvodnjom. Ali, ako su cijene ispod take zatvaranja preduzea ono nee uopte proizvoditi, jer prestankom rada gubi samo svoje fiksne trokove.Analiza uvjeta zatvaranja preduzea dovodi do zakljuka da preduzea usmjerena na maskimiziranje profita mogu na kratki rok nastaviti s poslovanjem ak i ako gube novac. Taj uslov e vaiti za preduzea koja imaju mnogo kapitala, pa time i visoke fiksne trokove, jer tim preduzeima je esto manje skupo nastaviti s proizvodnjom uz gubitak nego prekinuti poslovanje i time jo uvijek biti prisiljena platiti visoke fiksne trokove.

Grafikon 6.Taka zatvaranja preduzea


TRINI NEUSPJESI I SAVRENA KONKURENCIJA

1.7 Pareto uinkovitost (efikasnost)

Prema neoklasinoj teoriji u uvjetima savrene konkurencije resursi su uinkovito rasporeeni. U takvim okolnostima korisnost potroaa dostigla je najvii stepen, pa se moe pokazati da je granina korisnost potronje nekog dobra (korisnost koju pojedinac ima od potronje dodatne jedinice nekog dobra) tada jednaka cijeni toga dobra. Teorija ponaanja poduzea pretpostavlja da se maksimizira profit, pa je tada granini troak proizvodnje nekog dobra (troak dodatne jedinice proizvodnje) jednak njegovoj cijeni.Dakle, u ravnotei na savrenom tritu bit e izjednaeni granini troak i granina korisnost sa cijenom nekoga dobra. Tada su resursi Pareto uinkovito rasporeeni, tj. njihovim prerasporeivanjem izmeu preduzea, odnosno potroaa, nee doi do poveanja proizvodnje/ korisnosti nekog dobra, a da se u isto vrijeme ne smanji proizvodnja/korisnost nekog drugog dobra. No, postoje sluajevi kada trite nije Pareto uinkovito, tj. postoje trine situacije koje se nazivaju trinim neuspjesima. Smatra se opravdanim da tada drava intervenira kako bi pokuala ispraviti trine neuspjehe.Osnovnim oblicima trinih neuspjeha smatraju se: monopoli, javna dobra, eksterni uinci i informacijski nedostaci.Kad je konkurencija ograniena javlja se neuinkovitost. Proizvoa tada smanjuje proizvodnju i poveava cijenu kako bi ostvario ekstraprofit. Cijene postaju vie od graninog troka, kapaciteti se nedovoljno koriste, a proizvodnja je manja od idealne.Cijene vie ne predstavljaju znakove relativne rijetkosti resursa i time vie ne mogu sluiti kao putokaz za uinkovito rasporeivanje. Tada je potrebno da drava zatiti potroaa i regulira monopolsko ponaanje, tj. odredi cijenu po kojoj monopol moe poslovati.

1.8 Vanjski efekti, javna dobra i informacijski nedostaci

U nekim sluajevima pojedine odluke potroaa ili proizvoaa mogu uticati na blagostanje drugih gospodarskih jedinki. Klasian primjer vanjskog uinka predstavlja zagaenje okolia. Smog, smrad ili buka koji dopiru iz pogona tvornica umanjuju blagostanje velikog broja ljudi. Ali proizvoa pri donoenju odluke o koliini proizvodnje ne uzima u obzir i trokove koje zbog zagaenja imaju, na primjer, stanovnici u tvornikoj okolini (vee trokove lijeenja ili zatita od buke), jer te trokove sam ne snosi. Troak proizvodnje nekog preduzea trebao bi zato biti uvean za troak vanjskog uinka i tako initi drutveni troak te proizvodnje. Kako preduzee nije obavezno nadoknaditi troak vanjskog uinka to je i cijena njegova proizvoda nia od stvarnog, drutvenog troka koji proizvodi. Preduzee tada podcjenjuje stvarni troak proizvodnje od koristi previe resursa. Rasporeivanje tada postaje neuinkovito, a drava se nalazi u prilici da poveanim porezima prisili proizvoaa da troak vanjskoga uinka ukljui u cijenu proizvoda. No nisu svi vanjski uinci tetni. Tako su, na primjer, pele ije je konice pelar postavio u blizini vonjaka, korisne za opraivanje cvjetova voarevih voaka.Postoje dobra ija potronja od strane jednog potroaa ne ograniava potronju tog dobra i za druge potroae. Vrlo se esto za primjer javnih dobara navode ulina rasvjeta ili obrana zemlje. Takva dobra imaju dvije osnovne osobine: (1) besplatno je koritenje javnog dobra za dodatnog korisnika ili formalnije reeno, granini troak je jednak nuli; (2) openito je nemogue ili vrlo teko pojedinca iskljuiti iz potronje javnog dobra. Ova svojstva javnih dobara imaju niz posljedica po njihovu proizvodnju i koritenje: nemogue je iskljuiti vercere iz njihove potronje (engl. free rider problem), ne moe se traiti plaanje za svakog korisnika pojedinano, javno dobro se ne moe podijeliti na jedinice koje se mogu posebno prodavati svakom korisniku.Na savrenom tritu informacije su svima dostupne, besplatne i potpune. esto se dogaa da trite svoju informacijsku ulogu obavlja samo djelomino uspjeno. Tako informacije mogu postati rijetke, nepravovremene, nepotpune ili skupe, pa trite ne prua ispravne znakove za uinkovitu alokaciju resursa. Drava treba ispraviti ovaj trini nedostatak i osigurati svima potrebne informacije.Samo postojanje trinih neuspjeha nije dovoljan razlog za uvoenje dravne intervencije. Potrebno je, naime, pokazati da je drava u stanju ispraviti trine neuspjehe, odnosno privredu dovesti u stanje Pareto uinkovitog rasporeivanja resursa. No u posljednje vrijeme sve se vie dovodi u pitanje sposobnost drave da to uini, odnosno mnogi ekonomisti smatraju kako i drava posluje uz znaajne neuspjehe.

1.9 Efikasnost i pravednost trita savrene konkurencije

Trina privreda je djelotvorna ako postie alokativnu ili Pareto efikasnost, a ona se postie kada nije mogue poboljati neiji poloaj, a da to ne ide na tetu drugog. U tom sluaju privreda se tada nalazi na granici svojih proizvodnih mogunosti.Ekonomija postie alokativnu efikasnost ako su ispunjena tri uslova:

1. da potroai maksimaliziraju svoje zadovoljstvo to se postie kada im je cijenajednaka graninoj korisnosti, tj. P=MU.2. da proizvoai maksimaliziraju svoje profite to se postie kada je cijena jednakagraninim trokovima, tj. P=MC3. da je drutvena granina korisnost zadnje potroene jedinice jednaka drutvenomgraninom troku proizvodnje te jedinice, tj. kada je MU = MC.

Ostvarenjem alokativne efikasnosti postie se ekonomski viak (dobitak od razmjene).Ekonomski viak se sastoji od potroaevog vika (viak korisnosti iznad cijene koju je potroa platio) proizvoaevog vika (viak prihoda proizvoaa iznad trokova).Da bi trite dalo optimalne rezultate moraju biti ispunjeni sljedei uslovi:1. ne smije postojati nepotpuna konkurencija odnosno monopol;2. ne smiju postojati negativne eksternalije kojima pojedina preduzea prebacujutrokove na drutvo postiui dobitak bez plaanja naknade;3. mora postojati potpuna informiranost svih trinih sudionika.Trite potpune konkurencije moe postii efikasnost ali ne i pravednu raspodjelu koja bi bila u skladu s etikim postulatima drutva. Uslijed toga se javlja dvojba:EFIKASNOST ILI PRAVEDNOST?Dvojba je, ne samo ekonomska, ve i politika i etika, pa je sama ekonomija ne moe razrijeiti.Budui da trite voeno nevidljivom rukom ne daje optimalne rezultate potrebna je vidljiva ruka drave da svojom intervencijom ispravi nedostatke trita. Dravna intervencija moe biti neposredna i posredna. Neposredna intervencija drave sastoji se u odreivanju cijena. Posredna intervencija omoguava efikasno djelovanje trita bez sputavanja dinamike cijena, a sastoji se od poreza i transfernih plaanja. Brojna iskustva pokazuju veu efikasnost posredne dravne intervencije od one neposredne.

ZAKLJUAK

Savrena konkurencija je idealno zamiljena konkurencija u kojoj ne postoje trokovi trinih transakcija, koja nikada nije postojala u praksi, ali koja prikazuje ideal trinog stanja. Dakle, rije je o teoretskoj trinoj strukturi koja nam slui kao osnova procjenjivanja i vrednovanja ostalih trinih struktura (nepotpune konkurencije).U praksi savremene ekonomije savrena je konkurencija rijedak sluaj (npr. proizvodnja penice), dok veina ostalih industrija ima obiljeje nesavrene konkurencije.Veina dananjih industrija spada negdje u spektar izmeu savrene konkurencije i istog monopola.Dobro doli u svijet u kojem ivite - svijet nesavrene konkurencije.

LITERATURA:Sadik Bahti, Mikroekonomija , Travnik, 2012.Samuelson, P., W. Nordhaus: Ekonomija, 15. izdanje, Zagreb, 2004.Dafi Zijad, Mikroeknomija, OFF-SET, Tuzla, 2009.Dafi Zijad, Mikroekonomija- Pitanja i zadaci (drugo izdanje), Denfas Ttuzla, 2007.Hodi Kadrija, Uvod u ekonomiju, IK Penn d.o.o, Tuzla, 2005.ebi Fahrudin, Uvod u ekonomiju, AVERY d.o.o Sarajevo, 2004.Stiglitz, J. E., Economics of the Public Sector. New York: 1988Jednak Jovo, Tomi Radovan, Osnovi ekonomije, , Alfa-graf NS, Novi Sad, 2007.Baban Ljubomir, Ekonomija trita , kolska knjiga, Zagreb, 1989.Vilogorac E., Uvod u ekonomiju , Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 2001.Pavlovi/krti, Mikroekonomika , Mikrorad, Zagreb, 1997.

1

Documents

Seminarski Rad-Savršena Konkurencija