Seminarski Raddddd

8/16/2019 Seminarski Raddddd

http://slidepdf.com/reader/full/seminarski-raddddd 1/5

Seminarski rad

Tema:

Odnos bića i mišljenja kod Parmenida u

Hajdegerovoj interpretaciji ( Fragment

„Moira“ 3!" #

$tudent% Nikola Marojević

Predmet% Istorija Ontologije



„ Jer isto su mišljenje i bivstvovanje“

Budući da odnošenje mišljenja prema bivstvovanju, i obrnuto, pokreće

zapadnu misao postavlja se pitanje u kojoj mjeri i na koji nain su

postavljene mogućnosti da se pribli!imo onom što "ajdeger naziva # ono o

emu treba da se misli$%

&orenavedeni 'armenidov sti( ) *ragment III + dalje je pojašnjen u

njegovom osmom ragmentu kojim se govori da su mišljenje i misao da

-este jeste. jer je nemoguće govoriti o neemu a da je ono van ovoga

odnosa, odnosno, nemoguće je misliti van ove rela/ije% # Ne postoji ništa i

niti će postojati išta izvan bivstvujućeg, pošto je Mojra sve primorala dabude /ijelo i nepokretno% #

"ajdeger pokušava zaći u problematiku 'armenidovi( sti(ova navodeći

najprije tri mogućnosti, ili tri naina kojim se da prići razumjevanju: 'rvi

sluaj prikazuje mišljenje kao nešto predruno, odnosno, ono koje se

nalazi pored štošta drugog pa u tom smislu #jeste$% 0akle, mišljenje kao

takvo bivstvuje te se mora prirodati ostalim bivstvujućim sa kojima je

jednako, te tako mišljenje sa ostalim bivstvujućim ini /jelinu koju

nazivamo bivstvovanjem% # 'ošto mišljenje kao bivstvujuće jeste

jednorodno sa svakim drugim bivstvujućim, mišljenje se pokazuje kao

istovjetno sa bivstvovanjem% # Ovakvo mišljenje se i javlja kao neobino

prosto budući da je mišljenje kao ljudska aktivnost vrlo lako s(vatljiva kao

dio bivstvujućeg, jer, prisjetimo se, van bivstvujućeg i pored bivstvujućeg

u /jelini ne mo!e da bude nijedno drugo bivstvujuće% Me1utim postavlja se

pitanje zašto 'armenid posebno obrazla!e ovaj odnos ako je sluaj tako

jednostavan2

0rugi prilaz obradi teksta, nalazi se da je za tumaenje potrebna

izvjesna #nit vodilja$% No, gdje je tra!iti2 "ajdeger navodi da je oigledno

jedino mogući naći u dubljem razumjevanju odnosa izme1u mišljenja i

bivstvovanja o kojem 'armenid pokušava da misli% 0ola!enje do tra!enog

aspekta ostvaruje se u trenu/ima postavljanja pitanja o saznanju

bivstvovanja putem mišljenja, uzimajući u obzir vezu mišljenja sa

stvarnošću% 3azmatranje tako s(vaćenog odnosa izme1u mišljenja i

bivstvovanja jeste jedan od glavni( /iljeva novovjekovne 4lozo4je%

Novovjekovna 4lozo4ja je tim pristupom stvorila i novu dis/iplinu 5 teoriju

saznanja%

Novovjekovna 4lozo4ja s toga spoznaje bivstvujuće kao predmet%

Slijedeći per/ep/iju i za per/ep/iju predmet dolazi do naspramnog

stanjanja% "ajdeger primjećuje da je: # %%% 6ajbni/ tim putem jasnosagledao da je per/ipere nalik appetitusu koji izabire bivstvujuće, i napada



ga kako bi ga se doepao i potpuno podveo pod pojam, unatrag

povezujući prezentnost bivstvujućeg sa per/ipere ) repraesentare +%

3epraesentatio, predstavljanje, odre1uje se kao per/eptivno

samodostavljanje ) sebi kao egu + onog što se pojavljuje% #

7 uenjima novovjekovne 4lozo4je postoji još jedna postavka kojugledaju kao spasonosnu svi oni koju pokušavaju sa gledišta novovjekovne

4lozo4je objasniti 'armenidov ragment, kako ka!e "ajdeger% 8ako Berkli

postavlja sluaj, baziran na prvom stavu 0ekartove meta4zike, koji glasi:

esse9per/ipi, odnosno, bivstvovati znai isto što i biti predstavljen%

Bivstvovanje potpada pod vlast predstavljanja u smislu per/ep/ije% Ovaj

stav dakle znai da bivstvovanje jeste na osnovu predstavljanja%

Bivstvovanje je jednako mišljenju utoliko što se predmetnost pribire,

konstituiše u predstavljakoj stvarnosti, u #ja nešto mislim$% Sagledavajući

to uenje moglo bi se govoriti o 'armenidovom ragmentu kao o pretei

novovjekovnog uenja o stvarnosti i spoznaji stvarnosti%

# Mšljenje i ono zbog čega misao jeste jesu isto. Jer bez bivstvujućeg u

kojem se ono izražava ti nećeš naći mišljenje; jer mišljenje, bez

bistvujućeg, jeste i biće ništa. „

Ovo je glavna misao 'armenidovog ragmenta% Ona dakle jasno govori da

mišljenje proizvodi sebe, a taj proizvod jeste misao% 0akle bivstvovanje

jeste a4rma/ija mišljenja budući da se ovim prikazuje da je ono identino

sa svojim bivstvovanjem%

"egel navodi da je bivstvovanje potvrda samoproizvodnog mišljenja%

Bivstovanje je proizvodnja mišljenja, per/ep/ije, s(vaćene u 0ekartovom

smislu idea9e% a(valjujući mišljenju, bivstvovanje se premješta u polje

idealnog, u skladu sa svojom postavljenošću% 0akle, za "egela

bivstvovanje je isto što i mišljenje, to jest ono što je mišljenjem izra!eno i

potvr1eno%

"ajdeger uzima za s(odno da navede "egelov stav kojim se daje va!nost

'armenidovom ragmentu u modernom tumaenju kao praoblik logike:# a "egela 4lozo4ja postoji tek tamo gdje samomišljenje apsolutnog

znanja jeste sama stvarnost, i naprosto jeste% Samodovršavajuće

uzdizanje bivstvovanja u mušljenju du(a kao apsolutne stvarnosti dešava

se u spekulativnoj logi/i i kao spekulativna logika%

Novovjekovni stav o 'armenidovom tumaenju mišljenja i bivstvovanja

daje mišljenju status predrunosti odnosno predmetnosti% Me1utim, &rki

stav uzima mišljenje kao prisustvo ija je namjena razabiranje

bivstvujući(% Me1utim "ajdeger postavlja tri stanovišta po kojima se

tumai ovaj odnos i ovaj ragment, iako je vidokrug dosta odre1en samimragmentom%



;% 'rvo stanovište odre1uje mišljenje kao predruno i svrstava ga u ostalo

bivstvujuće%

<% 0rugo stanovište odre1uje mišljenje u smislu predstavljenosti

predmeta, u maniru novovjekovne 4lozo4je, kao predmetnost za -asubjektiviteta%

=% Treće stanovište je komplikovanije, i dr!i se osnovnog manira antike

4lozo4je koju je još 'laton odredio% 'o sokratovsko9platonskom uenju, u

svakom bivstvujućem ideje ine ono #bivstvujuć$, ali ne spadaju u oblast

onog što ulno mo!e da se razabere% Ideje mogu isto da se vide samo u

neulnom razabiranju% Bivstvovanje spada u oblast neilnog i natulnog%

0akle, 'armenid pokušava reći ) kako i 'lotin objašnjava u platonovskom

smislu + da je bivstvovanje neulno% Naglasak izreke jeste na mišljenju, ali

ne u smislu koje novovjekovna 4lozo4ja primjenjuje, već se oznaava

neulnom prirodom mišljenja% Odnosno, kako 'lotin objašnjava, ova izreka

nije ništa što govori pojedinano o mišljenju ili bivstvovanju, to ak nije ni

obrazlo!enje o suštini samopripadnosti oboga u svojoj razliitosti% Ova

izreka je iskljuivo obrazlaganje o jednakoj pripadnosti mišljenja i

bivstvovanja seri neulnog%

Navedene take gledišta stavlja &rke u središte odre1enja djelokruga

pitanja moderne postavke meta4zike% >li kako "ajdeger naglašava, svakokasnije mišljenje koje pokušava ući u dijalog sa ranijim mišljenjem mora iz

okvira sopstvenog gledišta neprekidno da sluša i da na taj nain izrazi

ćutanje ranog mišljenja%

Ovim pristupom je neminovno prisustvo ranijeg mišljenja u potonjim

raspravama, te se koristi kao argument za neke kasnije vidokruge i time

se isto razmišljanje lišava sopstvene autonomije govorenja% Naravno, sve

zavisi od toga da li će se novovjekovno mišljenje otkriti prema predmetu

razgovora raniji( mišljenja ili da li će po svom na(o1enju koristiti

argumente ranijeg mišljenja% To se dešava im kasnije mišljenje propustida naroito ispita vidokrug i polje slušanja ranijeg mišljenja%

Ispitivanje, me1utim, ne smije da bude ogranieno i is/rpljeno u

istorijskom istra!ivanju, koje utvr1uje šta je od neizreeni( pretpostavki

osnova raniji( mišljenja, s(odno onome šta se od ti( mišljenja nalazi u

okviru kasniji( mišljenja kao potvr1ena istina ili šta se se uzima kao

prevazi1eno mišljenje%

7mjesto istorijskog mišljenja u svom istorijskom kontekstu, ispitivanje

mora biti odre1eni dijalog u kojem se razmišlja o ranijim poljima slušanja i

(oriznotima sa obzirom na nji(ovo suštinsko porijeklo, kako bi se javiostav kojim se potinjava prošlo, utemeljuje sadašnje i sagledava buduće



mišljenje, svako na svoj nain%

Suština ispitivanja jeste odr!ati aktivni dijalog, spekula/ione prirode

vezane za nerazumljiva mjesta u tekstovima, i pritom ne prelaziti olako

preko razumljivi( djelova, već sve u /jelini obra1ivati kako bi se razgovor

sa ranijim mišljenjem odr!ao%

Documents

Seminarski Raddddd