Osnove turizma 2. KolokvijPOKRETAČKI ČIMBENICI TURIZMAPotrebe su temelj motiviranog ponašanja čovjeka. Razlikujemo primarne (egzistencijalne) i sekundarne (one koje nisu egzistencijalne).Među sekundarnim potrebama ubrajamo i potrebu za privremenim napuštanjem svog domicila, što je jedan od brojnim primjera turističke potrebe.Maslow je osnovne ljudske potrebe podijelio u sedam kategorija: FiziološkePotrebe za sigurnošću/ pripadnošću/ poštovanjem/samo ostvarenjem/ za znanjem i razumijevanjem/ za estetikomS obzirom da je zadovoljenje turističke potrebe vrlo „zamjenjivo“, jer iziskuje relativno puno novca za svoju realizaciju, supstitucija se dijeli na:Vertikalna supstitucija označava situaciju kada se potencijalni turist odlučuje za zamjenu zadovoljenja turističkih potreba zadovoljenjem neke druge potrebe koja nije u izravnoj vezi sa turizmom. Znači, raspoloživ se novac ipak preusmjerava iz sfere potencijalne turističke potrošnje u kupnju npr računala ili tečaja engleskog jezika. Ova supstitucija se negativno odražava na ostvarenje plana turističkog prometa za predstojeću turističku sezonu.Horizontalna supstitucija je pozitivna za turizam,a radi se o zamjeni zadovoljenja jedne turističke potrebe drugom, također turističkom potrebom. Znači da se raspoloživi novac preusmjerava iz jednog turističkog područja u drugo.Možemo ju podijeliti na:Vrijeme odlaska putovanja (ljetna ili zimska turistička sezona)Mjesto putovanja (kontinent, obala, otoci)Smještajni kapacitet (osnovni ili komplementarni)S ekonomskog stajališta, turističke potrebe kao sekundarne potrebe imaju daleko veći stupanj elastičnosti od primarnih potreba. Primarne potrebe su ograničene biološkim i fizičkim mogućnostima, i psihofizičkom konstitucijom svakog čovjeka i ne mogu se neograničeno širiti.Turistički motivi su unutrašnji poticaji čovjeku da se uključi u turističke tokove, iz čega slijedi da je turistička motivacija ponašanje čovjeka koji je potaknut tim unutrašnjim pobudama za uključenjem u turističku aktivnost s konačnim ciljem, da se zadovolji neka turistička potreba.Suvremena psihologija motive najčešće dijeli na:Biološke ( proizlaze iz temeljnih ljudskih potreba, kao gastronomija, nautika, psihička i fizička relaksacija..)Društvene (čovjekova želja za drugim ljudima i unapređivanjem ljudskih odnosa)Osobne (ističu zadovoljenje turistove potrebe za samodokazivanjem, samo potvrđivanjem,stjecanjem novih saznanja,itd…)Rekreacija je obnavljanje psihičkih i fizičkih sposobnosti čovjeka što je usko povezano s motivom očuvanja zdravlja. Rekreaciju možemo podijeliti s obzirom na stupanj uključenosti pojedinca u aktivnost ( pasivna i aktivna) ali i mjesto realizacije ( statička i dinamička). OSNOVNA OBILJEŽJA TURISTIČKOG TRŽIŠTATurističko tržište je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služe za podmirenje turističkim potreba na određenom prostoru. Ili s ekonomskog stajališta možemo reći da je to skup odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja.Tržište dijelimo na Tržište robaTržište uslugaNa robnim tržištima proizvođač odnosno dobavljač šalje robu distributerima ili maloprodajnoj mreži, znači što bliže finalnim potrošačima,kupcima te robe. Mjesto proizvodnje i mjesto prodaje te robe u pravilu nije identično. Ta dva mjesta povezuje uvijek roba koja putuje od ponude do potražnje.Na turističkom tržištu, koje je prvenstveno tržište usluga, proces spajanja ponude i potražnje na tržištu je potpuno suprotan. Razlika u odnosu na tržište roba je ta da kupac-turist putuje u mjesto koncentrirane turističke ponude i tada započinje proces kupoprodaje između ponude i potražnje.Problem koji treba uočiti kod razmatranja turističkog tržišta je nemogućnost da se turistička ponuda izravno prezentira svojim kupcima. Niti jedno tržište usluga nema mogućnost izravnog predstavljanja svojim potencijalnim kupcima na način da im pruža usluge u mjestu njihovog boravka.Kako bi razjasnili pojam i način djelovanja turističkog tržišta, moramo uzeti u obzir njegove 3 bitne karakteristike:Mjesto na kojem se susreću turistička potražnja i ponuda,tj. kupci i prodavačiVrijeme njihovog susretaNačin funkcioniranja turističkog tržišta Receptivne turističke zemlje, odnosno turističke destinacije bez obzira na prostorni obuhvat u pravilu su područja gdje se koncentrira turistička ponuda ( prostorna koncentracija). Možemo reći da je turistička destinacija širi integrirani prostor, koji svoj turistički identitet gradi na koncepciji kumulativnih atrakcija, koje su zbog doživljaja što ga omogućuju i s dodatnom turističkom infrastrukturom, prostor intenzivnog okupljanja turista. Putnici koji iz bilo kojih razloga moraju koristiti usluge trećih, kao npr obrok,smještaj itd automatski ulaze u statističku kategoriju turista.Činjenica je da postoje dvije turističke sezone, ljetna i zimska, kada se realizira najveći dio ukupnog godišnjeg turističkog prometa. Postoje 2 vremenska ciklusa: od 6.-9. Mjeseca i od 1.-3. Mjeseca.S obzirom da na turističkom tržištu djeluje ogroman broj različitih sudionika, od onih koji su izravni do različitih državnih i znanstvenih institucija, svi oni svojim aktivnostima pridonose razvoju tog tržišta.WTO u svojoj studiji previđanja razvitka svjetskog turizma navodi 2 grupe čimbenika koji određuju turističku ponudu i potražnju:VANJSKI ČIMBENICIGospodarski i financijski razvitakDemografske i socijalne promjeneTehnološke inovacije i poboljšanjaInvesticije u infrastrukturu, opremu i uređaje

Politički, zakonodavni i pravni čimbeniciPlaniranje i utjecaj na okolišRazvitak trgovanjaSigurnost putovanjaKLJUČNE TRŽIŠTE SNAGEZnanje potrošača o mogućnostima turizma i turističkim zahtjevimaRazvoj proizvoda destinacije i razvitak proizvoda/usluga privatnog sektoraTrendovi u strukturi putovanja i turističkom operativnom sektoru, marketingu iPonuda stručnog i iskusnog ljudskog potencijala.Turistički posrednici posreduju između turističke ponude i potražnje ili točnije, povezuju dislocirane sudionike jednog i drugog pola turističkog tržišta. Pod pojmom posrednika govorimo o putničkim agencijama, privrednim subjektima koji potencijalnim klijentima prodaju vlastiti proizvod- turistički aranžman. S obzirom na karakter poslovanja, turističke posrednike možemo podijeliti na

1. Organizatore putovanja ili turoperatore i2. Putničke agencije ili retailere.

TURISTIČKA POTRAŽNJAU ekonomskoj teoriji potražnja se uobičajeno iskazuje kao količina roba i usluga koju je moguće plasirati na nekom tržištu i u nekom vremenu uz određenu razinu cijena.Potražnja svojim zahtjevima i ponašanjem, u pravilu diktira količine, kvalitetu i cijene pojedinih roba i usluga. Vanjski elementi koji oblikuju turistovu odluku da li krenuti na turističko putovanje ili ne dijelimo naObjektivne pretpostavkeSubjektivne pretpostavkeObjektivne vanjske pretpostavke su prije svega životni standard pojedinca, zatim slobodno vrijeme i višak slobodnih novčanih sredstava, te životna i radna sredina, dok u subjektivne vanjske pretpostavke ubrajamo čitav niz racionalnih i iracionalnih utjecaja na pojedinca iz okruženja.Bitne karakteristike turističke potražnje su:Dislociranost potražnje od ponudeHeterogenost potražnjeElastičnost potražnjeMobilnost potražnje i Sezonski karakter potražnje1.Dislociranost potražnje od turističke ponude potvrđuje nužnost putovanja od mjesta stalnog boravka do turističke destinacije.2.Heterogenost turističke potražnje definirana je neodređenom skupinom ljudi, koja ima različite turističke potrebe, koje se zadovoljavaju na različite načine , u različitim turističkim odredištima i u različito vrijeme.Svaki turist je različit, što je rezultat velikog broja čimbenika koji različitim intenzitetom djeluju na donošenje odluke o uključivanju odnosno izboru pojedine turističke aktivnosti. Ti čimbenici uvelike pomažu stratezima marketinških aktivnosti da cjelokupno tržište turističke potražnje podijele na ciljne segmente, a dijelimo ih na:3.Demografske4.Psiho grafske (vezani uz životni stil pojedinca,njegovu osobnost…)5.Geografske čimbenike6.Čimbenike ponašanja turista na turističkom putovanjuPiramidalnim istraživanjem potražnje možemo najbolje ilustrirati dva temeljna elementa bitna za našu analizu. To je prije svega prikaz veličine pojedinih segmenata potrošača (broj posjetitelja), i prikazu njihove kupovne moći (cijena).Vrste turističke potražnje možemo podijeliti na:Idealnu / Potencijalnu / Realnu / Efektivnu masu turističke potražnje.Idealnu masu čini ukupno stanovništvo jedne regije koja gravitira na određeno turistički receptivno područje, uz neka ograničenja. Tu ubrajamo stare i nemoćne, novorođenčad, jude na odsluženju vojnog roka ili zatvorske kazne,..Potencijalnu skupinu turističke potražnje predstavljaju svi oni koji imaju mogućnosti zadovoljiti neke svoje turističke potrebe, dakle imaju vremena i novca za odlazak na turističko putovanje, ali još nisu donijeli odluku na što ih potrošiti.Realni segment turističke potražnje čini onaj dio potencijalne turističke potražnje koji je donio odluku o utrošku svog vremena i viška novčanih sredstava za zadovoljenje turističkih potreba.Skupina efektivne potražnje je onaj dio realne potražnje koji je upravo nas odabrao i kod nas proveo svoj turistički boravak. Efektivna je potražnja, dakle konačan učinak našeg tržišnog djelovanja. Taj učinak se promatra s aspekta prostorne distribucije turističkog prometa, a uključuje nekoliko bitno različitih razina i to:Receptivna zemlja u cjelini (Hrvatska)Određena turistička regija ( Istra)Određeno turističko mjesto (Rovinj)Određeni hotel ( hotel X u Rovinju)Kada govorimo o ponašanju pojedinaca pri donošenju odluke o kupnji i realizaciji turističkog putovanja, jedan od suštinskih pristupa u sagledavanju heterogenosti turističke potražnje je svakako i dobivanje odgovora na pitanje kakva organizacijska forma putovanja prevladava u određenoj emitivnoj zemlji. Može se govoriti o tri načina:1) individualno- putovanje prema vlastitom izboru2)Organizirano- grupno putovanje u organizaciji nekog organizatora putovanja ili putničke agencije3)mješovito-individualno putovanje s korištenjem nekih dijelova turistič. aranžmana ili na temelju informac. putničke agencijeElastičnost se u turističkim okvirima može definirati kao promjena u ponašanju odnosno promjena količine turističke potražnje za određenom turističkom uslugom uslijed promjene osobnog dohotka, cijene ili nekog od bitnih elemenata unutar turističke ponude. Postoje 2 vrste elastičnosti: 1.Primarna (obuhvaćen je porast ili pad kretanja turističke potražnje s obzirom na visinu osobnih dohodaka i visinu cijena turističkih usluga; dohodovna i cjenovna elastičnost) 2.Sekundarna (stupanj promjene količine turističke potražnje za nekom turističkom uslugom ako se dogode stanovite promjene u turističkoj ponudi)

TURISTIČKA PONUDAEkonomskim rječnikom rečeno turistička ponuda je količina roba i usluga koja se nudi turistima na određenom turističkom tržištu u određeno vrijeme i po određenoj cijeni. Da bi turistička ponuda mogla funkcionirati mora se temeljiti na 4 pretpostavke:Atraktivnosti prostoraPrometnoj dostupnostiIzgrađenim receptivnim kapacitetimaPromociji u turizmuAtraktivnost prostora je sposobnost specifičnog elementa, ili kombinacija elemenata, turističke ponude u privlačenju većeg broja posjetitelja na određeno područje s ciljem ekonomske valorizacije.Atraktivnost prirodnih resursaAtraktivnost društvenih resursaKako svi atraktivni resursi nemaju isti ponder važnosti pri odluci turista o odlasku u određenu destinaciju, privlačnu snagu resursa ćemo podijeliti na dva kriterija:Prema geografskom obuhvatu emitivnog prostora (lokalne,regionalne,nacionalne itd)Prema duljini boravka turista na resursnom području (primarne ili sekundarne)Snaga privlačnosti atraktivnog resursa mjeri se brojem posjetitelja.Receptivne kapacitete dijelimo na:Direktne – uključuju one objekte koji u najvećem broju slučajeva služe isključivo privremenim posjetiteljima neke destinacije (objekti smještaja, objekti prehrane i točenja pića, objekti za zabavu i rekreaciju)Indirektne – obuhvaćaju one objekte čije se održavanje financira iz budžeta lokalne uprave i samouprave na temelju prikupljenog poreza od boravišnih pristojni,lokalnih poreza,itd (pošte, banke, kolodvori,..)5 osnovnih karakteristika ponude:Dislociranost ponude od potražnjeHeterogenost ponudeElastičnost ponudeMobilnost ponude Sezonski karakter ponude