Sadraj
Spisak ilustracija Spisak geografskih karata Kratak uvod 1 Spor
u Donggu: terenski rad i etnografija 13 2 3 4 5 6 7 8 Pelinje larve
i supa od luka: kultura 34 Kratki susret: drutvo 53 Fernando trai
enu: seks i krv 75 La Bose postaje Bakar: kasta, klasa, pleme,
nacija 90 Praznik u Nuyoou: ljudi i njihove stvari 109 Sua u Bimi:
ljudi i njihovi bogovi 122 Nanuu Mariju je udario grom: ljudi i
njihove linosti 133 Pogovor: poneto od onog to smo nauili 146
Dodatna literatura 149 Indeks 157
Biblioteka Naslov originala Copyright
V.S.I. (Kratak uvod) John Monaghan & Peter Just SOCIAL &
CULTURAL 2000 John Morgan & Peter Just SOCIAL & CULTURAL
ANTHROPOLOGY je izvorno objavljen na engleskom jeziku 2000. Ovaj
prevod je objavljen u dogovoru sa Oxford University Press. Prof.
dr. Sulejman Bosto Milica Babi TKD ahinpai Nina ahinpai Prof. dr.
Midhat Ridanovi Amel Suljovi Oxford University Press, Philip Atkins
Vedad Dizdarevi Hadem Hajdarevi Bemust Sarajevo 1000
Kratak uvod
ANTHROPOLOGY
Urednik Prijevod Izdava Za izdavaa Recenzent prijevoda Korektor
Naslovna strana Tehniko ureenje Lektor tampa Ti ra
Sarajevo, april/travanj 2003. CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine
316.3:572 MONAGAN, John Socijalna i kulturna antropologija: Kratak
uvod / John Monagan & Peter Just; [prijevod Milica Babi]. -
Sarajevo: "ahinpai", 2003. - 160 str.: ilustr.; 18cm. - (Biblioteka
V.S.I.) Izv. stv. nasi.: Social & Cultural Anthropology ISBN
9958-41-065-6 1. Just, Peter COBISS/BH-ID 11872006 Na osnovu lana
18. taka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, preieni
tekst ("Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj
49/02), a na zahtjev TKD "ahinpai", iz Sarajeva, od 04.04.2003.
god., Federalno ministarstvo kulture i sporta/porta daje mieljenje
da je knjiga SOCIJALNA I KULTURNA ANTROPOLOGIJA autora J. Morgan
& P. Just, proizvod iz lana 18. taka 10. Zakona porezu na
promet proizvoda i usluga na iji se ne plaa porez na promet
proizvoda.
Preko dvadeset godina govorimo tome ta je antropologija, kako da
se njome bavimo i kako da saoptavamo ono to znamo. Razgovor je
otpoeo kad smo bili na postdiplom skim studijama na Univerzitetu u
Pensilvaniji i uili da postanemo antropolozi. Nastavili smo
razmjenjivati ideje i nakon to smo krenuli na teren - a terenski
rad je sr nae discipline i neto emu emo imati mnogo da kaemo u
prvom poglavlju. Ali na razgovor je najvie podstreklo nastavniko
iskustvo. Zadatak da se hiljade obrazovanih ne-strunjaka uvedu u
antropologiju tokom niza godina uvjerio nas je da se to najbolji
radi tako to se istie ne toliko ono to su antropolozi otkrili, nego
kako antropolozi razmiljaju onom to su nauili - ideje iznad
injenica, da tako kaem. To znai da se neemo toliko baviti
najnovijim tendencijama koliko posmatranjem pita-nja koja su u srcu
antropolokih istraivanja pokuavajui u isti mah da itaocima
prenesemo ono to predstavlja trajnu vrijednost nae discipline.
Antropologija je izrasla na raskru evropskih otkria, kolonijalizma
i prirodnih nauka. U XIX stoljeu prvi antropolozi, pod uticajem
istih filozofskih strujanja koja su dovela do Darvinove revolucije,
htjeli su se da rekonstruiu faze socijalne i kulturne evolucije.
Linosti kao to su Edward Tylor i Lewis Henry Morgan objavili su
utjecaj na djela koja su pratila sve od sistema pisma do enidbenih
1
obiaja, od njihovih najprimitivnijih poetaka do savremenih
manifestacija. Do poetka prolog stoljea antropolozi su ve pokretali
i druge intelektualne projekte i, to je najvanije, izvjetaji
kolonijalnih slubenika, misionara, putnika i drugih ne-strunjaka
vie im nisu bili dovoljni kao primarni podaci. Poeli su odlaziti na
"teren" kao etnografi, kako bi prikupili vlastite informacije iz
prve ruke. Premda se antropologija znatno izmijenila od vreme na
tih etnografskih pionira, etnografija je i danas jedna od elemenata
po kojima se antropologija razlikuje od ostalih drutvenih nauka, a
vanost etnografije je moda jedina stvar u kojoj se slau svi
antropolozi. Poetkom XX stoljea antropolozi su se po pravilu bavili
malim, tehniki jednostavnim zajednicama. To je dijelom bilo zbog
elje da se zabiljee naini ivota koji su se brzo mijenjali dolaskom
kolonijalizma (iako bi bilo pogreno pretpostaviti da su te
zajednice ostajale nekako neizmijenjene, ili da su ak bile stvarno
izolirane i prije kontakta sa Zapadom) a dijelom i iz elje da se
dopre do "sutinskih" ili "elementarnih" oblika ljudskih institucija
(iako bi takode bilo pogreno pretpostaviti da su u tim zajednicama
stvari kao to su zakon ili religija nekako "osnovnije"). Kasnije u
XX stoljeu, glavna struja u antropologiji udaljila se od vizije
same sebe kao nauke koja slijedi tradiciju fizikih nauka i
prihvatila je interpretativniji, humanistiki pristup. Takode, njeno
teite se pomjerilo sa iskuljuivo ne-zapadnjakih, malih ruralnih
zajednica na grupe koje bi inae bile dornen sociologije, kao to su
sindikati, drutveni klubovi i migrantske zajed nice u urbanom i
industrijalizovanom okruenju. Ipak, antropologija je i dalje iroko
komparativna po obimu, jer uzima u obzir sve zajednice i tretira ih
kao podjednako znaajne. U isto vrijeme, antropologija je i dalje
duboko ukorijenjena u deskriptivnom bogatstvu koje proizilazi iz
specifinih susreta antropologa sa odreenim ljudima i mjestima. esto
smo otkrili da smo najbolji kao pripovje dai. 2
Kroz cijelu ovu knjigu ilustriraemo svoje izlaganje priama sa
rada na terenu. To je, uzgred reeno, sasvim tipino za antropologe,
za koje neposrednost susreta sa egzotinom kulturom nikad ne gubi
dra. Zato emo vam sad ispriati neto zajednicama koje najbolje
poznajemo. Peter je vrio primarno istraivanje tokom dvogodinjeg
ivota sa plemenom Dou Donggo poetkom osamdesetih godina XX stoljea
i tokom nekoliko kasnijih kraih posjeta. U to vrijeme Dou Donggo se
sastojalo od oko 20.000 ljudi, koji su ivjeli na planinskom masivu
to se prostire po zapadnoj strani zaliva Bima, prelijepe prirodne
luke na istonom kraju otoka Sumbawa. Sumbawa se nalazi otpri like u
sredini dugog luka otoka koji se prostiru od Sumatre do Timora u
Indoneziji; to je drugi po veliini otok istono od Balija. Istona
polovina Sumbawe zove se Bima (premda je mjetani zovu drugaije) i
veinom je nastanjuje mnogo vea etnika grupa ljudi koji sami sebe
zovu Dou Mbojo, a stranci ih obino zovu Bimanezima. Kao dio drevne
javanske imperije Majapahit, Bima je bila hinduistika kraljevina.
Nakon pada kraljevine, poetkom XVII stoljea, stanovnici Bime preli
su na Islam i danas su poznati kao najvatreniji Muslimani u
Indoneziji (zemlji gdje moda 85% stanovnitva ispovijeda tu vjeru).
Meutim, Dou Donggi nisu bili dio bimanezijske kralje-vine za
vrijeme hinduizma i postali su dio muslimanskog sultanata Bima tek
mnogo kasnije, i to na osnovu dravnog sporazuma, a ne osvajanjem.
Oni su mogli zadrati relativnu nezavisnost dijelom zato to su imali
reputaciju estokih ratnika, a dijelom i zato to je njihovu
planinsku teritoriju bilo lako braniti (Dou Donggo znai "ljudi sa
planine"). Premda su postali dio muslimanske Bime, Dou Donggi su
zadrali izvjesne politike povlastice i nisu masovno prihvatili
islam, nego su se drali svojih iskonskih vjerskih ubjedenja i
obiaja. Upravo je njihovo uporno odbijanje da prihvate vjeru
vladara i susjeda za-interesiralo Petera za Dou Dongge. On je sebi
stavio u zadatak da otkrije kakvu je4
Spisak ilustracija
1. Teren M i x t e c a Alte Snimila Laura Stiver
8
2. N a n u u Esperanza Sarabia melje k u k u r u z Snimila Laura
Stiver 10 3. A m a Tife Peter Just
8. M a x Weber u Lauensteinu, 1 9 1 2 . godine AKG London
65
9. ekajui m l a d o e n j u Peter Just 78 10.Emile D u r k h e i
m , o k o 1900. godine Nacionalna biblioteka, Pariz Fotografija:
Lauros-Giraudon 11 .Posljednji N c u h i Peter Just
50
4. Jedan sudac u plemenu D o u Donggo Peter Just 18 5. Franz
Boas demonstrira ples sa sjeverozapadne obale Nacionalni
antropoloki arhiv, Nacionalni muzej prirodne historije, Smithsonian
Institution
92
95
1 2 . H a d i M. Djafar A m y n i Haja Syarafiah Peter Just 112
37 13.Pijaca u Santa Tomas Ocotepecu Snimila Laura Stiver 118
14.Pijaca u Tlaxiacu Snimila Laura Stiver
6. Bronislaw M a l i n o w s k i kao student 55 7. A. R.
Radcliffe-Brown 60
1 20
1 5.Prinoenje rtve d u h o v i m a planine Peter Just 16.Ely
Parker
1 7.etva rie u Donggu Peter Just 137 124 130
Spisak geografskih karata
U i n i l i smo sve da stupimo u kontakt sa nosiocima autorskih
prava. A k o nas obavijestite, izdava e sa zado v o l j s t v o m i
z m i j e n i t i imena autora u b u d u i m i z d a n j i m a
.
1. 2. 3. 4.
Indonezija Sumbawa M e k s i k o sa regijom Oaxaca Mixteca
ulogu to moglo igrati u uspostavljanju e t n i k o g razgrani
enja i z m e u Dou Dongga i Bimaneza, usprkos i n j e n i c i da
imaju z a j e d n i k i jezik (nggahi m b o j o ) . Do Peterovog
prvog istraivanja u oblasti Donggo (to je n a j p r i k l a d n i j
e ime za taj kraj), veina Dou Dongga ve je p r i h v a t i l a b i
l o islam b i l o hrianstvo, iako su - prema r i j e i m a j e d n
o g k a t o l i k o g v j e r o u i t e l j a , "70 posto
stanovnitva M u s l i m a n i , 30 posto k a t o l i c i , a 90
posto kaffir (pagani)." Teite Peterovog rada na terenu b i l o je
na izuavanju vjerskih u b j e d e n j a , kao i naina na koje su l
j u d i rjeavali sporove. Kad se Peter 1981.godine vratio u Donggo
na d v o g o d i n j i boravak, s n j i m je dola i njegova ena
Anne koja je b i l a , blago reeno, pravi v o j n i k . i v j e l i
su u selu D o r o N t i k a , koje j e , sa oko 3 0 0 0 stanovnika
ratrkanih u n e k o l i k o zaselaka, b i l o najvee t r a d i c i
o n a l n o selo oblasti Donggo. Uvjeti ivota su b i l i p o t p u
n o p r i m i t i v n i : u D o r o N t i k i nije b i l o tekue
vode, struje ni asfaltiranih puteva. Kue su, pak, bile u d o b n e
; bile su sagraene od t i k o v i n e , oslanjale se na ipove
visoke 1,5 m i vie, a krovovi su im b i l i od slame, p l o i c a
ili p o c i n a n o g eljeza. Lokalna privreda bila je u nekoj
vrsti prelaznog p e r i o d a . Prije toga, l j u d i su se
manje-vie p r e h r a n j i v a l i vlastitim p r o i z v o d i m a
, tako to su gajili r i u , kukuruz i proso i d o p u n j a v a l i
ih bananama, kokosom i d r u g i m v o e m , kao i p l o d o v i m
a u b r a n i m u p l a n i n s k i m umama ( u k l j u u j u i i
izvrstan med!). U tradi c i o n a l n o j p o l j o p r i v r e d i
spaljuju se d i j e l o v i ume, zemlja se o b r a d u j e g o d i
n u do d v i j e , a z a t i m se napravi pauza kako bi se uma
mogla regenerirati. M e u t i m , porast naseljenosti vrio je
prevelik pritisak na z e m l j u tako da se uma nije mogla p o t p
u n o regenerirati i v e l i k i d i o zemlje obrastao je u ikaru,
to je u m n o g o m e smanjilo plodnost. Stanovnici D o r o Ntike
sve su se vie okretali uzgoju vlane rie na terasastim p o l j i m a
kao i industrijskog b i l j a kao to su k i k i r i k i i soja,
koje su prodavali na pijacama u n i z i j i . lako je b r o j
stanovnika brzo rastao z b o g uvoenja savremene m e d i c i n e ,
bolesti kao to su malarija, t u b e r k u l o z a i 6
d i z e n t e r i j a jo su u z i m a l e v e l i k i danak,
naroito medu bebama i d j e c o m iz sela. Peter i Anne su o t k r
i l i da su, usprkos tekom i v o t u , D o u Donggi t o p l i , v e
l i k o d u n i i uvijek spremni na alu i z a d i r k i v a n j e .
Uz p o m o p r i l i n o mangupskog seoskog sta rjeine, Peter i
Anne su uspjeli u z a j m i t i kuu koju su o p r e m i l i r o b o
m to se mogla d o b i t i u gradu Bima u k l j u u j u i i
kerozinski poret koji je izazvao malu sen z a c i j u , poto su svi
ostali seljani kuhali na vatri od drveta. Selo D o r o N t i k a n
i k l o je na v i s o k o m grebenu i z m e u r i j e n i h
klanaca; kue su sagraene na terasama usjeenim u strme padine
grebena. V r e m e n o m su Peter i Anne naba v i l i dva k o n j i
a koje su koristili za prevoz i noenje vode iz rijeke. S vremena na
v r i j e m e otili bi u grad Bimu da uzmu potu i d o p u n e
zalihe hrane koja se nije mogla nabaviti u D o n g g u . Tamo su b
o r a v i l i kod p o r o d i c e hadi M. Djafar A m y n a ,
izuzetno v e l i k o d u n i h d o m a i n a , tako da su Peter i
Anne m o g l i stei neposredan uvid i u ivot
n i z i j s k i h Bimaneza. Izuzev n e k o l i k o g o d i n j i
h o d m o r a koje su p r o v e l i na Baliju i u d r u g i m d i j
e l o v i m a I n d o n e z i j e , Peter i Anne i v j e l i su u D
o r o N t i k i d v i j e g o d i n e . To je b i l o nezaboravno
iskustvo. John je vrio p r i m a r n o istraivanje u plemenu M i x
t e c iz Santiago N u y o o a , u dravi Oaxaca na j u g u Meksika.
N a j d u i p e r i o d njegovog istraivanja trajao je od 1983. do
1986. g o d i n e , ali je p o n o v o o d l a z i o svake g o d i
n e . Ljudi koji govore j e z i k o m M i x t e c , njih neto vie
od 4 0 0 . 0 0 0 , trea su po brojnosti starosjedilaka grupa u M e
k s i k u . U XVI stoljeu M i x t e c i su p o d i j e l j e n i u
desetine malih kralje vina i j a je v l a d a j u a elita
potpomagala j e d n u od najrafi ni rani j i h u m j e t n i k i h
t r a d i c i j a u N o v o m Svijetu. ivotu M i x t e c a prije
osvajanja z n a m o mnogo iz o b i m n o g korpusa knjiga na t o m
j e z i k u koje su sauvane, a i zato to su m i x t e c k i pisari
nastavili stvarati djela pisana d o m a i m pismom gotovo 80 godina
nakon to su panci preuzeli vlast. N a k o n to su ih o s v o j i l
i panci, M i x t e c i su p r e t r p j e l i demografsku
katastrofu, u k o j o j su m i l i o n i l j u d i irom Sjeverne i
June A m e r i k e p o d l e g l i bolestima Starog Svijeta i z l o
s t a v l j a n j u od strane k o l o n i z a t o r a . Premda se m
i x t e c k o stanovnitvo povealo od kraja XVI stoljea, jo uvijek
nije dostiglo broj od p r i j e dolaska panaca. M i x t e c a , d o
m o v i n a koju g o v o r n i c i m i x t e c k o g d i j e l e sa
jo n e k o l i c i n o m starosjedilakih grupa kao i z a j e d n i
c a m a mestika i Afro-Meksikanaca, ekoloki je arolika, sa pros t r
a n i m p r i o b a l n i m savanama, t r o p s k i m umama, v i s
o k i m planinama pokrivenim borovom umom, plodnim rjenim k o r i t
i m a i sunim pustinjama. M i x t e c i ive ratrkani po t i m k r a
j e v i m a , u m a l i m gradovima i selima. Santiago N u y o o ,
selo gdje se o d v i j a o najvei dio Johnovog terenskog rada, ima
o k o 3000 stanovnika, od k o j i h etvrtina ivi u centru grada a
ostatak je rasporeen po zaseocima. N u y o o i sus j e d n i Santa
Maria Y u c u h i t i nalaze se na vrhu uskog kanjona sa d i v n i
m v o d o p a d i m a koji se slijevaju niz njegove strane. 9
1. Neravni teren Mixteca Alte, sa arheolokim nalazitem i gradom
Yucuita u daljini. Yucuita je najstarije neprestano nase ljeno
mjesto na amerikom kontinentu, jo od 1350 godine p.n.e. 8
Krajolik je izuzetno stjenovit i g o t o v o i da nema ravnih
parcela (stanovnici N u y o o a esto se p o z d r a v l j a j u r i
j e i m a " N e m o j pasti"). Z b o g relativno male nadmorske
visine i o b i l a t i h padavina, ta oblast je poznata kao
"miksteki vrt". Narande, mangoi i zapote rastu kao d i v l j i ,
drvee o b a v i j a p o k o j a o r h i d e j a , a o k o l n e
planine p o k r i v a borova uma. Stanovnitvo se s p e c i j a l i
z i r a l o za uzgoj k u k u r u z a , n a j v e i m d i j e l o m
t e h n i k o m ugara; uzgaja se i industrijsko b i l j e ,
prvenstveno banane i kafa. Ve stotinama g o d i n a , nadniarska m
i g r a c i j a je za M i x t e k e ivotna i n j e n i c a , no od
pedesetih godina XX stoljea iz M i x t e c e o d l a z i sve vie
stanovnika N u y o o a : u poetku su p u t o v a l i u Verakruz i M
o r e l o s da nadu posao na branju kafe i drugog b i l j a ; z a t
i m , 60-tih g o d i n a , poeli su o d l a z i t i u M e x i c o
City gdje su radili u pekarama, fabrikama i u s l u n i m
djela-tnostima; k o n a n o , krajem 80-tih g o d i n a , n e k o l
i c i n a l j u d i p r o b i l a se do SAD-a, gdje su radili na j
e d n o m rancu u Teksasu.
Teite Johnovog istraivanja b i l o je na tome kako su stanovnici
N u y o o a , suoeni sa t i m p r o m j e n a m a i seljaka n j e m
, o d r a l i snaan osjeaj zajednitva. lako Johnova ena, arheolog
Laura Junker, nije ivjela s n j i m u p o e t n o m p e r i o d u n
j e g o v i h terenskih istraivanja (radila je doktorat iz a n t r
o p o l o g i j e ) , i ona je provela neko liko mjeseci u N u y o
o u . Kasnije, nakon to su im se r o d i l a d j e c a , c i j e l
a p o r o d i c a dola je u M i x t e c u . Poput D o u Dongga, M i
x t e c i vole da se ale, i usprkos b r o j n i m fotografijama
meksikih starosjedilaca koje svakog p r i k a z u j u sa strogim, o
d l u n i m i i z n u r e n i m izrazom lica, kada su medu svojima
N u y o o t e c a n i su velike aljivine i nenadmani kad treba rei
neto u blaoj f o r m i . John je znao da im je konano uzeo mjeru
kad je na j e d n o j stazi van grada sreo grupu l j u d i koji su
ga upitali kakvu e hranu on i njegova ena posluivati na sveanosti k
o j o j su trebali biti d o m a i n i . John i Laura su si m o g l
i priutiti da slue odabrane nareske, ali su u isto v r i j e m e b
i l i stranci sa u d n i m ukusom. John je uspio o d g o v o r i t
i , " U b i e m o par mravih dukela" sa tako m i r n i m izrazom
lica da su svi ljudi zastali, a zatim poli dalje g r o h o t o m se
s m i j u i . John duguje v e l i k i d i o o n o g to je nauio p o
r o d i c a m a Preza Sarabije, Preza Preza i Modesta Velasca, koje
su ga p r i m i l e , dopustile mu da s njima ivi i o r o d i l e
se s n j i m t i m e to su ga z a m o l i l e da bude k u m po j e
d n o m od n j i hove djece. Ni od j e d n o g kratkog uvoda, p o g
o t o v o ovako kratkog, ne moe se oekivati da o b u h v a t i svu
irinu i kompleksnost savremenih a n t r o p o l o k i h izuavanja.
Krajem XX stoljea, Kraljevsko antropoloko udruenje imalo je preko
2.300 lanova a A m e r i k o antropoloko udruenje preko 11.000 l a
n o v a . Francuska je takode imala bogatu i veoma utje cajnu
antropoloku kolu. M o d a j e n a j u z b u d l j i v i j e b i l o
irenje a n t r o p o l o g i j e u Latinskoj A m e r i c i i bivim
evrop skim k o l o n i j a m a , n a r o i t o Indiji i N o v o j G
v i n e j i . Svaka od 11
2. Nanuu Esperanza Sarabia iz porodice Preza Sarabije melje
kukuruz u svojoj kuhinji, u ranim jutarnjim satima. Nanuu, ili
"majka zajednice" je titula koja se daje enama to su, skupa sa
muevima, obavljale vane graanske i vjerske dunosti u grad skoj
upravi. 10
t i h zemalja, skupa s i n d u s t r i j a l i z i r a n i m z e
m l j a m a kao to su Australija i Japan, poela je razvijati
vlastite i n t e l e k t u alne t r a d i c i j e i istraivake
programe. O i g l e d n o vam ne m o e m o p r u i t i prikaz a n t
r o p o l o g i j e koji bi i blizu o b u h v a t i o sve stavove i
projekte k o j i m a se bave ti a n t r o p o l o z i . Umjesto
toga, pokuali smo na kratki uvod usmjeriti na ona "krupna" pitanja
koja z a o k u p l j a j u panju a n t r o p o l o g a od poetaka
te d i s c i p l i n e : po emu su ljudska bia j e d i n stvena?
Kako se grupe l j u d i - p o r o d i c a , klasa, p l e m e ,
nacija - o b r a z u j u i ta ih dri na okupu? Kakva je priroda
vjerovanja, ekonomske razmjene i pojedinca? Kako sve to treba da
istraujemo i shvatamo? I umjesto pokuaja da vam p r u i m o uvid u
ono to je "otrica" dananje a n t r o p o loke teorije - jer bi ta
slika sigurno zastarjela i m se objavi - o d l u i l i smo da vas u
p o z n a m o sa idejama koje lee u k o r i j e n u d i s c i p l i
n e , i sa m i s l i o c i m a koji su intelek t u a l n i preci
svih a n t r o p o l o g a . U p r v o m p o g l a v l j u u v o d
i m o vas u a n t r o p o l o g i j u tako to vam pokuavamo dati
predstavu tome ta rade a n t r o p o l o z i . U sljedea dva,
posmatramo k u l t u r u ( k o j o m se, po t r a d i c i j i ,
bave A m e r i k a n c i ) i drutvo (to je pak b r i tanska t r a d
i c i j a ) , dva p o j m o v n a t o r n j a - b l i z a n c a na
k o j i m a poiva a n t r o p o l o g i j a . U naredna dva
poglavlja g o v o r i m o o s n o v n i m n a i n i m a na koje
ljudska bia grade drutvene veze, prvo putem krvi i braka, a z a t i
m kroz vee drutvene grupe kao to su pleme, etnika grupa i nacija.
Posljednja tri poglavlja d o t i u se pitanja e k o n o m i j e ,
religije i i d e n t i teta, tema koja p r i v l a i generacije a n
t r o p o l o g a i k o j i m a su, kako nam se i n i , nastali n a
j z a n i m l j i v i j i klasini r a d o v i . M o r a l i smo
izostaviti mnoge sjajne p o d - d i s c i p l i n e kao to su
medicinska a n t r o p o l o g i j a , a n t r o p o l o g i j a
prava, nauke i t e h n i k e . Svaka od n j i h bi za sebe lako
mogla biti tema nekog drugog kratkog uvoda i u t o m smislu m o e m
o vas samo m o l i t i da ovu k n j i g u shvatite kao uski otvor u
veoma irokim vratima i nadati se da e vas ona navesti da istraujete
mnogo d u b l j e . 12
Poglavlje 1 Spor u Donggu: terenski rad i etnografija
Kao to se esto kae, ako hoete shvatiti ta je a n t r o p o l o g
i j a , gledajte ta a n t r o p o l o z i rade. Prije svega, a n t
r o p o l o z i se bave e t n o g r a f i j o m . Za k u l t u r n
o g ili soci j a l n o g a n t r o p o l o g a , etnografija je
isto to i laboratorijsko istraivanje za b i o l o g a , arhivsko za
historiara, ili ankete za sociologa. Etnografija se esto naziva -
premda ne posve p r e c i z n o - " u e s n i k i m posmatranjem",
jer se zasni va na naizgled jednostavnoj ideji da j e , ako hoete
da shvatite ta l j u d i n a m j e r a v a j u , n a j b o l j e da
ih posmatrate tako to ete se s n j i m a due v r i j e m e d r u i
t i . Zbog toga a n t r o p o l o z i po t r a d i c i j i nastoje
da provedu dui vremenski p e r i o d - ponekad g o d i n u dana bez
prekida - u z a j e d n i c i koju i z u a v a j u , da ive to
slinije n j e n i m l a n o v i m a . Upravo je taj pristup o d r e
d i o nau d i s c i p l i n u i o d i j e l i o je od d r u g i h
drutvenih nauka. Istina, mi ni u kom sluaju ne o d b a c u j e m o
metode koji su t i p i n i za druge d i s c i p l i n e , kao to je
upotreba u p i t n i k a ili p r i k u p l j a n j e k v a n t i t
a t i v n i h b i h e v i o r a l n i h podataka. A l i a n t r o p
o l o z i ve dugo smatraju da bi takav pristup izuavanju ljudskih
bia doveo do n e p o t p u n o g - ak i pogrenog - shvatanja l j u
d i koje i z u a v a j u , naroito ako se radi p r i p a d n i c i
m a stranih ili nepoznatih zajednica. M o g l o bi se rei i da je
terenski rad o n o to a n t r o p o l o g i j u i n i r o m a n t i
n o m . On je svakako jedan od elemenata koji su nas d v o j i c u
p r i v u k l i toj d i s c i p l i n i . Danas se terenski rad a n
t r o p o l o g a o d v i j a u o k r u e n j i m a koja nisu e g z
o t i n a , na 13
primjer u TV stanicama u centru grada, o p i n s k i m sudovi ma
u m a l i m g r a d o v i m a , d i r e k c i j a m a preduzea i c
r k v e n i m z a j e d n i c a m a u p r e d g r a i m a koje
naseljava srednja klasa. A l i d o k je bila u p o v o j u , a n t
r o p o l o g i j u su zanimala tzv. " p r i m i t i v n a "
drutva: relativno male, ne-zapadnjake zajed nice gdje su drutvene
institucije izgledale p r i l i n o ograniene i jednostavne (to se
pokazalo netanim), a l j u d i k o n t a k t i r a l i g o t o v o
i s k l j u i v o oi u o i . Smatralo se da takva drutva a n t r o
p o l o z i m a daju j e d n o s t a v n i j i uvid u "elementarne"
drutvene m e h a n i z m e , suprotne sloenim m e h a n i z m i m a
"modernog" (itaj zapadnog) drutva. A n t r o p o l o z i m a se i n
i l o i da naini ivota k o j i m ta manja drutva ive brzo nestaju,
a poto veina njih nije imala pismo, da se mora h i t n o sauvati
neki zapis za p o t o m s t v o . Takva o r i j e n t i r a n o s t
d i s c i p l i n e , i rana predanost p r i k u p l j a n j u
etnografskih podataka iz prve ruke, p o m o u uesnikog posmatranja,
dovela je antropologe do nekih n a j u d a l j e n i j i h i n a j
e g z o t i n i j i h mjesta na zemaljskoj k u g l i . Najee je
etnograf, koji je radio sam i i z o l i r a n o od osta lih z a p a
d n j a k a , izgledao vrlo hrabar. Ta izoliranost esto je
izazivala osjeaj otuenosti i usamljenosti, n a r o i t o u ranim
fazama terenskog rada. A l i gotovo svi a n t r o p o l o z i su se
v r e m e n o m u m a n j e m ili veem stupnju a s i m i l i r a l
i u k u l turu z a j e d n i c a koje su im b i l i d o m a i n i -
n e k o l i c i n a n j i h , pria se, ak t o l i k o da su
"postali u r o e n i c i " tako to su p o t p u n o usvojili nain
ivota svojih d o m a i n a i nikad se nisu v r a t i l i k u i .
Sve skupa, proces unoenja u terenski rad moe biti izazovno i
jedinstveno iskustvo, koje ljude p r i v l a i a n t r o p o l o g
i j i . Ponekad se i n i i da je uesniko posmatranje najefikasniji
nain da shvatimo pogled drugih naroda na svijet i n j i h o v nain
ivota i da o n o esto slui kao provjera naih vlastitih p r e d u b
j e d e n j a i v j e r o v a n j a . Poeemo p r i o m koja govori
ne samo t o m e kako rade a n t r o p o l o z i , nego i ta je to
karakteristino za a n t r o p o l o g i ju kao d i s c i p l i n u
. To je pria Peterovom terenskom radu medu D o u D o n g g i m a i
tome kako se zainteresirao za a n t r o p o l o g i j u prava.
14
3. Ama Tife. Ama Tife je bio seoski starac koji je uvjeravao
roake ina Mone da e pravda biti zadovoljena na zasjedanju seoskih
poglavara. Osim to je bio nadaren sudac, ama Tife je bio vjet vidar
i strunjak za obrede.
Jedne noi sjedio sam u kui jednog prijatelja u Doro Ntiki, selu
gdje sam vrio terenski rad. U sobu je upao njegov roak, viui da je
njegovu snahu, enu po imenu ina Mone, napao mladi la Ninde. urno
smo otili do kue ine Mone da vidimo ta se desilo. Ina Mone je
sjedila na podu, a jedna strana lica bila joj je obojena ljekovitom
kremom na mjestu gdje je rekla da ju je udario la Ninde. Pokazala
nam je koulju koju je nosila i koja se prilikom napada poderala.
Njeni roaci su bili ljuti i govorili su da idu da "uzmu koplja i
naotre noeve", jer im se urilo da se odmah osvete la Nindu. Ali svi
su se smirili kad je ama Tife, jedan od glavnih seoskih poglavara,
doao da ih ubijedi da e on i ostali poglavari iz Doro Ntike sazvati
sud i podijeliti prav du prema tradiciji. Sutradan ujutro to su i
uinili. La Ninda su doveli pred grupu poglavara, dok je to
posmatrala veina se ljana. Ina Mone je kao dokaze pokazala lice
namazano lijekom i poderanu koulju. La Ninde je priznao da je vikao
na nju, ali je poricao da ju je i dotakao. Uslijedila je nadahnuta
i burna 15
drama, u kojoj su lanovi suda, predvoeni ama Pancijem,
prekorijevali Ninda i konano od njega izvukli priznanje. Izreena mu
je blaa kazna tako da je morao kleknuti pred ina Monu i moliti je
za oprotaj. Ona ga je, pak, simbolino udari la po glavi, nakon ega
je puten na slobodu. Kasnije tog popodneva, priao sam sa
prijateljem. Rekao sam: "Zar nije grozno to to je la Ninde uradio,
da tako napadne ina Monu?" On mi je odgovorio: "Jeste. Ali, zna, on
je zapravo nijednom nije udario." Iznenadio sam se. "A odakle joj
pode rana koulja i onakvo lice?", pitao sam. "Zna," ree on, "svako
moe poderati koulju, a ko zna ta je ispod kreme." Bio sam okiran.
"Ali to znai da je la Ninde nevin. Zar to nije strano nepravedno?"
"Nimalo," odgovorio je. "Ono to je la Ninde mis lio bilo je tanije
od onog to se stvarno desilo." A zatim mi je ispriao ono to su svi
u selu znali, to su zapravo oduvijek znali. Ina Mone je vidjela la
Ninda kako se vrti oko la Fije, mlade ene koja je bila vjerena za
drugog mladia, koji tada nije bio u Doro Ntiki. Ina Mone se poalila
la Nindinoj majci, koja je pak prekorila la Ninda. Bijesan to su ga
otkrili, la Ninde je otiao do ina Mone i prijetio joj - to je teak
prekraj bon tona - ali je zapravo nije napao. To je pria stvarnom
dogaaju u stvarnom svijetu, onako kako ga je d o i v i o etnograf.
Kako bi takav dogaaj z a b i l j e i o i analizirao historiar ili
sociolog? Kao prvo, za histori ara koji prvenstveno radi sa
arhivima ili sudskim zapisima, sluaj la N i n d i n o g napada na
ina M o n u ostao bi posve n e v i d l j i v . Dou Donggi ne
zapisuju sporove koje su rijeili seoski p o g l a v a r i , tako da
se ovaj sluaj, kao ni v e l i k a veina sluajeva ne bi p o j a v i
o u o b l i k u do koga moe d o p r i j e t i historiar to radi u a
r h i v u . ak bi i historiar koji prihvata etnografske metode
antropologa i zapisuje usmene historije teko dopro do t o g sluaja,
jer je medu p r i p a d n i c i m a D o u Dongga prihvaen o b i a j
da se sporu nikad ne razgovara nakon to se rijei. Peter ga je mogao
z a b i l j e i t i i istraiti ta on znai samo zato to je bio na
licu mjesta u v r i j e m e kada je spor i z b i o . 16
Kako bi se sociolog ili k r i m i n o l o g mogao upoznati sa o
v i m sluajem? lako neki s o c i o l o z i i k r i m i n o l o z i
vjeto koriste etnografske metode, oni se mnogo ee oslanjaju na
ankete, u p i t n i k e i analizu z v a n i n i h statistika. I
opet, za one koji se oslanjaju na zvanine statistike podatke ovaj
sluaj bio bi posve n e v i d l j i v . La N i n d i n "napad" bi se
mogao p o j a v i t i kao "jedan podatak" u anketi sporovima u z a
j e d n i c i koju bi vrio sociolog. Ali p r i l i n o je
nevjerovatno da bi anketa bila f o r m u l i r a n a tako vjeto da
dopre iza povrinskih podataka t o m sluaju i l i , to je jo v a n i
j e , da o t k r i j e p o i m a n j e da je osuda la N i n d a za
z l o i n koji nije p o i n i o "tanija od onog to se stvarno
desilo". Da je sluaj z v a n i n o z a b i l j e e n , istraivai (
u k l j u u j u i i antropologe) koji se oslanjaju na takve podatke
vjerovatno bi pretpostavili da je la N i n d i n sluaj bio o b i a
n napad, to bi navelo na veoma n e p o t p u n e , ako ne i pogrene
z a k l j u k e drutvu D o u Dongga. Pa ta bi o n d a ovaj sluaj
mogao z n a i t i za etnografa? Kako bi a n t r o p o l o g mogao
analizirati ovaj dogaaj i nauiti neto tome ta D o u Donggi misle i
kako se ponaaju? Prvo, nakon m n o g i h postavljenih pitanja,
Peteru je postalo jasno da taj sluaj ima v r l o malo veze sa samim
napadom a mnogo sa potovanjem institucije braka. Zato se ina M o n
e alila la N i n d i n o j majci zbog njegovog aikovanja sa la
Fijom? Zato to je ina M o n i b i l o u interesu da zatiti
integritet zaruka, naroito zaruka koje je u g o v o r i l a p o r o
d i c a ama Pancija. Zato? Zato to je kerka ina M o n e bila
vjerena sa sinom ama Pancija, a drugi ama Pancijev sin je bio
vjeren sa la F i j o m ! Tako je Peter spoznao da u sporovima
(makar medu Dou Donggima) stvari esto nisu onakve kakve i z g l e d
a j u . Sluaj "napada" bi zapravo mogao biti sluaj "otuenja n a k l
o n o sti". ta je o m o g u i l o da se to shvati? Kao p r v o ,
Peter je bio tu kao svjedok dogaaja, to ne bi b i l o mogue da nije
proveo skoro dvije godine u t o m selu. Mogunost da se posmatraju n
e o b i n i , jedinstveni d o g a a j i , jedna je od 17
glavnih prednosti etnografskog metoda. Vano je takode imati na
umu da je Peter mogao posmatrati ovaj sluaj od poetka ne samo zato
to je dugo i v i o u Doro N t i k i , nego zato to je tamo i v i o
stalno, kao lan drutva. Za dogaaj je saznao ne zato to je t r a i o
podatke s p o r o v i m a , ak ni zarukama, nego zato to je sluajno
priao sa p r i j a t e l j i m a u susjednoj k u i , dugo nakon to
se zavrio k o n v e n c i o n a l n i "radni dan". Upravo ta
otvorenost za sluajna o t k r i a daje etnografskom metodu snagu i
fleksibilnost, koje se ne mogu postii izrazito d e d u k t i v n i
m m e t o d i m a drutvenih nauka kao to su ankete ili statistiko
istraivanje. Zapravo, esto se deava da a n t r o p o l o z i p o n
u vriti znaajna istraivanja n e p r e d v i e n i m t e m a m a .
Premda neke teme ponesemo sa sobom na teren, ima i o n i h koje nam
nametnu stvarne o k o l n o s t i i dogaaji iz svakodnevnog ivota t
a m n o n j i h l j u d i . Kad je p o l a z i o za I n d o n e z i
j u , Peter nije namjeravao izuavati kako se tamo rjeavaju sporovi,
ali isto tako nije mogao ni prenebregnuti p r i l i k u za
izuavanje na koju je naiao te v e e r i . Nasuminost etnografskih
uspjeha nadomjeta d u i n a vremena koje dobar etnograf provede na
t e r e n u ; v r e m e n o m e m o , nadati se j e , sluajno naii
na veinu znaajnih drutvenih pojava. Poto je dugo posmatrao
svakodnevni i v o t u Doro N t i k i , Peter je shvatio da je u o v
o m sluaju n e o p h o d n o gledati dalje od povrinskih dogaaja, i
da su pitanja kao to je vjerenika vjernost osjetljiva, ak i
eksplozivna tema u z a j e d n i c i . D r u g i m r i j e i m a ,
nakon vie od godine dana ivota u t o j z a j e d n i c i , Peter je
imao bogat i iznijansiran kontekst u koji je mogao smjestiti
dogaaje u o v o m sluaju. Nepodudarnost izmeu o n o g emu se
naizgled radi u o v o m drutvenom dogaaju i o n o g emu se
"stvarno" radi g o t o v o je nemogue prepoznati bez konteks ta
koji se saznaje iskustvom, to o m o a v a etnografski terenski rad.
To je jedna od prednosti na koju se a n t r o p o l o z i po t r a
d i c i j i oslanjaju kad pokuavaju da razu m i j u o n o to su
istraivali i z b o g toga je dugotrajnost tako 19
4. Jedan sudac u plemenu Dou Donggo. Ovo je ama Balo, drugi
istaknuti poglavar Dou Donggoa, dok se bavi rjeavanjem spora.
Rjeavanje sporova kod Dou Dongga, slino pravu u mnogim malim
drutvima, stavlja naglasak na konsenzus i popravljanje naruenih
drutvenih odnosa a ne na presudu krivici ili nevinosti po sistemu
"pobjednik nosi sve".
vana za t r a d i c i o n a l n i etnografski rad na terenu -
esto i do d v i j e godine za poetno izuavanje. tavie, Peter je
mogao o t k r i t i emu se "stvarno radi" u t o m sluaju zato to mu
je dug boravak u selu o m o g u i o da stekne povje renje seljana,
koji su b i l i v o l j n i da mu se povjere i objasne dogaaje i m
o t i v e ispod povrine. Poto je ve dugo imao srdaan odnos sa l j u
d i m a u selu - p r i j a t e l j e , da tako kaem - Peter je
mogao u p o r n o postavljati pitanja koja seu ispod povrine i p r
o c j e n j i v a t i sadraj o d g o v o r a koje je d o b i j a o
. Kakve i m p l i k a c i j e moe za a n t r o p o l o g a imati o
n o to je nauio iz ovog sluaja? Svaki etnografski opis barem i m p
l i c i t n o uestvuje u m e u - k u l t u r a l n i m p o r e d e
n j i m a , koja t a k o d e z a n i m a j u a n t r o p o l o g e
. A n t r o p o l o g i j a ve dugo p o v e z u j e opise l o k a l
n i h vjerovanja i o b i a j a sa kategorija ma od u n i v e r z a
l n o g , o p e l j u d s k o g znaaja. Sluaj la N i n d e nagnao
je Petera da dovede u pitanje svoje p o i m a nje pravnih
kategorija kao to su "dokaz" i "odgovornost", kao i pitanje
univerzalnosti same ideje "pravde". ta znai to to su p r a k t i n
o svi u selu znali da su f i z i k i d o k a z i koje je p o d n i
j e l a ina M o n e l a n i , a ipak ih prihvatili? ta bi m o g l o
z n a i t i za nae p o i m a n j e odgovornosti i k r i v i c e to
to je la N i n d e mogao biti osuen za o n o to je mogao uraditi a
nije, a ne za ono to je stvarno u r a d i o , a da seljani ne misle
da je on rtva prevare ili nepravde? A k o se d o k a z i m a i o d
g o v o r n o u moe baratati na taj n a i n , ta to znai ako hoemo
da saznamo ta pravda znai ljudskim b i i m a openito? U p r a v o
to p r o i m a n j e s p e c i f i n o g i o p e n i t o g , l o k
a l n o g i u n i v e r z a l n o g , daje vrijednost a n t r o p o
l o g i j i kao drutvenoj n a u c i . Jer, mi se ne b a v i m o
samo b i l j e e n j e m "obiaja i manira" l j u d i irom svijeta;
mi stalno d o v o d i m o naa saznanja o d r e e n i m mjestima u
vezu sa o p t i j i m shvatanjem t o m e ta znai biti ljudsko bie.
U sljedeem p o g l a v l j u rei emo neto vie t o m e .
Terenski rad: strategije i praksaTrebalo bi biti o i g l e d n o
da je z b i l j a sveobuhvatan opis kulture i j e d n o g drutva
daleko iznad mogunosti ak i sto tine istraivaa. Etnograf ide na
teren s n a m j e r o m da izuava odreen aspekt drutvenog i v o t a
, od e k o l o k o g p r i l a g o d a v a n j a do lokalne t e o l
o g i j e , odnosa medu s p o l o v i ma, p o l i t i k e m o b i l
i z i r a n o s t i u narodu i t d . (vidi uokvireno). Etnograf ne
z a p o i n j e takav posao n e p r i p r e m l j e n . O n o to
etnografi treba da znaju isto je t o l i k o r a z n o l i k o i
aroliko kao i istraivanje koje vre. Veina a n t r o p o l o g a p o
i n j e pripreme viegodinjim i z u a v a n j e m historije i ranije
etno grafske literature oblasti koju ele istraivati. Poto a n t r o
p o l o z i smatraju da je n e o p h o d n o da na terenu govore j
e z i k o m l j u d i koje izuavaju bez p o m o i p r e v o d i o c
a , etno graf mora p r i l i n o teno g o v o r i t i n e k o l i k
o j e z i k a . Pored tako opte p r i p r e m e , etnografi se o b
i n o o b u a v a j u u s p e c i j a l i z i r a n i j i m
oblastima to se bave p i t a n j i m a to nam jeravaju istraivati.
Na p r i m j e r , istraiva koji namjerava izuavati medicinsku
upotrebu b i l j a medu stanovnitvom A m a z o n a , ne samo da
treba nauiti m n o g o toga k o n v e n c i o n a l n o j b o t a n
i c i , nego se treba i u p o z n a t i sa n a i n o m na koji
razni narodi kategoriziraju i koriste b i l j k e . A n t r o p o l
o z i su uvijek a n t r o p o l o z i neega i nekog mjesta: John je
a n t r o p o l o g religije i Srednje A m e r i k e ; Peter je a n
t r o p o l o g prava i j u n e A z i j e . Prvi zadatak etnografa
je da se ukotvi u z a j e d n i c i . To je esto dugotrajan i teak
proces, t o k o m kojeg je propao p r i l i a n broj projekata. Kad
etnograf nade izvor sredstava za projekat, esto treba o b e z b i j
e d i t i raznorazne d o z v o l e od raznih nivoa vlade, l o k a l
n i h istraivakih institucija i z a j e d n i c e koja e mu biti d
o m a i n . Zato ponekad proe i vie od g o d i n e dana prije nego
to etnograf i kroi na mjesto gdje eli o b a v l j a t i terenski
rad. Jedan kolega, koji je vrio istraivanje u d i r e k c i j i
jedne velike industrijske k o m p a n i j e morao je ekati da
njegov p r i j e d l o g pregledaju 21
20
est e t n o g r a f i j a ! ! ! Da biste stekli predstavu tome
koliko narodi i mjesta izuavaju antropolozi evo, bez naroitog reda,
naslova est etnografija sa vrlo kratkim opisima: Jedemo u rudnicima
a rudnici jedu nas je opis, Juna Nasha, bolivijskih rudara kositra
i naina na koji transnacionalni ekonomski procesi utiu na njihov
ivot (1979.) Vrijeme zraka i vrijeme ivota autorice Sharon Traweek
pria je svijetu visokoenergetskih fiziara. Tuhami: portret jednog
Marokanca Vincenta Crapanzano-a etnografska je biografija koja
govori njegovom susretu sa "nepismenim izraivaem ploica koji misli
da je oenjen vjeticom sa nogama kamile." (1980.) U carstvu
dijamantske kraljice Anne Tsing studija je politike i kulturalne
marginalnosti, koja povezuje stanovnike Bornea sa indoneanskom
dravom i globalnom politikom "moderni zacije" (1993.). Zona
kanalisanja: amerika spiritualnost u dobu zebnje Michaela F. Browna
sjajan je pogled u ivote i doivljaje "kanalizatora" novog doba i na
njihovo mjesto u amerikom duhovnom ivotu (1997.) Meduzina kosa
Gananatha Obeyesekere govori saznanjima iz psihoanalize i povezuje
ih sa "linim simbolima i vjerskim iskustvom" ekstatinih sveenika
Sri Lanke (1981.).
Etnograf se suoava i sa mnogo d e l i k a t n i j i m potekoama.
Lokalni m o n i c i ponekad pokuavaju iskoristiti etnografa kao
nagradu ili zalog u m e u s o b n o m suparnitvu. l a n o v i z a j
e d n i c e mogu imati p r e u v e l i a n u predstavu t o m e ta
etnograf moe za njih u i n i t i , i u p o r n o mu postavljati zah
tjeve k o j i m a ovaj ne moe u d o v o l j i t i . U isto v r i j
e m e , etno grafu esto p r i i n j a v a v e l i k u radost to to
sklapa nova prija teljstva i u z b u e n j e to v i d i i radi
stvari koje inae ne bi nikad v i d i o ni radio. Kao svakodnevno
iskustvo, terenski rad moe biti pun e m o c i o n a l n i h uspona
i padova koji se naglo s m j e n j u j u . U sutini, bavljenje e t
n o g r a f i j o m je zapravo isto to i uesniko posmatranje.
Etnograf ima najvie ansi da se u k o t v i ako ivi medu l j u d i m
a jedne z a j e d n i c e onako kako ive i o n i . D i j a l o g je
okosnica etnografije, lako a n t r o p o l o z i mogu koristiti niz
tehnika da bi doli do podataka i z a b i l j e i l i i h , intervju
je daleko n a j v a n i j a . Intervjui se po formalnosti mogu
kretati od veoma struktuiranih seansi u k o j i m a se postavljaju
pitanja starosjedilakim s t r u n j a c i m a , do z a p i sivanja
b i o g r a f i j a , n e z v a n i n i h razgovora, ili sluajne
prie t o k o m n e p r e d v i e n o g susreta. U k r a j n j e m
ishodu, k l j u etnografskog uspjeha je u b o r a v l j e n j u
medu l j u d i m a , jer ih tako m o e m o posmatrati, p r a t i t
i , iskoristiti sluajni d o g a a j . Osim naizgled jednostavnih
intervjua i d i j a l o g a , etnografi koriste i niz s p e c i j a
l i z i r a n i j i h t e h n i k a . A u d i o snimci govora i m u
z i k e , fotografije, f i l m , crtanje, genealogija, pravljenje
mapa, popis stanovnitva, arhivsko istraivanje, p r i k u p l j a n
j e predmeta materijalne k u l t u r e , b o t a n i k i h i drugih
p r i r o d n i h uzoraka - sve su to tehnike koje etnograf moe u p
o t r i j e b i t i , zavisno od o d r e e n o g istraivakog
projekta. O d l a z a k sa terena moe biti gotovo isto t o l i k o
teak k o l i k o i d o l a z a k : kada se ima na umu t r u d k o j
i ste u l o i l i da se o d o m a i t e u nekoj z a j e d n i c i ,
rastanak sa p r i j a t e l j i m a i sad p o z n a t i m n a i n o
m ivota moe biti tuan.Na i n t e l e k t u a l nom n i v o u , esto
vas proganjaju brige tome da li ste 23
advokati te k o m p a n i j e prije nego to je smio i ui u
zgradu da s nekim p o p r i a . Kad stignu sve d o z v o l e ,
etnografi se suoavaju sa istim p r o b l e m i m a kao i svako ko
se naseljava u novoj z a j e d n i c i , p r o b l e m i m a koji
su jo tei z b o g nepoz navanja j e z i k a i izazova svakodnevnog
ivota na mjestima gdje nema pogodnosti na koje smo navikli kod kue
: stru j e , k u n o g v o d o v o d a , niti lakog pristupa d o k
t o r i m a , vijesti ma ili z a b a v i . M n o g i a n t r o p o
l o z i rade u gradovima ili p r e d g r a i m a Evrope i Sjeverne
A m e r i k e , gdje je priroda t i h izazova d r u g a i j a . N i
j e d a n od nas ne bi se rado m i j e n j a o sa kolegama za koje
znamo da su radili sa n a r k o m a n i m a u panskom Harlemu ili
sa najviim r u k o v o d i o c i m a m u l t i nacionalne k o r p o
r a c i j e u F i l a d e l f i j i . 22
Jo est etnografija !!!Po prirodi Marilyn Strathern, iji je rad
na pitanjima spola i razmjene u Papui Novoj Gvineji veoma cijenjen,
bavi se engleskim srodstvom u XX stoljeu (1992.) Kukuruz je naa krv
Alana Sandstroma istrauje asteku teologi ju Nahua i njene veze sa
etnikim identitetom (1991.) Zlatni jaram Rebecce French, koja je i
pravnik i antropolog, majstorski je prikaz budistike kosmologije i
njenog odnosa sa tradicionalnim tibetanskim pravnim sistemom
(1995.) Geia Lize Dalby; autorica se obuavala za geiu u Kyotu tako
da ova knjiga prua izvrstan uvid u "svijet vrba" (1983.). Nagovori
vjetiinog zanata je djelo u kojem se autor Tanya Luhrman bavi
svijetom vjetica i arobnjaka u savremenoj Britaniji i istrauje
njegove implikacije u kontekstu modernog drutva (1989.). Javanska
igra sjenki, javanska bia. Autor Ward Keeler nekoliko godina je
ivio sa javanskim lutkarom i napisao je ovaj izvanredan prikaz te
drevne umjetnike forme, ljudi koji se njome bave i njenog mjesta u
savremenoj kulturi (1987.).
istraivanje u drutvenim naukama, niti da je uesniko posmatranje
j e d i n i metod koji koriste a n t r o p o l o z i . Terenski rad
ima i z n a a j n i h m e t o d o l o k i h i epistemolokih
slabosti. Terenski rad sa sobom nosi i jedinsvene etike d i l e m e
. Upravo se prednosti klasinog etnografskog istraivanja ponekad
pokazuju kao njegove slabosti. Jedan od problema vezanih za uesniko
posmatranje je iskuenje, za etno grafa, da prikae z a j e d n i c u
u izvjesnoj vremenskoj i pros t o r n o j i z o l i r a n o s t i .
M n o g i etnografi, naroito u "klasinim" opisima iz tridesetih i
etrdesetih g o d i n a , koristili su neto to se kasnije nazvalo
etnografskom sadanjicom, u k o j o j su se z a j e d n i c e
prikazivale zamrznute u v r e m e n u , van ikakvog historijskog
konteksta, i bez ikakve veze sa susjed nim drutvima ili dravama u k
o j i m a su se nalazile. Na primjer, u j e d n o m od n a j c j e
n j e n i j i h klasika, M i , T i k o p i j e Raymonda Firtha, o r
g a n i z a c i j a drutva i t r a d i c i o n a l n a religija T i
k o p i j a o p i s u j u se bez s p o m i n j a n j a i n j e n i
c e da je p o l o v i n a stanovnitva nedugo prije toga prihvatila
hrianstvo. A n t r o p o l o g e zaista ponekad zanese ljubav prema
vlastitom poslu i vrijednost "neiskvarenih" t r a d i c i j a
drutva, mnogo vie nego sami l j u d i . Jedan na p r i j a t e l j
posjetio je T i k o p i j e dvadesetak godina nakon to je Firth
tamo i v i o ; o d v e l i su ga do jedne peine kraj mora gdje su
se p r i n o s i l e rtve b o g o v i m a stare religije. Kad je v
i d i o jednu staru r t v u , pitao je v o d i a ko ju je tu
ostavio, i reeno mu j e , "Ostavio ju je Fossi". T i k o p i j e
su, naravno, g o v o r i l i "Fossi" umjesto " F i r t h " .
Etnografi se ne uspijevaju uvijek sauvati od iskuenja da r o m a n
t i n o d o i v l j a v a j u razliitost l j u d i koje i z u a v a
j u . Druga kritika "etnografske sadanjice" odnosi se na t e n d e
n c i j u etnografa da piu u sveznajuem treem licu j e d n i n e ,
kao da o n i nisu sami traili podatke koje p r i k a z u j u . Bilo
to d o b r o ili ne, u zad njih deset godina p o j a v i o se novi
v i d etnografije koji nas t o j i i prenijeti line d o i v l j a j
e etnografa i prikazati same podatke.
zaista zavrili istraivanje svoje teme - brige za koje esto ima
razloga. U izvjesnom smislu, nijedan etnografski istraivaki
projekat nikad nije istinski zavren; uvijek se moe saznati jo
poneto, proiriti vremenski ili prostorni o b i m z n a n j a ,
saznati vie detalja. Etnografa na odlasku esto mue epistemoloke
zebnje, kao to su one k o j i m a emo vie g o v o r i t i u
sljedeem o d l o m k u . Ipak, ponekad se moe proglasiti kraj.
Peter se sjea kako je svojoj analizi n a r o i t o sloenog spora
priao j e d n o m p r i j a t e l j u koji je bio jedan od glavnih
poglavara D o r o N t i k e . Njegov p r i j a telj se nasmijao i
udarivi ga po b u t i n i rekao, "Stvarno ti je jasno kako ovdje
stvari i d u ! Ipak izgleda da nisi uzalud proveo o v d j e zadnje
dvije g o d i n e ! " Kritike e t n o g r a f s k o g terenskog r a
d a I pored svih v r l i n a etnografskog terenskog rada, ne bismo
htjeli da steknete utisak da je to n a j b o l j i metod za svako
24
25
Uesniko posmatranje - koje se o d l i k u j e d u g o t r a j n
i m i i n t e n z i v n i m d r u e n j e m sa relativno m a l i m
grupama ljudi moe etnografu o m o g u i t i da d u b o k o zadre u
sloenosti i finese drutvenog ivota z a j e d n i c e . No k o l i k
o je taj ivot t i p i a n za vee drutvene i kulturne cjeline? Samo
na osnovu uesnikog posmatranja Peter ne bi mogao rei do koje su
mjere vjerovanja i vrijednosti koje je o t k r i o u sluaju la N i
n d e t i p i n i za Dou Dongge o p e n i t o , ili za oblast Bime,
I n d o n e z i j e , ili Jugoistone A z i j e . Kad pristu pamo t
o m p r o b l e m u , moramo se p o n o v o podsjetiti da je
etnografija nepotpuna bez m e d u - k u l t u r a l n i h poredenja
koja daju k o m p a r a t i v n i prostorni ili vremenski kontekst
za jedinstveni etnografski opis. tavie, kad d o e do pitanja
historinosti i generalizacije, a n t r o p o l o z i esto koriste
metode srodnih d i s c i p l i n a kao to su historija, p s i h o l
o g i j a i sociologija. N e p r e k i d n o se postavljaju i
pitanja "objektivnosti" podataka s k u p l j e n i h putem uesnikog
posmatranja. Kada hemiar pone analizirati uzorak, moe koristiti
Spektro skop. Kao i svaki nauni instrument, Spektroskop se moe k a
l i b r i r a t i tako da naunik moe biti relativno siguran da e se
podaci p r i k u p l j e n i p o m o u j e d n o g spektro-skopa m
o i porediti sa p o d a c i m a p r i k u p l j e n i m p o m o u
spektroskopa u d r u g o m vremenu i prostoru. Ali ta - i l i , b o
l j e , ko - je instrument za p r i k u p l j a n j e podataka u
antropologiji? O i g l e d n o , to je etnograf, a k a l i b r i r
a t i ljudsko bie daleko je tee nego Spektroskop. Svaki etnograf je
jedinstvena osoba, p r o i z v o d jedinstvenog o d g o j a i
naobrazbe, ispunjen svim o n i m psiholokim p r e d i s p o z i c i
j a m a - skrivenim i o i g l e d n i m - koje ine svako ljudsko
bie. Bilo je poz natih primjera gdje su dva antropologa izuavala
istu z a j e d n i c u ali dola do veoma r a z l i i t i h podataka
n j o j . Pa kako moemo p o m i r i t i n e m i n o v n u
subjektivnost uesnikog posmatranja sa e l j o m za k a l i b r i r
a n o m j e d n o obraznou p r i k u p l j a n j a podataka? Kratak
odgovor je da ne m o e m o , i upravo se po t o m e , vie nego b i
l o emu 26
d r u g o m , drutvene nauke poput a n t r o p o l o g i j e r a
z l i k u j u od p r i r o d n i h nauka poput hernije, bez o b z o
r a na n j i h o v e probleme sa posmatrakim predrasudama. M o e li
se prevazii p r o b l e m etnografske subjektivnosti? Korijeni
uesnikog posmatranja kao t i p i n o g antropolokog metoda seu do
kraja prolog stoljea, kada su se n j i m e pokuale rijeiti v a r i
j a c i j e u pouzdanosti opisa ne-zapadnjakih naroda. Poto nisu b
i l i z a d o v o l j n i oslanja njem na prie p u t n i k a ,
misionarske opise i zvanine k o l o n i j a l n e izvjetaje " o b i
a j i m a i m a n i r i m a " , W.H.R. Rivers, Bronislaw M a l i n
o w s k i , Franz Boas i drugi osnivai savremene profesionalne a n
t r o p o l o g i j e insistirali su na p r i k u p l j a n j u
etnografskih podataka iz prve ruke, kako bi se prevazile predrasude
posmatraa. U izdanju Biljeki i pitanja a n t r o p o l o g i j i
Kraljevskog antropolokog instituta iz 1 9 5 1 . g o d i n e , n e u
p u e n i m a se kae da su "amateri bez naobrazbe iz a n t r o p o
l o g i j e ... skloni pretpostaviti da su bez predrasuda. No to je
daleko od istine; bez naobrazbe, n j i h o v o posmatranje e sasvim
sigurno ometati u n a p r i j e d stvoreni mentalni stavovi."
Standardizirane kategorije za p r i k u p l j a n j e podataka, kao
to su one predstavljene u Biljekama i p i t a n j i m a , stvorene
su u pokuaju da se prevazidu predrasude posmatraa i o m o g u i
poredenje podataka koje su p r i k u p i l i razni etnografi.
Tridesetih godina, neki ameriki etnografi otili su tako daleko da
su se prije odlaska na teren ak i podvrgavali psihoanalizi u
pokuaju da "kal i bri raj u" instrument za p r i k u p l j a n j e
podataka, no od te prakse se brzo odustalo. Ostali znaajni pokuaji
da se prevaziu ti epistemoloki p r o b l e m i bila su p o n o v n
a izuavanja i izuavanja koja su vrile ekipe etnografa. ovjek bi p o
m i s l i o da bi nauni pristup p r i k u p l j a n j u
etnografskih podataka podstakao antropologe da iznova izuavaju
zajednice koje su ranije istraili drugi etnografi, kako bi s p r i
j e i l i n j i h o v u subjek tivnost ili predrasude. Ali to nije
tako esto. U izvjesnoj 27
m j e r i , razlog tome je to su a n t r o p o l o z i m i s l i
l i da se h i t n o m o r a j u baviti "etnografijom spaavanja". M
n o g i smatraju da veina m a n j i h drutava i t r a d i c i o n a
l n i h naina i v o t a u svijetu brzo nestaje i da je v a n i j e
registrirati one koji se nikad nisu izuavale nego p o t v r i v a t
i rezultate koji su ve p r i k u p l j e n i . M o r a se priznati
i to da je mnoge antropologe na teren p r i v u k l a r o m a n t i
n a slika usamljenog, neustraivog istraivaa, i da se o n i m a koji
su izuavali ranije neizuavane stvari pripisivala neizreena
etnografska "mukost". Sve u svemu, postoji r a z u m l j i v premda
netaan osjeaj vlasnitva, od strane etnografa, nad " n j e g o v i m
" ili " n j e n i m n a r o d o m " , z b o g koga je j e d n o m
etnografu v r l o teko "ii u krivolov" na " t e r i t o r i j u "
drugog. Konano, etno grafi koji su radili u z a j e d n i c a m a
to su se ranije izuavali rijetko su pristupali istim z a j e d n i
c a m a i b i l i zainteresirani za sasvim ista teoretska i
etnografska pitanja kao n j i h o v i p r e t h o d n i c i . A
poto se drutva mogu m i j e n j a t i brzo, vre mensko rastojanje
ak i od n e k o l i k o godina i z m e u poetne studije i sljedee t
a k o d e oteava provjeru etno grafske o b j e k t i v n o s t i p
o m o u p o n o v n o g izuavanja. S vremena na v r i j e m e , o d
r e e n u z a j e d n i c u izuava ekipa istraivaa, d i j e l o m
da bi istraivanje b i l o sveobuhvatnije a d i j e l o m da bi se e
l i m i n i s a l e predrasude p o j e d i n a n o g posmatraa. U
"Projektu M o d j o k u t o " uestvovalo je sedam drutvenih naunika
(uglavnom antropologa), koji su, p o e t k o m pedesetih g o d i n
a , i z u a v a l i gradi u centru Jave, dok je meksiki grad
Zinacantan bio serijska tema desetina etnografskih izuavanja
ezdesetih i sedamdesetih g o d i n a , pod n a d z o r o m Evona
Vogta. Z b o g p r o b l e m a sa finansiranjem i l o g i s t i k o
m , takve projekte je teko o r g a n i z i r a t i i zbog toga su r
i j e t k i . Ipak, u nekim z e m l j a m a , pogotovo u M e k s i
k u i Japanu, etnografi su i n s t i t u c i o n a l n o skloni da
rade u t i m o v i m a , koji se o b i n o sastoje od grupe postd i
p l o m a c a pri kraju studija, koje p r e d v o d i n j i h o v
profesor. Usprkos t o m e , nije jasno da li su podaci koje su p r
i k u p i t i m o v i istraivaa bitno o b j e k t i v n i j i od o
n i h koje su sakupile grupe. 28
Odnedavno, neki antropolozi tvrde da je pitanje "objek tivnost"
pogreno. Nae predrasude, t j . nae drutvene i historijske prilike,
jesu ono to nam daje stanovite, i otuda predstavlja sredstvo kojim
se otvoreno moramo koristiti prilikom tumaenja podataka. Drugi
tvrde da je svaki oblik prikazivanja zapravo ispoljavanje moi i kon
trole. Ovim kritiarima cijela oblast etnografskog opisiva nja je
sumnjiva, dokle god postoji asimetrija moi izmeu posmatraa i
posmatranog. Ovakve kritike dovele su do novih stilova u
etnografskom pisanju. Nasuprot jeziku sveznajue objektivnosti kojim
se odlikovala ranija etno grafija, neki sada vie vole da izdaju
relativno neureene tekstove koji govore mnotvom "glasova", pored
etnografovog. Drugi etnografi usvojili su "autobiografskiji" stil
izraavanja, gdje etnografov ivot i odnosi sa njenim ili njegovim
temama postaju centralna tema etnografskog djela. Na izvjestan
nain, moda smo napravili puni krug i vratili se pripovije-danju
putnika. Naalost, ispostavilo se da je malo etnografa podjednako
zanimljivo koliko i narodi koje izuavaju. Ipak, zar nije krajnje
oholo tvrditi da dajemo konaan prikaz drugog naroda, ak i kad se on
zasniva na dugom "uesnikom posmatranju"? I zar nije problematino to
to su veina etnografa zapadnjaci dok velika veina subjekata
njihovih posmatranja nisu? To je, u izvjesnoj mjeri, prob lem koji
sam sebe ispravlja: antropologiju studira sve vie studenata koji
nisu sa Zapada i sve vie zemalja razvija vlastite tradicije i
stilove antropolokih istraivanja. Na primjer, najvie djela iz
etnografije meksikih zajednica napisali su Meksikanci, na panskom,
to nije bio sluaj prije dvadeset godina. Isto vai i za spol: ene,
koje su napisale najvie skoranjih doktorata u amerikoj
antropologiji, esto se bave izuavanjem ena, i u svojoj zemlji i van
nje. Isto tako, niz ne-zapadnih etnografa poeo se okretati
izuavanju zapadnih drutava. Disciplina u cjelini moe samo imati
koristi od nove perspektive.29
Konano, opis amerikog drutva koji je dala Alexis de T o q u e v
i l l e jo uvijek nije prevazila nijedna opservacija nekog A m e r
i k a n c a . Isto tako, a n t r o p o l o z i ve dugo misle da je
"perspektiva stranca" koju oni unose u predmet istraivanja jedna od
glavnih prednosti etnografskog meto da. Osoba koja izuava svoju
vlastitu kulturu isto je to i riba koja pokuava opisati v o d u .
Dok je neko iznutra u stanju da p r i m i j e t i tanane lokalne v
a r i j a c i j e , stranac e p r i j e p r i m i j e t i t i
preutna znanja koja l o k a l n i l j u d i u z i m a j u zdravo za
gotovo kao "zdrav razum" ili "prirodne" kate gorije miljenja.
Etnografov status stranca se tako moe smatrati i v r l i n o m i m
a n o m , ak i v r l i n o m koja je k l j u n a za uspjean rad.
Etika e t n o g r a f i j e Priroda etnografskog rada je takva da
istraiva gradi jedinstvene odnose sa ljudima koje izuava, sa
institucijama i vladama koje su mu d o m a i n i , i sa kolegama.
Kako je a n t r o p o l o g i j a sazrijevala, moralna pitanja koja
p r o i z i l a z e iz t i h odnosa postajala su razlog za
zabrinutost. Razna profesionalna udruenja raspravljala su njima i
uspostavila normative m o r a l n o g ponaanja. Za istraivae na t e
r e n u , prvi imperativ je da se uvjere da n j i h o v o
istraivanje ne teti l j u d i m a koji se i z u a v a j u . Na
primjer, John je sa j e d n i m kolegom napisao historiju j e d n o
g grada Maja u G v a t e m a l i . U prikazu knjige, jedan geograf
doveo je u pitanje n j i h o v u strunost i p o l i t i k o o p r e
d j e l j e n j e tako to je p r i m i j e t i o da se u k n j i z
i ne s p o m i n j e i ne k r i t i k u j e osnivanje v o j n o g
garnizona u gradu osamdesetih godina XX stoljea. Naravno da su John
i njegov kolega znali za prisustvo vojske (1 9 7 9 . godine jedan
pijani v o j n i k pucao je iz m i t r a l j e z a na kuu u k o j o
j je John spavao). M e u t i m , o n i nisu htjeli u k n j i z i g
o v o r i t i vojsci jer b i , i m a j u i u v i d u p o l i t i k
u situaciju u Gvatemali u to v r i j e m e i n j i h o v u tijesnu
saradnju sa izvjesnim p o j e d i n c i m a i p o r o d i c a m a u
gradu, kritika vojske mogla dovesti do o d m a z d e nad 30
n j i h o v i m p r i j a t e l j i m a . Slino t o m e , Peter
u svom prikazu a N i n d i n o g napada koristi pseudonime, da bi
zatitio anoni-mnost strana k o j i m a govori - to je p r i l i n o
u o b i a jena praksa medu a n t r o p o l o z i m a . Poput
ostalih antropologa, i on koristi pseudonime za mjesta u k o j i m
a je radio. Etnografi su neprestano u m o r a l n o j d i l e m i
kada o d r e u j u mjeru u k o j o j treba aktivno da utiu na
drutveni, vjerski ili p o l i t i k i i v o t z a j e d n i c a u k
o j i m a rade. Na primjer, u j e d n o m u v e n o m s l u a j u ,
etnografkinja je bila suoena sa s i t u a c i j o m u k o j o j su
lanovi njezine z a j e d n i c e - d o m a i n a po t r a d i c i j
i vjerovali da b l i z a n c i nisu l j u d i i da ih treba pustiti
da umru od nemara. Kada je jedna ena u selu rodila blizance tokom
boravka etnografkinje, ona se nala u d i l e m i da li da
intervenie i, ako se o d l u i za t o , kako to da uradi. Da li
treba nagovarati majku da ne naputa svoju novoroenad? Da li da p o
n u d i da ih ona usvoji? Da li da t o m e obavijesti z v a n i n i
k e u selu i vladi koji se nisu sla gali sa o v o m t r a d i c i o
n a l n o m praksom? I l i , iz potovanja prema u v j e r e n j i m
a svojih d o m a i n a , da ne uradi nita? Usprkos svih naih napora
da stvorimo norme profesio nalnog ponaanja, a n t r o p o l o z i
se ne slau kako treba rijeiti takve d i l e m e . M o r a se
priznati i to da veina d i l e m a sa k o j i m a se suoavaju a n t
r o p o l o z i nisu pitanja ivota i smrti, ali mjera u k o j o j
uesnik-posmatra treba z b i l j a uestvovati u ivotu z a j e d n i
c e jo uvijek je t v r d o k o r a n i z a b r i n j a v a j u i p
r o b l e m . Slino t o m e , Johna su M i x t e c i esto m o l i l
i da im p o m o g n e da udu u SAD bez vize. Kako da reaguje? S
jedne strane, osjea se o b a v e z n i m prema l j u d i m a koji
su mu u Meksiku prijatelji i d o m a i n i . S druge, takvom p o m
o u on bi prekrio zakone svoje z e m l j e . U isto vrijeme
etnografi esto osjeaju potrebu da zastupaju ljude koje i z u a v a
j u . N a r o d i koje a n t r o p o l o z i izuavaju esto su veoma
ranjivi pred k o l o n i j a l n i m i n e o - k o l o n i j a l n
i m t l a e n j e m , g e n o c i d o m , raseljavanjem, siromatvom
i optom nemoi pred vladama i d r u g i m i n s t i t u c i j a m a
. 31
Antropolozi ponekad (premda ni izdaleka redovno) imaju pristup
medijima i drugim sredstvima da razglase vijest tekoj situaciji
naroda koji izuavaju, i mnogi su taj pristup i iskoristili.
Zastupanje nije uvijek bezopasno za antropologe, koji su
doivljavali deportaciju, zatvaranje, ak i smrt kao odmazdu za ono
to su uinili. Etiko pitanje koje privlai sve veu panju je pitanje
intelektualnog vlasnitva. Antropologe su kritikovali zbog
"profitiranja" i "prisvajanja" starosjedilakog kulturalnog znanja.
Da li starosjedioci imaju autorsko pravo na znanje koje je po
tradiciji javno? Trebaju li zajednice imati nadzor nad
objavljivanjem kulturalnog znanja? Trebaju li donositi obavezujue
ureivake sudove tumaenjima etnografa? Moraju li etnografi dijeliti
profit, ako ga ima, od prodaje svojih etnografskih prikaza sa onima
kojima piu? Konano, moramo se suoiti sa openitijim etikim pita
njima. Kome etnograf duguje najveu odanost? Ljudima koje izuava,
suverenoj vladi zemlje u kojoj vri istraivanje, vladinom uredu ili
fondaciji koja finansira istraivanje, univerzitetskoj ili
istraivakoj ustanovi koja ga zapoljava, ili naunoj zajednici kojoj
pripada? Treba li od etnografa oekivati samo da dodaje neto znanju
ljudi njima samima, ili da donese opipljiviju korist ljudima koje
izuava ili svijetu uopte? Treba li na etnografe pri mijeniti vii
standard nego za novinare, filmske poslenike ili fotografe, koji
takode izvjetavaju ljudskoj sabrai? I to su nerijeena pitanja,
predmet ivih rasprava. ta moemo oekivati od etnografije i
etnografa? Usprkos svim tvrdnjama koje govore u prilog rezultata
uesnikog posmatranja i protiv njih, antropologija se uvijek
oslanjala na ono to se svodi na etnografov bona fide trud da ispria
svoje prie to potpunije i to iskrenije. Slino tome, uzdajmo se u
obinu pristojnost svih etnografa da djeluju sa dunim potovanjem
prema integritetu svoje profesije. Svi32
priznajemo da je potpuna deskriptivna objektivnost nemogua, da
je sveobuhvatno razumijevanje bilo kog drutva ili kulture nedostino
i da se etiki problemi lake postavljaju nego rjeavaju.To to stalno
postavljamo ovakva pitanja moda je najbolji pokazatelj
fundamentalne stamenosti antropologije i kao naune discipline i kao
humanis tike prakse.
33
luka: kultura
Poglavlje 2 Pelinje larve i supa od
ta je kultura? Kako god da je d e f i n i s a l i , veina a n t
r o p o l o g a se slae u tome da je kultura vezana sa o n i m
aspektima ljudskog saz nanja i d j e l o v a n j a k o j i proistiu
iz o n o g to u i m o kao l a n o v i drutva, i m a j u i pri tome
u v i d u da ovjek naui dosta stvari k o j i m a ga ne ue e k s p l
i c i t n o . Odista, n i j e d n a vrsta nema tako d u g p e r i o
d d j e i j e i m l a d a l a k e zavisnosti, period k o j i o m o
g u a v a usvajanje i prenoenje naina saz navanja i d j e l o v a n
j a i k o j i je n j i m a posveen, naina to su osobeni za svako
drutvo. N e m o g u e je z a m i s l i t i ita vie od ak i r u d i
m e n t a r n e tehnike - na p r i m j e r one zasno vane na izradi
kamenog o r u a - bez izuzetne sposobnosti da se apstraktne ideje p
o j m o v n o shvate i s i m b o l i m a izraze,
Kad pomislim na Tvoja nebesa, djelo Tvojih ruku, mjesec i
zvijezde koje Ti stvori; to je ovjek, da ga toliko pazi? I sin
ovjekov, da ga pohodi? Jer Ti ga napravi malo niim od anela, i
krunisa ga slavom i au. Ti ga napravi da vlada djelima Tvojih ruku;
Ti mu stavi sve pod noge: Sve ovce i volove, i ivotinje sa livada;
Ptice iz zraka, i ribu iz mora, i svakog ko proe morskim stazama.
Psalm 8:3-8
a glavno ljudsko sredstvo za to j e , naravno, j e z i k . Naa
genetski naslijeena p r e d i s p o z i c i j a za j e z i k i s i
m b o l i k u k o m u n i k a c i j u i c j e l o k u p n a sloena
o r g a n i z a c i j a drutva koju ta p r e d i s p o z i c i j a
o m o g u a v a , stvorila je mogunost ljudskoj rasi da ostvari
neku vrstu nasljeivanja steenih o d l i k a u k o j e m sticanje z
n a n j a moe b i t i k u m u l a t i v n o , iz jedne generacije u
d r u g u . O d m a h treba d o d a t i da vjerovatno ima vie a n t
r o p o l o k i h d e f i n i c i j a "kulture" nego to ima a n t r
o p o l o g a . Nas d v o j i c a o b r a z o v a n i smo tako da k
u l t u r u smatramo " z a j e d n i k i m obrascima nauenog
ponaanja". U v i k t o r i j a n s k o j e r i , d e f i n i c i j
a kulture Edwarda . Tylora iz 1 8 7 1 . g o d i n e nije bila
sutinski osporavana trideset g o d i n a : "Kultura ili c i v i l
i
ak i ako smo p o m a l o s u m n j i a v i prema p o b j e d o n
o s n o m t o n u pisca o v o g psalma, teko je porei da je H o m o
sapi ens n e o b i n a vrsta u p r i r o d n o j istoriji ove
planete. Ostale vrste su bre, j a e , b o l j e p r i l a g o e n e
sredini g r a d o m i i n s t i n k t o m . Po e m u se, o n d a ,
naa vrsta r a z l i k u j e od ostalih? Za ljudska bia jedinstvene
su mnoge stvari. A l i m o d a je n a j n e o b i n i j a naa
sposobnost da svijet p r e t o i m o u p o j m o v e i da te p o j
m o v e prenosimo s i m b o l i m a . A n t r o p o l o z i , n a r
o i t o o n i k o j i su se o b r a z o v a l i u a m e r i k o j t
r a d i c i j i , nazivaju tu sposobnost " k u l t u r o m " .
34
z a c i j a , shvaena u i r o k o m ( k o m p a r a t i v n o m
) etnografskom smislu, jeste kompleksna c j e l i n a koja obuhvata
z n a n j e , v j e r o v a n j a , umjetnost, m o r a l , pravo, o
b i a j e , i sve ostale sposobnosti i navike koje je ovjek stekao
kao lan drutva." Tylorov naglasak na znanje i v j e r o v a n j a
kao neto steeno - t j . naueno - od strane p r i p a d n i k a neke
drutvene grupe, kao i miljenje da o n i sainjavaju i n t e g r i
rani sistem, jo uvijek u t i u na nae shvatanje k u l t u r e . S
druge strane, V i k t o r i j a n c i su smatrali da je "kultura
ili 35
c i v i l i z a c i j a " neto to jedna zemlja ili jedan narod
moe imati u veoj ili m a n j o j m j e r i . U t o m smislu rijei "
k u l t u r a " , ovjek koji ide u o p e r u , p i j u c k a
ampanjac i ita Prusta je " k u l t u r n i j i " od o n o g koji
ide na fudbalske utak m i c e , salijeva p i v o i ita t a b l o i
d e , lako ovaj smisao rijei "kultura" i dalje postoji u
svakodnevnoj u p o t r e b i , a n t r o p o l o z i su ga o d b a
c i l i .
Kultura ili civilizacija ... je kompleksna cjelina koja obuhvata
znanje, vjerovanja, umjetnost, moral, pravo, obiaje, i sve ostale
sposobnosti i navike koje je ovjek stekao kao lan drutva. Edward
Tylor, 1871. godine To o d b a c i v a n j e izraza "kultura" kao
neega to jedan narod ili pojedinac moe imati u veoj ili m a n j o j
mjeri iz temelja je p r o m i j e n i l o nain na koji savremeni
svijet gleda na razlike medu drutvima. Vrativi se u Kembrid iz d r
u gog svjetskog rata, Raymond W i l l i a m s je postao " p r e o k
u p i ran j e d n o m r i j e i , kultura." Kada bi ranije uo taj t
e r m i n , on je znaio "izvjesnu drutvenu superiornost" ili
"djelotvornu rije koja je oznaavala pisanje pjesama i romana,
snimanje f i l m o v a i slikanje ili rad u pozoritu", kad bi ga uo
sada, on je oznaavao "snano ali ne e k s p l i c i t n o , neko
centralno f o r m i r a n j e v r i j e d n o s t i " , kao i
"smisao koji ga je gotovo i z j e d n a i o sa rjeju drutvo:
odreeni nain ivota - "amerika kultura", "japanska k u l tura". W i
l l i a m s je uo lananu reakciju na p o n o v n o p r o m i l j a
n j e pojma kulture sa poetka stoljea, od strane n j e m a k i h i
a m e r i k i h teoretiara drutva, medu k o j i m a se najvie
isticao Franz Boas. Franz Boas o b i n o se smatra ocem savremene
amerike kulturne a n t r o p o l o g i j e . Boas se rodio u N j e
m a k o j 1858. g o d i n e , a obrazovanje je stekao na u n i v e
r z i t e t i m a u H e i d e i b e r g u , Bonnu, Kielu,
prvenstveno u oblasti geografije 36
5. Franz Boas demonstrira ples sa sjeverozapadne obale i onog to
je nazivao "psiho-fizikom", koja je izuavala kako osobine posmatraa
o d r e u j u njegovu percepciju f i z i k i h pojava. U isto v r i
j e m e , on je kao jevrej bio o t u e n od p o l i t i k e i
drutvenog ureenja Njemake u XIX s t o l j e u , to je bio jedan od
razloga njegovog iseljenja u SAD est godina nakon to je d o k t o r
i r a o . Boasa je od poetka fascinirala ideja da sredina, i
kulturna i f i z i k a , utie na nain na koji neko posmatra svijet.
Njegovi rani radovi u oblasti "psihofizike" b a v i l i su se time
kako Eskimi (Inuiti) opaaju i kategoriziraju boju morske vode.
Poslije neko liko g o d i n a , Boas je d o b i o posao na C o l u
m b i a U n i v e r z i t e t u Kultura obuhvata sve manifestacije
drutvenog ponaanja zajednice, reakcije pojedinca pod uticajem
navika grupe u kojoj ivi, i proizvode ljudskih djelatnos ti odreene
tim navikama,Franz Boas, 1 9 3 0 . g o d i n e
37
u N j u j o r k u , koji je postao glavna o b r a z o v n a
institucija za naredne d v i j e generacije a m e r i k i h a n t r
o p o l o g a . Dok je Tylor smatrao " k u l t u r u " a k u m u l
a c i j o m ljudskih dostignua, Boas je g o v o r i o " K u l t u r
b r i l l e " , ili k u l t u r n i m naoarima, koje nosi svako od
nas, leama koja su sredstvo naeg p e r c i p i r a n j a svijeta o
k o nas, t u m a e n j a znaenja naeg drutvenog i v o t a , i okvir
za nae postupke. Evo ta se desilo Johnu t o k o m boravka kod M i x
t e c a iz Oaxace, u Meksiku: Pozvali su me u lov sa nekolicinom
prijatelja - Mixteca. Nismo ba imali sree i uspjeli smo ubiti samo
par mravih vjeverica. Pred kraj dana iao sam za svojim prijateljima
uz padinu grebe na. Bili su podaleko ispred mene i kad sam konano
doao do vrha vidio sam ih kako ue oko neeg pri dnu drveta i uzbueno
razgovaraju. Kad sam im priao, vidio sam konicu, koju ju neko od
njih oborio tapom. Kad je udarila zemlju, razbila se i pokazala se
gomila saa, meda i pelinjih larvi. Moja tri prijatelja uurbano su
trgala dijelove konice ukljuujui i one u kojima su bile larve - i
trpala ih u usta. Jedan od njih iznenada je ustao i rekao: "ekajte,
nismo pristoj ni." Posegao je rukom u konicu i izvukao veliki
grumen saa, meda i pelinjih larvi koje su se koprcale. Okrenuo se
prema meni i rekao, sa ispruenom rukom: "Izvoli, John, sve je ovo
za tebe." Poto nisam mogao odbiti, uzeo sam od njega grumen,
zaustavio dah, gurnuo ga u usta i progutao. Otprilike godinu dana
nakon toga osvetio sam im se kad sam pozvao neke od njih na veeru.
Kao iznenaenje skuhao sam supu od luka, neto to volim a to nisam
nikad vidio u Oaxaci. Nakon to sam je posluio, primijetio sam da
moji gosti odugovlae sa jelom. A onda sam, krajikom oka, vidio
jednog svog druga iz lova kako prosipa supu na prljavi pod iza
stola. Kad sam pitao da li neto nije u redu, prvo nisu htjeli nita
da kau dok napokon jedan ne ree s gaenjem na licu: "Luk strano
smrdi i zaglupljuje ako ga jede previe!"
Kakve veze ima to u z a j a m n o gaenje nad t u i m prehram
benih navikama sa kulturom? Prvo, to pokazuje da i A m e r i k a n
c i i M i x t e c i r a z l i k u j u "hranu" od "ne-hrane" ne samo
na osnovu jestivosti. Insekti zapravo ne samo da su jestivi, o n i
su i vrlo h r a n j i v i , a luk sadri dosta v i t a m i n a .
Takva kategorizacija je d i o d j e l o v a n j a k u l t u r e , a
to je neto to ne d j e l u j e samo na h r a n u , nego na svaku
oblast koju moete z a m i s l i t i . Johnu se gadilo jer je nauio
da svrstava insekte u "crve" (koji sasvim sigurno nisu hrana), dok
se n j e g o v i m p r i j a t e l j i m a M i x t e c i m a gadila
supa od luka jer su n a u i l i da luk svrstavaju u "dodatak j e l
u " , koji je kao o b r o k pogodan k o l i k o i nama zdjela senfa
i k o j i , ako se jede previe, sasvim sigurno z a g l u p l j u j
e . A l i moda je vanije to to nam - i o v d j e se opet vraamo
Boasovoj metafori " k u l t u r n i h naoara" - iskustvo nije
jednostavno dato. Za Johna i njegove prijatelje M i x t e c e j e l
o je dio sloenog sistema ideja, p e r c e p c i j a , n o r m i , v
r i j e d n o s t i , osjeanja i ponaanja tako da kad j e d e m o
nikad samo ne u t a u j e m o g l a d ; taj i n je izraz naeg
nauenog v i e n j a svijeta. Kultura, poput naoara, fokusira nae d
o i v l j a v a n j e svijeta. I kao to pokazuje ovaj p r i m j e r
, kultura postaje dio nas, sve do " p r i r o d n i h " reakcija,
kao to je gaenje. John se godinama hranio skakavcima, larvama,
leteim mravima i d r u g i m , b e z i m e n i m insektima; m i x t
e c k a k u h i n j a daleko j e
Kultura je jedinstvena cjelina koja se sastoji od pomagala i
potroake robe, ustavnih povelja za razne drutvene grupacije,
ljudskih ideja i zanata, vjerovanja i obiaja. Bilo da posmatramo
veoma jednostavnu ili primitivnu, ili pak izuzetno sloenu i
razvijenu kulturu, suoeni smo sa ogromnom aparaturom, dijelom
materijalnom, dijelom ljudskom a dijelom duhovnom, koja ovjeku
omoguava da se nosi sa konkretnim, odreenim problemima sa koji ma
se suoava. Bronislaw Malinowski, 1944.godine 39
38
od proste i p r i m i t i v n e - na sirovinama koje z a p a d n
j a c i smatraju "nejestivim" razvila se itava kulinarska estetika.
M o e m o i z n a t i , na bezosjeajan intelektualni n a i n , da
su insekti z d r a v i , ali Johnu barem nikad nije posve lagodno
kad jede kakvu b u b u . (Peter bi mogao ispriati slinu priu motima
jarca.) Johnov d o i v l j a j nam p r i k l a d n o o m o g u u j
e da sagledamo kako su a n t r o p o l o z i koristili p o j a m
kulture da o t k r i j u neke od o s n o v n i h naina na koje
naueno ponaanje o b l i k u j e nae i v o t e , i kako su poeli da
r a z u m i j e v a j u nain na koji je, da parafraziramo Clyda K l
u c k h o h n a , svaki ovjek istovremeno slian n e k i m d r u g i
m l j u d i m a , svim l j u d i m a , i posve razliit od svakog d
r u g o g . U Johnovoj p r i i , panju nam o d m a h p r i v l a i
e g z o t i a n , naizgled bizaran ukus M i x t e c a , ukratko,
razlike koje k u l t u r e prave medu l j u d i m a . A l i pria se
moe t u m a i t i i tako da nam ukae na slinosti i z m e u Johna i
M i x t e c a , slinosti koje su moda d i o u n i verzalne ljudske
batine. Na p r i m j e r , kao to smo ve r e k l i , i A m e r i k
a n c i i M i x t e c i koriste sloen sistem klasi f i k a c i j e
kad je rije h r a n i . Specifian sadraj kategorija moda se r a z l
i k u j e , ali i n j e n i c a da postoji klasifikacija je
konstanta. Z a p r a v o , u n i v e r z a l n a sklonost l j u d i
da stvaraju klasifikacione sisteme, p o m o u k o j i h d i j e l e
tako razliite oblasti kao to su p r e h r a m b e n i p r o i z v o
d i , bolesti i boje, ve dugo je predmet a n t r o p o l o k o g d
i v l j e n j a i rasprava. Poetkom ovog stoljea francuski drutveni
teoretiar Emile D u r k h e i m i njegov neak M a r c e l Mauss,
ustvrdili su da je ljudska sposobnost k l a s i f i c i r a n j a
produetak nae drutvene p r i r o d e . "Drutvo nije b i l o prosto
m o d e l koji je slijedila naa klasifikatorska misao; upravo su p
o d j e l e drutva posluile kao uzor za sistem klasificiranja. Prve
logike kategorije bile su drutvene kategorije; prve klase stvari
bile su klase l j u d i , u koje su se te stvari uklapale." Pola
stoljea kasnije Claude Lvi-Strauss, osniva "struktu ralistike" a n
t r o p o l o g i j e , t v r d i e da je ljudska k l a s i f i k a
c i j a 40
z b i l j a u n i v e r z a l n a , ali da je univerzalna zato
to je ljudska p r e d i s p o z i c i j a za r a z l i k o v a n j
e p r o i z v e l a klasifikacije koje su mutatis mutandis samo
povrinske slike t e m e l j n i j e "dubinske strukture", koju je
pak o b l i k o v a l a binarna priroda ljudskog uma: "... (ako)
pogledamo na sve intelektualne i n i c i j a t i v e ovjeanstva ...
njihov z a j e d n i k i nazivnik u v i jek je unoenje nekakvog
reda. Ako to predstavlja osnovnu potrebu za redom u l j u d s k o m
umu i b u d u i da j e , k o n a n o , ljudski um samo d i o u n i
v e r z u m a , ta potreba vjerovatno postoji zato to u u n i v e r
z u m u ima nekog reda i to u n i v e r z u m nije haos."
Kultura nije ni prirodna ni umjetna. Ona ne izrasta ni iz
genetike ni iz racionalne misli, jer je ona sainjena od pravila
ponaanja, koja nisu izmiljena i iju funkciju ljudi to ih potuju
obino ne razumiju. Neka od tih pravila su ostaci tradicija steenih
u raznim tipovima drutvene strukture kroz koju je ... prola svaka
ljudska grupacija. Druga pravila su svjesno prihvaena ili izmi
jenjena radi odreenih ciljeva. Ipak, nema sumnje da je, izmeu
instinkta naslijeenog od naeg genotipa i pravi la koja je stvorio
razum, najvei broj nesvjesnih pravila i dalje vaniji i efikasniji;
jer i sam razum je ... proizvod a ne uzrok kulturne
evolucije.Claude Lvi-Strauss, 1 9 8 3 . g o d i n e
U SAD, interes za klasifikacione sisteme starosjedilaca doveo je
ezdesetih g o d i n a do pristupa koji se kasnije naz vao
"etnonaukom", u kojem su se f o r m a l n i metodi analize p r i m
j e n j i v a l i na oblasti kao to su rijei za srodnike odnose, f
l o r u i f a u n u , b o j e , bolesti i slino. Jedno od zapaanja
do k o j i h se dolo e t n o n a u k o m jeste da je, iako je
sadraj k u l t u r a l n i h kategorija plastian, p r o i z v o l j
a n i veoma p r o m j e n j l j i v , sama p r o m j e n j l j i v
o s t i ureena i ograniena, izmeu ostalog, f i z i o l o k i m
sredstvima p e r c i piranja. Jo kasnije, francuski f i l o z o f M
i c h e l Foucault 41
uticao je na neke antropologe da prihvate novi pravac, prema
kojem su kategorije znaenja to ih je nametnula kultura osnova
nejednakosti i tlaenja. Drugim rijeima, oni smatraju sposobnost
kontrole nad sadrajem kulturalne klasifikacije primarnim izvorom
moi u drutvu. Zbog ovog je osporavanje kategorija drutvene
klasifikacije, kao to su "mukarac" i "ena", sa svim drutvenim,
politikim i ekonomskim asocijacijama koje uz njih idu, primarni
oblik otpora vlastima. Vratimo se naem primjeru Johnovog doivljaja
sa prija teljima Mixtecima. Naravno, teko je uoiti vezu izmeu
svrstavanja luka u obroke ili dodatke jelu s jedne strane i moi s
druge. Sve to radimo zbilja nema politike motive, a ponaanje vezano
sa tako vanim podrujima kao to je hrana i moralni principi (na
primjer pravilo bontona da goste sluimo prve, i to probranim
jelima) barem je pod jednako znaajno koliko i razmiljanje
dominaciji i otporu. I to nas ui neemu slinostima koje ujedinjavaju
ljudske kulture, iako nas razlike mogu dijeliti. Ponaanje koje John
opisuje u svojoj prii nije nasumino, niti se moe opisati pukom
logikom ekonomske utilitarnosti. Pojam bontona, ili lijepih manira
ako hoete, zajedniki je za sve ljudske kulture. Jelo nije prosto
zadovoljavanje potrebe za hranom: ono je uokvireno sistemom idejnih
kategorija (na primjer "hrana" naspram "ne-hrane", Kultura daje
znaenje ljudskim doivljajima tako to iz njih odabire i organizira
ih. Ona se, grubo reeno, odnosi na oblike kroz koje ljudi daju
znaenje svojim ivotima ... Ona ne naseljava neki odijeljeni dornen,
kao ... politika ili ekonomija. Od pirueta klasinog baleta do
najbrutalnije injenice, cjelokupno ljudsko ponaanje je kulturno
uslovljeno. Kultura obuhvata svakodnevno i ezoterino, prozaino i
uzvieno, glupo i nadahnuto. Kultura nije ni visoka ni niska, ona
proima sve. Renato Rosaldo, 1989.godine42
"probrana" jela naspram "obinih" itd.), moralnih vrijed nosti
(na primjer davanje prednosti gostu) i kulturalno uslovljenih
osjeanja (na primjer slast ili gaenje) koja zadovoljavanju potrebe
za hranom daju znaenje a time i dubinu i rezonansu kao ljudsko
iskustvo. ini se, dakle, da su ljudske kulture beskrajno raznolike,
no ustvari ta razliitost postoji unutar granica koje su stvo rile
nae fizike i mentalne sposobnosti. Ljudski su jezici, na primjer,
veoma raznoliki, i razlikuju se po zvuku, gra matici i semantici.
Ali svi zavise od onog to je, ini se, jedinstveno ljudska
sposobnost i predispozicija za uenje jezika, lako se glasovi koji
se koriste u ljudskim jezicima kreu od coktanja i kliktanja do
grlenih glasova, razlikovni govorni glasovi koji nose znaenje u
svim jezicima svijeta samo su djeli glasova koje ljudska bia mogu
izgovoriti. Drugi nain na koji moemo posmatrati zamren odnos izmeu
kulturalno-specifinog i univerzalnog jeste onaj na koji su John i
Mixteci reagovali emotivno, ak i utrobom, na pelinje larve i supu
od luka: njihovu slast ili gaenje odredio je nain na koji su nauili
da opaaju hranu, ali ini se da su i slast i gaenje osnovne i
univerzalne ljudske reakcije na hranu. Gdje je kultura? U razgovoru
antropologa pojmu kulture neprekidno se javljaju tri pitanja. Jedno
se odnosi na mjeru u kojoj "kulturu" treba smatrati integralnom
cjelinom; drugo - u kojoj mjeri kulturu treba posmatrati kao
autonomnu, "super-organsku" jedinku, a tree je kako najbolje moemo
crtati granice oko "kultura". Zamisao da je kultura integralna i
integrirajua cijelina dijelom se zasniva na vanom modernistikom
saznanju da ispod naizgled zasebnih djelia vjerovanja ili ponaanja
poiva temeljnija realnost. Za Karla Marxa, ta realnost koja43
o d r e u j e sve drugo bio je nain p r o i z v o d n j e ; za
Emila D u r k h e i m a , to je b i l o drutvo; za Sigmunda Freuda
- ne svjesno; a za mnoge antropologe koji su s l i j e d i l i
Boasa, to je sama kultura. Razne kole u a n t r o p o l o g i j i
nicale su oko predstave p r i r o d i te c j e l i n e . Ruth
Benedict, jedna od p r v i h Boasovih u e n i c a , k u l t u r u
je p o i m a l a kao Gestalt, u k u p n i obrazac. U svom klasinom
d j e l u Obrasci kulture, Benedictova je u p o r e d i l a
vjerovanja i institucije n e k o l i c i n e drutava i u o i l a da
su razlike medu kulturama konzistentne unutar p o j e d i n e
kulture. D r u g i m r i j e i m a , Benedictova je smatrala da se
a k c i j a , vjerovanja i v r i j e d nosti odreene kulture r a z
l i k u j u od ostalih kultura konsistentno i tako to snae j e d n
o d r u g o . Ona je stoga mogla opisati Z u h i (na j u g o z a p
a d u SAD) kao "apolonsku", Kwakiutl (na sjeverozapadnoj o b a l i
Sjeverne Amerike) kao " d i o n i z i j s k u " , a D o b u (na j u
g o z a p a d n o m Pacifiku) kao "paranoidno izofreninu". Premda
se pristup Ruth Benedict sad smatra odve p o j e d n o s t a v l j
e n i m i r e d u k c i o n i s t i k i m zbog t e n d e n c i j e
da k u l t u r u posmatraju na osnovu jedne ili d v i j e k l j u n
e teme, on je jo uvijek m o n o sred stvo o r g a n i z i r a n j a
i integriranja pojedinosti etnografskih posmatranja. C l i f f o r
d Geertz je savremeni a n t r o p o l o g koji nevjerovatno vjeto
koristi taj pristup: u j e d n o m k l a s i n o i m opisu drutva
na B a l i j u , na primjer, on koristi borbu pijet lova - to je na
Baliju popularan o b l i k zabave - kao sliku koja slui i da
okarakterie vjerovanja i o b i a j e , od toga kako mukarci Balija
vide svoju seksualnu p o t e n c i j u do naina na k o j i statusne
h i j e r a r h i j e o r g a n i z i r a j u c j e l o k u p n o
drutvo. Na taj n a i n , Geertz moe pokazati kako razno rodni
elementi balijske kulture stvaraju "tkivo znaenja i vjerovanja"
koji su konsistentni i koji se u z a j a m n o snae. Za Geertza,
kulture se mogu itati kao tekst, isto kao to bi neko mogao itati
roman ili pjesmu. Trik j e , prema Geertzu, u t o m e da se pronae
k u l t u r a l n i "tekst" koji sami l j u d i tog drutva smatraju
p r i v l a n i m - kao to ljude sa Balija oduevljava borba p i j e
t l o v a - i shvati ne samo kao to ga oni v i d e , nego i
sagledaju naini na koji teme tih 44
"tekstova" osvjetljavaju druge aspekte drutva. Drugi pogled na
integraciju ima vie r a c i o n a l i s t i k u osnovu, izvedenu iz
lingvistike ideje gramatici ili skupu pravila koji lee u osnovi
govora. U t o m pristupu, k u l t u r i se esto govori kao kodu ili
p r o g r a m u . D a k l e , kultura se integrie unutranjom l o g
i k o m pravila koja j o j o m o g u u j u da neto znai i bude p r
o d u k t i v n a . Tako ameriki a n t r o p o l o g W a r d G o o
d e n o u g h koristi primjer fudbalske igre da ilustruje c i l j
etnografskog opisa. A k o hoete igrati f u d b a l , trebate nauiti
d o v o l j n o pravila i stilova igre da biste se slagali sa
ostalim igraima. Po a n a l o g i j i , etnograf treba t e i t i da
naui d o v o l j n o drutvenih pravila i o b i a j a jedne kulture
da bi mogao ivjeti na nain p r i h v a t l j i v l j u d i m a koje
izuava.
Kultura se, dakle, sastoji od mjerila za odluivanje ta jeste,
mjerila za odluivanje ta moe biti, mjerila za odluivanje ta ovjek
osjea prema tome, mjerila za odluivanje ta uraditi s tim i mjerila
za odluivanje kako to uraditi. Ward H. Goodenough, 1963. godine
Trea predstava integraciji poziva se na p o j a m f o r m a l n
o g sistema, gdje se elementi uzajamno p o d r a z u m i j e v a j
u . Robert M u r p h y je j e d n o m p r i m i j e t i o : "lako
je jednostavna, ideja da su drutva sistematizirana centralna je u
drutvenim naukama. Do sistematizacije dolazi putem uzajamnog
prilagoavanja n o r m i , ideja, v r i j e d n o s t i , estetike i
drugih k u l t u r a l n i h elemenata, a ona se o d v i j a na p o
l j u p r a k t i n i h , svakodnevnih a k t i v n o s t i , p r i
l a g o a v a n j e m i p o v l a i v a n j e m jedno d r u g o m u
nainu ponaanja." Na primjer, u d j e l u Svinje za pretke, Roy
Rappaport ilustrovao je sloen ekoloki sistem u kojem k o m p l i k
o v a n i ritualni ciklusi ple mena Tsembaga M a r i n g sa p l a n
i n a Nove Gvineje d j e l u j u kao samo-uravnoteujui mehanizam to
regulie v e l i i n u domae p o p u l a c i j e svinja, povrinu
koja se o b r a u j e , 45
periode ugara, potronju energije, aktivnosti vezane za
samo-odranje, ishranu i ratove medu plemenima. Na suprotnom kraju
su oni koji bi porekli da je kultura integrisana, barem ne do mjere
koju podrazumijevaju prethodni primjeri. Rana izuavanja preuzimanja
ili irenja odlika medu amerikim Indijancima navela su Roberta
Lowija, takode Boasovog uenika, da primijeti da je kul tura tek
"neto sastavljeno od rita i krpa", produkt sloene ali u biti
nasumine historije. Odgovor na ovu kritiku dao je Claude
Lvi-Strauss, koji je istakao da su elementi odreene kulture, premda
mogu imati veoma razliito his torijsko porijeklo, sastavljeni kao
"bricolage", tj. kola u kojem se kulturalne drangulije poinju
koristiti za neto emu uopte nisu bile namijenjene ali to se uklapa
u dubinski obrazac. U novije vrijeme, antropolozi koji odbacuju
modernistiku pretpostavku dubinskim temelji ma prihvatili su ideju
"bricolaga", i poeli smatrati kulturu neprekidnim preradivanjem,
odbacivanjem i oivljavanjem elemenata to rezultira kompleksima koji
se stalno mijenja ju. Tako oni izbjegavaju problem odreivanja
sutine kul ture, t j . njenog tretmana kao neeg to postoji van
historije i bez uticaja ljudskog posredovanja. Dosad smo uzimali
kolektivnu prirodu kulture zdravo za gotovo. Ustvari, kulturama
esto govorimo kao da su neke autonomne stvari, sa vlastitim ivotom.
Alfred Kroeber jer jednom uporedio kulturu sa koralnim grebe nom
koji su napravile izluevine miliona siunih ivoti nja, ali koji je
postojao prije bilo kog svog ivog lana, i koji e ih sve nadivjeti i
stvoriti strukturu to e sputavati budue generacije. Tom metaforom
Kroeber je eksplicitno minimizirao ulogu pojedinaca u oblikovanju
drutvenih i historijskih kretanja. Ipak, ako se kultura sastoji od
onog to uimo kao lanovi drutva, kultura bi trebala biti pohranjena
u ljudskim glavama. Ali zar nije tano da je, kao to kae meksikanska
poslovica "Cada cabeza es un 46
Kultura znai itav kompleks tradicionalnog ponaanja koji je
stvorila ljudska rasa i koji ui svaka naredna gene racija. Pojedina
kultura nije tako precizan pojam. On moe oznaavati oblike
tradicionalnog ponaanja karak teristine za odreeno drutvo, ili
grupu drutava, izvjes nu rasu, oblast, ili vremenski
period.Margaret Mead, 1937.godine
mundo" (svaki um svijet za sebe)? I koliko etnograf moe
doprijeti do sadraja pojedinanog uma? Anthony Wallace je tvrdio da
su sadraji pojedinanih umova veoma diver gentni, a kultura ne namee
toliko jednoobraznost koliko prua skup zajednikih simbola
komunikacije koji tu raznolikost organizira. Neodreenost koja je
ugraena u pojam kulture kao da oteava, ak i kod fiziki izoliranih
naroda, precizno odreivanje take gdje prestaje jedna a poinje druga
kul tura. Konano, jedan od osnovnih korijena Boasovog poimanja
kulture bila je njemaka briga za izgradnju nacije. U XVIII i XIX
stoljeu Njemaka je bila podijeljena u mnotvo raznih kraljevina i
oblasti. Nacionalisti su iskoris tili ideju pangermanske Kultur ili
Geist i ustvrdili da njemaki narod ima mnogo zajednikog (jezik,
narodnu batinu i obiaje, izmeu o
