Click here to load reader

SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

  • View
    412

  • Download
    53

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Muslija Muhović

Text of SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    1/82

    SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA

    1. Pojam i predmet socijalne antropologije

    - Antroplogija je opa na!"a o #o$je"!.Njena %istorija po#inje jo& od poja$e antropolo&"og ra'do(lja gr#"og mi&ljenja ili (oljere#eno Protagorinom teoremom) #o$je" je mjera s$i% st$ari** oni% "oje jes! i oni% "ojenis!.

    - Rije# antroplogija poti#e od gr#"e rije#i anthropos (ovjek) i logos (nauka ili uenje),&to ! pre$od! znai nauka o ovjeku i njegovim mnogostrukim specifinostima, kojega izdiu iznad ostalog ivotinjskog carstva.

    - Antropologija se poja$ila "ao opi pojam na!"e o #o$je"!* "oji sjedinj!je ra'na

    'nanst$ena ispiti$anja #o$je"o$i% speci+i#nosti.

    - Antropologija pro!#a$a #o$je"o$! prirod!* str!"t!r! i antropolo&"e 'a"one* o(li"e inorme njego$og socijalnog ,i$ota* na#ine njego$og socijalnog ,i$ota* na#ine njego$og,i$ljenja* do,i$ljaje do,i$ljenog* djelo$anje i proi'$ode djelo$anja* osjeaje i misljenje iproi'$ode osjeanja i mi&ljenja* $rijednosti i potre(e.

    - Osno$na razlika izmeu raznih grana antroplogije i socijalne antropologijesastojise ! tome &to nji%o$i !$idi nis! do$oljni 'a sagleda$anje cjeline lj!ds"og (ia. Onen!,no moraj! "om!nicirati sa socijalnom antropologijom.

    - Razne antropologije javile su se iz dva razloga . Prvi razlog le,i ! ra'li#itimprist!pima lj!ds"om (i! i tendenciji da se oni ra'li#ito ost$are. rugi razlogse is"a'!je! tome &to ! 'emljama Njema#"a* ngles"a* /ranc!s"a i Ameri"a0 postoje ra'netradicije 'nanst$enog ispiti$anja #o$je"a.

    - /ormiranj! antropologije ! ngles"oj naj$i&e je doprinijelo !#enje e$ol!cionista s "raja1. stoljea* a pose(no ar!inovo, "pencerovo i irkemovo uenje.

    - Proces! +ormiranja i ra'$oj! socijalne antropologije doprinijeli s! npr. #a$lor i %razer*a njen !spje% ! 'na#ajnim istra,i$anjima omog!ila s! uenja &alino!skog i Radcliff'rauna.

    - Ameri#"a antropologija se +ormirala ! odre2enim speci+i#nostima. Ona se (itnora'li"!je od njema#"e i engles"e antropologije.Jedan od 'na#ajni% ameri#"i% antropologa* njema#"og porije"la je %. 'oas. On je !sredi&te s$oji% na'ora sta$io pro(lem "!lt!re. To je !darilo pe#at daljnoj orijentacijiameri#"i% antropolo&"i% istra,i$anja.Trideseti% godina 34. stoljea* ta !smjerenost do(ija no$e polete !#enjem '.&alino!skog.On smatra da s$i podaci o #o$je"! "oje pri"!plja antropolog imaj! pra$i

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    2/82

    smisao te" "ada se o(jasni +!nc"ija "oj! oni imaj! ! o"$ir! jednog integralnog sistema"!lt!re. Ispiti$anje ti% +!n"cija predsta$lja gla$ni cilj antropologije. Njego$aantropologija se o'na#a$a 5 +!n"cionalisti#"om i integracionisti#"om* jer pola'i od+!n"cije i primjenj!je integracionisti#"i prist!p ! o(ja&nja$anj! +enomena "!lt!re.

    - Istodo(no se +ormiraj! amerika kulturna antropologija i engleska socijalnaantropologija. Naj(itnija ra'li"a i'me2! nji% d$ije le,i ! tome &to je socijalnaantropologija 'natno $i&e !smjerena na istra,i$anje ra'li#iti% str!"t!ra dr!&t$a* do"ameri#"a "!lt!rna antropologija $i&e insistira ma istra,i$anj! dr!&t$enog (ia #o$je"a istr!"t!ra dr!&t$a ! o"$irima o(!%$atnije s%$aene "!lt!re* "ao (itnog o(ilje,ja#o$je"o$og dr!&t$enog ,i$ota.

    - 6r!go (itno o(ilje,je engles"e socijalne antropologije se sastoji ! tome &to njenipredsta$nici ra'ne "!lt!rne +enomene ! cjelini i pro(leme "oji s! ! neposrednoj $e'i sa(ra"om i porodicom* s$ojinom i politi#"im !pra$ljanjem* ograni#a$aj! na prostore "ojis! pod (ritans"om "olonijalnom !pra$om. 7 tome le,i jedna od njeni% (itni% sla(osti.

    nergi#n! s!protnost ograni#a$anja toga i'ra'ili s! predsta$nici dominantni% sa$remeni%antropolo&"i% !#enja - ehlen i Plessner.

    - 8islioci 19. i 1:. stoljea s! ra'li#ito t!ma#ili idej! antropologije. Pr$i s! #o$je"as%$aali i o(ja&nja$ali "ao dio prirode* ma "oli"o on (io slo(odno i misaono (ie. ;io#o$je" m!drac ili ne'nalica* on je dio prirode 5 "pinoza ot!da se njego$o mi&ljenje o#o$je"! o'na#a$a nat!ralisti#"om antropologijom.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    3/82

    a.a. Jednostranost is"lj!#i$osti ra'ni% prist!pa

    - 7 %istoriji antropolo&"og mi&ljenja dominirala s! d$a na#ina ! ra'!mije$anj! ili

    istra,i$anj! s!&tine #o$je"a. To s! racionalistiki i empirijski. Oni s! dijametralnos!protni i eg'istiraj! ! ra'nim $arijantama.

    Razlika izmeu *ockea i +umea* predsta$ni"a egles"e empiristi#"e antropologije !19. i 1:. stolje!. Primarna ra'li"a i'me2! nji% se is"a'i$ala ! tome &to je "od @!meai'ra,enije do&lo s%$aanje #o$je"a ne samo "ao ra'!ms"og* nego i "ao dr!&t$enogdjelot$ornog (ia. Loc"e smatra da se na!"a o #o$je"! mo,e i'graditi jedino na temelj!empirijs"og pro!#a$anja lj!ds"e "!lt!re.

    - *ockisti#e da pomo! ra'!ma #o$je" spo'naje &ta se mo,e spo'nati. Ra'!m je* madane posjed!je sposo(nost spo'na$anja cijelog "osmosa* do$oljan 'a #o$je"o$e ,i$otne

    potre(e i 'a njego$e moralne d!,nosti.

    - arl &arks njego$a antropologija pola'i od s!&tine #o$je"a i njego$e prirode* n!,noi'lo,ene dijale"ti#"om proces!alitet!. Njego$e !$ide o #o$je"! slijedi /romo$a "riti#"aantropologija.

    - O$isno od toga da li se progla&a$a ra'!m ili is"!st$o 'a $r%o$ni "riterij ra'!mije$anja io(ja&nja$anja speci+i#nosti lj!ds"og (ia* postoje d$ije $rste antropologije 5racionalistika i empiristika. On se mog! o'na#iti teorijs"om antropologijom* "oja sena#elno 'anima 'a o(li"e socijalnog posredo$anja #o$je"o$og ,i$ota* posredo$anjanjego$og mi&ljenja i do,i$lja$anja i $redno$anja eg'istenacijalnog i mi&ljenog.

    - Teorijs"a antropologija se ra'$ijala ! d$a pra$ca) racionalistikom i empiristikom.

    - Racionalistika je $arijanta teorijs"e antropologije "oja ! ratio!* tj. ra'!m! $idi$r%o$ni ili apsol!tni "riterij 'a sagleda$anje s!&tine #o$je"a. Njega %istorija po#inje odantropolo&"og ra'do(lja gr#"og mi&ljenja.

    - -mpiristika antropologija potencira na is"!st$! i emocionalno 5 nagons"oj s+erilj!ds"og (ia* a odgo$or na pitanje &ta je #o$je"B pr!,a na (a'i empirijs"og pro!#a$anjalj!ds"e djelatnosti.

    - Predstavnici engleske empiristike antropologije19. i 1:. stoljea s!) Loc" i @[email protected]!m0.

    - a ra'li"! od racionalisti#"e antropologije* #ija %istorija traje s$e do njema#"og"lasi#nog ideali'ma* empiristi#"a antropologija 19. i 1:. stoljea edi+icira "oncept po"ojem ideje nis! !ro2ene #o$je"!* nego proi'ila'e i' is"!st$a. Njeni predsta$nicismatraj! da sam ra'!m ne mo,e predsta$ljati $r%o$nog ili apsol!tnog s!dij! 'asagleda$anje s!&tine lj!ds"og (ia= 'a to je neop%odno !'eti ! o('ir 'na#aj #o$je"o$e

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    4/82

    emocionalno 5 nagons"e s+ere. Ne"i njego$i predsta$nici potenciraj! na indi$id!alnimosjeanjima i s!(je"ti$nim do,i$ljajima indi$id!e* &to je pose(no i'ra,eno "od @[email protected]!ma0.

    - 8e2!tim* osjeanja i do,i$ljaje indi$id!e 'anemar!j! mnogi predsta$nici socijalne

    antropologije* "ao te"o$ina ameri#"e i engles"e antropolo&"e misli. I'!'eta" toga* #ini'oas,"oji ra'$ija teorij! s!(je"ti$nog ra'!mije$anja "!lt!re. Njego$a antropologija it'$. !tilitarna antropologija* (itno se ra'li"!j! od Stra!sso$e str!"t!ralne antropologije.Ra'li"a le,i ! tome &to dr!ga po"a'!je interes 'a $ei st!panja !op&ta$anja.

    - 7pr"os ra'li"ama i'me2! racionalisti#"e i empiristi#"e antropologije* 'ajedni#! crt!nji%o$i% !#enja #ini sklonost za uoptavanje pro/lema.

    - Postoje d$ije $arijante socijalne antropologije 5 jedna "oja insistira na !op&ta$anj! idr!ga* "oja to 'aposta$lja.

    - Razlika izmeu empiristike antropologije 01. i 02. stolje3a* po "ojoj ideje nis!!ro2ene #o$je"! nego neposredno ili posredno proi'ila'e i' is"!st$a* i empirijskeantropologije formirane u 04. i 56. stolje3u. O$a dr!ga $i&e insistira na empirijs"im#injenicama i manje je s"lona aptra"cijama ili !op&ta$anjima* nego &to je to sl!#aj saempiristi#"im antropolo&"im stajali&tima 19. i 1:. stoljea. Ona insistira na anali'i ra'ni%$ido$a dr!&t$enog ,i$ota* promatraj!i ga ta"o &to !'ima ! o('ir +!n"cije ili str!"t!rnelemente ne"og dr!&t$a= manje je s"lona terijs"im !op&ta$anjima* s i'!'et"om Stra!sso$estr!"t!ralne antropologije.

    - >!lt!rna antropologija je !smjerena na istra,i$anje i opisi$anje elemenata "!lt!reo(i#aji* mito$i* $jero$anja* proi$odnja i na#in organi'iranja ,i$ota0 ra'ni% etni#"i%

    'ajednica i predsta$lja (a'! +ormiranja socijalne antropologije.- mpirijs"a antropologija natemelj! raspolo,i$e gra2e* tj. #injenica anali'ira i opis!jeo(li"e dr!&t$enosti lj!ds"og (ia* do" teorijs"a antropologija ot"ri$a i ra'!mije$a ono &to#ini #o$je"o$! s!&tin!.

    - 7 modernom mi&ljenj! pris!tne s! d$ije antropolo&"e smjernice. Jedna je s"lonaapstra"cijama i !op&ta$anjima* i dr!ga* se odli"!je pomen!tim nedostat"om. Osim toga*o(je sjernice se "ara"teri'iraj! mno&t$om !#enja. Nji%o$i predsta$nici s$oje !$ide o#o$je"o$oj indi$id!alnosti* odnosno dr!&t$enosti smatraj! jedino ispra$nim imjeroda$nim. S o('irom na o$e d$ije smjernice antropolo&"om mi&ljenj! se posta$lja

    'na#ajno pitanje) gdje smjestiti socijaln! antropologij!B 6a li je socijalna antropologija!smjerena "a !op&ta$anj! ra'ni% pitanja #o$je"a i njego$e indi$id!alnosti i dr!&t$enostBili pa" njoj nedostaj! te s"onosti. 8no&t$o odgo$ora je mog!e "lasi+icirati ! d$ijegr!pe. Po pr$oj gr!pi odgo$ora* socijalna antropologija isp!nja$a 'ada! disciplinarnedr!&t$ene 'nanosti po tome &to po"a'!je s"lonost "a !op&ta$anj! pro(lema lj!ds"og (ia.Odgo$ori ta"$e $rste s! pris!tni ! !#enjima antropologa 1. i 34. stoljea* a pose(no "od;oasa i Radcli++e 5 ;roDna.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    5/82

    - Ra'li"a i'me2! ;oasa i Radcli++e 5 ;roDna) pr$i insistira na indi$id!alnosti is!(je"ti$nom do,i$lja$anj! ra'ni% o(li"a dr!&t$enosti* a dr!gi potencira cjelin! ilidr!&t$o.

    - 6r!ga $rsta odgo$ora sadr,ana je ! !#enjima oni% antropologa i dr!gi% teoreti#ara #iji

    s! !$idi proiste"li na temelj! istra,i$anja predlogi#"og mentaliteta primiti$ni% naroda ililogi#"og mentaliteta sa$remeni% dr!&ta$a. To pose(no dola'i do i'ra,aja ;r!%la ;rila0 i6!r"%eimo$og !#eni"a 8. 8a!ssa 8osa0.

    - /!ndamentalne elemente 'a ono &to se "asnije o'na#a$a antropologijom nala'imo "odProtagore. O$aj mislilac ! sredi&te s$og na'ora posta$lja #o$je"a i odre2!je da mjeroms$i% st$ari.

    - Tales) ESpo'naj samog se(eF.

    - Te" e >arl 8ar o(!%$atnije sagledati #o$je"a* isti#!i da #o$je" predsta$lja ansam(l

    dr!&t$eni% odnosa. Njego$a teorema da je #o$je" naj$i&a $rijednost 'a #o$je"a*predsta$lja %istorijs"o 5 %!manisti#"i !smjeren! antropologij!= ona ne g!(i i' $ida'na#aj #o$je"o$og indi$id!aliteta i s!(je"ti$iteta* "ao ni 'a"onitosti ra'$oja njego$og(ia* "oje nastoji da s$oje potre(e* interese i cilje$e 'ado$olja$a i posti2e "ro' ra'neo(li"e dr!&t$eni% odnosa.

    - 7pr"os ogromni% ra'li"a i'me2! predsta$ni"a nemeta+i'i#"e i empirij"se antropologije*postoji 'ajedni#"a crta) isticanje 'na#aja #o$je"o$og rada i njego$i% proi'$oda. Radpredsta$lja (itn! oso(in! #o$je"a= (e' rada #o$je"o$ ,i$ot je nemog! i ne'amisli$. Onje (a'a i mjerilo s$i% dr!gi% $rijednosti.

    - 8e2!tim* pro(lem rada predsta$lja nesa$ladi$! ra'li"! i'me2! meta+i'i#"e inemeta+i'i#"e antropologije. Ona se sastoji ! 'ome &to meta+i'i#ari ili racionalisti rads%$ataj! asptra"tno* tj. rad 'ami&ljaj! "ao misaon! djelatnost* odnosno djelatnost "oja jenedjelot$orna* a nemeta+i'i#ari rad poimaj! "on"retno* tj. "ao pra"ti#n! djelatnost "ojom#o$je" mo,e pot$r2i$ati s$oj! s!&tin! ili je* 'a%$alj!j!i !$jetima s$oje empirijs"eeg'istencije* #o$je" g!(i* pa rad ! ta"$im sit!acijama se arti"!lira "ao ot!2enadjelatnosti.

    - ato je 'adata" antropologije* po Cassirer!* da pr!,i !$ide o str!"t!ri lj!ds"i%djelatnosti i da nas !p!ti da i% s%$atimo ne "ao i'olirane sl!#ajne t$ore$ine* nego "aoorgans"! cjelin!. na#aj lj!ds"e djelatnosti ili djelot$orne radnje potencira ne samo

    Cassirero$a nemeta+i'i#"a ili neracionalisti#"a antropologija* tj. antropologija sim(ola*nego i Ge%leno$a empirijs"a antropologija* po "ojoj se "!lt!ra sti#e #o$je"o$omdjelat$ornom radnjom. Ona predsta$lja dr!g! stran! lj!ds"e prirode.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    6/82

    e$ol!cioni'ma. Osno$no na#elo nji%o$e teorije sa,ima se ! ideji o jedinst$enomporije"l! #o$je#anst$a.

    - Antropologija "a odr!&t$ena na!"a predsta$lja proi'$od mi&ljenja pros$jetiteljs"ogra'do(lja.

    - Na engles"e antropologe sna,an !ticaj s! imala !#enja mislilaca 1:. stoljea* prije s$egasta$o$i d. @j!ma* A. Smit%a. Oni s! insistirali na tome da pro!#a$anje dr!&t$a* "oja s!smatrali prirodnim sistemima ili organi'mima* mora (iti empirijs"o. nji%o$a !#enja seo'na#a$aj! nat!ralisti#"im na'orima o #o$je"! i dr!&t$!.

    - Na!#na mi&ljenja "oja se (a$e pro(lemom #o$je"a i njego$i% s$ojsta$a* mog! sepodijeliti ! tri gr!pacije stajali&ta. Predsta$nici pr$og !#enja ispra$no smatraj! da jeantropologija najop&tija na!"a ili* (olje rei* na!"a nad prirodnim i dr!&t$enim na!"ama.a protagoniste dr!ge gr!pe stajali&ta antropologija predsta$lja dio sociologije.Predsta$nici treeg stajali&ta smatraj! da je antropologija samostalna dr!&t$ena

    disciplina. Ispra$no je misliti da socijalna antropologija predsta$lja samostalnodisciplinarno mi&ljenje o #o$je"!* 'a"onima njego$e prirode* o(licima socijalnogposredo$anja njego$e eg'istencije i posljedicama tog posredo$anja.

    - Po Aristotel!* #o$je" je 'oon politicon* tj. politi#"a ili dr!&t$ena ,i$otinja= samo !'ajednici sa dr!gim se(i ra$nim (iima #o$je" mo,e ost$ariti smisao s$og postojanja idjelo$anja= s!ptorno od toga on je (og ili #!do$i&te.

    - Pod socijalnom antropologijom tre(a podra'!mije$ati ono disciplinarno mi&ljenje "ojeistra,!je i opis!je ra'ne aspe"te #o$je"o$og dr!&t$enog ,i$ota* "ao npr. o(i#ajne*religijs"e* e"onoms"e* politi#"e* estets"e* politi#"e itd.* odnosno nji%o$! posredni#"!

    !log!* !#in"e toga posredo$anja na #o$je"a "ao ansam(la dr!&t$eni% odnosa.- Predmet socijalne antropologije je #o$je" "ao ansam(l dr!&t$eni% odnosa.

    -

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    7/82

    - Antropolo&"o mi&ljenje se "ara"teri'ira d$ostr!"im prist!pom istra,i$anja i opisi$anja#o$je"o$e dr!&t$enosti= i'me2! nji% ! osno$i ne postoji apsol!tna ra'li"a. To s!)+!n"cionalisti#"i i str!"t!ralisti#"i.

    - Isticanje +!n"cionalnosti #ini jedn! od (itni% dimen'ija Cassirero$og !#enja o #o$je"!

    "ao animal s?m(olic!m!. To !#enje (itno dr!ga#ije s%$aa 'na#enje pojma+!n"cionalnosti od onog "oje m! daje ;. 8alinoDs"i i dr!gi +!n"cionalisti. Oni* "ao idr!gi +!n"cionalisti* smatraj! da primarno mjesto ! ispiti$anj! dr!&t$enosti lj!ds"og (iapripada +!n"ciji Edr!&t$eni% instit!cijaF. Sla,! se da dr!&t$ene instit!cije predsta$ljaj!me2!o$isne dijelo$e dr!&t$enog sistema* odnosno relacij! i'me2! #lanoca dr!&t$a iodnos i'me2! dr!&t$eni% gr!pa. a ra'li"! od +!n"cionalista* str!"t!ralisti daj! primatstr!"t!ri ti% odnosa.

    - 7#enje no$o"anto$aca predsta$lja naje"latantniji primjer ideali'iranja "!lt!re ipotp!nog 'anemari$anja npr. politi#"i% i pra$ni% normi. 7 tome prednja#i Cassirero$ateorija. Ona ne traga 'a s!&tinom ili esencijom "omple"snosti lj!ds"og (ia* $e ga

    ra'!mije$a is"lj!#i$o sa stajali&ta ra'ni% sim(oli#"i% o(li"a i nji%o$e +!n"cionalnosti= pritome se ne 'anima 'a ra'!mije$anje npr. instit!cija e"onoms"og ili pra$nog "ara"tera.Njeno pola'i&te jeste #o$je" "ao animal s?m(olic!m.

    - 8nogi antropolo'i insistiraj! na #o$je"o$oj s!(je"ti$nosti i lj!ds"om d!%!* &to pose(nodola'i do i'ra,aja "od /. ;oasa i 8. Sc%elera.

    (. Predmet* 'adata" socijalne antropologije i ra'li#iti !$idi

    - Antropologija predsta$lja opi na!"! o #o$je"!* #iji predmet istra,i$anja je #o$je"*njego$a priroda i str!"t!ra* indi$id!alnost i dr!&t$enost.

    - I' mno&t$a odgo$ara na pitanje sta je predmet antropologije* i'd$ajaj! se tri gr!pe.Pr$oj gr!pi pripadj! oni odgo$ori #ija se s!&tina s$odi na o$o) predmet antropologije!"lj!#!je ne samo #o$je"a "ao dr!&t$eno (ie* nego i s$e poja$e #o$je"o$og dr!&t$enog,i$ota i to (e' $remens"e i prostorne granice. O$dje je primijetna neopra$dana tendencijai'jedana#a$anja antropologije i aociologije. 6r!ga gr!pa o(!%$ata idej! da je

    antropologija na!"a o #o$je"! i njego$im d!&e$nim i tjelesnim poja$ama. O$a gr!paodgo$ora ima relati$no naj$ei (roj pristalica. Trea gr!pa o(!%$ata one odgo$ore po"ojima je antropologija na!"a o prirodnoj %istoriji #o$je"a* ili o njego$oj anatomiji i+i'iologiji.

    - 6r!ga i trea gr!pa en mog! (iti pri%$atlji$e.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    8/82

    - Glacni cilj natropologije je da ot"rije i !t$rdi &ta je #o$je"* &ta je njego$a priroda* "a"$es! i "oli"e moi njego$og sa'nanja* &ta ga po$e'!je s dr!gim lj!dima* &ta oti$ira njego$!dr!&t$enost* "a"o do,i$lja$a ra'ne o(li"e dr!t&$enosti* odnosno "a"o se odnosi premas!(je"ti$nim i postojeim normala dr!&t$enog ,i$ota* "a"o do,i$lja$a nea!tenti#nosts$oje eg'istencije i mog!nost i nemog!nost da (!de gospodar s$oje eg'istencije i

    s!d(ine* itd.

    - Socijalna antropologija predsta$lja temelj s$im ostalim antropolo&"im disciplinama.Njen predmet je #o$je" i njego$a priroda* str!"t!ra i antropolo&"i 'a"oni* #o$je"o$aindi$idalnost ili s!(je"ti$nost i do,i$ljajnost* indi$id!alni i dr!&t$eni "ara"ter* potre(e i$rijednosti i* napo"on* indi$id!alna i dr!&t$ena normalti$nost #o$je"o$og djelo$anja !o"$irima dr!&t$ene 'ajednice.

    - Cassirer antropologija sim(ola. 7 njego$oj antropologiji ra'ni o(lici #o$je"o$ogdr!&t$enog ,i$ota s! i'ra,eni pojmom sim(ola= oni predsta$ljaj! (itn! oso(in! #o$je"a injego$ monopol ! odnos! na ,i$otinjs"i s$ijet.

    - Socijalna antropologija se (a$i pro(lemom dr!&t$a i #o$je"a* polo,aja i ,i$ota #o$je"a! dr!&t$enoj organi'aciji.

    - Ge%leno$a antropologija Eodo'goF. 7 njoj dominantn! !log! ima pojam "!lt!re* "oji#ini temelj ameri#"e "!lt!re ili engles"e socijalne antropologije. >!lt!ra je* po Ge%len!*lj!ds"a priroda* prepa2ena #o$je"o$om djelatno&!* !n!tar "oje i pomo! "oje jedinomo,e ,i$jeti* odnosno ona je neprirodna t$ore$ina* "ojom se #o$je"! omog!a$aopstana".

    - /!ndamentalna poenta Stra!sso$og !#enja sa,ima se ! 'a%tje$! po$e'i$anja dr!&t$enog

    i indi$id!alnog* +i'i#"og i psi%olo&"og. On ,eli po"a'ati da totalna dr!&t$ena poja$ain$ol$ira sljedee elemente)10 ra'li#ite modalitete dr!&t$enog pra$ni* e"onoms"i* religijs"i i estets"i aspe"t0*30 ra'li#ite tren!t"e ne"e indi$id!alne %istorijeH0 ra'li#ite o(li"e i'ra,a$anja* me2! "oje spadaj! re+le"si* s$jesne predsta$e i

    nes$jesni procesi 5 indi$id!alni i "ole"ti$ni.

    - Po Pritc%ard!* socijalna antropologja predsta$lja antropolo&"! disciplin! #iji je 'adata"i cilj da ispit!je dr!&t$ene instit!cije "ao me2!o$isne segmente dr!&t$enog sistema*odnosno dr!&t$ene odnose i'me2! #lano$a dr!&t$a i odnose i'me2! dr!&t$eni% gr!pa.

    - Antropologija se distancira od ostali% dr!&t$eni% 'nanosti po tome &to njen predmeto(!%$ata +!ndamentalna pitanja #o$je"a. I' mno&t$a pitanja* tri postaj! naj$a,nija) pr$o*antropolo&"a priroda* dr!go* antropolo&"a str!"t!ra i tree* antropolo&"i 'a"oni.

    - a,nost o$i% pitanja se sastoji ! '(li,a$anj! socijalne antropologije i sa$remeneteorijs"e ili #iste antropologije* a pose(no Plessnero$e t'$. sistems"e antropologije iliantropologije jedinst$a.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    9/82

    3. 8etode ! socijalnoj antropologiji

    - 7 na!"ama o #o$je"! s! primjenji$ane tri dominantne metode. Jedna od nji% jefunkcionalizam= o$aj metod !temelj!je ;. 8alinoDs"i. ;itna odli"a njego$e teorije se

    ogleda ! tome &to "oristi tri 'na#ajna termina E+!ncionali'maF)10 Pr$a +orma +!n"cionali'ma ;. 8alinoDs"og je integracionisti#"i prist!p* po #em!je sli#an sa ;oaso$im integracioni'mom.- /!n"cija ! o$oj +ormi +!n"cionali'ma ima 'a cilj da o'na#i odnos ilime2!o$isnost dijelo$a jedne cjeline da i'mjena ili pre$lada$anje jednog odsegmenta djel!je na ostale.- O$dje se integracioni'am i !tilitari'am me2!so(no is"lj!#!j!. 7tilitari'ampretposta$lja da po$e'anost dijelo$a cjeline nastaje i' "oristi* &to nije"ara"teristi"a integracioni'ma.- 6r!ga $arijanta !tilitari'ma je pris!tna "od oni% teoreti#ara "od "oji% dominiraideja da ! osno$i po$e'anosti segmentata "!lt!re le,i ne"i cilj. S o('irom na to*

    mo,e se go$oriti o teleolo&"om !tilitari'm! ili !tilitarnom teleologi'm!.Integracioni'am insistira na ideji o "!lt!ri "ao integralnoj cjelini.

    30 Polo$inom trideseti% godina 34. stoljea* ta#nije ! djel! E8agija* na!"a ireligijaF* 8alinoDs"i "oristi dr!gi tip +!n"cionali'ma. Radi se o monisti#"om!tilitari'm!. 7tilitari'am* dr!gi tip +!n"cionali'ma* nala'i s$oje mjesto pose(no !t!ma#enj! s%$atlji$osti i smislenosti magije. Ona poma,e pojedinc! da i'a2e na"raj sa s$ojim stra%o$anjima i nei'$ijesnostima. 8agija predsta$lja naj(oljiprimjer monisti#"e i !tilitarne +orme +!n"cionali'ma.

    H0 Trei tip ili +orma +!n"cionali'ma je d!alisti#"i !tilitari'am. Primjer ta o$! +orm!d!n"cionali'ma 8alinoDs"og je njego$a teorija religije. Po njem!* religija se

    !sredre2!je na $a,ne "ara"teristi"e "!lt!re i pomo! nje se poja#a$aj! iodr,a$aj! o(i#ajni post!pci i $jero$anja.

    - 7$ide o 'na#enj! i 'na#aj! +!n"cionalne metode 'a antropolo&"a istra,i$anja pr!,a!#enje -. irkema. 7 6ir"emo$oj teoriji "omple"s dr!&t$enog ,i$ota* dr!&t$eni%post!pa"a i dr!&t$enog $jero$anja se promatra i o(ja&nja$a sa stajali&ta pojma +!n"cije.6ir"em pojam +!n"cije promatra sa stajali&ta njenog !#e&a i doprinosa "oji jednadr!&t$ena #injenica pr!,a potre(ama dr!&t$a i njego$og ,i$ota. 6r!&t$eni ,i$ot tra,i odpojedinca stalno !'dr,a$anje i o(!'da$anje* jer s! "ole"ti$na $jero$anja i dr!&t$enipost!pci nepo'nati ,i$ot! njego$i% osjeta i potre(a. To predsta$lja "ardinaln! ra'li"!

    i'me2! 8aro$e i 6ir"emo$e teorije.- 6ir"emo$a teorija nastaje pod sna,nim !ticajem (iologije @. Spencera.

    - 6ir"emo$o !#enje negira pojedince* njego$! s!(je"ti$nost* indi$id!alnost* njego$e$rijednosti i potre(e. Ono* naime* apsol!ti'ira !log! "ole"ti$nog ,i$ota* na &tet! 'na#ajapojedinca i njego$og interesa.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    10/82

    - /!n"cija* po 6ri"em!* ne sl!,i +i'i#"im ili materijalnim potre(ama #o$je"a* negopotre(ama samog "ole"ti$iteta. 7 6ir"emo$om +!n"cionali'm! sredi&nje mjesto'a!'imaj! pojmo$i* "ao npr. "ole"ti$ni ,i$ot* "ole"ti$ne predsta$e* "ole"ti$na s$ijest*"ole"ti$ne $rijednosti* "ole"ti$ni interesi i potre(e.

    - 6ir"em !staje proti$ s$a"og o(li"a red!"cioni'ma. On pola'i od "ole"ti$a* a nepojedinca. Taj pro(lem se prepo'naje ! djel! EO dr!&t$enoj podjeli radaF* gdje se isti#eda dr!&t$eni ,i$ot ima s$oja d$a i'$ora* tj. sli#nost s$ijesti i podjel! rada. 7 pr$omsl!#aj! pojedinac je specijali'o$an 'ato &to se* nemaj!i sopst$ene indi$id!alnost* !tapa! jedan i isti "ole"ti$ni tip= ! dr!gom sl!#aj!* 'ato &to on i pored toga &to ima s$oj li" ili#n! djelatnost* o$isi od nji% ! onoj mjeri ! "ojoj se od nji% ra'li"!je* pa prema tomeo$isi i od dr!&t$a.

    - 6r!ga $rsta metode je strukturalna metoda.Nj! ra'$ijaj! i Cla!de Le$i 5 Stra!ss i$ans Pritc%ard. /!n"cionali'am je pos$e 'anemario ra'$ojne i %istorijs"e perpe"ti$e !pro!#a$anj! dr!&ta$a* #ija je pro&lost nepo'nata. Ta"o2er* nji%o$a str!"t!ralna metoda

    !"lj!#!je relacion! anali'!. Osno$na s!&tina str!"t!ralne metode se is"a'!je !nes!(je"ti$isti#"om* emprijs"om prist!p! socijalnim +enomenima. Njen !temelji$a#pola'i od te'e da se s$a"a "!lt!ra mo,e s%$atiti s"lopom dr!&t$eni% sistema* na #ijem$r%! stoji je'i"* pra$ila $jen#anja* pri$redni odnosi* !mjetnost* 'nanost i religija.

    - Primjen! str!"t!ralne metode Stra!ss i'$odi anali'om sistema srodst$a i ,enid(eni%pra$ila nera'$ijeni% plemens"i% "ole"ti$iteta. Tom pro(lem! pos$e!je spisElementarne str!"t!re srodst$aF ! "ojem ra'li"!je tri (itna odnosa) i'me2! (rae isestara* i'me2! m!,a i ,ene i i'me2! roditelja i djece. Te odnose Stra!ss sta$lja !"orelacij! sa sistemom socijalni% odnosa* s pra$om i o(a$e'ama.

    - Primarna sla(ost Stra!sso$e str!"t!ralne metode mani+estira se ! eliminiranj! #o$je"a"ao s!(je"ta ili* (olje rei* #o$je" g!(i 'na#enje i !log! s!(je"ta i postaje o(je"t smisla.

    - a Le$i 5 Stra!ssa str!"t!ra predsta$lja s"!p elemanata i'me2! "oji% postoji stalanodnos* odnosno relacija "oja je podre2ena ra'nim a"siomima s!do$ima* sta$o$ima iliis"a'ima0. Str!"t!ra se sastoji od elemanata "oji s! ta"$i da (ilo "a"$o mijenjanje jednogod nji% po$la#i 'a so(om mijenjanje s$i% dr!gi% elemenata.

    - 6r!gi pojam "oji ima sredi&nje mjesto ! str!"t!ralnoj antropologiji je pojam dr!&t$enacjelina. Stra!sso$i !$idi ! (it cjeline "ao dr!&t$enog +enomena se (itno ra'li"!je od!$ida +!n"cionalista "oji dr!&t$en! cjelin! tretiraj! is"lj!#i$o "ao +!n"cionaln! cjelin!.

    To Stra!ss opra$dano od(ac!je* jer dr!&t$ena cjelina mo,e (iti i dis+!"ncionalna.- Pritc%ardo$a teorija "oristi str!"t!raln!* +!n"cionaln! i relacijs"! anali'! ili prist!p.Pritc%ardo$o !#enje je (itno ra'li#ito ne samo od Radcli++ ;roDno$og +!n"cionali'ma*jer o&tro od(ac!je njego$ !tilitari'am* nego i od 6ir"emo$og +!n"cionali'ma "oji !stajeproti$ intele"t!alisti#"i% teorija. Osno$! Pritc%ardo$e antropologije #ini ideja da je#o$je" ra'!mno (ie.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    11/82

    - Ta"o2er* ra'li"a i'me2! Radcli++ 5 ;roDno$og i Pritc%ardo$og +!n"cionali'mais"a'!je se i ! pogled! cilje$a antropologije. Radcli++ 5 ;roDn je 'anemario %istorij! ismatrap da antropolog mo,e (e' %istorije naroda "ojeg pro!#a$a* dotle Pritc%ard misli dajedno od "ardinalni% pitanja 'a antropologa predsta$lja odnos i'me2! antropologije i%istorije= !$idi antropologa s! potp!niji !"oli"o respe"tira 'na#aj %istorije naroda* "oji je

    predmet njego$og istra,i$anja.

    - Pritc%ard ingnorira indi$id!!. apra$o* pro!#a$aj!i instit!cije* Pritc%ard i% ra'!mije$ana ra'ni jedin"e ! dr!&t$!* ali se (itno ra'li"!j! od 8ara jer se opredjelj!je 'aideali'am* a 8ar 'a materijali'am. Pritc%ard smatra da dr!&t$o postoji ! d!%!.

    - Speci+i#nost Pritc%ardo$og !#enja se sastoji ! tome &to nastoji da dr!&t$o i dr!&t$en!str!"t!r! pojmi i'n!tra* odnosno s!(je"ti$no* #ime se po"a'!j! njego$e idealisti#"epo'icije.

    - Jo& jedna ra'li"a i'me2! Radcli++e 5 ;roDna i $ans Pritc%arda je ! tome da pr$i !

    istra,i$anj! +!n"cionalnosti dr!&t$a i njego$e str!"t!re primjenj!je analiti#"i metod* do"Pritc%ard "oristi integrati$ni prist!p. Osno$na s!&tina njego$og integrati$nog prist!pa seis"a'!je ! tome da se s$a"i dio datog sistema !#ini s%$atlji$im "ro' njego$o po$e'i$anjesa dr!gim dijelo$ima.

    - ;itno dr!ga#ija metoda ! istra,i$anj! i o(ja&nja$anj! #o$je"a i o(li"a njego$ogsocijalnog ,i$ota je dija"eti#"a metoda. Ona je mnogo starija od +!n"cionalne istr!"t!ralne metode.

    - 6ijale"ti#"i na#in mi&ljenja se poja$lj!je jo& "od stari% Gr"a. >od Platona* dijale"ti"ao'na#a$a !mjetnost dis"!sije na temelj! pitanja i odgo$ora. 7 @era"lito$om !#enj!

    st$arnost je s%$aena ! stalnim promjenama* a proti$rje#nosti i s!protnosti predsta$ljaj!i'$ore "retanja i ra'$oja. 7 tome se sastoji s!&tina @era"lito$e teoreme) Panta rei S$ete#e* s$e se mijenja0.

    - 6$ije s! dominantne i me2!so(no s!protne dijale"ti#"e metode @egelo$a i 8arlso$a.S!&tina @egelo$e dijale"ti"e se sastoji ! tome &to proces mi&ljenja pret$ara ! samostalans!(je"t* do" 'a 8ara idejni s$ijet predsta$lja materijalni s$ijet prenijet i prera2en !#o$je"o$oj gla$i.

    - Od pose(nog 'na#aja je 8aro$a dijale"ti#"a metoda. Ona 'a ra'li"! od @egelo$eidealisti#"e dijale"ti"e* po"a'!je da #o$je" s$oj st$arni i idejni s$ijet i'la,e radi"alnim

    promjenama.- 8aro$a metoda dijale"ti#"og i'laganja prirode lj!ds"og (ia* o(li"a i normidr!&t$enog ,i$ota se (itno ra'li"!je od s$i% pomen!ti% metoda. Ona se ne mo,era'!mjeti (e' njenog +!ndamentalnog principa) "orijen #o$je"a je sam #o$je"* odnosnonaj$i&a $rijednost 'a #o$je"a je #o$je". Pola'ei od toga* 8ar prist!pa dijale"ti#"oganali'i gr2ans"og dr!&t$a.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    12/82

    - @egel se po'i$a na logi#"e "ategorije "oje le,e ! temelj! gra2ans"i% instit!cija igra2ans"og dr!&t$enog procesa. Nas!prot tome* 8ar do apostra"tni% "ategorija dola'i!opa$anjem '(iljs"i "on"retnog* #injeni#nog materijala ! "ojem se o#it!je gra2ans"ina#in proi'$odnje ,i$ota.

    - S!&tina 8aro$e dijale"ti#ne metode se sastoji ! tome &to istra,!je i o(ja&nja$a onestr!"t!re proi'$odnje ,i$ota i ra'ni% +ormi #o$je"o$e djelatnosti "oje omog!a$aj! !"on"retnoj epo%i gra2ans"e %istorije neprirodno s!protsta$ljanje i rangiranjejedna"o(itni% i "onstit!ti$ni% 'ona lj!ds"e djelatnosti. Pola'ei od sta$a da je #o$je" pos$ojoj s!&tini proi'$odno* pra"ti#"o* misaono i %istorijs"o (ie* 8ar s$ojom idejom o#o$je"! se 'ala,e 'a !"idanje ot!2ene i post$arene jedinst$ene (iti lj!ds"og (ia* #ijeot!2enje i s$o2enje #o$je"a na p!"! st$ar nastaje "lasnom podjelom dr!&t$a* odnosno"lasnim posredo$anjem lj!ds"e eg'istencije.

    - 6ijale"ti#"a metoda predsta$lja metod! istra,i$anja i o(ja&nja$anja poja$a ! nji%o$omnepre"idnom proces!* ! po$e'anosti sa dr!gim poja$ama* ! !'ajamnoj !$jeto$anosti i

    determiniranosti !ope= ona ot"ri$a ! poja$ama nji%o$e s!protnosti i proti$rje#nosti*negacij! odre2eni% stanja ili sit!acija i nastajanja nji%o$i% no$i% o(li"a.

    - Pored na$edeni% metoda* ne"i antropolo'i primjenj!j! i historijsko 7 komparativnumetodu $ans Pritc%ard i Stra!ss0. Pritc%ard smatra da antropolog "oristi metod!"omparacije "a"o (i odredio (itne oso(ine str!"t!ralni% +ormi i ra'loge 'a nji%o$!promjen!.

    - 6ir"emo$a teorija pola'i od ideje da se o$a $rsta metode mo,e primijeniti ! triadnomsmisl!* odnosno na#inima) pr$i na#in se odnosi na istra,i$anje ra'noli"osti ,i$ota*pona&anja i djelo$anja ! jednom dr!&t$!* dr!gi se ti#e pro!#a$anja ra'li#iti% $remens"i%

    perioda jednog dr!&t$a i trei na#in se primjenj!je ! pro!#a$anj! $i&e dr!&ta$a ra'li#itog"ara"tera.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    13/82

    Pr$a gla$a

    Socijalna antropologija i ne"e na!"e i discipline o #o$je"!. ne"a dominantnaantropolo&"a !#enja

    a0 Socijalna antropologija i +ilo'o+s"a antropologija

    - Cilj socijalne antropologije ogleda se ! tome &to nastoji sagledati s$e $ido$e #o$je"o$edr!&t$enosti e"onoms"i* politi#"i* pra$ni* religijs"i i estets"i o(lici #o$je"o$og ,i$ota0"ao jedne cjeline.

    - a ra'li"! od nje* +ilo'o+s"a antropologija posta$lja pro(lem na pos$e dr!gimosno$ama* ne ospora$aj!i ono do #ega dola'e ra'ne na!"e ili grana na!"a o #o$je"!*

    nego ,eli da go$ori o istini cjelo$itosti lj!ds"og (ia.

    - Potre(! postojanja n!,nog odnosa i'me2! socijalne i +ilo'o+s"e antropologije ista"li s!sa$remeni +ilo'o+s"i antropolo'i) Cassirer !#enjem o #o$je"! "ao animal s?m(olic!m*Ge%len s$ojom elementarnom antropologijom i antropologijom instit!cija i Plessner*teorijom !topijs"og stajali&ta. O$i 'adnji* !pr"os ra'li"ama* pola'e od #o$je"a "aos!(je"t 5 o(je"ta "!lt!re i s!(je"t 5 o(je"ta prirode. Oni se ra'li"!j! od antropologa "ojipola'e od +!n"cije i str!"t!re dr!&t$a ili sistema* &to #ini Stra!ss.

    - /!ndamentalna ra'li"a i'me2! socijalne i +ilo'o+s"e antropologije se sastoji ! tome &to+ilo'o+s"a antropologija pretendira da (!de cen'or s$im na!"ama o #o$je"!* do"

    socijalna antropologija ima 'a cilj da anali'ira ra'ne o(li"e socijalnog posredo$anja#o$je"o$og ,i$ota* njego$og $jero$anja* mi&ljenja* post!panja* djelo$anja i $redno$anjaonoga o #em! misli* i &ta $jer!je i na #em! !sredsre2!je s$oje mi&ljenje i djelo$anje.

    - Pres!dno pitanje 'a odnos i'me2! soscijalne i +ilo'o+s"e antropologije je) da li sera'li"e i'me2! nji% odnose na predmet ili na ni$o teorijs"og mi&ljenja* odnosno nasinteti#"o i'laganje i o(ra'laganje teme "ojom se (a$eB Odgo$or podra'!mije$a dapomen!ta ra'li"a o(!%$ata i pr$o i dr!go.

    - Predmet socijalne antropologije je ne samo indi$id!a i njena s!(je"ti$nost* nego ilj!ds"a gr!pa i njena dr!&t$ena organi'acija* do" +ilo'o+s"a antropologija nastoji da

    ra'!mije #o$je"a i njego$e speci+i#nosti* "oje ga o&tro disting$iraj! od ,i$otinjs"ogs$ijeta.

    - S o('irom na o$o* +ilo'o+s"a antropologija se "ara"teri'ira i'ra'itom apstra"tno&!* &tonije sl!#aj sa socijalnom antropologijom.

    - Postoji dominantna ideja "od predsta$ni"a moderne +ilo'o+s"e antropologije* ! pr$omred! Cassirera* Sc%elera* Plessnera* Ge%lena* Portmanna i dr!gi%* ta"o i "od oni%

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    14/82

    na!#ni"a "oji raspra$ljaj! o o(licima #o$je"o$e socijalne organi'acije* da je "!lt!rajedan od o(li"a #o$je"o$og pona&anja ili djelo$anja. Ona je npr. 'a no$o"anto$ce ipredsta$ni"e +ilo'o+ije ,i$ota "amen temeljac 'a isticanje ra'li"a i'me2! prirodni% id!%o$ni% na!"a.

    - Socijalna antropologija se oslanja na +ilo'o+s"!. /ilo'o+s"a antropologija 'a s$oj!pretposta$"! ima +ilo'o+ij! prirode* tj. jedno neempirijs"o promatranje tjelesnog s$ijeta*i' "ojeg se i'gra2!je d!%o$no 5 lj!ds"i s$ijet.

    - S!&tina pitanja o odnos! i'me2! +ilo'o+s"e antropologije i socijalne antropologije* sesastoji ! tome da +ilo'o+s"a antropologija predsta$lja teorijs"i +!ndament socijalnojantropologiji.

    - /ilo'o+s"a antropologija socijalnoj antropologiji pr!,a teorijs"! osno$! 'a !op&ta$anje'nanja o #o$je"! i s$i% njego$i% t$ore$ina* ! pr$om red! "!lt!re. ;e' oslanjanja na+ilo'o+s"! antropologij!* socijalna nije ! stanj! da ! cjelini sagleda s$oj predmet tj.

    #o$je"a* njego$e t$ore$ine i nji%o$ odnos prema njem!.

    - /ilo'o+s"a antropologija !t$r2!je +!ndamentalne principe s$a"e $rste antropologije.Porast e$identni% ra'li"a i'me2! pose(ni% antropologija* s$a"o 'nanst$eno istra,i$anje iispiti$anje #o$je"a mora pola'iti od ne"i% osno$nij na#ela o speci+i#nim s$ojst$ima#o$je"a "oji ga distanciraj! od ,i$otinjs"og s$ijeta.

    - Cassirera interes!je pro(lem #o$je"o$e dr!&t$enosti* #ij! s!&tin! i "omple"snostred!cira na ra'ne +orme sim(ola= on isti#e da je #o$je" ta"$o (ie "oje stalno tra,i se(e 5(ie "oje ! s$a"om moment! s$oje eg'istencije mora da pro!#a$a i istra,!je !$jete s$ojeeg'istencije.

    - Cilj socijalne antropologije se sastoji ! tome da se na temelj! empirijs"i% #injenicasagledaj! dr!&t$eni aspe"ti #o$je"o$e s!&tine i one pretposta$"e "oje spre#a$aj! njenopotp!no is"a'i$anje.

    - e'a i'me2! socijalne antropologije i sa$remene +ilo'ods"e antropologije= pr$a opis!jeodnos indi$id!alni% i socijalni% pretposta$n"i #o$je"o$og ,i$ota* mi&ljenja* djelo$anja i$redno$anja* do" dr!ga traga 'a s!&tinom* speci+i#nos&! i monopolom lj!ds"og (ia.Plessnero$a sistemats"a antropologija 5 ra'!mie$a #o$je"a "ao s!(je"ta i o(je"ta s$og,i$ota0.

    (0 Socijalna antropologija i +i'i#"a antropologija

    - Ne"i teoreti#ari s! s"loni da pro(lem dr!&t$enosti #o$je"a promatraj! neo$isno odnjego$i% prirodni% dispo'icija* do" dr!gi smatraj! da dr!&t$enost ! &irem smisl!pr$enst$eno o$isi od (iolo&"e dimen'ije #o$je"a. Trei* nas!prot pret%odnim*

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    15/82

    identi+iciraj! 'a"one prirodnosti i dr!&t$enosti ili* pa"* 'a"one dr!&t$enosti red!ciraj! na'a"one prirodnosti.

    - Gla$na sla(ost o$i% mi&ljenja se is"a'!je ! tome &to 'a(ora$ljaj! da se #o$je" morapromatrati i ra'!mije$ati istodo(no i jedna"o(itno "ao prirodno i dr!&t$eno (ie.

    - /i'i#"a antropologija se 'anima 'a pitanja +i'i#"e "onstit!cije #o$je"a. Njenipredsta$nici potenciraj! na ra'lici i'me2! +i'i#"og aspe"ta i aspe"ta dr!&t$enostilj!ds"og (ia.

    - Ra'li"a) Socijalna antropologija ima 'adata" da empirijs"im p!tem istra,i !$jetelj!ds"e eg'istencje ! s$ijet! "oje on st$ara* #ime posti,e opra$danost s$og postojanja.Njen je cilj da* "oristei ra'ne metode* opi&e #o$je"a* njego$e norme i o(li"e dr!&t$enog,i$ota i "a"o se njego$e t$ore$ine odr,a$aj! na njego$! indi$id!alnost i dr!&t$enost. 6a(i to postigla* socijalna antropologija se !gla$nom oslanja na !$ide do "oji% s! do&lera'ne dr!&t$ene na!"e.

    - Socijalna antropologija +ormira sli"! o #o$je"!* +orme i norme njego$og indi$id!alnogi dr!&t$enog ,i$ota. S dr!ge strane* +ilo'o+s"a antropologija nastoji +ormirati cjelo$it!sli"! o #o$je"!* odnosno jedinst$! njego$e tjelesnosti* d!&e$nosti i d!%o$nosti. Topose(no dola'i do i'ra,aja "od Plessnera.

    - njema#"i antropolo'i o&tro od$ajaj! +i'i#"! antropologij! od "!lt!rne ili socijalneantropologije ona"o "a"o je s%$aa Stra!ss. On je pojam socijalne antropologijeindeti+icirao sa antropologijom !ope. Po njem!* socijalna antropologija predsta$ljana!#n! disciplin!* #iji je 'adata" da istra,!je ra'ne aspe"te #o$je"o$og dr!&t$enog,i$ota* a cilj socijalne antropologije je spo'na$anje totalnog lj!ds"og (ia ! s$im

    aspe"tima.- Postoji ra'li"a i'me2! Stra!sso$e odred(e socijalne antropologije i Ge%leno$eempirijs"e ili elementarne antropologije. Ge%leno$ pojam "!lt!re* "oja predsta$lja"ompen'acij! #o$je"o$e (iolo&"e de+icijentnosti* ne po"ri$a se odre2enjem socijalneantropologije* "oje n!di Stra!ss. S dr!ge strane* Ge%leno$a empirijs"a antropologija se(itno ra'li"!je od Plessnero$e sistemats"e antropologije ili antropologije jedinst$a* jerdr!ga jasnije isti#e odnos i'me2! #o$je"o$e indi$id!alnosti i dr!&t$enosti* &to po"a'!j!Plessneo$a stajali&ta o odnos! !n!tarnjeg i 8i ili S!- s$ijeta i antropolo&"im 'a"onima.

    - Stra!sso$o !#enje insistira da se mentalitet s$a"og #o$je"a (e' o('ira na st!panj

    ra'$oja temelji na odre2enim str!"t!rama "oje !$ije" implicintno sadr,e ! se(i odre2enelogi#"e operacije i trans+ormacije* mada one lj!dima* "ao i djeci* ostaj! pods$jesne* sdr!ge strane.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    16/82

    c0 Socijalna antropologija i sociologija

    - 8nogi sociolo'i neopra$dano smatraj! da je socijalna antropologija samo pomonosredst$o sociologije. Ta"o stajali&te !gla$nom dominira "od oni% sociologa "oji

    primjenj!j! t'$. str!"t!ralno 5 +!n"cionaln! metod! istra,i$anja i opisi$anja ra'ni%dr!&t$eni% +enomena. T! metod! primjenj!je Radcli++ 5 ;roDn i $ans Pritc%ard.8e2!tim* oni* !mjesto da po2! od #o$je"a i njego$e n!,nosti i sposo(nosti 'adr!&t$eno&! i da ta"o do2! do mjesta 'na#aja i !loge sistema i instit!cija* oni post!paj!o(ratno tj. pola'e od instit!cija i sistema.

    - Predmet socijalne antropologije je #o$je" i mani+estiranje njego$og dr!&t$enog ,i$ota.Nas!prot tome* sociologija 'a s$oj predmet ima dr!&t$o* "omponente njego$eorgani'acije* "oje #ine osno$! ,i$ota #lano$a odre2eni% tipo$a dr!&t$eni% 'ajednica. Onane !'ima ra'noli"e aspe"te indi$id!alnosti i s!(je"ti$ne do,i$ljajnosti #o$je"a na "ojimainsistira socijalna antropologija. Sociologija je jednom rje#j! na!"a o dr!&t$enim

    #injenicama.

    - Strogo ra'd$ajanje antropologije od sociologije naglasili s! predsta$nici t'$.sociolo&"og +ormali'ma* Simmel imel0. On predmet sociologije ograni#a$a is"lj!#i$ona #iste +orme me2!lj!ds"i% odnosa* pri #em! 'aspota$lja "!lt!rn! i d!%o$n! sadr,in!ti% +ormi* "ao &to s! pra$o* moralnost* religija i !mjetnost* odnosno e"onoms"e ilipoliti#"e temelje dr!&t$a.

    - Socijalna antropologija istra,i$anje s$og predmeta temelji na socijalnim ili dr!&t$enim#injenicama. Osni$a# sociologije je O. Comte >ont0. Po njego$om mi&ljenj!* sociologijaje na!"a nad na!"ama* odnosno ne"a $rsta primarne +ilo'o+ije "ojom se 'amjenj!je

    $lada$ina meta+i'i#"e interpretacije dr!&t$a.- Ideja da socijalna antropologija predsta$lja samo pomono sredst$o sociologije potp!noje nepri%$atlji$a* jer se sadr,aji nji%o$i% predmeta (itno ra'li"!j!* mada nji%o$i predmetime2!so(no palpiraj!.

    - Socijalna antropologija istra,!je i pro!#a$a #o$je"a ! njego$oj idni$id!alnosti idr!&t$enosti i nji%o$ odnos.

    - Apstra%iranje ili !op&ta$anje tre(a da predsta$lja 'ajedni#"! crt! antropologije i njeni%disciplina i sociologije i sociolo&"i% disciplina.

    - Predmet socijalne antropologije se ne mo,e apsol!tno od$ojiti od predmeta sociologije*mada i'me2! nji% postoji ra'li"a. Na nj! s! !"a'ali mnogi teoreti#ari* jedan od nji% je6ir"emo$ !#eni" 8arcel 8a!ss 8os0. Po njem! sociologija je antropolo&"a na!"a.6r!gi teoreti#ari i'$ode sas$im s!protn! te'!* po "ojoj je socijalna antropologija granasociologije. Ta"$o stajali&te ra'$ija Pri#ard. Ono se ne mo,e pri%$atiti. Pri#ard pra$i"ardinalne gre&"e &to ne primje!je jasne ra'li"e i'me2! socijalne antropologije isociologije.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    17/82

    - Sociologija* 'a ra'li"! od socijalne antropologije* sadr,aj! s$og predmeta prist!pa napos$e dr!ga#iji na#in. Speci+i#nost prist!pa pr$e se ogleda ! tome &to ne mo,e i$ol$iratis$e i $eoma "omple"sne aspe"te indi$id!e i !'ro"e i posljedice odnosa i'me&! nje idr!&t$a.

    - Ona nastoji da opi&e one aspe"te st$anosti "oji imaj! opi "ara"ter* interesira se samo'a ono &to se ! ormi dr!&t$enosti indi$id!e poja$lj!je "ao 'ajedni#"a "ara"teristi"apripadni"a glo(alne dr!&t$ene 'ajednice.

    - a sociologij!* #o$je" je jedinica dr!&t$ene str!"t!re* element dr!&t$enog gr!piranja idr!&t$eni% odnosa. Ona se $i&e interesira 'a socijalne +a"tore i socijalne reg!latore a"cije*nego 'a na#ine na temelj! "oji% indi$id!e do,i$lja$aj! dr!&t$ene norme i standardepona&anja. Nas!prot njoj* na s!(je"ti$nom i indi$id!alnom do,i$lja$anj! dr!&t$eni%normi i standarda pona&anja #o$je"a insistira socijalna antropologija. To je jedna odprimarnih razlika izmeu socijalne antropologije i sociologije.

    - a ra'li"! od antropologije* a pose(no antropologije Ei'n!traF* sociologija se ne 'anima'a s!(je"ti$itet i indi$id!alitet #o$je"a ili njego$o do,i$lja$anje ade"$atnog ilineade"$atnog socijalno% posredo$anja. Sociologija n!di odgo$or na pitanje "a"o seindi$id!alno trans+ormira ! dr!&t$eno.

    - Istra,!j!i dr!&t$o i ra'ne o(li"e dr!&t$ene organi'acije sociologija sta$lja te,i&te naglo(alno dr!&t$o. To predsta$lja jedan od naj(olji% po"a'atelja ra'li"e i'me2!sociologije i socijalne antropologije. 8e2!tim* ono &to i% po$e'!je jeste primjena* poredostali%* "omparati$ne metode.

    - ajedno* amtropologija i sociologija daj! osno$! 'a istra,i$anje #o$je"a i dr!&t$a "aototaliteta. Pr$a istra,!je eg'istencijalne !$jete #o$je"a* norme i o(li"e njego$ogdr!&t$enog ,i$ota* "oji proi'ila'e i' !$jeta dr!&t$ene organi'acije* ali se ne mog!red!cirati na nji%* a dr!ga ispit!je temeljne !$jete dr!&t$a.

    d0 Socijalna antropologija i psi%ologija

    - Psi%ologija i njene discipline 'a%$aaj! samo pojedine aspe"te ili dimen'ije onoga &tospada ! predmet socijalne antropologije* ali ne i pro(lem ! cjelini. Stoga* !$idipsi%ologije ne mog! (iti do$oljni 'a ono &to se podra'!mije$a pod #o$je"o$omdr!&t$eno&!* jer se interesira 'a elementarne o(li"e lj!ds"og pona&anja i post!panja !ra'li#itim o"olnostima ! "ojima se #o$je" nala'i.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    18/82

    - Ona se ne interes!je 'a slo,ene poja$e lj!ds"og (ia* npr. 'a pro(lem s$ijesti*ras!2i$anje* ideja i #o$je"o$og ,i$ota ! dr!&t$enoj 'ajednici. Radi se o pitanjima "ojimase (a$i socijalna antropologija* (e' "oji% se ne mo,e 'amisliti njen predmet.

    - Ra'li"e i'me2! psi%ologije i soc. antropologije se odnose na sadr,aj i opseg nji%o$og

    predmeta i na plan! metode. To se odnosi is"lj!#i$o na !log! promatra#a. O(je"ti$nost"a"$! podra'!mije$a na!#na psi%ologija ! s$ojim tendencijama* ne 'na#i 'anemari$anjes$ijesti ili s!(je"ta* nego decentracij! ! odnos! na EjaF promatra#a. S o('irom na o$o*sa$remen! psi%ologij! "ara"teri'iraj! tri orijentacije ili tri stajali&ta) pr$o stajali&tepost!p"a* dr!go generi#"o stajali&te i tree str!"t!ralisti#"o stajali&te.

    - Psi%ologij! i socijaln! antropologij! ne dijele pro(lemi pro!#a$anja= (ilo "oje pitanje"ome prist!pa socijalna antropologija moglo (i da !2e ! podr!#je psi%ologije.

    - Ra'li"a i'me2! socijalne antropologije i psi%ologije se sastoji ! tome &to se psi%olo&"ana!"a odnosi samo na jedan aspe"t onoga &to se mo,e opa'iti* do" socijalna

    antropologija ima 'a cilj i 'adata" da predsta$i cjelo$itost #o$je"a "ao dr!&t$enog (ia.

    - Socijalna antropologija mora ra#!nati na doprinos psi%ologije i njeni% disciplina.

    - Na odnos i'me2! socijalne antropologije i psi%ologije s! (itno !ticale d$ije no$ijetendencije) njema#"i sociolo&"i +ormali'am i ameri#"i (i%e$iori'am.

    - ;itna oso(ina (i%e$iori'ma se sastoji ! red!ciranj! cjelo"p!nog dr!&t$enog ,i$ota na+i'i#"o 5 psi%olo&"e re+le"se na soljene podsticaje.

    - Psi%ologija pona&anja se od antropologije ra'li"!je po tome &to i'!#a$a elementarne

    poja$e* re+le"se i nagone* ali ne i s$ijest* ras!2i$anje* ideje itd.* odnosno pojmo$e (e'"oji% se ne mo,e 'amisliti nijedna grana ili pra$ac antropologije.

    - Ge%leno$a empirijs"a antropologija ili antropologija Eodo'doF - ona pola'i od #o$je"a"ao djelatnog (ia* "oje na temelj! djelo$anja 'a!'ima sta$o$e prema se(i i premadr!gima.

    - 7pr"os ra'li"ama* postoje ne"e dodirne ta#"e i'me2! antropologije i psi%ologije. Jednaod ti% ta#a"a je pitanje s$ijesti. Na njen 'na#aj !"a'!je ne samo psi%olog* nego iantropolog.

    - Arnold Ge%len - Po njem!* s$i +enomeni s$ijesti se imaj! ra'!mjeti sa stajali&tadjelo$anja i ! me2!igri sa njim. O$o #ini solidn! osno$! 'a 'na#ajno pitanje ne samosociologije i socijalne antropologije* nego i 'a nji%o$o me2!so(dno ra'li"o$anje "a"o popredmet!* ta"o i po nji%o$om sadr,aj!.

    - Pitanje se ti#e odnosa i'me2! indi$id!alne i "ole"ti$ne s$ijesti* #em! i'!'etn! pa,nj!pos$e!je nasta$lja# >onto$og po'iti$i'ma 5 6ir"em.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    19/82

    - 6ir"em s$ojom teorijom nastoji da odgo$ori na pitanje 'a&to "ole"ti$na s$ijestis"lj!#!je samostalnost indi$id!alne s$ijesti. On smatra da s$e &to pojedinac misli*$jer!je ili i'ra,a$a socijalnog porije"la* pa je ta"o i sam na#in njego$og promatranja ipromei$anja dr!&t$eno !$jeto$an. ;e' socijalnog djelo$anja ili ne"og pritis"apojedinac* po 6ir"em!* ne (i imao potre(! da st$ara red ! s$ojim do,i$ljajima i da i%

    sre2!je. 6ir"em 'a o$! posta$"! na$odi primjer primiti$ni% religijs"i% o(reda. Oni* ponjem!* po"a'!j! d!(o"! potre(! 'a !sagla&a$anjem indi$id!alni% rea"cija sapona&anjem "ole"ti$a.

    - Plessner 5 spoljni* !n!tarnji i mi ili socijalni s$ijet.

    - ric% /romm 5 po njego$om mi&ljenj!* lj!ds"a (ia ,ele da se pona&aj! ona"o "a"otre(a da se pona&aj! prema 'a%tje$ima "!lt!re. /rommo$a "riti#"a antropologijaned$oj(eno po"a'!je da s! li#nost* dr!&t$o i "!lt!ra nera'd$ojna cjelina. Odne'amjenji$e je $a,nosti +rommo$a ideja o tome da mora postojati ne"o je'gro str!"t!re"ara"tera ! "ome !#est$!je $eina #lano$a iste "!lt!re* tj. dr!&t$enog "ara"tera* #ije je

    +!n"cioniranje (itno 'a od$ijanje "!lt!re "oja 'ajedni#"i djel!je. Primjer 'a o$o* /romm!'ima o(!#a$anje djece* "oje je* promatrano sa stajali&ta socijalne str!"t!re* jedno odsredi&nji% rje&enja me%ani'ama transmisije socijalni% potre(a ! "ara"terne crte.

    - Odnos i'me2! antropologije i psi%ologije) Antropologija i psi%ologija nastoje pr!,iti!$ide o 'a"onima "oji $ladaj! lj!ds"im (iem i njego$im pona&anjem. One pola'e odpretposta$"e da ne&to reagira na o"olne !ticaje i to na odgo$araj!e na#ine "ojiproi'ila'e i' njego$i% s$ojsta$a.

    - /!ndamentalna ra'li"a i'me2! socijalne antropologije i psi%oologije) Ona se sastoji !tome &to se socijalna antropologija* 'a%$alj!j!i primarno s$ojoj matici* odnosno

    antropologiji o"ree "a teorijs"om !opa$anj! odnosno &to njen predmet nije li#nost injeno pona&anje* nego totalitet #o$je"a posredo$an ra'nim socijalnim +ormama ,i$ota.To nago$je&ta$a jo& jedn! ne'amjenji$! ra'li"! i'me2! socijalne antropologije ipsi%ologije. Ra'li"a je i'ra,enija* nego &to je to sl!#aj sa ra'li"om i'me2! antropologije isociologije.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    20/82

    6r!ga gla$a

    Pojmo$i socijalne antropologije i nepora'!mi antropologa

    A0 Sredi&nji pojmo$i socijalne antropologije. Ra'li"e i dileme antropologa

    - Na pitanje "oji pojam ima sredi&nj! po'icionalnost ! antropologiji* antropolo'i daj!me2!so(no opre#ne odgo$ore. Postoje tri stajali&ta. Jedni smatraj! da sredi&nji pojamantropologije #ini ideja "!lt!re* dr!gi misle da je to !tilitari'am "!lt!re i trei pola'e od"ole"ti$nog ,i$ota ili sistema "ole"ti$ni% predsta$a* potre(a i $rijednosti* smatraj!i i%dominantnim pojmo$ima.

    - Predsta$ni" pr$og stajali&ta je /ran' ;oas* "oji !jedno 'ast!pa i mi&ljenje o "!lt!rnom

    determini'm!. Njego$a teorija postaje meta o&tre "riti"e mnogi% teoreti#ara* ! pr$omred! 8alinoDs"og i Pritc%arda. S!protno o$oj gr!paciji mi&ljenja* postoji !#enje o!tilitari'm! "!lt!re* "ojeg ra'$ija L. %ite. Tre! $rst! !#enja ra'$ija 6ir"em.

    - a pr$o stajali&te* "!lt!ra je primarna odrednica #o$je"o$og pona&anja. Predsta$ni" je;oas. On smatra da se lj!ds"i post!pci ne mog! o(ja&nja$ati principom stajali&ta* $e!"a'i$anjem na dr!&t$en! tradicij!. Post!p"e i pona&anja pojedinca tre(a ra'!mjetijedino istra,i$anjem o(i#aja dr!&t$a "ojem pripada. Ina#e* ;oas ne pri%$atainete"t!alisti#"! ili racionalisti#"! teorij! o "!lt!ri.

    - T?lor n!di racionalisti#"o t!ma#enje lj!ds"i% post!pa"a ili pona&anja. S!protno ta"$om

    ra'!mije$anj! stoji ;oaso$ "oncept "!lt!re. adata" antropologa je* po ;oaso$om s!d!*da prodre i'$an ra'ine intele"t!alnog ra'mi&ljanja ili* jo& odre2enije* 'a%tje$ da dospijedo ra'ine osjeanja ili ra'ine s!(je"ti$ne "!lt!re na temelj! #ega se os$jetlja$aj! post!pcii pona&anje jedin"e.

    - Plessner i Ge%len raspra$ljaj! o (itnim pitanjima #o$je"a* njego$oj ot$orenosti premas$ijet!* odnosno njego$oj e"scentri#nosti ili ne!temeljenosti. Plessnero$a antropologijajedinst$a i Ge%leno$a elementarna antropologija "ardinalno se ra'li"!j! od !#enjae$ol!cionista* +!n"cionalista i dr!gi% na!#ni% teorija i to ne samo ! sadr,ajnom* nego i !metodolo&"om smisl!.

    - Ne"i socijalni antropolo'i* a pose(no Cl. Le$i 5 Stra!ss po"re! pro(lem ot!2enja* #ij!je s!&tin! o(ra'lo,io >arl 8ar i "asnije na speci+i#an na#in ra'matrao ric% /romm.

    - S!&tina 6ir"emo$og !#enja se sastoji ! sta$! da nema dr!&t$a !"oli"o (i se pojedinc!do'$olilo da se ! pona&anj! !pra$lja samo na temelj! $lastiti% interesa i ,elja. Tada (i$ladalo na#elo E(ell!m omnia contra omnesF rat s$ij! proti$ rata s$i%0* &to #ini [email protected]((eso$e nat!ralisti#"e antropologije. Temelj sistema i dr!&t$ene solidarnosti* po6ir"em!* nala'i se ! tome &to "od lj!di dola'i na sna'i osjeajna o(a$e'a "ole"ti$nom

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    21/82

    ,i$ot! s$oga dr!&t$a. Po 6ir"emo$om s%$aanj!* "ole"ti$na $jero$anja i osjeanja imaj!$lastit! samostalnost* '(og #ega i% tre(a t!ma#iti pomo! $lastiti% !n!tarnji% na#ela.

    - 8alinoDs"i (itno dr!ga#ije misli. On ta"o2er* pola'i od osjeanja* ali dr!ga#ijeg'na#enja. 6o" osjeanja po 6ri"em! proi'ila'e i' solidarnosti* dotle osjeanje po

    8alinoDs"om nastaje i' "oristolj!(lja ili samointeresa.

    - 8alinoDs"i smatra da lj!di isp!nja$aj! s$oje 'a"ons"e o(a$e'e ne i' osjeanja sadr!&t$enom solidarno&! ili !sa2enog i nepristrasnog moralnog po&to$anja premana#elima s$og dr!&t$a* nego i' osjeanja sla$olj!(lja i "orisnosti ili interesa.

    - O$dje se o#it!je sli#nost i'me2! njego$i% ideja o lj!ds"om djelo$anj! i ideja Spencera it?lora. Oni s!* "ao i 8alinoDs"i* smatrali da je pojedinac pre$as%odno moti$iran s$ojimprirodnim interesima i s"lonostima. T! idej! prije nji% ra'$ijaj! engles"i mislioci* prijes$ega Loc"e i ;ent%am.

    - Pored o$e sli#nosti* postoji i ra'li"a i'me2! 8alinoDs"og s jedne strane i T?lora iSpencera s dr!ge strane. Ona se o#it!je ! tome &to s! T?lor i Spencer potencirali naintele"t!* sredt$a pomo! "ojeg pojedinac reali'ira s$oje ineterse i cilje$e. Oni s!dr!&t$eni sistem* njego$! "o%e'ij!* "!lt!rne instit!cije i lj!ds"o pona&anje i'$odili i'#o$je"o$i% ra'!ms"i% sposo(nosti* do" pro(lemima #o$je"o$i% po(!da i osjeanja nis!osta$ili prostora.

    a0 >!lt!ra i njena a!tonomnost. 7#enja o "!lt!rnom determini'm!* !ni$er'ali'm! irelati$i'm!

    a.a Ne"a antropolo&"a stajali&ta o "!lt!ri

    - Jedan od o(li"a ! "ojima se is"a'!je #o$je"o$a indi$id!alnost i dr!&t$enost jeste"!lt!ra ! naj&irem smisl! rije#i.

    - Teoreti#are e$ol!cionisti#"e* +!n"cionalisti#"e i str!"t!ralisti#"e pro$inijencijepo$e'!je jedna 'ajedni#"a nit. Njena s!&tina se sastoji ! tome &to se manje 5 $i&epotencira 'na#aj t'$. spolja&nji% i !n!tarnji% aspe"ata "!lt!re. Spolja&nji aspe"t "!lt!rein$ol$ira te%ni#"e elemnte* materijalne o(je"te i instit!cije* "oji imaj! odre2ene +!n"cije! cilj! rje&a$anja odre2eni% pro(lema i 'ado$olja$anja potre(a. S o('irom na o$o* mo,ese go$oriti o materijalnoj "!lt!ri* a pd !n!tarnjim aspe"tom "!lt!re podra'!mije$aj! se

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    22/82

    sa'najni aspe"ti. O$i 'adnji dola'e do p!nog i'ra,aja "od no$o"anto$aca i !temelji$a#at'$. antropologije jedinst$a.

    - 7 socijalnoj antropologiji dominantn! !log! imaj! d$a !#enja) !#enje o !tilitarnoj i!#enje o ne!tilitarnoj +!n"ciji "!lt!re. Primjer 'a !tilitarn! +!n"cij! "!lt!re predsta$lja

    %ito$a ajto$a0 atropolo&"a teorija* a primjer 'a ne!tilitarn! +!n"cij! predsta$ljaj!;oaso$i i $ans 5 Pritc%ardo$i antropolo&"i na'ori.

    - Rasprostranjena s! mi&ljenja po "ojima "!lt!ra predsta$lja sredst$o pomo! "ojeg seindi$id!a prilago2a$a dr!&t$enim !$jetima.

    - a%tje$ ne samo 'a spo'najom* ne%o i mijenjanjem postojeeg s$ijeta* sadr,aja i +ormi#o$je"o$e eg'istencije posta$lja 8aro$a antropologija* "riti#"i raspolo,ena premana'orima "oji s! samo t!ma#ili s$ijet !' ods!st$o ideje o njego$oj radi"alnoj promjeni.

    - Sa$remena antropolo&"a mi&ljenja o s!&tini i +!n"ciji "!lt!re mog! se "lasi+icirati !

    ne"oli"o gr!pa. Jedna gr!pa stajali&ta ! "!lt!ri $idi s!&tin! i sim(ol lj!ds"og (ia. Onanastoje ne da od(ace tradicionaln! misao o #o$je"! "ao (i! "!lt!re* nego sa jemoderni'iraj!.

    - 6r!g! gr!p! predsta$ljaj! ona mi&ljenja #iji predsta$nici potenciraj! na pragmati#noj+!n"ciji "!lt!re ili* jo& "onci'nije* "oja "!lt!r! promatraj! "ao sim(ol posti'anja"orisnosti ili interesa.

    - Trea gr!pa stajali&ta pola'i od ne!tilitarnog "ara"tera "!lt!re* ra'!mije$aj!i je sastajali&ta do,i$ljenog eg'istencijalnog !strojst$a #o$je"a* tj. is"a'ano Ei'n!traF.

    - Predsta$nici #et$rte gr!pe mi&ljenja pola'e od ideje da "!lt!r! tre(a s%$atiti is"lj!#i$o"ao pri%$aanje dr!&t$eni% standarda ili pra$ila "ojima se ni$elira #o$je"o$aindi$id!alnost.

    - Peta gr!pa stajali&ta pola'i od ideje da "!lt!ra predsta$lja slo,en! cjelin!* #iji s!elemnti 'nanje* !mjetnost* pra$o* moral* o(i#aji i na$i"e "oje #o$je" sti#e "ao pripadni"dr!&t$a. O$! idej! pose(no ra'$ija T?lor* s$ojom e$ol!cionisti#"om i !ni$e'aliati#"omteorijom.

    - Kesta gr!pa santropologa pola'i od sta$a da "!lt!ri ne pripadaj! st$ari "oje lj!dipri'$ode* nego 'na#enja "oja se daj! i na#in nji%o$og sistemati'iranja i osmi&lja$anja.

    - Sedma gr!pa smatra da "!lt!ra odre2!je "a"o #o$je" misli i "a"o s%$aa s$oj s$ijet.

    - Cl. Le$i 5 Stra!ss s!&tin! "!lt!re red!cira na sistem i str!"t!re. To predsta$lja primarn!ra'li"! i'me2! njego$og antropolo&"og !#enja i 8aro$e antropologije* mada se ono#esto po'i$a na 8ara. Le$i - Stra!ss (it "!lt!re $idi ! E'ajedni#"oj str!"t!riF lj!ds"ogd!%a. Ta str!"t!ra predsta$lja ling$isti#"! str!"t!r!.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    23/82

    - Pored Cl. Le$i 5 Stra!sso$e str!"t!ralne antropologije* jednostranostima je optereeno i%iteo$o e$ol!cionisti#"o i !tilitaristi#"o !#enje. Ono pola'i "ro' d$ije +a'e) pr$a +a'ase "ara"teri'ira idejom o "!lt!rnom determini'm! i dr!ga nastoji po"a'ati !t!litarn!prirod! "!lt!re. Po %ito$om mi&ljenj! "!lt!r! #ine samostalni se"tori)

    a0 se"tor materijalni% odnosa

    (0 te%nolo&"i se"torc0 ideacijs"i se"tord0 se"tor stajali&ta "oji in$ol$ira osjeaje

    - %ite i'+ra2!je e$ol!cionisti#"o !#enje o "!lt!ri* "oje od(ac!je slo(odn! ilia!tonomn! $olj!. Na njego$e !$ide o&tro reagira Pri#ard* smatraj!i slo(odn! $olj!neras"idi$im dielom socijalne antropologije. %iteo$o !#enje insistira na istra,i$anj! iopisi$anj! post!pa"a cjeline* tj. naroda* a ne post!pa"a pojedinca.

    - Na post!pcima pojedinca ;oas temelji s$oje antropolo&"o !#enje* "oje postaje predmet

    %iteo$e o&tre "riti"e.

    - 6ominantne tendencije antropolo&"om mi&ljenj!) Jedna od nji% je oli#ena T?loro$imred!"cioni'mom* "oji pola'i od ideje da prirodni 'a"oni igraj! !'$jesn! !log! !lj!ds"om pona&anj!* i !tilitari'mom "!lt!re* gdje je "orisnost instit!cija potre(nora'matrati na temelj! ra'!ma pojedinca* na#ela "oje predsta$ljaja "riterij odre2i$anja+orme socijalni% instit!cija s$rsis%odno 'ami&ljeni% radi posti'anja interesa pojedinaca.

    - 6r!ga tendencija se prepo'naje ! %ito$om ,igosanj! s$ijesti i !ma.

    - Tre! tendencij! po"a'!je ;oaso$a antropologija o slo,enosti "!lt!re* "oja isti#e da se

    !"!pnost "!lt!re jednog naroda "ara"teri'ira s$ojom $lastitom jedinst$enom %istorijom.Po toj antropologiji* "!lt!r! tre(a ra'!mjeti s o('irom na njena $lastita* s!i generisna#ela* a ne s o('irom na Eprirodna s$ojst$a !maF. S!ptorno* 6ir"em "!lt!r! s%$aa natemelj! njeni% na#ela ili +!n"cija.

    a. (. 7#enja o a!tonomnosti "!lt!re* "!lt!rnom determini'm!* !ni$er'ali'm! i

    relati$i'm!

    - Pitanje a!tonomnosti ili samostalnosti "!lt!re predsta$lja jedno od sredi&nji% pro(lemane samo socijalne antropologije* nego i antropolo&"e misli !ope.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    24/82

    - >od socijalni% antropologa dominiraj! ! osno$i d$ije tendencije ili d$ije gr!pestajali&ta o pro(lem! a!tonomije "!lt!re. Jedn! gr!p! #ine e$ol!cionisti#"a teorijaT?lora i %itea. 6r!g! gr!p! predsta$lja! !#enja ;oasa i $ans 5 Pri#arda. T?lor pola'iod ideje da se a!tonomija "!lt!re sastoji ! tome &to s! s$e lj!ds"e instit!cije samostalnisistemi* "oji imaj! $lastiti ,i$ot. On smatra da postoje sit!acije "ada npr. o(i#aji postoje

    samo 'a%$alj!j!i sna'i tradicije.

    - T?loer* "ao i "asnije %ite* ra'$ija teorij! o !tilitari'm! "!lt!re= %ite pri%$aaT?loro$! idej! o !tilitari'm! "!lt!re* ali od(ija T?loro$ red!"cioni'am. 6r!gimrije#ima* %ite pojam "!lt!re misli ! d$ostr!"om smisl!) ! pr$om* post!pci lj!ds"ejedin"e s! predodre2eni "!lt!rom* a ! dr!gom smisl! "!lt!ra predsta$lja st$ar idoga2anje* o$isno od sim(ola "oji preo(raaj! #o$je"a od o(i#ne ,i$otinje ! lj!ds"!,i$otinj!.

    - Pitanje a!tonomnosti ili nesamostalnosti "!lt!re predsta$lja jedno od sredi&nji% temara'ni% mislilaca i teoreti#ara. S o('irom na o$o* ! socijalnoj antropologiji dominiraj! d$a

    !#enja. Rije# je o "!lt!rnom determini'm! T?lor* ;oas* %ite0 i njego$om o&tromproti$ni"! $ans 5 Pritc%ard!.

    - I'me2! predsta$ni"a "!lt!rnog determini'ma postoji golema ra'li"a. Ona se sastoji !s!&tini odgo$ora na d$a (itna pitanja) pr$o* "a"a$ je odnos i'me2! determini'ma islo(odne $oljeB i dr!go* "a"a$ je odnos i'me&! red!"cioni'ma i s!i generis prirode"!lt!re. T! se na$odi ra'li"a i'me2! T?loro$og i %ito$og !#enja* "oja 'ago$araj!"!lt!rni determini'am.

    - %ite s$oje !#enje i'$odi i' ;oaso$og "oncepta* "oji s$e poja$ne "ara"teristi"e"!lt!re red!cira na s!(je"ti$na mi&ljenja* odnosno "!lt!r! odre2!j"e "ao s"!p

    pri'$edeni% +enomena. ;osaso$ "oncept "!lt!r! t!ma#i promjenji$im i samostalnim+enomenom ! odnos! na n!,ne ili prirodne 'a"one ra'$it"a.

    - Pored toga* temeljna ra'li"a i'me2! T?loro$og* %ito$og i ;oaso$og !#enja le,i !tome &to pr$a d$a insistiraj! na !tilitarnom* a ;oaso$o !#enje na ne!tilitarnom "ara"ter!"!lt!re. S dr!ge strane* po %ito$om !#enj! post!pci lj!ds"e jedin"e ! potp!nosti s!determinirani "!lt!rom* ili (olje rei* ne odre2!j! lj!ds"a (ia "!lt!r!* nego "!lt!roasam! se(e odre2!je ili "!lt!ra odre2!je pona&anje #o$je"a.

    - >!lt!ra se mijenja i ra'$ija ! s"lad! sa $lastitim 'a"onima i ne podre2!je se#o$je"o$oj $olji i ,elji. Ona ima s$oj pose(an i a!tonoman ,i$ot. To !#enje pola'i od

    ideje da ra'$ita" "!lt!re predsta$lja #o$je"o$o prilago2a$anje +i'i#"om s$ijet!. Po tomese ono dodir!je sa T?loro$om e$ol!cionisti#"om teorijom. To je istodo(no i ono &to%ito$! teorij! ra'li"!je od T?loro$e teorije.

    - T?loro$a teorija "a,e da s! lj!ds"o mi&ljenje i pona&anjeodre2eni prirodnim 'a"onima*"oji ne osta$ljaj! prostora 'a slo(odn! $olj!. S!protno tome* ;oaso$o !#enje o"!lt!rnom determini'm! pola'i od ideje da slo(odna $olja pojedinca mo,e (itiograni#ena* ali ne i potp!no ods!tna.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    25/82

    - Proti$ !#enja "!lt!rnog determini'ma energi#no !staje $ans 5 Pritc%ard. Njegi$eo&tre primjed(e toj $rsti !#enja ti#! se t!ma#enja odnosa i'me2! dr!&t$enogdetermini'ma i "r&ans"og !#enja. To d$oje se ni"ada ne mog! spojiti. Pritc%ard %oejedin"! "ao moralno slo(odnog djelatni"a* jer a"o jedin"a nije odgo$orna 'a s$ojepost!p"e* religija !ope nema smisla.

    - Nastojei da naglasi 'na#aj integriteta s!(je"ti$ne "!lt!re* Pritc%ard na$odi tri $a,nast!pnja ! rad! antropologa)

    10 pr$i st!panj je opisi$anje= on se sastoji ! premje&tanj! jedne "!lt!re ! dr!g!.Antropolog ,i$i me2! pripadnicima jednog naroda i !#i da go$ori nji%o$imje'"om* da misli pomoi nji%o$i% pojmo$a i da osjea ! nji%o$im $rijednostima inastoji nji%o$oj "!lt!ri dati 'na#enje pomo! "ategorija i $rijednosti s$oje$lastite "!lt!re* odnosno po"!&a$a nji%o$! "!lt!r! t!ma#iti i'n!tra.

    30 6r!gi st!panj po$la#i sa so(om str!"t!ralni ili relacijs"i metod. Na o$om st!pnj!antropolog nastoji ot"riti str!"t!ralni sistem dr!&t$a.

    H0 Treem st!pnj! s$og istra,i$anja antropolog pod!'ima "ompariranje "a"o (i

    odredio primarne oso(ine str!"t!ralni% +ormi i ra'loge 'a nji%o$o mijenjanje.

    - a socijaln! antropologij! 'na#ajno je pitanje ra'$it"a i $a,enja s$i% "!lt!rni% isocijalni% ra'noli"osti. S o('irom na to $a,no pitanje* ! socijalnoj antropologijidominiraj! !gla$om d$a stajali&ta. Jedno je !ni$er'alisti#"o* a dr!go relati$isti#"o.

    - Predsta$nici pr$og insitiraj! na ot"ri$anj! opi% "riterija ili principa* pomo! "oji% semog! po"a'ati ra'li#iti o(lici ,i$ota. Oni apstra%iraj! speci+i#nosti "!lt!rni% i socijalni%$arijeteta ! traganj! 'a opim i 'ajedni#"im crtama ra'ni% dr!&ta$a i "!lt!ra* odnosno 'a!ni$er'alnim na#elima.

    - Antropolo&"i +!ncionali'am ili 'nanst$ena antropologija ;- 8alonoDs"og pripada onojgr!pi antropolo&"i% !#enja "oja 'ago$araj! "!lt!rni determini'am* (e' o('ira naspeci+i#nosti !$jeto$ane prostorom i $remenom.

    - 8isao o !ni$er'ali'm! "!lt!re prije 8alinoDs"og ra'$ija . T?lor.

    - Predsta$nici !ni$er'ali'ma "!lt!re smatraj! da se mo,e go$oriti samo o jedinst$enomra'$it"! #o$je#anst$a* pa sljedst$eno tome i o nepromjenji$osti ili $je#nosti "!lt!rni%$rijednosti. O$e dieje se nala'e "od e$ol!cionista i +!n"cionalista. Jedni i dr!gi smatraj!da postoje !ni$er'alije "oje po$e'!j! dr!&t$a i "!lt!re.

    - TDorija o "!lt!rnom $a,enj!. Ona je "ompa"ti(ilna s !#enjem o "!lt!rnom!ni$er'ali'm!. Predsta$ni te teorije smatraj! da s$e "!lt!rne jedinice ili socijalitetipredsta$ljaj! jedinice 'a se(e i da s$a"a ! odnos! na dr!g! #ini samostalni i a!tenti#ni+enomen.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    26/82

    - Najdosljednjiji predsta$nici relati$nog $a,enja "!lt!rni% i ostali% $rijednosti ! 8ar*Niet'sc%e i moderni po'iti$isti. Oni o&tro !staj! proti$ !ni$er'alnog ! nepromjenji$og$a,enja "!lt!rni% i ostali% $rijednosti.

    (. /!n"cije i instit!cije* nji%o$ 'na#aj i mjesto ! socijalnoj antropologiji

    - >oli"i je 'na#aj pojma +!ncije 'a pro!#a$anje #o$je"a jasno po"a'!j! !$idi i dr!gi%antropologa* npr. A. Ge%lena. On smatra da je "!lt!ra ono &to odre2!je #o$je"a djelatnim(iem= ona je dr!ga strana lj!ds"e prirode i nado"na2!je #o$je"o$! (iolo&"!de+icijentnost.

    - 7 +!n"cionali'm! i str!"t!rali'm! sredi&nje mjesto pripada pojm! +!n"cije. 6od!&epostoji ra'li"a i'me2! +!n"cionalista i str!"t!ralista. Ona je i'ra2ena i'me2! pojedini%predsta$ni"a +!n"cionali'ma* npr. i'me2! 8alinoDs"og i Radcli++ 5 ;roDna. Po o$om'adnjem* smisao +!n"cije jedne instit!cije* o(i#aja* $jero$anja ili ne"e dr!&t$enedjelatnosti le,i ! e+e"t! "oji ona proi'$odi na str!"t!r! i procese socijalnog ,i$ota. R.;roDn smatra da je +!n"cija primarni +a"tor s$i% dr!&t$eni% instit!cija. Ona sl!,ipostojanj! i odr,a$anj! sin%ornijs"og sistema.

    - 8alinoDs"i ! s$ojoj E'nanst$enoj antropologijiF na pos$e dr!ga#iji na#in odre2!jepojam +!n"cije. On smatra da taj pojam mo,emo de+irnirati samo pod !$jetom da+!n"cija 'ado$olja$a ne"! potre(!.

    - S!protno od 8alinoDs"og* "oji s!&tin! i 'na#enje pojma +!n"cije sagleda$a sa aspe"tapojedinca i njego$og indi$id!alnog ,i$ota* 6i"rem o$aj pojam promatra sa aspe"tapredsta$e o ,i$ot! "ole"ti$iteta ili cjeline. On pod pojmom +!n"cije podra'!mije$a !log!j"oj! jedna instit!cija o(a$lja ! odr,a$anj! "ole"ti$nog ,i$ota* ! "ojem se #o$je"oso(o(lja$a ! nad$ladanj! determini'ma s$oje ,i$otinjs"e prirode.

    - I +!n"cionalni odnosi stoje ! $e'i sa ne"im "ona#nim ciljem* prije s$ega interesom.

    - Nas!prot Radcli++ 5 ;roDno$oj antropolo&"om !#enj! stoji teorija "oj! edi+icira $ans5 Pritc%ard. On od(ac!je idej! o "ona#nom cilj! instit!cija. A"o (i "ona#ni cilj (io

    gla$ni prist!p instit!cija* smatra $ans 5 Pritc%ard* tada (i se #o$je" red!cirao naa!tomat. Prema tome* $ans 5 Pritc%ard energi#no od(ac!je idej! da s! instit!cije!smjera$ane i r!"o$o2ene ciljem. Po njego$om mi&ljenj!* socijalna antropologija tre(ada ispit!je dr!&t$ene instit!cije "ao me2!o$isne dijeloe dr!&t$enog sistema.

    - Ne"i sa$remeni teoreti#ari* sta$ljaj!i ! centar s$oji% antropolo&"i% istra,i$anjadr!&t$o* smatraj! da s! ne"e instit!cije predsta$ljale prijela' "a $i&im* tj. sa$remenimpra$nim i e"onoms"im o(licima. Na o$o !"a'!je !#enje 8arcel 8a!ssa 8osa0* "oji

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    27/82

    smatra da moral i !pra,nja$anje ra'mjena ! dr!&t$imma* "oja neposredno pret%odesa$remenim dr!&t$ima* npr. pra$ila $eli"od!&nosti i pra$ila ra'mjenji$anja do(ara io(a$e'a !'$raanja daro$a.

    - Pre"o instit!cija o(e'(je2!je se +!n"cioniranje dr!&t$enog sistema "ao cjeline.

    - Ge%len ra'$ija idej! o tome da instit!cije "anali&! odre2ene rea"cije #o$je"a goto$o naisti na#in "ao &to instin"ti "anali&! njeno pona&anje. O$a ideja jasno po"a'!je(iologi'ma* "ojim je optereena Ge%leno$a antropologija Eodo'doF.

    c. Socijalna atr!"t!ra i ra'na antropolo&"a o(ja&njenja

    - 7 socijalnoj antropologiji ja$ljaj! se d$ije "oncepcije* "oje s! toli"o (lis"e da se #estoidenti+iciraj!. To s! "oncepcija socijalne str!"t!re i "oncepcija socijalni% odnosa. Ipa"*i'me2! nji% postoji ra'li"a. Ra'li"a se is"a'!je ! tome &to se socijalni odnosi sastoje odelemenata "oji sa#inja$aj! socijaln! str!"t!r!* pa se str!"t!ralna anali'a "ao metodaaprimjenj!je ! pro!#a$anj! dr!&t$a. Njen "rajnji cilj je nadila,enje stari% ili "lasi#ni%prepre"a* pris!tni% ! tradicionalnim mi&ljenjima.

    - Str!"t!ralna metoda apstra%ira mog!nost da se #o$je" i dr!&t$o promatraj! !

    neras"idi$noj $e'i. Ta"a$ post!pa" se ne mo,e pri%$atiti* jer ispolja$anje ,i$otaindi$id!e 'na#i isposlja$anje i potr$r2i$anje dr!&t$enog ,i$ota. Prema tome* odnosi'me2! pojedinca i dr!&t$a predsta$lja odnos neras"idi$og jedinst$a.

    - N!,no je pra$iti ra'li"! i'me2! socijalne +orme i socijalne organi'acije #o$je"o$og,i$ota. Pomen!tom ra'li"o$anj i'!'etn! pa,nj! pos$e!je ;oas* "oji ! s$ojojantie$ol!cionisti#"o% teoriji i'la,e o&toroj "ritici %iteo$o !#enje o !tilitari'm! "!lt!re.

    - Pojam socijalne str!"t!re $e'an je 'a ime najpo'natijeg socijalnog antropologa 34.stoljea* Radcli++ 5 ;roDna. Po njem!* 'na#aj o$og pojma se sastoji ! tome &to sepomo! njega so$ijalna antropologija mo,e po$e'ati sa (iolo&"im na!"ama. Radcli++ 5

    ;roDn smatra da postoji analogija i'me2! organs"e i socijalne str!"t!re. 8es&to sli#notome misli i ;. 8alinoDs"i* isti#! da postoji nesporedsna $e'a i'me2! +!n"cija jedneinstit!cije i (iolo&"i% potre(a lj!ds"og (ia. Ipa"* postoji ogromna ra'li"a i'me2!njego$og i Radcli++ 5 ;roDno$og mi&ljenja. To se prepo'naje po tome &to 8alinoDs"ipola'i od pojedinca* a Radcli++ ;roDn od dr!&t$a.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    28/82

    - Pr$i smatra da pojedinac s$oje primarne potre(e tjelesne !do(nosti. (e'(jednost*"retanje* rast* 'dra$lje0 'ado$olja$a "!lt!rnim* a ne prirodnim s$ojst$ima= lj!di jed!%ran! "oja je pripremljena !potre(om "!lt!rni% pomagala i te%ni"a.

    - S!protno tom !#enj!* 6ir"em s$ojom teorijom o "ole"ti$nom ,i$ot! i'$odi 'a"lj!#a"

    da gr!pa namee logi#"oa pra$ila pojedinc!* pose(no podsredst$om je'i"a #imeospora$a Le$? 5 ;r!%lo$o !#enje o predlogici* odnosno predlogi#"om mentalitet!.

    - Socijalni antropolo'i raspra$ljaj! i o socijalnom sistem! i socijalnom odnos!.Naj!pe#atlji$ij! ra'li"! i'nosi Radcli++ 5 ;roDn. Po njem!* socijalna str!"t!ra se sastojiod !"!pnog (roja socijalni% odnosa s$i% pojedinaca ! odre2enom $remens"om ra'do(lj!=socijalni sistem predsta$lja s"!p lj!di "oji 'ajedno !s"la2!j! s$oje interese* do" socijalniodnos o(!%$aa pona&anje lj!di "oje se temelji na ta"$om !s"la2i$anj!.

    - Radcli++ 5 ;roDn s$oje s%$aanje pojma socijalne str!"t!re i'la,e "ro' tri st!pnja. Pr$ist!panj se "ara"teri'ira time &to on socijaln! str!"t!r! promatra "ro' pri'm! podjele

    dr!&t$a na dr!&t$ene s"!pine ra'li#iti% $rsta 5 (ratst$a* "lano$e itd.

    - 6r!gi st!panja se odnosi na idej! da s! dr!&t$ene str!"t!re !temeljene na s"!p!!n!tarnji% str!"t!ralni% principa ili na#ela. ;itna "ara"teristi"a treeg st!pnja pomen!togpojma se sastoji ! tome &to ga Radcli++ 5 ;roDn strogo od$aja od &ireg pojma "!lt!re. Onje pr$o(itno str!"t!r! smatrao samo jednim od spolja&nji% o(li"a "!lt!re. To je st!panjena "ojem se instit!cije #o$je#anst$a naj(olje mog! ra'!mjeti "ro' nji%o$! +!n"cionaln!$e'! sa str!"t!rom dr!&t$a.

    - S!protno Radcli++ 5 ;roDno$om i'laganj! pojma socijalne str!"t!re stoji $ans 5Pritc%ardo$o o(ja&njenje* "oje je dosljedno +!n"cionali'm! i "oje ! o(ja&njenj! pojma

    socijalne str!"t!re primjenj!je t'$. relacijs"i metod* #ija s!&tina se sastoji ! tome da sene"i dio dr!&t$enog ,i$ota !#ini s%$atlji$im i to na temelj! pri"a'i$anja njego$i% $e'a sadr!gim dijelo$ima.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    29/82

    Trea gla$a

    Ne"a dominantna antropolo&"a !#enja i antropolo&"i o(rat

    1. S!&tina i 'na#enje antropolo&"og o(rata

    - 7sljed poja$e ra'ni% antropologija* ili +ilo'o+s"i%* teolo&"i% i antropolo&"i% Ei'amamF*#ime je nast!pila "ri'a spo'naje #o$je"a o samom se(i* ja$lja se ideja o i'$o2enj!antropolo&"og o(rata. On je ! osno$i 'na#io o(e'$re2i$anje do tada $ladaj!i% i opre#ni%!$ida ! #o$je"!* nastojei se predsta$iti "ao po"!&aj i'las"a i' "ri'e ! "oj! s! !pali#o$je" i e$rops"e 'nanosti. jesnici i !temelji$a#i antropolo&"og o(rata s! sa$remenimislioci.

    - Antropolo&"i o(rat je i'$r&en "rajem 1. i pr$i% decenija 34. stoljea. On je o'na#iotemelj i'gradnje no$e 'nanosti o #o$je"!. Anticipatori antropolo&"og o(rata s!no$o"anto$ci* ! pr$om red! rnest Cassirer* "oji ra'$ija !#enje o #o$je"! "ao animals?m(olic!m. To !#enje predsta$lja jedn! od $arijanti t'$. Antropologije Eodo'goF.

    - Antropolo&"i o(rat ima trostr!"i smisao) pr$o* +ormiranje jasne i "on'istentne ideje o#o$je"!* dr!go* energi#no od(aci$anje tradicionalni% odgo$ora na pitanje &ta je #o$j* &topretposta$lja i nadila,enje d!ali'ma i ra'ni% antropolo&"i% Ei'amaF i tree* ra'!mije$anjejedna"o(itni% dimen'ija lj!ds"og (ia* tj. njego$e tjelesnosti* d!%o$nosti i d!&e$nosti.

    - Antropolo&"im o(ratom se ja$ljaj! #etiri dominantna !#enja. To s!) antropologija

    Eodo'goF* antropologija Eodo'odoF* antropologija Ejedinst$a ili sistemats"aantropologija i antropologija Ei'n!traF.

    - Antropologija Eodo'goF se ja$lja ! d$ije $arijante. Jedn! $arijant! ra'$ija 8a Sc%eler*"oji se smatra najenergi#nijim 'ago$orni"om antropolo&"og o(rata. 6r!g! $arijant!ra'$ija no$o"anto$ac rnest Cassirer* #ija teorija se temelji na ideji o #o$je"! "ao animals?m(olic!m.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    30/82

    1. 1. Antropologija Eodo'goF

    a. Teorija o #o$je"! "ao animal s?m(olic!m

    - /!ndament Cassirero$e antropologije Eodo'goF* odnosno antropologije sim(ola* #iniideja o #o$je"! "ao animal s?m(olic!m.

    - Pola'ei od ideje da se lj!ds"i s$ijet i #o$je"o$ indi$id!alni i dr!&t$eni ,i$ot mo,era'!mjeti jedino pomo! sim(ola* Cassirer isti#e da odred(! #o$je"a "ao animals?m(olic!m tre(a s%$atiti ! +!"ncionalnom* a ne ! s!pstancijalnom smisl!.

    - Oni imaj! primarn! $rijednost i "ao ta"$i i'ra,a$aj! (it d!%a. S o('irom na o$o*

    Cassirero$! teorija o #o$je"! se o'na#a$a "ao antropologija sim(ola ili antropologijaEodo'goF* ! "ojoj je #o$je" s%$aen "ao #isto d!%o$no (ie.

    - S$oj! antropologij! Eodo'goF ili antropologij! sim(ola* Cassirer i'gra2!je na temelj!pret$aranja >anto$e "riti"e !ma ! "riti"! "!lt!re. On prigo$ara >anto$om red!ciranj!d!%a na !m. Po njego$om mi&ljenj!* d!% je &iri od !ma jer o(!%$aa "!lt!r!. Pomo! ina temelj! pojma d!%a* odnosno sim(ola* Cassirer moderni'ira i dop!nja$a t'$. !ms"!antropologij!* "oja je dominirala s$e do >anta. Cassirer je ne pri%$aa* ali i ne od(ac!je.

    - i$ot ! 'ajednici* odnosno politi#"i ,i$ot nije jedina +orma dr!&t$ene eg'istencije#o$je"a. Postoje i dr!ge +orme* "ao &to s! je'i"* mit* religija* !mjetnost i 'nanost* "oje

    Cassirer i'na#a$$a sim(oli#"im +ormama. Pomo! nji%* #o$je" po"!&a$a organi'iratis$oje osjeaje* nade* misli itd. 7 sim(olima* Cassirer $idi "lj!# 'a ra'!mije$anjelj!ds"og (ia i njego$e nara$i.

    - Pola'ei od sim(ola* pomo! "oji% se i'ra,a$a speci+i#nost lj!ds"og (ia i njego$ogs$ijeta* Cassirer i'gra2!je teorij! o #o$je"! ! "ojem o&tro "ri'itira 8aro$o*Niet'sc%eo$o i /re!deo$o apsol!ti'iranje e"onoms"og nagona* $olje 'a mo i se"s!alnoginstin"ta. 8e2!tim* (e' o('ira na manj"a$osti* Cassirero$a antropologija sim(ola je* 'ara'li"! od dr!gi% dominantni% antropolo&"i% !#enja 34. stoljea* najmanje ostala $e'ana'a tradicionalno ra'!mije$anje #o$je"a.

    - S$ijet sim(ola i sim(oli#"i% +ormi mnogo je ra'no$rsniji i speci+i#niji od +i'i#"og ira'ms"og s$ijeta. 6r!gim rije#ima* mit* religija* je'i" i !mjetnost s!o#a$aj! #o$je"a samnogo (ogatijim s$ijetom od onoga &to n!di racionalno mi&ljenje. Gdje god ima #o$je"ai njego$og odnosa prema s$ijet! t! mora (iti i ra'ni% sim(oli#"i% +ormi "oje taj odnosposred!j! i "onstit!iraj! pro(leme spo'naje.

    - 7 Cassirero$oj antropologii dominira ideja da se priroda #o$je"a i smisao njego$og,i$ota ne ot"ri$a ! !m!* nego ! cjelini sim(oli#"og. To 'ato &to s$e lj!ds"e

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    31/82

    mani+estacije* "oje s! $rlo ra'nos$rsne i (ogate* nis! ra'!ms"e* nego s! po s$ojoj prirodisim(oli#"e. Sim(oli#"o mani+estiranje mnogo je &ireg dijapa'ona od ra'!ms"og* jer!"a'!je na mno&t$o #o$je"o$i% mog!nosti.

    - a%$alj!j!i s$ojim djelima* tj. sim(olima pomo! "oji% plete mre,! s$og ,i$ota*

    #o$je" se (itno ra'li"!je od ,i$otinja "od "oji% djel!je signal. 6r!gim rije#ima* #o$je" jesim(oli#"o* a ,i$otinja je signals"o (ie.

    - Postoji 'ajedni#"a crta i'me2! Cassirero$i% i 6i"remo$i% stajali&ta* !pr"os ogromni%ra'li"a. Ona se sastoji ! tome &to 6ir"em i Cassirer !"a'!j! na dr!&t$eni "ara"ter mita.Po Cassirero$om mi&ljenj!* mit je naj$a,niji o(li" "ole"ti$ne s$ijesti= ! njem! se talo,inajd!(lje ,i$otno is"!st$o #ita$i% generacija.

    - Sli#no stajali&'e o mit! edi+icira Arnold Ge%len* smatraj!i da je mit E"a'i$anje pose(iF.

    - Cassirer je s$oj! antropologij! odo'go ili antropologij! d!%o$nosti temeljio na ideji opotre(i ra'!mije$anja #o$je"o$a d$a s$ijeta) +i'i#"om i sim(oli#"om* !"a'!j!i na'na#aj sim(oli#"og s$ijeta i njego$i% djelatnosti.

    - Sim(oli s!* po Cassirer!* #o$je"o$o djelo. Oni #ine jedinst$o ! s$im +ormamaispolja$anja d!%a.

    - a ra'li"! od Sc%elera* Portmanna* Ge%lena* Rot%ac"era i dr!gi% antropologa* Cassirerne od(ac!je tradicionaln! odred(! #o$je"a* po "ojoj je #o$je" animal rationale. Naproti$*onsmatra da te'a o #o$je"! "ao racionalnom (i! ima neprola'n! $rijednosti* jer jeracionalnost jedna od +!ndamentalni% odli"a s$i% lj!ds"i% a"ti$nosti. 8e2!tim* ra'!mom

    se ne mog! in$ol$irati s$e +orme #o$je"o$og ,i$ota ! nji%o$om (ogatst$! ira'no$rsnosti.

    - Cassirero$i !$idi o mit! "ao o(li"! i&ljenja* o(li"a opa,anja i o(li"! ,i$ota* o odnos!i'me2! Ja i 6!&e* predsta$ljaj! dragocijen! $rijednost 'a socijaln! antropologij! iantropologij! "ao ope na!"e o #o$je"!. S o('irom na o$o* ona se s!sree saPlessnero$om antropologijom Ejedinst$aF ili !ni$er'alnom 'nano&! o #o$je"!.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    32/82

    (. Sc%elero$a antropologija d!%a

    (. 1. Radi"ali'iranje o(rata

    - Sc%elero$a antropologija d!%a naja$lj!je radi"alno pro$o2enje ideje antropolo&"ogo(rata* a po s$om 'a%tje$! jo& radi"alnija od teorije no$o"anto$aca.

    - Po toj teoriji 34. stoljee je $rijeme ! "ojem #o$je" najmanje 'na o se(i. Preci'nije+orm!lirano* ,i$imo ! $remen! "oje se "ara"teri'ira enormnom "ri'om lj!ds"esamospo'naje.

    - Sc%eler s$ojim !#enjem n!di "riterij 'a edi+iciranje no$e 'nanosti o #o$je"!* "ao o&trerea"cije na ra'ne teolo&"e* +ilo'o+s"e i 'nanst$ene antropologi'me.

    - Sc%elero$a antropologija Eodo'goF ili antropologija d!%a od pose(nog je 'na#aja 'aone socijalne antropologe ! #ijim !#enjima dola'i do i'ra,aja #o$je"o$a indi$id!alnost*odnosno s!(je"ti$nost.

    - 7 pr$oj +a'i Sc%elero$og st$arala&t$a dominita teisti#"a misao prema "ojoj naprapo#et"! s$ega stoji d!%o$ni i s$emog!i Edo(riF (og "oji t$ara s$ijet ni i' #ega. T!teisti#"! pretposta$"! Sc%eler od(ac!je ! dr!goj +a'i s$oga rada. 7 njoj dominira ideja o#o$je"! "ao d!%o$nom (i!.

    /. 5. Preciziranje pojma duha i odred/a ovjeka

    - Preci'iranje pojma d!%a i odred(a #o$je"a predsta$lja o"osnic! Sc%elero$eantropologije Eodo'goF.

    - Sc%eler Keler0 s$ojom antropologijom Eodo'goF i'ra,a$a energi#no s!protsta$ljanjeracionalisti#"o 5 meta+i'i#"oj interpretaciji #o$je"a* ! "ojoj je !sposta$ljen d!ali'am ilija' i'me2! psi%i#"og ili d!&e$nog i +i'i#"og ili tjelesnog ,i$ota. Sc%eler smatra da jepsi%o+i'i#"i ,i$ot jedan. On o&tro oponira i /re!!deo$om (iolo&"om determini'm! i

    !#enjima de'ertiranja od ,i$ota i E$olje 'a moF* "oj! ra'$ijaj! Scopen%a!er i Niet'sc%e.- Sc%elero$o$ pojam d!%a je (itno dr!ga#ijeg 'na#aja od onog "ojeg s!sreemo "odstari% %elena. a%$alj!j!i d!%! #o$je" je ! dr!goj po'i$iji od ,i$otinje* jer se ona nala'i! odre2enoj s"tr!"t!ri ,i$otne sredine* ! "ojoj je dato samo ono &to je o$isno od nagona"ao sredi&ta otpora.

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    33/82

    - 7mjesto $e'anosti 'a sredin!* "ao (itne "ara"teristti"e ,i$otinje* #o$je" je slo(odan odsredine.- Cijela enigma Sc%elero$e antropologije le,i ! pojm! d!%a* '(og #ega se o'na#a$aantropologijom d!%no$nosti ili antropologijom Eodo'goF.

    - 6a (i po"a'ao ! #em! se sastoji nje%o$a s!&tina* Sc%eler sta$lja pod l!p! o&tre "riti"ed$ije $rste na'ora o #o$je"!.

    - Pr$a $rsta na'ora* pris!tna "od Gr"a* daje d!%! ne samo a!tonomij!* nego i snag! idjelo$anje. Ta"$o s%$aanje se na'i$a "lasi#na teorija.

    - 6r!go* Sc%eler imen!je negati$nom teorijom o #o$je"!. Ona pola'i od ideje da se d!% ist$araj!i a"ti moralni* logi#"i i estets"i0 temelje na is"lj!#i$om EneF. Nara$no* Sc%elerod(ac!je o(a pomen!ta s%$aanja. On smatra da d!% ia"o ima $lastit! (it i 'a"onitost* neposjed!je $lastit! energij!.

    - O$a teorija* po Sc%eler! E(ol!jeF od primarne 'a(l!de) d!% i idjea posjed!j! i'$orn!mo* odnosno d!% je s$emoni princip. Ona se temelji na t$rdnji o a!tonomiji d!%a injego$oj s!&tini i njego$im 'a"onima= a!tonomija d!%a je naj$i&a pretposta$"a 'a idej!istine i njen! mog!! spo'natlji$ost. Oli#enje "lasi#ne teorije predsta$ljaj! !#enja I(nR!,dam Spino'e* >anta* /ic%tea* Sc%ellinga i @egela.

    - Plessner* Ge%len* Rotc%ac"er* Portmann* Litt* Lipps i dr. energi#no !staj! proti$Sc%elero$e antropologije.

    - Ono &to "ara"teri'ira Sc%elero$! misao o #o$je"! sastoji se ! ideji o eg'istencijalnojneo$isnosti d!%o$nog (i#a od organs"og tj. od ,i$ota.

    - Sc%eler s%$aa #o$je"a ot$orenim* ne!temeljenim (iem ili (iem es"centri#nosti.

    - Idej! o #o$je"o$oj ot$orenosti* ne!temeljenosti ili e"scentri#nosti dalje ra'$ijaj!Plessner i Ge%len.

    - Sc%elera* Plessnera i ostale sa$remene mislioce ne interesiraj! ra'ni o(lici #o$je"o$og,i$ota porodica* e"onomija* dr!&t$o* dr,a$a* pra$o itd.0. Po tome* oni se (itno ra'li"!j!od predsta$ni"a socijalne antropologije* "oji s!&tini #o$je"a* njego$e indi$id!alnosti idr!&t$enosti prist!paj! s ne!jedna#enim "riterijima. 8e2!tim* Sc%elera pre$as%odno'anima samos$ijest #o$je"a* "oja #o$je"a #ini #o$je"om i njego$! nera'ori$! str!"t!r!.

    - Speci+i#nost Sc%elero$e antropologije d!%o$nosti ili antropologije Eodo'goF sastoji se*pored sotalog* ! tome &to isti#e emocije* #iji je 'na#aj ospora$alo tradicionalno mi&ljenje.

    - Sc%eler* "riti#"i prist!paj!i jednostranim !$idima ra'ni% antropolo&"i% !#enja !"ojima se 'aposta$lja 'na#aj emocionalne s+ere* smatra da s! ona pro&la "ro' d$ije +a'e.Pr$a +a'a traje s$e do po#et"a 1. stoljea. Njoj pripadaj! !#enja 6escartesa* Spino'e*Lei(ni'a i dr!gi% racionalista. Ona se "ara"teri'iraj! t$rdnjom da ! emocionanom ,i$ot!

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    34/82

    nema niega osim elemanat nejasnog i "on+!'nog. Pomen!ti mislioci smatraj! daemocije predsta$ljaj! ni,i st!panj mi&ljenja. Poslije >anta po#inje drga +a'a mi&ljenja o#o$je"!. 7 toj +a'i emocije do(ijaj! $ei 'na#aj. 8e2!tim* predsta$nici o$i% na'ora s!smatrali da se emocionalnost ne mo,e !'dii na st!panja inteligencije i intele"t!alnosti.

    - Sc%eler ,eli da emocionalnost !'digne na rang racionalnosti.

    - O"osnic! Sc%elero$e antropologije #ini ideja da i' 'a"onitosti gradnje ,i$otneeg'istencije #o$je"a proi'ila'e s$i njego$i monopoli* poslo$i i djela 5 je'i"* moral* or!2e*pra$o* dr,a$a* !mjetnost* religija* 'nanost i dr!&t$enost.

    - 6!% je monopol #o$je"a i neo$isan je od %istorije. Ost$arenje d!%a* tj. pret$aranje idejaili $rijednosti ! st$arnost nastaje te" ! spoj! #o$je"o$e nagons"e osno$e "oja poSc%eler! ima inadi$d!alni i "ole"ti$ni o(li" 5 i transcedentni% ili d!%o$ni% sadr,aja.

    - O(e'$rije2i$anje 'na#aja %istorije prerdsta$lja sasta$ni dio !#enja predsta$ni"a t'$.

    str!"t!ralne antropologije.

    - Sredi&nji pojam Sc%elero$e antropologije Eodo'goF ili d!%o$nosti je d!%. On ima s$ojeporije"lo ! d!(o"oj %istoriji mi&ljenja o #o$je"!. I'me2! Sc%elero$og pojma d!%a i istog! tradiciji postoji golema ra'li"a.

    - Ra'li"a i'me2! !ma odnosno d!%a* "ojim se sl!,ila cjelo"!pna misao apada* iSc%elero$a pojma d!%a se sastoji ! tome &to d!% "od Sc%elera in$ol$ira ne samomi&ljenje ideja* nego i odre2en! "las! emocionalni% a"ata do(rota* lj!(a$*stra%opo&to$anje* d!%o$no #!2enje* d!&e$nost itd.0

    - 6r!ga (itna ra'li"a je ! tome &to 'a ra'li"! od "lasi#ne teorije o #o$je"!* "oja jedominirala cijelom tradiciojom ! "ojom d!% ima i'$orn! mo i samost$arala#"! snag!*Sc%elero$ d!% ne posjed!je $lastit! mo. Jedino je ,i$ot sposo(an* po Sc%eler!* da d!%sta$i ! a"cij! i da ga reali'ira. 6r!gim rije#ima* d!% nema $lastite snage i moi. On jedo(oja samo 'a%$alj!j!i ,i$ot!.

    - 6!% je* ! s$ojoj #istoj +ormi* (e' moi* snage i djelatnosti. To je ono &to #ini primarn!s!&tin! Sc%elero$e antropologije d!%o$nosti.

    - Sc%elero$a antropologija d!%$nosti isti#e da #o$je" se(e posjed!je trolisno) 1. #o$je"ima s$ijest o se(i* 3. #o$je" posjed!je po$ratn! in+ormacij! s$oji% stanja i H. #o$je"

    posjed!je sposo(nost da s$oje $lastite psi%i#"e mani+estacije posjed!je "ao predmetne.-

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    35/82

    "ardinaln! ra'lli"! i'me&! #o$je"a i ,i$otinje. Ona le,i ! 'oni $an$italnog ,i$ota= d!% je*po Sc%eler!* $an$italno.

    - Is%odi&te Ge%leno$e antropologije se sa,ima ! ideji da potre(e i pori$i moraj!+!ncionisati ! pra$c! djelo$anja* spo'na$anja i pred$i2anja. S o('irom na o$o* ona

    radi"alno oponira Sc%elero$oj antropologiji d!%o$nosti ili antropologiji Eodo'goF.

    /. 8. ritika Prethodnik teorija

    - M osno$ni% ideja* smjero$a ili teorija o #o$je"! prema Sc%eler!)

    10 Pr$a ideja o #o$je"! se s!sree ! cr"$enim ,ido$s"im i "r&ans"im0 "r!go$ima.Ona nije proi'$od +ilo'o+ije i 'nanosti* nego predsta$lja idej! religijo'nog$jero$anja. Toj ideji Sc%eler ne po"lanja pa,nj! "oli"o ostalim idejama ili!#enjima o #o$je"!.

    30 6r!ga ideja o #o$je"! je ideja o E%omo sapiens!F. To je ideja stari% Gr"a 5Ana"sagore* Platona i Aristotela. Ona je jedna od naj'amr&eniji% ot"ria !%istoriji mi&ljenja. Osno$na misao o$og !#enja sa,ima se ! tome da !m* logos*ratio pripada samo #o$je"!.

    - Pomo! !ma* specigi#nog agensa #o$je" ima mog!nost da s$ijet ili postojee* tj.

    ono &to jeste* odnosno (o,anst$o i samog se(e sam spo'na. Sc%eler i'nosi #etiriodre2enja o$e ideje* smatraj!i da se po njima sla,e* !psr"os ra'li"ama* Aristotel* T.A"$ins"i* 6escartes* Lei(ni' i >ant. O$aj agens i ono &to s$ijet s$ijetom $je#no t$orii o(li"!je jest jedno te isto= o$aj agens "ao logos i "ao lj!ds"i !m je do$oljno moani sna,an da ost$ari s$oje idealne sadr,aje Emo d!%aF* $lastit! mo idejeF0 inapo"on* o$aj agens je "onstantan.

    H0 Tre! na!"! o #o$je"!* "oja o(!%$aa nat!rali'am* po'iti$i'am i pragmati'am*Sc%eler o'na#a$a "rat"om o'na"om= na!"a "oja pola'i od %omo +a(era. Onaospora$a d!%o$ni agens ! #o$je"!* odnosno pose(n! i specigi#n! mo lj!ds"og!ma.

    0

  • 5/24/2018 SOCIJALNA ANTROPOLOGIJA - skripta

    36/82

    /. 9. ualizam nove vrste

    - Primarni cilj i 'adata" no$e na!"e o #o$je"! sastoji se ! pre$lada$anj! 6escarteso$epodjele s!pstancije na Eres cogitansF i Eres etensaF* misaonog i prote,nog* psi%i#"og i

    tjelesnog. To pre$lada$anje naja$lj!je Sc%eler s$ojom idejom i programom no$e na!"e o#o$je"!.

    - O(e'$re2i$anje pomen!te* "arte'ijans"e podjele ili d!ali'ma psi%i#"og i tjelesnogmog!e je samo pomo! no$e E#injeniceF. To je d!%.

    - 6!% je osno$ni princip "ojim se is"a'!je monopol #o$je"a. On je s!ptoran s$em!* pa isamom ,i$ot!. 7 tome se sastoji no$a +orma d!ali'ma.* "ara"teristi#na 'a Sc%elero$!antropologij! Eodo'goF ili antropologij! d!%o$nosti.

    - O$aj no$i o(li" d!ali'ma ili s!protnosti ima (itno dr!ga#iji smisao od tradicionalne

    +orme. >od Sc%elera je rije# o s!protnosti i'me2! d!%a i ,i$ota.

    - Sc%elero$a antropologija insistira na neras"idi$oj $e'i i'me2! ps%ologije i(ioantropologije* odnosno +i'iologije* &to po"a'!je Sc%elero$o energi#no isticanje da s!d!&e$no i +i'iolo&"o samo s$ije strane istog ,i$otnog procesa.

    - 6!%! pripada +!n"cija ideali'iranja ,i$ota* a ,i$ot sposo(an da d!% sta$i ! a"cij!.

    - 6a (i se d!% reali'orao* smatra Sc%eler* mora iti !p!en na nagons"e snage ! s$ijet!* !#o$je"! i s$jets"oj %istoriji. 6$a s$ijeta* s$ijet ,i$ota i s$ijet d!%a imaj! s$oje ra'li#ite*imanentne* nad$remens"e str!"t!re* od "oji% nijedan ne !ti#e na nastajanje dr!gog* ali se

    stalno ! %istoriji prepli!.- 6!% ne posjed!je realn! snag! i djelot$ornost