Click here to load reader

Biblijska antropologija

  • View
    119

  • Download
    13

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Biblijska antropologija. Čovjek prema biblijskoj poruci. Specifičan biblijski mentalni sklop. Biblijska je antropologija izra ž ena pripovjedala č ki ; biblijski jezik i rječnik o čovjeku i njegovim sastavnicama je sasvim pučki . - PowerPoint PPT Presentation

Text of Biblijska antropologija

  • Biblijska antropologija ovjek prema biblijskoj poruci

  • Specifian biblijski mentalni sklopBiblijska je antropologija izraena pripovjedalaki; biblijski jezik i rjenik o ovjeku i njegovim sastavnicama je sasvim puki.hebrejska rije za ovjeka adam ne oznauje vrstu, nego skupinu (slino kao hrvatska rije stado), pojedini lan skupine biva razlikovan time to je nazvan sin ovjeji ili ki ovjeja.

  • Specifian biblijski mentalni sklopSkupinu promatra kao konkretnu a ne apstraktnu stvarnost. Uz hebr. rije adam postoje jo mnogi drugi hebrejski izrazi kojima biblijski pisci izraavaju mnogovrsne vidove u kojima se izraava biblijski ovjek: i, eno, nefe, ruah, basar, u grkom anthropos, psyche, sarks

  • Treba imati na umu hebrejski jezik nije ni filozofski ni znanstveni jezik, a ni jezik dogmatske teologije. rijei imaju vrlo iroko znaenje i zato je teko za njih u naem jeziku nai adekvatno i tono znaenje. biblijska antropologija ima u vidu konkretnog ovjeka, ovjeka koji ivi na odreenom prostoru i vremenu, vremenu s odreenim religijsko-kulturnim odreenjima. Nema u vidu apstraktnog ovjeka.ne zanima se za ovjeka pojedinca, nego za ovjeka kao lana Bojeg naroda.. Biblijski ovjek nikad nije pred Bogom sam nego uvijek zajedno sa svojom braom.

  • Razlika izmeu biblijskog i grko-helenistikog poimanja ovjeka Velika je razlika izmeu biblijskog i grko-helenistikog poimanja ovjeka.Grka filozofija, a poslije nje i kranska skolastika filozofija i teologija,dijeli ovjeka na dvije sastavnice, na duu i na tijelo, na formalni i na materijalni element. Zastupa dualistiko pojimanje ovjeka. Dualistiko pojimanje ovjeka (Platon: dua je u tijelu kao zatovrenik u zatovru. Smrt je osloboenje due iz zatvora tijela)..

  • Razlika izmeu biblijskog i grko-helenistikog poimanja ovjekaPrema biblijskom poimanju, naprotiv, ovjek jest cjelina, on jest dua (hebr. nefe, ruah) i on jest tijelo (hebr. basar). Biblijsko pojimanje ovjeka je monistiko.Nefe (ivot, dua) i basar (meso, tijelo) samo su dva vida kojima se izraava cijeli ovjek.

  • Razlika izmeu biblijskog i grko-helenistikog poimanja ovjekaovjek je dua ukoliko ga oivljuje duh ivota (nefe hajah); ovjek je tijelo (hebr. basar) ukoliko je propadljivo, slabo i smrtno stvorenje; on je duh (hebr. ruah) ukoliko je otvoren prema Bogu. Svojim je duhom usmjeren prema Bogu, a svojim tijelom prema vanjskom svijetu. ovjek stvorenje Boje: Bog je stvorio ovjeka a ne ovjek Boga; ovjek je stvoren na sliku Boju a ne Bog na sliku ovjekovu

  • Biblijski hebrejski izrazi (Stari zavjet) nefe: dua (psyche), zapravo grlo, grkljan, disanje, ivotni dah, ivot (Ps 25,1; 86,4; 143,8).Hvali, duo moja, Gospodina! ili Ljubi Boga svom duom svojom Cijeli ovjek treba hvaliti Boga, cijeli ovjek treba ljubiti Boga.. ruah: vjetar, oluja; dah, duh, disanje, dahtanje.

  • Biblijski hebrejski izrazi (Stari zavjet)basar : meso, tijelo. u smislu tijela izraava svu vanjsku egzistenciju ovjekova ivota; grjenost, slabost, nedostatci u fizikom i udorednom pogledu. (usp. Job 6,12; 21,5; Ps 109,24; 38,4; Prop 12,12: Mnogo uenje tijelo umara!).

  • Biblijski hebrejski izrazi (Stari zavjet)U poetku bijae rije ... i rije je meso (gr. sarks) postala (Iv 1,1.14).Biblijski grki izraz (Novi zavjet): antropos, psyche, soma.to koristi ovjeku ako cijeli svijet zadobije a duu svoju izgubi (Lk 9,25)

  • Hehrejski izraz adam = ovjek, ljudi, ovjeanstvo Jahvist (X.-VIII. st. pr. Kr.) je dao izvrsnu sliku ovjeka u Post 2,7sl..: ovjek je sredite i cilj stvaranja. Zemaljski svijet ugraen je u ovjeanstvo a ovjeanstvo u zemaljski svijet kao u svoj ivotni prostor. ovjek je oblikovan iz zemlje (hebr. ha-adamah). Dakle, adam znai zemljani. Prema istonosemitskim mitovima ovjek je stvoren da slui bogovima pri spremanju pia i ia, a prema Post 2 da ureuje, obrauje i uva edenski vrt (Post 2,15).

  • SveenikSveenik (P, VI-V. st. pr. Kr.) je prikazao stvaranje ovjeka u Post 1, 26-28.: Bog je stvorio ovjeka na svoju sliku. ovjek je kao Boji kip na zemlji. Na starome Istoku pogani su vjerovali da je u kipu prisutan Bog pa su se stoga klanjali kipovima. Biblijski pisac je naglasio da je Bog prisutan u ovjeku a ne u kipu. ovjek je elohim (to jest BOG) na zemlji: Ps 8: slavom i sjajem njega okruni... Vlast mu dade nad djelima ruku svojih... ovjek kao slika Boja predstavlja otajstvo.

  • Proroci posebnu pozornost poklanjali ovjeku. Izaija snano naglaava razliku izmeu Boga i ovjeka, Jeremija pouzdanje ovjekovo usmjeruje samo u Boga: proklet bio ovjek koji se u ovjeka pouzdaje (17,5). Ezekiel vrlo esto upotrebljava izraz adam-ovjek (93 puta). Prema njemu ovjek je razliit od Boga (28,2; 34,31)., ivi od sluanja rijei Boje. O ovjeku esto govori kad navijeta eshatoloka vremena.

  • PsalmistPsalmist na mnogo mjesta govori o ovjeku. Bog je stvorio sve ljude (Ps 89,48), dao im zemlju (115,16), s neba ih na zemlju gleda (14,2; 33,13; 53,3), udesa ini meu ljudima (66,5), ljudi ga slave (107; 145,12), svojima Bog dobrotu iskazuje (31,20), Bog ovjeka uzima k sebi (90,3)... Konano, ovjek je neiskazana veliina: on je mali elohim, mali bog na zemlji (Ps 8). Ipak, on je samo dah (39,6.12), smrtan je.

  • Kasnoidovsko poimanje ovjeka snano utjecalo na Isusa Krista i na njegove uenike. Kasnoidovsko (III. st. pr. Kr. do I. st. po Kr.) poimanje ovjeka razvilo se pod utjecajem grke i azijske misli u jedan vjerski svjetonazor. U kasnoidovstvu susreu se sinkretistiki - i idovski i izvanidovski - elementi a s time u svezi i razliita poimanja svijeta i ovjeka od kojih su neka (grka) izrazito dualistika i dihotomijska a druga (starozavjetna) izrazito monistika.

  • Kasnoidovsko poimanje ovjekaU helenistikom se idovstvu pod utjecajem helenistike misli poinje razvijati dualistiko poimanje ovjeka. Ono poinje ve s prijevodom Biblije SZ na grki jezik (LXX) koja npr. hebrejski izraz leb-srce prevodi s -dua, a ovjeka kao i sav kozmos dijeli na dvije sfere, na sferu duha i na sferu tijela.

  • Kasnoidovsko poimanje ovjekaHelenizacija se osobito razvija u Knjizi Mudrosti koja ne samo da tijelo dualistiki dijeli od due, nego duu mnogo vie cijeni nego tijelo. Svoj vrhunac helenizacija idovstva dostie u Filonu Aleksandrijskome koji prihvaa grko-helenistiko dualistiko poimanje ovjeka. No, palestinsko kasnoidovstvo i dalje se oslanja na tipino starozavjetno poimanje ovjeka i odupiralo se utjecaju grko-helenistike promidbe, premda je stanovitog utjecaja bilo i na palestinsko idovstvo.

  • Rabinska knjievnostu shvaanju ovjeka prihvatila neke helenistike predodbe, ali je svjesno izbjegavala utjecaj helenizma. za razliku od aleksandrijske idovske kole, nije prihvaala dualizam poput aleksandrijskog idovstva. rabinska je teologija u cjelini ostala vjerna sz. poimanju ovjeka.

  • Rabinska knjievnostza razliku od grkog poimanja ovjeka, nauava i vjeruje da e se dua nakon stanovitog meustanja opet zdruiti s tijelom. Rani novozavjetni spisi zastupaju tipino starozavjetno poimanje ovjeka, a pogotovu su to oni spisi koji nastadoe u kasno novozavjetno doba i spisi koje napisahu Oci.

  • ovjek u zajedniciU SZ dvije skupine drutva: prva: obitelj, rod i pleme (stvarne odnosno srodne skupine), druga: selo, grad i kraljevstvo (politike skupine). Jedinstvo skupine je vodoravno i okomito:vodoravno se protee na sve lanove tadanjeg pokoljenja, a okomito se protee kroz sva ranija pokoljenja.

  • ovjek u zajedniciPersonificiranje skupine ili osobe u Bibliji esta pojava: korporativna osobnost (corporate personality, H. Wheeler Robinson). Izraz znai: osoba ukljuuje skupinu (u osobi je personificirana skupina), a skupine ukljuuju osobu (skupine personificiraju osobu pojedinca).

  • ovjek u zajedniciPrimjer: Patrijarsi sa svojim osobnim obiljejima i doivljajima posjeduju crte koje su svojstvene Izraelu kao skupini:Jakov u odosu prema Ezavu = Izrael u odnosu prema Edomu Jakov u odnosu prema Labanu = Izraela prema Aramejcima.

  • ovjek u zajedniciSavez Bog Jahvea i Izraela anticipiran je u savezu izmeu Abrahama i Jahve. Kralj je takoer takva korporativna osobnost: u sebi uosobljuje narod i sudbinu svoga naroda.Skupina je odgovorna za ono to je uinio pojedinac, kao to je pojedinac odgovoran za ono to je uinila skupina.

  • ovjek u zajedniciPojedinac u drevna vremena siguran je samo kad je unutar svoje obitelji, unutar svojega plemena, grada ili sela. Izvan granica tih stvarnosti, on je nesiguran, nezatien, izloen svim opasnostima koje su vrebale od strane tuinaca.

  • ovjek u zajedniciPojedinac koji nije bio pridruen nekakvoj skupini, bio je bez obrane i bez pomoi. Srodnici su bili zadueni da uvaju ivot, cjelovitost i vlasnitvo pojedinca. Cijena koju je pojedinac plaao za zatitu bila je potpuno integriranje u skupinu i potpuno prihvaanje njezinih postupaka i odluka. Solidarnost nije trpjela ispade pojedinaca.

  • ovjek u zajedniciSkupina je titila pojedinca, pojedinac skupinu time to joj je bio potpuno odan. U SZ je snano naglaena religioznost ovjeka; i ona je uokvirena u drutvo: ne postoji odnos pojedinca prema Bogu nego odnos grupe prema Bogu; pojedinac se obraa Bogu kroz kultnu grupu. Tek e proroci Jeremija i Ezekiel naglasiti individualnost i osobnost religije naglasivi da je svatko odgovoran za svoje osobne ine.

  • Zakljuak (sinteza)...Biblijski pisci nisu doli do poimanja ovjeka spekulacijom nego ivotnim iskustvima. Biblijski je ovjek iskusio da posvema ovisi o Bogu i da sve to ima i ivotni prostor, i svijet, i enu, i hranu, i odijelo ima od Boga. Boga je shvaao kao prijatelja, kao zarunika, kao oca. Boga je doivljavao kao osobu koja govori, koja obeaje, objavljuje svoj naum.

  • Zakljuak (sinteza) ...Tako je ostvareno stanovito utjelovljenje Boga u narodu (hebr. imanuel = s nama je Bog), mogunost i polazite za novozavjetno utjelovljenje u Isusu Kristu (Iv 1,14). Ve u SZ Bog uspostavlja zajednitvo s ovjekom: on s njim sklapa takve odnose kakvi se mogu izraziti samo pojmom saveza (usp. Post 15,17; Izl 19,24; 34).

  • Zakljuak (sinteza) ...Tako je, dakle, biblijski ovjek spoznao Boga ne intelektualnim odnosno filozofskim putem (kao Grci!), nego iskustvenim susreta s Bogom. On prihvaa povijest kao mjesto razgovora s Bogom. Zato je biblijski ovjek upuen na povijest te povezan s povijeu.

  • Zakljuak (sinteza) ...ovjek je prema Bibliji drutveno bie. Bez drutva, bez zajednice ne moe opstati. Nije dobro da ovjek bude sam! (Post 2,18). Bog mu zato daje bie kojemu moe rei ti, s kojim se moe druiti, razgovarati, postati jedno tijelo. Daje mu enu koju stvara iz njegova rebra (Post 2,21s).

  • Zakljuak (sinteza) ...ena je dakle, to eli rei ova slika, iste naravi kao i ovjek: jedno bez drugoga ne mogu postojati, jedno tei prema drugome. Zato ovjek naputa oca i majku da prione uza svoju enu, da s njome bude jedno tijelo! (2,21.23).

  • Zakljuak (sinteza)Stvaranje ene iz rebra razlogom je ovjekova erosa koji oba spola neodoljivo privlai jedan prema drugome da budu jedno tijelo. Biblijski pisac ima temeljito pozitivan odnos prema spolnosti u kojoj se najosnovnije ostvaruje ovjekova drutvenost i druevnost.Oboje, mu i ena, bili su goli ali se nisu jedan drugog stidjeli (Post 2,25)

  • Zakljuak (sinteza) ...Biblijski je ovjek podreen afektima i emocijama: ljubav, strah, strast, srdba, alost, tuga i negodovanje (Post 18,23-33 itd). Osjeaji mogu toliko ovladati ovjekom da reagira jednostrano, samo na temelju neke simpatije (Post 29,31 Jakov vie voli Rahelu nego Leju; Pot 37,3: Josipa Jakov vie voli nego ostalu djecu).

  • Zakljuak (sinteza) ...Biblijski je ovjek vrlo gostoljubiv (primjer: Abraham s tri zagonetna gosta u Mambre prema Post 18,2s). Dakako, i druga strana ovjekova ponaanja dolazi do izraaja: sebeljublje (Post 13,10-11; 27; 30,25-43; 38,9), ljubomora (Sara nad Hagarom: Post 37,4).

  • Zakljuak (sinteza) ...Zna i lagati (Abraham izdaje svoju enu za sestru: Post 12,11-20; isto ini i Izak: 26,7-11).ovjek je grjean. Ne ispunjuje sve svoje obveze. Zna i u vanim stvarima zakazati (Post 3: grijeh prvih ljudi; Post 11: grijeh ljudi u Babilonu; 2 Sam 22: grijeh Davida koji ubija Uriju).

  • ... Zakljuak (sinteza)Svijet je stvorenje Boje i Bog u svemu njime upravlja. Bog i svijet nisu meusobno oprene stvarnosti, nisu konkurenti koji bi jedan drugoga iskljuivali.