Specijalisticki Rad - Prijevoz Kloraceton

VISOKA KOLA ZA SIGURNOSTs pravom javnosti

Zagreb, Ul. I. Luia 5

Nikola Vukovi

SPECIJALISTIKI RAD

Split, 2014.

VISOKA KOLA ZA SIGURNOSTs pravom javnosti

SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ SIGURNOSTISmjer specijalistikog studija: Zatita od poaraZnanstveno podruje: Tehnike znanostiPolje: Interdisciplinarne tehnike znanostiGrana: Inenjerstvo zatite od poara

SPECIJALISTIKI RADMJERE SIGURNOSTI I ZATITE OD POARA PRI PRIJEVOZU KLORACETONA

Student: Mentor:

Nikola Vukovi, bacc.ing.sec. Slobodan Kocijan, dipl. ing.

Split, 2014.

Zahvala:

Zahvaljujem se mentoru v. pred. Slobodanu Kocijanu, dipl.ing. na prihvaanju teme, strunom voenju, suradnji, savjetima i ukupnom uloenom trudu i vremenu, od predlaganja teme do zavretka izrade specijalistikog rada.Zahvaljujem se kolegama iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Splita na ustupljenom vremenu, literaturi i podacima koji su znatno pripomogli u izradi ovoga rada.Najvie se zahvaljujem svojoj obitelji i kolegi Anti Tomaeviu iz Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Sinj koji su bili uz mene na svakom koraku kao najvea potpora i podrka kroz sve godine studiranja i bez ije pomoi ne bih ovo ni postigao.

Saetak rada:

U radu e biti opisano kako se na siguran nain odnositi prilikom prijevoza kloracetona u cestovnom prijevozu. Cilj rada je pravilno uoiti sve objektivne i subjektivne okolnosti i posljedice koje bi mogle nastati pri prijevozu kloracetona te predloiti dodatne mjere zatite od poara. Navesti e se klase opasnih tvari te podjela otrovnih tvari prema ADR-u 2013. Opisati e se fizikalno kemijska svojstva kloracetona te opisati njegov prijevoz, oprema vozila. Opisati e se naini obiljeavanja vozila, sva potrebna dokumentacija, kao i uvjeti za pretovar. Sukladno poglavlju 1.10 ADR-a, dati e se sigurnosni plan postupanja s otrovima koji se mogu zlorabiti u teroristike svrhe. Opisati e se poslovi sigurnosnog savjetnika. Prikazati e se uvjeti prijevoza opasnih tvari kroz tunele prema ADR-u. U sluaju akcidenta, dati e se postupanje s kloracetonom kao opasnim otpadom. Prikazati e se vatrogasna tehnika i oprema koja bi se koristila prilikom akcidenta s kloracetonom te vrste taktikih nastupa vatrogasaca kako bi se sprijeilo tetno djelovanje kloracetona.

Kljune rijei: kloraceton, sigurnost, prijevoz opasnih tvari, zatita od poara, ADR

SADRAJ

1. PROJEKT SPECIJALISTIKOG RADA81.1. Uvod u predmetno podruje81.2 Izbor problema za specijalistiki rad101.3 Cilj i zadaci specijalistikog rada111.4 Metode koritene za izradu specijalistikog rada122. PRIKAZ REZULTATA RADA132.1 Fizikalno kemijska svojstva kloracetona132.2 UN broj, klasa i klasifikacijski kod152.3 Pakirna skupina202.4 Otrovnost pri udisanju para212.5 Opis vozila i oznaka na vozilu za prijevoz opasnih tvari i opis ambalae222.6. Odredbe mjeovitog pakiranja252.7 Upute za prijenosne spremnike262.8 Posebne odredbe za mjeovite spremnike282.9 Upute za pakiranje kloracetona292.9.1 Oznaavanje vrste ambalae302.10 Kodovi za spremnike kloracetona prema ADR-u332.11 Posebne odredbe za ADR spremnike342.12 Izuzete koliine za prijevoz kloracetona352.13 Ograniene koliine za prijevoz kloracetona372.14 Uvjeti za izradbu, opremu, preglede, ispitivanja i oznaavanje fiksnih cisterni, izgradnih cisterni i zamjenjivih tijela s ljuskama od metalnih materijala te baterijskih vozila382.15 Transportna i tunelska kategorija432.16 Posebne odredbe koje se odnose na ukrcaj i iskrcaj452.17 Radni postupci za kloraceton prema ADR-u482.18 Uvjeti za sigurnosnog savjetnika i njegovi zadaci502.19 Sigurnosni plan542.20 Isprave za prijevoz opasne tvari572.21 Upute o posebnim mjerama sigurnosti u sluaju nesree s opasnom tvari642.22 Postupanje prilikom akcidenta s kloracetonom682.22.1 Navalno i obrambeno taktiko djelovanje712.22.2 Zaustavljanje istjecanja i prikupljanje tekuine762.22.3 Sigurnost na mjestu nesree802.23 Postupanje s kloracetonom kao opasnim otpadom833. ZAKLJUAK854. LITERATURA865. PRILOZI885.1 Mjere prilikom nesree ili izvanrednog dogaaja885.2. Ostala oprema i oprema za osobnu zatitu89

SADRAJ SLIKA

Slika 1. Molekulska konfiguracija kloracetona.............................................................................13 Slika 2. Ploa opasnosti za kloraceton ..........................................................................................15Slika 3. Listice opasnosti za kloraceton.........................................................................................16 Slika 4. Oznaavanje vozila koje prevozi kloraceton................................................................... 24Slika 5. FL vozilo...........................................................................................................................24 Slika 6. Razni primjeri IBC spremnika .........................................................................................26Slika 7. Oznaka izuzete koliine ...................................................................................................36Slika 8. Izgled uvjerenja o strunoj osposobljenosti za sigurnosnog savjetnika...........................53Slika 9. Stara, ali jo uvijek vaea ADR potvrda za vozaa........................................................61Slika 10. Nova ADR potvrda za vozaa........................................................................................61Slika 11. Certifikat o ispravnosti vozila za prijevoz opasnih tvari................................................62Slika 12. ADR paket i dio opreme za sluaj nesree.....................................................................67Slika 13. Plinonepropusna odijela tipa 1a, 1b i 1c.........................................................................73Slika 14. Zatitna odijela tipa 3, tipa 4, tipa 5 i tipa 6...................................................................74Slika 15. Tu i ator za dekontaminaciju.......................................................................................75Slika 16. Tlani jastuci za spreavanje izlijevanja opasnih tekuina............................................76Slika 17. Centrifugalna pumpa za pretakanje opasnih tekuina....................................................77Slika 18. Spremnici za prihvat opasnih tekuina i oteenih pakiranja.........................................78Slika 19. Podruja opasnosti za kloraceton...................................................................................82

SADRAJ TABLICA

Tablica 1. Popis opasnih tvari prema tablici A iz poglavlja 3.2 ADR-a....................................19Tablica 2. Pakirne skupine20Tablica 3. Otrovnost pri udisanju para...........................................................................................21Tablica 4. Oznaavanje vozila s kloracetonom ovisno o tipu vozila23Tablica 5. Uputa za prenosive spremnike i kontejnere za kloraceton...........................................27Tablica 6. Odreivanje popunjenosti spremnika kloracetona........................................................29Tablica 7. Upute za pakiranje kloracetona.....................................................................................31Tablica 8. Kodiranje cisterni prema ADR-u..................................................................................33Tablica 9. Izuzete koliine iz poglavlja 3.5.1.2 ADR-a.................................................................36Tablica 10. Ograniene koliine za kloraceton..............................................................................37Tablica 11. Transportna kategorija za kloraceton..........................................................................43 Tablica 12. Popis visokorizinih opasnih tvari..............................................................................56Tablica 13. Primjer popunjene isprave o prijevozu opasne tvari...................................................58Tablica 14. Dodatne smjernice lanovima posade vozila o posebnostima opasnih tvari prema klasama i postupcima preventivnog djelovanja.............................................................................90

1. PROJEKT SPECIJALISTIKOG RADA1.1. Uvod u predmetno podruje

Napretkom nae civilizacije, a paralelno i rastom ivotnog standarda, sve vei broj raznih tvari naao je primjenu u svim granama industrije. Procjenjuje se da je danas izvan laboratorija u primjeni oko 1,5 milijuna tvari, od kojih se oko 63.000 smatra opasnim tvarima. To je dovelo do toga da se veliki broj tvari prevozi svakodnevno kao opasni teret. Opasni teret je svaki teret koji po svojim svojstvima moe prouzroiti opasnost po zdravlje, sigurnosti i imovinu osoba koje sudjeluju u transportnom procesu, posredno ili neposredno, te nanijeti tetu prijevoznim sredstvima i javnim dobrima.U skupinu opasnih tvari spada i kloraceton. Kloraceton je stabilan pri normalnim temperaturama i tlaku kemijski spoj sa kemijskom formulom C3H5CIO. Pri sobnoj temperaturi i tlaku je bezbojna tekuina sa jakim mirisom, a izloena svjetlu dobija tamno uto-naranestu boju U Prvom svjetskom ratu se koristio kao bojni otrov. Neke od opasnosti izloenosti kloracetonu su:

Opasnost od zapaljenja ili nastajanja zapaljivih plinova ili para, razvija otrovne i nagrizajue pare sa zrakom moe stvarati eksplozivne smjese. Moe razarati metal pritom razvija vodik koji sa zrakom stvara vrlo eksplozivne smjese. Pare mogu biti nevidljive tee su od zraka pa se ire po tlu te mogu dospjeti u podrume i kanalizaciju.

Zapaljive tekuine sklone su isparavanju, a njihove pare pomijeane sa zrakom lako se pale i/ili eksplodiraju uz izvor paljenja (statiki elektricitet, iskra, trenje, cigareta, vrui predmeti, otvoreni plamen). Iako su mnoge tvari opasne, kako za ovjeka tako i za okoli, ipak se ne moemo odrei koritenja takvih tvari, jer su one vrlo esto osnova mnogih tehnolokih procesa, a mnoge od njih su energetski izvori. Neke su nezamjenjive u poljoprivredi, umarstvu i drugim granama gospodarstva.Zbog toga se prijevoz opasnih tvari u Republici Hrvatskoj ureuje posebnim Zakonom o prijevozu opasnih tvari. Na temelju tog zakona doneseno je vie podzakonskih propisa kojima se detaljnije ureuju uvjeti prijevoza, opremanje i ispitivanje vozila, osposobljavanje vozaa, itd.Imajui u vidu brojnost opasnih tvari, raznolikost njihovih tetnih djelovanja, i zbog toga, postojanje velikog broja pravila kojima se ureuje ovo podruje, Zakonom o prijevozu opasnih tvari nije bilo mogue obuhvatiti sve uvjete za prijevoz i mjere koje treba poduzimati u tijeku prijevoza. Zbog toga se za sluaj meunarodnog i domaeg prometa Zakonom predvia i koritenje meunarodnih konvencija ovisno vrsti prijevoza.Meunarodne konvencije koje odreuju i daju smjernice za prijevoz opasnih tvari su:1. Za prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu primjenjuje se: ADR (The European Agreement concerning the International Carriage of Dangerous Goods by Road) 2. Za prijevoz opasnih tvari u eljeznikom prometu primjenjuje se: RID (Regulations Concerning the International Transport of Dangerous Goods by Rail)3. Za prijevoz opasnih tvari na unutarnjim plovnim putovima primjenjuje se: ADN (European Agreement concerning the International Carriage of Dangerous Goods by Inland Waterways)4. Za prijevoz opasnih tvari u pomorskom prometu primjenjuje se: IMDG Code (International Maritime Dangerous Goods)5. Meunarodna konvencija o civilnoj zranoj plovidbi, Tehniki napuci za siguran prijevoz opasnih tvari zranim putem: ICAO (International Civil Aviation Organization)

U Republici Hrvatskoj je donesen Zakon o prijevozu opasnih tvari (N.N. br. 79/07), koji propisuje uvjete za prijevoz opasnih tvari u pojedinim granama prometa, obveze osoba koje sudjeluju u prijevozu, uvjete za ambalau i vozila, uvjete za imenovanje sigurnosnih savjetnika te prava i dunosti, nadlenost i uvjete za provoenje osposobljavanja osoba koje sudjeluju u prijevozu, nadlenost dravnih tijela u vezi s tim prijevozom te nadzor nad provoenjem zakona.

1.2 Izbor problema za specijalistiki rad

Opasnim tvarima smatraju se sve one tvari koje za vrijeme proizvodnje, rukovanja, transporta, skladitenja ili koritenja isputaju ili stvaraju: infektivne, iritirajue, zapaljive, eksplozivne, korozivne, zaguljive, otrovne ili druge opasne praine, dimove, plinove, magle, pare ili vlakna kao i tetna zraenja koja mogu dovesti do oteenja zdravlja osoba koje s tim tvarima dolaze u kontakt ili mogu nanijeti materijalnu tetu na imovini. Gotovo svaka od tih tvari opasna je za ovjeka i njegovu okolinu, zavisno od njenog sastava, koliine i koncentracije. Osim posljedica za ovjeka, koje mogu biti privremene ili trajne, mogu se javiti problemi sa unitavanjem uma, prekomjernim zagaivanjem atmosfere, vode i zemlje, pojave kiselih kia itd. Zbog toga su pitanja opasnih tvari regulirana u meunarodnim propisima koji ureuju njihovu upotrebu, prijevoz i skladitenje. Za potrebe ovog rada koritene su odredbe Europskog sporazuma o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu (ADR). Opasne tvari koriste se u svim granama industrije. Kao sirovine neophodne za proizvodnju goriva, umjetnih tvari i vlakana, gume, izolacijskih materijala, lijekova, insekticida, boja, lakova, sredstava za pranje, eksploziva, umjetnih gnojiva, sredstava za zatitu bilja itd. Zbog toga je nemogue odrei se njihove primjene. Meutim mogue ih je koristiti na racionalan, siguran i organiziran nain, bez niza negativnih popratnih pojava karakteristinih za dananju razinu razvijenosti i organiziranosti.

1.3 Cilj i zadaci specijalistikog rada

Cilj specijalistikog rada je opisati kako se na siguran nain odnositi prilikom prijevoza kloracetona u cestovnom prijevozu. Prikazati provedbu preventivnih mjera koje se uglavnom nalaze u zakonskoj regulativi, a s ciljem spreavanja akcidenta kod prijevoza opasne tvari.

Zadaci koji proizlaze iz postavljenog cilja su:

1) uoiti sve objektivne i subjektivne okolnosti i posljedice koje bi mogle nastati pri prijevozu kloracetona te predloiti dodatne mjere zatite od poara,

2) navesti klase opasnih tvari prema ADR-u 2013.

3) opisati fizikalno kemijska svojstva kloracetona te opisati njegov prijevoz, opremu vozila,

4) opisati testiranje ambalae za prijevoz otrova,

5) opisati naine obiljeavanja vozila, svu potrebnu dokumentaciju, kao i uvjete za pretovar,

6) sukladno poglavlju 1.10 ADR-a, dati sigurnosni plan postupanja s otrovima koji se mogu zlorabiti u teroristike svrhe. Opisati poslove sigurnosnog savjetnika,

7) opisati uvjete prijevoza kroz tunele prema ADR-u,

8) u sluaju akcidenta opisati postupanje s kloracetonom kao opasnim otpadom . Takoer navesti u koju kategoriju, vrstu i klasu spada kloraceton kao opasni otpad.

1.4 Metode koritene za izradu specijalistikog rada

Metode koritene za izradu ovog rada su: analitika metoda metoda analize opasnosti od akcidenta s opasnom tvari sustavske metode prikupljanje dokumentacije obrada prikupljenih podataka

U ovom radu koritena je analitika metoda kod opasnih tvari koje se prevoze u cestovnom prijevozu. Najvea opasnost prijeti od onih tvari koje mogu imati vie tetnih djelovanja, odnosno tvari koje su istovremeno otrovne za ljude i ivotinje, tetne za okoli, zapaljive, korozivne, oksidirajue, radioaktivne ili reaktivne. Metoda analize opasnosti od akcidenta s opasnom tvari prikazuje kako moe doi do akcidenta i koji su uvjeti spreavanja navedenih opasnosti. Sustavske metode imaju prednost kod istraivanja kod kojih se eli doznati to uvjetuje odreeno ponaanje sustava, u ovom radu prikazan je kompletan sustav prijevoza kloracetona od planiranja potrebne dokumentacije, ambalae, naina prijevoza, pa do potencijalne nesree s kloracetonom. Sva prikupljena dokumentacija kao i literatura koja se bavi mjerama sigurnosti, kao i intervencijama u nesreama pri prijevozu opasnih tvari, obraena je i obrazloena u ovom radu.

2. PRIKAZ REZULTATA RADA2.1 Fizikalno kemijska svojstva kloracetona

Kloraceton je bezbojna tekuina, oporog i otrog mirisa, slinog klorovodiku. Izloen svjetlu dobija tamnu uto-naranastu boju. Dobiva se izravnim kloriranjem acetona ili reakcijom klora s diketeonom i zatim kuhanjem s vodom. Kloraceton se koristi u proizvodnji pribora za razvijanje fotografija u boji, kao fungicid i baktericid te kao intermedijer u proizvodnji parfema, antioksidansa i farmaceutskih proizvoda. U prvom svjetskom ratu upotrebljavao se kao bojni otrov.

Slika 1. Molekulska konfiguracija kloracetona

Izvor: vlastiti rad autora (prema www.chemweb.com, 5.2.2014.)

Fizikalno kemijska svojstva:

Vrelite: 119 C pri 1,013 hPaPlamite: 36 CTalite: -44 CDonja granica eksplozivnosti (DGE): 3,4 % (Vol.)Tlak pare: 42 hPa pri 20 CRelativna gustoa: 1.15 g/cm3 Topljivost u vodi: 100g/l pri 20 CDinamika viskoznost: 1.11 mPa pri 20 CMolarna masa: 92.52Molekulska formula: C3H5CIO

Kemijska stabilnost:

Kloraceton je stabilan pri normalnim temperaturama i tlaku kemijski spoj sa formulom C3H5ClO. Na sobnoj temperaturi i tlaku je bezbojna tekuina sa jakim mirisom a izloena svjetlu dobija tamno uto-naranastu boju (oksidira).

Postoji opasnost od zapaljenja ili nastajanja zapaljivih plinova ili para. Razvija otrovne i nagrizajue pare, a sa zrakom moe stvarati eksplozivne smjese.Moe razarati metal i pritom razvija vodik koji sa zrakom stvara vrlo eksplozivne smjese.Pare mogu biti nevidljive i tee su od zraka, pa se ire po tlu te mogu dospjeti u podrume i kanalizaciju.

Otrovnost:

Dermalno za zamorce: LD50 = 100 UL/kg; Udisanje za takore: LC50 = 262 ppm/1 h; Oralno za mieve: LD50 = 127 mg/kg; Oralno za takore: LD50 = 100 mg/kg; Dermalno za zeeve: LD50 = 141 mg/kg.

Kloraceton ima vrlo nagrizajue djelovanje i moe otetiti kou, oi i dine puteve. Vrlo je otrovan kod gutanja udisanja i dodira sa koom. Ako doe u doticaj sa oima, treba odmah oi ispirati tekuom vodom minimalno 15 minuta te zatraiti ljeniku pomo.

Bioloki uinak:

Kloraceton je vrlo opasan za okoli, otrovan je za vodeni svijet sa dugotrajnim posljedicama.

Zbrinjavanje:

Otpadni materijal se mora odloiti u skladu s Direktivom 2008/98/EC kao i ostalim nacionalnim i lokalnim propisima.

Opasnost od zapaljivosti:

Stupanj opasnosti: 3 Taj stupanj zapaljivosti pripisuje se tvarima koje se mogu zapaliti na normalnoj temperaturi. Te tvari stvaraju opasne smjese sa zrakom na gotovo svim normalnim temperaturama ili se zapale pod gotovo svim uvjetima.

2.2 UN broj, klasa i klasifikacijski kod

Identifikacijski broj tvari (UN broj) za kloraceton je: UN 1695 (u donjem dijelu ploe opasnosti se postavlja identifikacijski broj opasne tvari). Kloraceton svrstavamo u klasu 6.1 odnosno klasu: otrovne tvari

Slika 2: Ploa opasnosti za kloraceton

Izvor: www.adr24.info (5.2.2014.)

Kemlerov broj: 663 - Vrlo otrovna tvar, zapaljiva (plamite nije iznad 60 C)Klasifikacijski kod: TFC

Kemlerov broj je identifikacijski broj opasnosti a postavlja se na vozila na ploama opasnosti dimenzija 40x30 cm (prvi broj se odnosi na znaenje po klasama a drugi predstavlja vrstu opasnosti, umnoeni brojevi predstavljaju veliku opasnost), Prvi i drugi broj (znaenje po klasama): 66 oznaava vrlo otrovnu tvarDrugi broj (vrsta opasnosti): 3 opasnost od zapaljenjaUmnoeni brojevi 663: vrlo otrovna tvar, zapaljiva (plamite nije iznad 60 C)

Listice opasnosti UN broj: 1695Simbol plamena crne ili bijele boje na crvenoj podlozi, broj tri iste boje kao i simbol u donjem uglu. Simboli za opasnost od trovanja i nagrizajueg djelovanja.Slika 3: Listice opasnosti za kloraceton

Izvor: www.adr24.info (5.2.2014.)

Pojmom klase 6.1 obuhvaene su tvari za koje se zna, na temelju iskustva ili u svezi zakljuaka pokusa na ivotinjama, da u razmjerno malim koliinama tijekom jednog ili kratkotrajnog djelovanja mogu tetno djelovati na ljudsko zdravlje ili prouzroiti smrt udisanjem, preko koe ili kroz usta.

Napomena: Genetski modificirani mikroorganizmi i organizmi uvrtavaju se u ovu klasu ako ispunjavaju uvjete za tu klasu.

Klase opasnih tvari prema ADR-u su:

klasa 1: eksplozivne tvari i predmeti klasa 2: plinoviklasa 3: zapaljive tekuineklasa 4.1: zapaljive krute tvari, samoreaktivne tvari i desenzibilizirani kruti eksploziviklasa 4.2: tvari sklone spontanomu zapaljenju klasa 4.3: tvari koje u dodiru s vodom stvaraju zapaljive plinoveklasa 5.1: oksidirajue tvariklasa 5.2: organski peroksidiklasa 6.1: otrovne tvariklasa 6.2: infektivne tvariklasa 7: radioaktivni materijalklasa 8: korozivne tvariklasa 9: razne opasne tvari i predmeti

Tvari klase 6.1 razvrstane su kako slijedi:

T - otrovne tvari bez dodatne opasnosti:T1 - organske, tekue;T2 - organske, krute;T3 - organometalne tvari;T4 - anorganske, tekue;T5 - anorganske, kruteT6 - tekue, koriste se kao pesticidi;T7 - krute, koriste se kao pesticidi;T8 - uzorci;T9 - ostale otrovne tvari;TF - otrovne tvari, zapaljive:TF1 - tekue;TF2 - tekue, koriste se kao pesticidi;TF3 - krute;TS - otrovne tvari, samozagrijavajue, krute;TW - otrovne tvari koje u dodiru s vodom isputaju zapaljive plinove:TW1 - tekua;TW2 - kruta tvar;TO - otrovne tvari, oksidirajueTO1 - tekua;TO2 - kruta tvar;TC - otrovne tvari, korozivne:TC1 - organske, tekua;TC2 - organske, kruta;TC3 - anorganske, tekua;TC4 - anorganske, kruta;TFC - otrovne tvari, zapaljive, korozivneTFW - otrovne tvari, zapaljive, koje u dodiru s vodom isputaju zapaljive plinove

U svrhu ADR-a:

LD50 (srednje smrtonosna koliina), za akutnu oralnu otrovnost statistiki je izraunata koliina tvari za koju se moe oekivati da prouzroi smrt u etrnaest dana u 50 % mladih odraslih albino takora ako se uzima oralnim putem. Vrijednost LD50 izraena je u obliku mase ispitne tvari u odnosu na masu ispitne ivotinje (mg/kg).

LD50 za akutnu otrovnost koe jest koliina tvari koja u neprekidnomu dodiru od 24 sata s golom koom albino takora, vjerojatno, moe prouzroiti smrt u etrnaest dana u polovine ivotinja na kojima se provodi ispitivanje. Broj ivotinja podvrgnutih ispitivanju mora biti dostatan da se moe dobiti statistiki vrijedan rezultat i treba biti u skladu s uinkovitom farmakolokom praksom. Rezultat je izraen u miligramima po kilogramu tjelesne mase.

LC50 za akutnu otrovnost nakon udisanja jest koncentracija pare, isparine ili praha koja stalnim udisanjem mladoga odraslog mujaka ili enke albino takora tijekom jednoga sata, vjerojatno, moe prouzroiti smrt u etrnaest dana u polovice ivotinja podvrgnutih ispitivanju. Krutu tvar treba podvrgnuti ispitivanju ako postoji vjerojatnost da je barem 10 % (od mase), na ukupnu masu, kao praina u dosegu respiratornoga sustava, npr. aerodinamini promjer djelia estice jest 10 m ili manje. Tekuu tvar treba podvrgnuti ispitivanju ako postoji vjerojatnost da moe stvoriti isparinu zbog propustnosti posude za prijevoz. I kruta i tekua tvar u vie od 90 % (prema masi), uzorka za ispitivanje otrovnosti udisanja treba biti u dosegu respiratornoga sustava. Rezultat je izraen u miligramima na litru zraka za prah i isparinu ili u mililitrima na kubini metar zraka (djeli na milijun), za pare.

Tablica 1.Popis opasnih tvari prema tablici A iz poglavlja 3.2 ADR-aUN brojNaziv i opisKlasaKlasifikacijski kodPakirna skupinaListice opasnostiPosebne odredbeOgraniene koliinePakiranjePrenosivi spremnici

UputePosebneodredbeMjeovitoPakiranjeUputePosebneodredbe

(1)(2)(3a)(3b)(4)(5)(6)(7a i 7b)(8)(9a)(9b)(10)(11)

1695KLORACETON6.1TFC16.1+3+83540 EOP 001MP8MP17T20TP2TP35

ADRspremniciVozilo za prijevozspremnikaTransportne kategorijePosebne odredbe za prijevozIdentifikacijski Broj opasnostiUN broj Naziv i opis

PaketiRasuti teretUtovar, istovar i rukovanjeRadni postupci

Kodiranje spremnikaPosebne Odredbe

(12)(13)(14)(15)(16)(17)(18)(19)(20)(1)(2)

L10CHTU14TU15TE19TE21FL1C/D / /CV1CV13CV28S2S9S146631695KLORACETON

Izvor: vlastiti rad autora (prema ADR-u, sporazumu o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu, str.370.)

2.3 Pakirna skupina

Tvari klase 6.1 trebaju se razvrstati u tri pakirne skupine prema stupnju opasnosti koji predstavljaju za prijevoz, kako slijedi:

Pakirne skupine:I: vrlo otrovne tvari pakirne skupineII: otrovne tvari pakirne skupineIII: blago otrovne tvari.

Tvari, smjese, otopine i predmeti razvrstani u klasu 6.1 navedeni su u tablici A poglavlja 3.2 ADR-a. Razvrstavanje tvari, smjesa i otopina koje nisu poimenice navedene u tablici A poglavlja 3.2 za odgovarajui navod u pododjeljku i u odgovarajuu pakirnu skupinu u skladu s odredbama u poglavlju 2.1, treba obaviti prema zadovoljenim zahtjevima. Za ocjenu stupnja otrovnosti u obzir treba uzeti ljudsko iskustvo, uzorak sluajnoga trovanja, i posebna svojstva pojedinih tvari: tekue stanje, jaka hlapljivost, mogunost posebne apsorpcije preko koe i posebni bioloki utjecaji. Ako ne postoji mogunost promatranja na ljudima, stupanj otrovnosti mora se izraunati tako da se koriste dostupni podaci ispitivanja na ivotinjama u skladu s tablicom dolje. Kloraceton svrstavamo u pakirnu skupinu I.

Tablica 2. Pakirne skupinePakirna skupinaOtrovnost oralnim putem LD50(mg/kg)Otrovnost na koi LD50(mg/kg)Otrovnost udisanja praina i isparavanja(mg/kg)

Vrlo otrovnoI5 i 50>50 i 200>0.2 i 2

Blago otrovnoIII a>50 i 300>200 i 1000>2 i 4

a Tvari suzavca moraju biti ukljuene u pakirnu skupinu II ako podaci u svezi otrovnosti odgovaraju zahtjevima pakirne skupine III.

Izvor: vlastiti rad autora (prema ADR-u, sporazumu o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu, str.185)2.4 Otrovnost pri udisanju para

Tekue tvari koje isputaju otrovne pare moraju biti razvrstane u sljedee skupine kad je V zasiena koncentracija pare (u ml/m3 zraka) (hlapljivost), na 20 C, i uz uobiajeni tlak.

Tvari suzavca moraju biti ukljuene u pakirnu skupinu I i tada kada podaci u svezi njihove otrovnosti odgovaraju zahtjevima pakirne skupine III.Zahtjevi u svezi udisanja otrovnih para temelje se na podacima za LC50 koji se odnose na jedan sat izloenosti i ako podaci postoje, treba ih koristiti. Meutim, ako se podaci za LC50 odnose samo na etverosatnu izloenost parama, broj treba pomnoiti sa 2 puta 2, a predmet treba zamijeniti prema zahtjevima navedenima u tablici 3, tj. LC50 (4 sata), smatra se ekvivalentom za LC50 (1 sat). Prema otrovnosti para, kloraceton klasificiramo kao Visoka otrovnost pakirna skupina I.

Tablica 3. Otrovnosti pri udisanju para

Pakirna skupina

Visoka otrovnostIKada je V 10 LC50 a LC50 1000 ml/m3

OtrovnostIIKada je V LC50 a LC50 3000 ml/m3 i nezadovoljava zahtjevima pakirne skupine I

Blaga otrovnostIIIKada je V 1/5 LC50 a LC50 5000 ml/m3 i nezadovoljava zahtjevima pakirne skupine I i II

Izvor: vlastiti rad autora (prema ADR-u, sporazumu o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu, str.185)

2.5 Opis vozila i oznaka na vozilu za prijevoz opasnih tvari i opis ambalae

Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu, po vrstama, utvren je u Europskom sporazumu o meunarodnom prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu. Sporazum je poznat je pod nazivom ADR.Sva vozila koja prevoze opasne tvari moraju biti propisno oznaena, sukladno ADR-u, ploa koja je naranaste boje s crnim obrubom debljine 15 mm, a podijeljena je crnom vodoravnom crtom debljine 15 mm na dva jednaka dijela. Brojevi u poljima ploe su 100 mm visoki, a njihova debljina mora iznositi 15 mm. Navedeni brojevi moraju biti itki i vidljivi nakon 15-minutne izloenosti vatri.Osnovna oznaka je ploa 400x300 mm, ploa je naranaste boje s crnim obrubom od 15 mm, ploa je vodoravno podijeljena na dva jednaka dijel crnom crtom od 15 mm,u gornjem dijelu se nalazi Kemlerov broj, a u donjem UN broj. Listice opasnosti su naljepnice propisanih dimenzija, boja i brojeva kojima se dodatno obavjetavaju sudionici u prometu o opasnim tvarima. Listice o osnovnoj opasnosti i dodatnoj opasnosti, propisane su za odreenu klasu, razlikuju se bojom i simbolom, a u donjem dijelu mogu imati zvjezdicu i broj pripadajue klase opasnosti.

Postavljanje ploa opasnosti:

minimalno dvije pravokutne reflektirajue naranaste ploe; postavljne u okomitoj ravnini; jedna na prednjem a druga na stranjem dijelu transportne jedinice; moraju biti okomite na uzdunu os transportne jedinice.

Tablica 4. Oznaavanje vozila s kloracetonom ovisno o tipu vozila

6.1+3+8TFC

Prednja i stranja Prednja i stranja Lijeva i desnaPrednjaStranja Lijeva idesna

Vozilo za prijevoz paketaX

Vozilo za prijevoz rasutog teretaXXXX

Tank voziloXXXX

Baterija voziloXXXX

MEMUXXXX

Vozilo s PominimspremnicimaXXX

Vozilo za prijevoz kontejneraXXX

KontejnerXXX

MEGCXXX

Kontejner zaNepakiranukrutinuXXX

Tank za tekuinuXXX

Prjenosni spremnikXXX

Izvor: vlastiti rad autora (prema www.adr24.info, 5.2.2014.)

Slika 4. Oznaavanje vozila koje prevozi kloracetonIzvor: vlastiti rad autora

Vozilo za prijevoz spremnika kloracetona: FL voziloFL su vozila namijenjena prijevozu tekuina ije plamite ne prelazi 61C (s izuzeem dizelskog goriva koje odgovara normi EN 590:1993, plinskog ulja i lakog loivog ulja identifikacijskog broja 1202 s plamitem kako ga odreuje norma EN 590:1993) ili zapaljivih plinova u cisternama, prenosivim spremnicima ili MEGC (Multiple element gas container) zapremnine vee od 3 m3, fiksnim ili izgradnim spremnicima zapremnine vee od 1 m3 ili baterijskim vozilima zapremnine vee od 1 m3, a namijenjenih prijevozu zapaljivih plinova.

Slika 5. FL vozilo

Izvor: Visoka kola za sigurnost, www.vss.hr (5.2.2014)2.6. Odredbe mjeovitog pakiranja

Opasna tvar mora biti zapakirana u kvalitetnu ambalau, ukljuujui IBC* i veliku ambalau, koja mora biti dostatno vrsta da podnese udarce i optereenja, do ega uobiajeno dolazi za vrijeme prijevoza, ukljuujui pretovar izmeu prijevoznih jedinica i izmeu prijevoznih jedinica i skladita, kao i svako skidanje s palete ili iz zatitne ambalae zbog kasnijeg runog ili strojnog rukovanja. Ambalaa, ukljuujui IBC i velike ambalae, mora biti izraena i zatvorena tako da se sprijei svaki gubitak sadraja pri pripremi za prijevoz, do ega bi moglo doi u uobiajenim uvjetima prijevoza, zbog vibracija ili promjena temperature, vlanosti ili tlaka (primjerice, zbog nadmorske visine). Ambalaa, ukljuujui IBC i velike ambalae, mora biti zatvorena u skladu s uputama koje je naveo proizvoa. Na vanjskoj stranici ambalae IBC i velikih ambalaa za vrijeme prijevoza ne smiju biti nikakvi opasni ostaci. Odredbe, prema potrebi, odnose se na novu, ponovno upotrijebljenu, obnovljenu ili preraenu ambalau i na nove, ponovno upotrijebljene, popravljene ili preraene IBC i na nove ili ponovno upotrijebljene ili preraene velike ambalae.

Prema ADR-u, za kloraceton su propisane odredbe mjeovitog pakiranja MP8 i MP17.

MP8 Moe u koliini koja ne prelazi 3 litre po unutarnjem pakiranju, biti pakirano zajednikih roba u kombiniranom pakiranju u skladu sa poglavljem 6.1.4.21 ADR-a, sa robom iste klase pokrivenom drugim klasifikacijskim kodom kada je mjeovito pakiranje takoer dozvoljeno ili sa robom koja nije predmet prema zahtjevima ADR-a MP17 Moe u koliini koja ne prelazi 0,5 l po unutarnjem pakiranju biti pakirano zajedniki po unutarnjem pakiranju i 1 l po pakiranju, pakirano zajedno u kombinaciji u skladu s poglavljem 6.1.4.21 ADR-a, sa robom druge klase, osim klase 7, kada je mjeovito pakiranje dozvoljeno ili sa robom koja nije predmet prema zahtjevima ADR-a pod predpostavkom da robe meusobno ne reagiraju opasno.

__________* Prema ADR-u, IBC je vrsta ambalae za opasne tvari koja moe biti razliitih oblika i veliina. Uglavnom je predviena da se utovara na vozilo pomou radnog stroja (viljukara).

Slika 6. Razni primjeri IBC spremnika

Izvor: vlastiti rad autora (prema http://www.hse.gov.uk/cdg/manual/packaging.htm, 5.2.2014.)

2.7 Upute za prijenosne spremnike

U ovom poglavlju su upute i posebne odredbe za prenosive cisterne koje se odnose na opasne tvari koja je odobrena za prijevoz u prenosivim cisternama. Svaka uputa za prenosive cisterne oznaena je slovnobrojanom ifrom (npr. T1). U tablici 5. koja je sastavni dio tablice A poglavlja 3.2 ADR-a, oznaene su upute za prenosive cisterne koje se koriste za svaku tvar koja je dozvoljena za prijevoz u prenosivoj cisterni. Kada u stupcu (10) za navod odreene opasne tvari nema upute za prenosive cisterne, ako nadleno tijelo nije izdalo odobrenje, tada prijevoz tvari u prenosivim cisternama nije dozvoljen, kako je to podrobno navedeno u poglavlju 6.7.1.3 ADR-a. Posebne odredbe za prenosive cisterne dodijeljene su odreenoj opasnoj tvari u stupcu (11) tablice A poglavlja 3.2 ADR-a. Svaka posebna odredba za prenosive cisterne mora biti oznaena oznakom posebne odredbe (npr. TP1). Upute za prenosive cisterne odnose se na opasne tvari klasa 1 do 9. U uputama za prenosive cisterne navode se odreeni podaci koji su vani za odredbe za prenosive cisterne koje se odnose na odreene tvari. Te odredbe moraju se ispuniti uz ope odredbe u ovomu poglavlju i opim uvjetima u poglavlju 6.7 ADR-a. Za tvari klase 1 i klase 3 do 9, upute za prenosive cisterne, navode se vrijedei najmanji ispitni tlak, najmanja debljina ljuske (u referentnom eliku), uvjeti za otvore na dnu i uvjeti za rastereivanje tlaka. U uputi za prenosive cisterne T23 samoreaktivne tvari klase 4.1 i klase 5.2 organski peroksidi, dozvoljeni za prijevoz u prenosivim cisternama, navedeni su zajedno s vrijedeim kontrolnim i kritinim temperaturama. Nepothlaeni ukapljeni plinovi razvrstani su u uputi za prenosive cisterne T50. U T50 navedeni su najvei dozvoljeni radni tlakovi, uvjeti za otvore ispod razine tekuine, uvjeti za rastereenje tlaka i uvjeti za najviu gustou pri punjenju za nepothlaene ukapljene plinove koji su dozvoljeni za prijevoz u prenosive cisternema.U uputama za prenosive cisterne moraju se navesti uvjeti koji se odnose na prenosive cisterne kad se koriste za prijevoz odreenih tvari. U uputama za prenosive cisterne T1 do T22 navode se vrijedei najmanji ispitni tlak, najmanja debljina stijenke ljuske (u mm referentnoga elika), i uvjeti za rastereenje tlaka i otvora na dnu. Na kloraceton se odnose instrukcije za prijenosne tankove i kontejnere T20.

Tablica 5. Uputa za prenosive spremnike i kontejnere za kloracetonINSTRUKCIJE ZA PRIJENOSNE TANKOVE I KONTEJNERE ZA RASUTE TERETE

Instrukcije za Minimalni testMin. debljine koljkeTlak-zahtjevi za Zahtjevi za

prijenosnetlaka (bar)(u mm- odnosi se naoslobaanjedonji otvor

tankoveelik) ( vidi 6.7.2.4)(vidi 6.7.2.8)(vidi 6.7.2.6)

T11,5vidi 6.7.2.4.2.normalanvidi 6.7.2.6.2




T52,65vidi 6.7.2.4.2.vidi 6.7.2.8.3nije doputeno

T64vidi 6.7.2.4.2.normalanvidi 6.7.2.6.2


T84vidi 6.7.2.4.2.normalannije doputeno

T946mmnormalannije doputeno

T1046mmvidi 6.7.2.8.3nije doputeno


T126vidi 6.7.2.4.2.vidi 6.7.2.8.3vidi 6.7.2.6.2




T1610vidi 6.7.2.4.2.vidi 6.7.2.8.3vidi 6.7.2.6.2

T17106mmnormalanvidi 6.7.2.6.2

T18106mmvidi 6.7.2.8.3vidi 6.7.2.6.2





Izvor: vlastiti rad autora (prema ADR-u, sporazumu o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu, str.821)

2.8 Posebne odredbe za mjeovite spremnike

Pri punjenju ambalae tekuinama; ukljuujui IBC i velike ambalae; mora se ostaviti dostatno slobodnoga prostora za irenje tekuine kako bi se osiguralo da ne doe ni do curenja ni do trajnoga izoblienja ambalae, kao posljedice irenja tekuine zbog temperatura do kojih moe doi za vrijeme prijevoza. Osim ako nisu propisani odreeni uvjeti, tekuine ne smiju u potpunosti ispunjavati ambalau na temperaturi od 55 C. Meutim, u IBC mora biti ostavljeno dostatno slobodnoga prostora za irenje kako bi se osiguralo da na srednjoj temperaturi u rastresitu stanju i pri temperaturi od 50 C nije napunjen vie od 98% svoje sposobnosti zaprimanja vode. Za temperaturu punjenja od 15 C, mora se odrediti najvii stupanj punjenja kako slijedi, osim ako nije predvieno drukije. Posebne odredbe za prenosive cisterne dodjeljuju se odreenim tvarima kako bi se oznaile dodatne odredbe ili one koje zamjenjuju odredbe propisane uputama za prenosive cisterne ili uvjetima u poglavlju 6.7 ADR-a. Posebne odredbe za prenosive cisterne oznaene su slovno brojanom ifrom koja poinje slovima "TP" (odredba o cisternama), i dodjeljuju se odreenim tvarima u stupcu (11) tablice A poglavlja 3.2 ADR-a. Za kloraceton vrijedi odredba TP2 za prenosive cisterne kako slijedi:

Stupanj punjenja =95

1 + (tr tf)

tr temperatura tekuine pri prijevozu, tf temperatura tekuine kod punjenja, U ovoj formuli je srednji koeficijent prostornoga irenja tekuine izmeu prosjene temperature tekuine tijekom punjenja (tf) i najvie prosjene temperature tijekom prijevoza (tr) (oboje u C). Za tekuine koje se prevoze u uvjetima okolnoga zraka je mogue izraunati pomou formule:

=d15 d50

35d50

gdje su d15 i d50 gustoe tekuine na 15, odnosno 50 C.

Tablica 6. Odreivanje popunjenosti spremnika kloracetonaVrelite (inicijalno vrelite), C 60 60 100 100 200 200 300 300

Stupanj punjenja,% volumena9092949698

Izvor: vlastiti rad autora (prema www.adr24.info, 5.2.2014.)

Vrelite kloracetona je 119 C pa je iz tablice vidljivo da cisterna mora biti popunjena 94 %.

2.9 Upute za pakiranje kloracetona

Odredbe za ambalau u poglavlju 6.1.4 ADR-a temelje se na ambalai koja se trenutano koristi. S obzirom na napredak u znanosti i tehnologiji, nema zapreka za koritenje ambalae ije su specifikacije drukije od onih u poglavlju 6.1.4 ADR-a, pod uvjetom da je jednako uinkovita, prihvatljiva nadlenomu tijelu i moe uspjeno podnijeti ispitivanja opisana u poglavljima 6.1.1.3 i 6.1.5 ADR-a. Postupci ispitivanja, koji nisu oni opisani u poglavlju, prihvatljivi su pod uvjetom da su jednakovrijedni i da ih je priznalo nadleno tijelo. Ambalaa namijenjena tekuinama uspjeno mora proi prikladno ispitivanje na nepropustnost i ispuniti uvjete za odgovarajuu ispitnu razinu naznaenu u poglavlju 6.1.5.4.3 ADR-a:

prije prvoga koritenja za prijevoz; nakon prerade ili obnove, prije ponovnoga koritenja za prijevoz.

Za ispitivanje nije potrebno da ambalaa ima privrene vlastite ventile. Unutarnja posuda sloene ambalae moe se ispitivati bez vanjske ambalae, pod uvjetom da to ne utjee na ispitne rezultate. Ispitivanje nije potrebno za:

unutarnju ambalau kombinirane ambalae; unutarnje posude sloene ambalae (staklo, porculan ili lonarija), oznaene simbolom "RID/ADR" u skladu sa poglavljem 6.1.3.1 ADR-a. metalnu ambalau maloga presjeka, oznaenu simbolom RID/ADR u skladu sa poglavljem 6.1.3.1 ADR-a. Ambalaa mora biti proizvedena, obnovljena i ispitana prema programu za osiguranje kakvoe na nain koji zadovoljava nadleno tijelo kako bi se osiguralo da sva ambalaa ispunjava uvjete u poglavlju.

2.9.1 Oznaavanje vrste ambalae

Oznaka na ambalai se sastoji od: arapskoga broja kojim se oznaava vrsta ambalae, npr. bava, kanistar itd., iza kojega slijedi; veliko tiskano slovo na latinici kojim je oznaena narav materijala, npr. elik, drvo itd., iza kojega slijedi, ovisno o potrebi; arapski broj kojim se oznaava kategorija ambalae u vrsti kojoj ona pripada.

Kada je rije o sloenoj ambalai, dva velika tiskana latinina slova koriste se u slijedu na drugome mjestu u oznaci. Prvo slovo oznaava materijal unutarnje posude, a drugo materijal vanjske ambalae. Kada je rije o kombiniranoj ambalai, koristi se samo broj oznake za vanjsku ambalau. Slova T, V ili W mogu slijediti oznaku ambalae. Slovo T oznaava ambalau za otpatke u skladu s uvjetima iz poglavlja 6.1.5.1.11. ADR-a. Slovo V oznaava posebnu ambalau u skladu s uvjetima u poglavlju 6.1.5.1.7 ADR-a. Slovo W oznaava da je ambalaa, iako je iste vrste kao ona naznaena oznakom, proizvedena prema specifikaciji koja se razlikuje od one u poglavlju 6.1.4 ADR-a, i da se smatra jednakom prema uvjetima u poglavlju 6.1.1.2 ADR-a. Za vrste ambalae moraju se koristiti sljedee brojke:

l. bava 2. (Rezervirano)3. kanistar4. kutija5. vrea6. sloena ambalaa7. (Rezervirano)0. metalna ambalaa maloga presjekaZa vrste materijala moraju se koristiti sljedea velika tiskana slova: A: elik (sve vrste i obrade povrine)B: aluminij C: prirodno drvo D: perploeF: obnovljeno drvo G: ploe od drvenih vlakanaH: plastini materijalL: tekstilM: papir, vieslojni

Kloraceton se pakira prema uputi P001 u poglavlju 4.1.4.1 ADR-a, to znai da se moe pakirati u jednostrukoj ambalai (bave, kanistri) ili u kombiniranoj ambalai u kojoj unutarnja ambalaa moe biti od stakla, plastike ili metala, a vanjska ambalaa onda moe biti bave, kutije ili kanistri.Tablica 7. Upute za pakiranje kloracetonaP001UPUTE ZA PAKIRANJEP001

Kombinirana ambalaaNajvea neto masa

Unutranja ambalaa Vanjska ambalaaPakirna skupina III

staklo 10 l, plastika 30 l, metal 40 l

Bave

od elika (1A2)400 kg

od aluminija (1B2)400 kg

od nekog drugog metala osim elika i aluminija (1N2)400 kg

od umjetnih tvari (1H2)400 kg

od perploe (1D)400 kg

od kartona (1G)400 kg

Kutije

od elika (4A)400 kg

od aluminija (4B)400 kg

od prirodnog drva (4C1, 4C2)400 kg

od perploe (4D) 400 kg

od materijala drvenih vlakana (4F)400 kg

od kartona (4G)400 kg

od ekspandirane plastike (4H1)Nastavak na slijedeoj stranici 60 kg

od krute plastike (4H2)400 kg

Kanistri

od elika (3A2)120 kg

od aluminija (3B2)120 kg

od plastike (3H2)120 kg

Pojedinana ambalaa (jednostruka ambalaa)

Bave

Od elika s nepokretnim poklopcem (1A1)450 l

Od elika s pokretnim poklopcem (1A2)450 l

Od aluminija s nepokretnim poklopcem (1B1)450 l

Od aluminija s pokretnim poklopcem (1B2)450 l

Od nekog drugog metala, a ne elika ili aluminija s nepokretnim poklopcem (1N1)450 l

Od nekog drugog metala, a ne elika ili aluminija s pokretnim poklopcem (1N2)450 l

Od plastike, s nepokretnim poklopcem (1H1)450 l

Od plastike, s pokretnim poklopcem (1H2)450 l

Kanistri

od elika s nepokretnim poklopcem (3A1)60 l

od elika s pokretnim poklopcem (3A2)60 l

od aluminija s nepokretnim poklopcem (3B1)60 l

od aluminija s pokretnim poklopcem (3B2)60 l

od plastike s nepokretnim poklopcem (3H1)60 l

od plastike s pokretnim poklopcem (3H2)60 l

Kombinirana ambalaa

Plastina posuda u bavi od elika ili aluminija (6HA1, 6HB1)250 l

Plastina posuda u bavi od kartona, plastike ili perploe (6HG1, 6HH1, 6HD1)250 l

Plastina posuda u okovu ili sanduku od elika ili aluminija ili plastina posuda u sanduku od prirodnog drva, perploe, kartona ili krute plastike (6HA2, 6HB2, 6HC2, 6HD2, 6HG2 ili 6HH2)60 l

Staklena posuda u bavi od elika, aluminija, kartona, perploe, krute plastike ili pjenuave tvari (6PA1, 6PB1, 6PG1, 6PD1, 6PH1 ILI 6PH2) ili u okovu ili sanduku od elika ili aluminija u sanduku od prirodnog drva ili kartona, ili u vrbovoj koari (6PA2, 6PB2, 6PC2, 6PG 2 ili 6PD2)60 l

Izvor: vlastiti rad autora (prema ADR-u, sporazumu o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu, str.701)2.10 Kodovi za spremnike kloracetona prema ADR-u

Kodiranje spremnika za prijevoz opasnih tvari uvod je u racionalizirani pristup i hijerarhiju cisterni. Cisterne se kodiraju sa kodom koji ima etiri dijela (kod cisterni), navedenih u stupcu (12) tablice A u poglavlju 3.2 ADR-a te imaju sljedea znaenja:

Tablica 8. Kodiranje cisterni prema ADR-u

DioOpisKod cisterni

1Vrste cisterni L = cisterna za tvari u tekuemu stanju (tekuine ili krute tvari koje se predaju za prijevoz u otopljenom/rastaljenomu stanju) S = cisterna za tvari u krutomu stanju (prakastom ili zrnatom)

2Proraunati tlakG = najmanji proraunati tlak prema opim uvjetima u poglavlju 6.8.2.1.14 ili 1.5; 2.65; 4; 10; 15 ili 21= najmanji proraunati tlak u bar (vidi 6.8.2.1.14).

3OtvoriA = cisterna s otvorom za punjenje na dnu ili otvorima za isputanje na dnu s dva zatvaraa (ventila) B = cisterna s otvorom za punjenje na dnu ili otvorima za isputanje na dnu s tri zatvaraa (ventila)C = cisterna s otvorom za punjenje na vrhu i otvorima za isputanje samo sa jednim otvorom za ienje ispod povrine tekuineD = cisterna s otvorom za punjenje na vrhu i otvorima za isputanje bez otvora ispod povrine tekuine.

4Sigurnosni ureaji / ventiliV = cisterna sa sustavom za odzraivanje, u 6.8.2.2.6, ali bez ureaja za zaustavljanje poara; ili cisterna koja je otporna na eksploziju izazvanu tlakom F = cisterna sa sustavom za odzraivanje, u 6.8.2.2.6, opremljena ureajem za zaustavljanje poara; ili cisterna nije otporna na eksploziju izazvanu tlakomN = cisterna bez sustava za odzraivanje u 6.8.2.2.6 i koja nije hermetiki zatvorena H = hermetiki zatvorena cisterna (vidi 1.2.1).

Izvor: vlastiti rad autora (prema ADR-u, sporazumu o prijevozu opasnih tvariu cestovnom prometu, str. 848.)

Kod cisterne za kloraceton prema ADR-u: L10CH

L = spremnik za materijal u tekuem stanju (tekui ili vrsti materijal predani za prijevoz u rastaljenom obliku.)10 = izraun za minimalni tlak u bavama.C = spremnik sa gornjim punjenjem i otvorom za ispranjavanje i jednim otvorom za ienje ispod povrine tekuine.H = hermetiki zatvoren spremnik.

2.11 Posebne odredbe za ADR spremnike

Kad su prikazane pod navodom u stupcu (13) tablice A u poglavlju 3.2 ADR-a, za kloraceton primjenjuju se sljedee posebne odredbe:

TU14, zatitni poklopci ventila moraju biti zakljuani za vrijeme prijevoza. TU15, cisterne se ne smiju koristiti za prijevoz hrane, proizvoda za prehranu ili hrane za ivotinje. TE19, Armatura i prikljuci montirani na gornjemu dijelu cisterne moraju biti ili: - umetnuti u uvueno kuite ili - opremljeni sigurnosnim ventilom - ili zatieni poklopcem, ili poprenim i/ili uzdunim lancima, ili jednako uinkovitim ureajima, koji su tako profilirani da u sluaju prevrtanja armatura i prikljuci nisu oteeni. Armatura i prikljuci montirani u donjemu dijelu cisterni: Proireni krajevi cijevi, boni ureaji za zatvaranje, i svi ureaji za isputanje moraju biti ili uvueni najmanje za 200 mm od krajnjega vanjskoga ruba cisterne ili moraju biti zatieni odbojnikom iji koeficijent inercije nije ispod 20 cm3 popreno u smjeru putovanja; njihova udaljenost od tla ne smije biti ispod 300 mm pri punoj cisterni. Armaturu i prikljuke montirane na zadnjoj strani cisterne mora tititi odbojnik propisan u poglavlju 9.7.6 ADR-a. Njihova visina od tla mora biti takva da su primjereno zatieni odbojnikom TE21, ventili moraju biti zatieni zatvornom kapicom.

2.12 Izuzete koliine za prijevoz kloracetona

Izuzete koliine opasnih tvari odreenih klasa, drugaijih od predmeta, koje udovoljavaju zahtjevima ovog poglavlja nisu predmetom ostalih zahtjeva ADR osim: zahtjeva o osposobljavanju u poglavlju 1.3 ADR-a; klasifikacijskih postupaka i odreivanja pakirnih skupina u dijelu 2; pakirnih zahtjeva u poglavljima 4.1.1.1, 4.1.1.2, 4.1.1.4 i 4.1.1.6 ADR-a.

Kod opasnih tvari u izuzetim koliinama s razliitim oznakama pakirane zajedno ukupnu koliina po vanjskom pakovanju mora biti ograniena prema najveoj ograniavajuoj oznaci. Ambalaa koritena za prijevoz opasnih tvari u izuzetim koliinama mora biti u skladu s sljedeim:

mora imati unutranju ambalau, a svaka unutranja ambalaa mora biti izraena od plastike (s najmanjom debljinom stijenke od 0.2 mm kada se koristi za tekuine) ili od stakla, porcelana, kamena, zemlje ili metala, a zatvaranje svake unutranje ambalae mora biti osigurano s icom, trakom ili drugaije; svaka posude mora imati vrat s pokretnim navojnim epom koji moraju sprijeiti proputanje. Oni moraju biti otporni na sadraj; svaka unutranja ambalaa mora biti sigurno pakirano u meuambalai s apsorbirajuim materijalom koji, pod normalnim uvjetima prijevoza, ne izaziva oteenja, i prosipanje ili prolijevanje sadraja. Meuambalaa mora u potpunosti zadrati sadraj u sluaju pucanja ili proputanja, u svim smjerovima. Za tekuine, meuambalaa mora sadravati upijajui materijal za unutranje pakovanje. U tom sluaju, upijajui materijal moe biti upijajui materijal. Opasne tvari ne smije opasno reagirati s apsorbirajuim, upijajuim materijalom i materijalom ambalae ili oslabiti materijal; meuambalaa mora biti sigurno pakirano u jakom, krutom vanjskom pakovanju (od drvenog, plastinog ili drugog jednakovrijednog jakog materijala); svaki tip ambalae mora biti u skladu s zahtjevima u poglavlju 3.5.3 ADR-a; svako pakovanje mora biti takve veliine da ima odgovarajue povrine za sva neophodna oznaavanja; zbirna pakovanja mogu se koristiti i mogu sadravati pakovanja opasnih tvari ili tvari koje nisu predmetom zahtjeva ADR-a.Pakovanja koja sadre izuzete koliine opasnih tvari pripremljene u skladu s ovim poglavljem mora biti izdrljivo i itljivo oznaena s oznakama navedenim u poglavlju 3.5.4.2 ADR-a. Prvi ili jedini broj listice opasnosti naveden u stupcu (5) tablice A poglavlja 3.2 ADR-a za svaku opasnu tvar sadranu u pakovanju mora biti napisan u oznaci. Kada imena poiljatelja ili primatelja nisu naznaena drugdje na pakovanju ti podaci moraju biti navedeni na oznaci. Dimenzije ozmake moraju biti najmanje 100 mm x 100 mm.

Slika 7. Oznaka izuzete koliine

Izvor: ADR, sporazum o prijevozu opasnih tvariu cestovnom prometu, str. 663.)

Tablica 9. Izuzete koliine iz poglavlja 3.5.1.2 ADR-aOznakaNajvea neto koliina po unutarnjem pakovanju ( u gramima za krute tvari i ml za tekuine i plinove)Najvea neto koliina po vanjskom pakovanju ( u gramima za krute tvari i ml za tekuine i plinove ili zbrojj grama i ml u sluaju mjeanih pakovanja)

E0Nije doputeno prevozitikao izuzete koliine

E1301000

E230500

E330300

E41500

E51300


Za kloraceton su propisane izuzete koliine E0, dakle, kloraceton nije doputeno prevoziti kao izuzete koliine.2.13 Ograniene koliine za prijevoz kloracetona

Ovo poglavlje navodi odredbe koje se primjenjuju na prijevoz opasnih tvari odreenih klasa pakiranih u ogranienim koliinama. Primjenjivo koliinsko ogranienje za unutarnje pakovanje ili predmet je navedeno za svaku tvar u stupcu (7a) tablice A poglavlja 3.2. ADR-a. Osim toga, koliina 0 je navedena u ovom stupcu za svaki unos koji se ne smije prevoziti u skladu s ovim poglavljem. Opasne tvari pakiraju se samo u unutarnjim pakovanjima postavljenim u prikladne vanjske ambalae. Mogu se koristiti i meuambalae. Meutim, koritenje unutarnjih pakiranja nije nuno za prijevoz proizvoda poput sprejeva ili malih spremnika koji sadre plin. Ukupna bruto masa pakovanja ne smije premaiti 30 kg. Podloke omotane rastezljivim ili skupljajuim ovojem koje udovoljavaju zahtjevima pododjeljaka 4.1.1.1, 4.1.1.2 te od 4.1.1.4 do 4.1.1.8 ADR-a su prihvatljive kao vanjska ambalaa za proizvode ili unutarnja pakovanja koja sadre opasne tvari koje se prevoze u skladu s ovim Poglavljem. Unutarnja pakovanja koja su sklona lomljenju ili buenju, poput onih od stakla, porculana, keramike ili odreenih plastika, moraju se postaviti u prikladnu meuambalau koje udovoljava odredbama pododjeljaka 4.1.1.1, 4.1.1.2 te od 4.1.1.4 do 4.1.1.8, i biti tako konstruirana da udovoljavaju izradbenim zahtjevima poglavlja 6.1.4 ADR-a. Ukupna bruto masa pakovanja ne smije premaiti 20 kg.

Tablica 10. Ograniene koliine za kloracetonKodKombinirana ambalaa maksimalnoneto koliinaUnutranja ambalaa u posudama s rastezljivom folijom maksimalnaneto koliina

Unutranja ambalaa Po paketuUnutranja ambalaa Po paketu

LQ 0Nema izuzea pouvjetima 3.4.2


2.14 Uvjeti za izradbu, opremu, preglede, ispitivanja i oznaavanje fiksnih cisterni, izgradnih cisterni i zamjenjivih tijela s ljuskama od metalnih materijala te baterijskih vozila

Uvjeti koji su navedeni u ovom poglavlju odnose se na fiksne cisterne (vozila cisterne), izgradne cisterne i baterijska vozila, na kontejner cisterne i zamjenjiva tijela. Uvjeti se odnose na: fiksne cisterne (vozila cisterne), izgradne cisterne i baterijska vozila kontejner cisterne, zamjenjiva tijela i MEGC namijenjene prijevozu plinovitih, tekuih, prakastih ili zrnatih tvari. Uvjetima su utvreni zahtjevi koji se odnose na fiksne cisterne (vozila cisterne), izgradne cisterne, vozila cisterne, zamjenjiva tijela namijenjena prijevozu tvari svih klasa i baterijska vozila.Osnovna naela trae da ljuske, prikljuci, pomona i konstrukcijska oprema moraju biti konstruirani tako da mogu podnijeti bez gubitka sadraja (osim koliina plina koje izlaze kroz sve izlaze za otplinjavanje), zatim statika i dinamika naprezanja u uobiajenim uvjetima prijevoza, te propisana najmanja naprezanja.Cisterne, kontejner cisterne i sredstva za privrivanje moraju apsorbirati, pod najveim dozvoljenim optereenjem sile koje djeluju: u smjeru kretanja: dvostruku ukupnu masu; pod pravim kutovima u odnosu na smjer putovanja: ukupnu masu; okomito prema gore: ukupnu masu; okomito dolje: dvostruku ukupnu masu.

Stijenke ljuski moraju biti najmanje debljine navedene u poglavljima ADR-a 6.8.2.1.17 do 6.8.2.1.21, odnosno od 2,5 mm do 8 mm. Ljuske moraju biti projektirane i izgraene u skladu sa zahtjevima normi popisanih u poglavlju 6.8.2.6 ADR-a ili tehnikog kodeksa kojeg priznaje nadleno tijelo, u skladu s kojim je odabran materijal i odreena debljina stijenke ljuske, uzimajui u obzir najvie i najnie temperature punjenja i rada. Cisterne namijenjene prijevozu odreenih opasnih tvari moraju biti opremljene dodatnom zatitom. Ona moe biti u obliku dodatne debljine stijenke ljuske (poveani raunski tlak), koja se odreuje s obzirom na opasnosti svojstvene tvarima o kojima je rije ili zatitnoga sredstva. Zavareni spojevi moraju biti struno zavareni i potpuno sigurni. Izvoenje i provjera zavarenih spojeva mora biti sukladni s uvjetima u poglavljima 6.8.2.1.23. i 6.8.2.1.7 ADR-a. Treba poduzeti odreene mjere za zatitu ljuski od opasnosti od izoblienja uslijed negativnoga unutarnjeg tlaka. Ljuske, drugaije od ljuski opisanih u poglavlju 6.8.2.2.6 ADR-a, koje su konstruirane tako da su opremljene vakuumskim ventilima, moraju podnijeti, bez trajnoga izoblienja, vanjski tlak koji nije manji od 21 kPa (0,21 bar), iznad unutarnjega tlaka. Vakuumski ventili moraju biti prilagoeni za rastereenje pri prilagoenomu vakuumu koji nije iznad predvienoga vakuumskog tlaka cisterni. Ljuske koje nisu konstruirane tako da su opremljene vakuumskim ventilom, moraju podnijeti, bez trajnoga izoblienja, najmanji vanjski tlak od 40 kPa (0,4 bara), iznad unutarnjega tlaka.

Ljuske moraju biti izraene od prikladnih metalnih materijala koji, osim ako u razliitim klasama nisu propisani drugi rasponi temperatura, moraju biti otporni na krhki lom i pucanje zbog negativnog utjecaja korozije izmeu -20 i +50 C. Materijali ljuski ili zatitnih obloga koji su u dodiru sa sadrajem, ne smiju sadravati tvari koje mogu opasno reagirati sa sadrajem, da ne bi tvorili opasne spojeve ili znatno oslabjeli materijal. Ako dodir izmeu tvari koja se prevozi i materijala koji je upotrijebljen za izradbu stijenke ljuske podrazumijeva progresivno smanjenje debljine stijenke ljuske, debljina se mora poveati u proizvodnji do primjerene debljine. Dodatna debljina, kojom se uzima u obzir korozija, ne smije se uzeti u obzir u izraunu debljine stijenke ljuske. Za zavarene ljuske, smiju se koristiti samo materijali koji imaju besprijekornu sposobnost zavarivanja i ija se primjerena vrstoa na lom na temperaturi okolnoga zraka od 20 C moe zajamiti, posebice ako je rije o zavaru i zonama uz njega. Ako se koristi finozrni elik, zajamena vrijednost elastinosti Re** ne smije prelaziti 460 N/mm2 i zajamena vrijednost gornje granice Rm*** ne smije prelaziti 725 N/mm2, u skladu sa oznaavanjem materijala. Omjeri Re/Rm koji prelaze 0,85, nisu dozvoljeni za elike koji se koriste za izradbu zavarenih cisterni. Vrijednosti navedene u dokumentaciji o pregledu materijala uzimaju se u svakomu sluaju kao osnova za odreivanje omjera. Za elik, izduenje pri lomu, u % u svakom sluaju ne smije biti ispod:

10 000

utvrena vuna vrstoa u N/mm2

_____________**Re = vrijednost elastinosti za elike koji imaju jasno odreenu granicu elastinosti ili zajamena ispitna vrstoa od 0,2 % za elike koji nemaju jasno odreenu granicu elastinosti (1 % za austenitske elike). ***Rm = vuna vrstoa. Za finozrne elike ne smije biti ispod 16 % i ispod 20 % za ostale elike. Za slitine aluminija izduenje pri lomu ne smije biti ispod 12 %.

Izraun debljine stijenke ljuske radimo na slijedei nain. Tlak na kojemu se temelji debljina stijenke ljuske ne smije biti manji od proraunskoga tlaka, uzimajui u obzir i naprezanja:

U sluaju lima, os uzorka za ispitivanje istezanja mora biti pod pravim kutovima u odnosu na smjer kretanja. Trajno izduenje pri lomu mjeri se na ispitnim uzorcima krunoga poprenog presjeka kod kojih je kontrolna duina l jednaka pet puta duem promjeru d (l = 5d); ako se koriste ispitni uzorci pravokutnoga poprenog presjeka, kontrolna duina izraunava se formulom:l = 5,65F0

Pri emu F0 oznaava poetnu povrinu poprenoga presjeka ispitnoga uzorka.

U sluaju vozila kod kojih cisterna ini samonosivi element, ljuska mora biti konstruirana tako da moe podnijeti nastala naprezanja, uz naprezanja iz ostalih izvora. Pod ovim naprezanjima, naprezanje u najjae napregnutoj toki ljuske i njezinih elemenata privrivanja, ne smije prelaziti vrijednost koja je definirana u poglavlju 6.8.2.1.16 ADR-a,

Pod svakim ovim naprezanjem koeficijent sigurnosti koje je potrebno potovati su sljedei: za metale s jasno odreenom granicom elastinosti: koeficijent sigurnosti od 1,5 u odnosu na utvrenu elastinost; ili za metale koji nemaju jasno odreenu granicu elastinosti: koeficijent sigurnosti od 1,5 u odnosu na zajamenu ispitnu vrstou od 0,2 % (1 % najvie istezanje za austenitske elike).

Raunski tlak u drugomu je dijelu kda prema stupcu (12) tablice A poglavlja 3.2. ADR-a, Kad je na tomu mjestu navedeno G, primjenjuju se sljedei uvjeti: ljuske koje se prazne silom teom namijenjene prijevozu tvari iji tlak para ne prelazi 110 kPa (1.1 bar) (apsolutni tlak), na 50 C, moraju biti konstruirane za raunski tlak dvostruko vei od statikoga tlaka tvari koja se prevozi, ali nikako ispod dvostrukoga statikog tlaka vode; ljuske koje se pune ili prazne pomou tlaka,a namijenjene su prijevozu tvari iji tlak para ne prelazi 110 kPa (1.1 bar) (apsolutni tlak) na 50 C, moraju biti konstruirane za raunski tlak jednak 1,3 puta tlaku pri punjenju ili pranjenju.

Kad se navodi numerika vrijednost najmanjega raunskog tlaka (badarski tlak), ljuska mora biti konstruirana za tlak koji ne smije biti ispod 1,3 puta tlaka pri punjenju ili pranjenju. U takvim sluajevima primjenjuju se sljedei najmanji uvjeti: ljuske namijenjene prijevozu tvari iji je tlak para iznad 110 kPa (1.1 bar) na 50 C i vrelite vie od 35 C, bez obzira na njihov sustav punjenja ili pranjenja, moraju biti konstruirane za raunski tlak koji nije ispod 150 kPa (1.5 bar), badarski tlak ili 1,3 puta tlaku pri punjenju ili pranjenju, ovisno o tome koji je vei; ljuske koji su namijenjene prijevozu tvari ije je vrelite ne vie od 35 C, bez obzira na njihov sustav punjenja ili pranjenja, moraju biti konstruirane za raunski tlak koji je jednak 1,3 puta tlaku pri punjenju ili pranjenju, ali nikako ispod 0,4 MPa (4 bar) (badarski tlak).

Pri ispitnomu tlaku, naprezanje u najjae napregnutoj toki ljuske ne smije prelaziti ogranienja koja ovise o materijalu i propisana su u nastavku. U obzir se mora uzeti dozvoljeno odstupanje za svako slabljenje zbog zavarenih spojeva.

Za metale i slitine naprezanje pri ispitnomu tlaku mora biti nie od najmanje vrijednosti koje se izaunava sljedeim formulama:

0,75 Re ili 0,5 Rm

Re = utvrena elastinost za elike s jasno odreenom granicom elastinosti ili zajamena ispitna vrstoa od 0,2 % za elike bez jasno odreene granice elastinosti (1 % za austenitske elike) Rm = vuna vrstoa.

Za vrijednosti Re i Rm koje se koriste moraju biti navedene najmanje vrijednosti prema normama za materijale. Ako nema norme za materijale za metal ili slitinu o kojima je rije, vrijednosti za Re i Rm koje se koriste odobrava nadleno ili tijelo koje ono odredi. Kad se koriste austenitski elici, navedene najmanje vrijednosti prema normama za materijale mogu prijei do 15% ako su vie vrijednosti potvrene u dokumentima o pregledu.

Debljina stijenke ljuske ne smije biti ispod najvee vrijednosti odreene sljedeim formulama:

e=PTD

2

e=PCD

2

pri emu je: e = najmanja debljina stijenke ljuske u milimetrima,PT = ispitni tlak u MPa,PC = raunski tlak u MPa, kako je navedeno u poglavlju 6.8.2.1.14 ADR-a,D = unutarnji promjer stijenke ljuske u milimetrima, = dozvoljeno naprezanje, kako je definirano u poglavlju 6.8.2.1.16, ADR-a u N/mm2, = koeficijent koji ne prelazi ili je jednak 1, uzima se u obzir dozvoljeno odstupanje za svako slabljenje zbog zavarenih spojeva, povezano s nainima pregleda.

Debljina stijenke ljuske ni u kojemu sluaju ne smije biti manja od definirane u poglavljima 6.8.2.1.18 do 6.8.2.1.21. ADR-a, odnosno ne manje od 2,5 mm.

Kad je postavljena zatita cisterni od oteenja usljed bonoga udarca ili prevrtanja, nadleno tijelo moe dozvoliti da prethodno navedena najmanja debljina moe biti manja razmjerno izvedenoj zatiti; navedena debljina ne smije biti ispod 3 mm u sluaju mekanoga elika, ili jednakovrijedne debljine kad je rije o drugim materijalima, za ljuske iji promjer nije iznad 1,80 m. Za ljuske iji promjer prelazi 1,80 m, prethodno navedena najmanja debljina mora biti vea od 4 mm u sluaju mekanoga elika i jednakovrijedna debljina kad je rije o drugim metalima.

2.15 Transportna i tunelska kategorija

Kada se na prijevoznoj jedinici prevoze opasne tvari iste kategorije, najvea ukupna koliina po prijevoznoj jedinici navedena je u stupcu (3) tablice koja slijedi:

Tablica 11. Transportna kategorija za kloracetonTransportna kategorija

(1)Tvari ili predmeti,pakirna skupina ili klasifikacijski kod/skupina ili UN broj

(2)Najvea ukupna koliina po prijevoznoj jedinici(3)

1Tvari i predmeti iz pakirne skupine I, a koji nisu svrstani u transportnu kategoriju 0 i tvari i predmeti u sljedeim klasama:Klasa 1: 1.1B do 1.1J (a) / 1.2B do 1.2J/1.3C/1.3G/1.3H/1. 3J/1.5D (a)Klasa 2: skupine T, TC (a) TO, TF, TOC i TFCKlasa 4.1: UN br. 3221-3224 i 3231-3240Klasa 5.2: UN br. 3101-3104 i 3111-312020


Kada se primjenjuju ogranienja za prolaz vozilima koja prevoze opasne tvari kroz tunele, nadleno tijelo mora oznaiti cestovne tunele s jednim od tunelskih kategorija definiranih u poglavlju 1.9.5.2.2. ADR-a. To mora biti odreeno obzirom na posebnosti tunela, procjene rizika ukljuujui dostupne i prikladne alternativne itinerare i naine obzirom na prometni menadment. Svaki tunel moe biti oznaen s vie od jedne tunelske kategorije, npr. ovisno o satovima u danu ili danu u tjednu itd.

Kategorizacija mora biti temeljena na tri glavne opasnosti koje u tunelu mogu prouzroiti veliki broj rtava ili ozbiljne posljedice, kao i oteenja samog tunela od: eksplozija; stvaranja otrovnih plinova ili isparavanja otrovnih tekuina; poara.

Pet tunelskih kategorija su sljedee:

Tunelska kategorija A: Nema ogranienja za prijevoz opasnih tvari; Tunelska kategorija B: Ogranienje za opasne tvari koje mogu dovesti do vrlo velike eksplozije; Tunelska kategorija C: Ogranienje za opasne tvari koje mogu dovesti do vrlo velike eksplozije, velike eksplozije ili velikog djelovanja otrova; opasne tvari ograniene tunelskom kategorijom B, i sljedee opasne tvari: - klasa 1, podskupina 1.1, 1.2 i 1.5 (osim kompatibilne skupine A i L); i podskupina 1.3 (kompatibilne skupine H i J); - klasa 7: UN br. 2977 i 2978. Kada je ukupna neto eksplozivna masa po prijevoznoj jedinici vea od 5000 kg:- klasa 1: podskupina 1.3 (kompatibilne skupine C i G). Kada se prevozi u cisternama;- klasa 2: klasifikacijske oznake 2A, 2O, 3A i 3O, i klasifikacijske oznake koje sadre samo slovo T ili slovnu skupinu TC, TO i TOC;- klasa 3: pakirna skupina I klasifikacijskih oznaka FC, FT1, FT2 i FTC;- klasa 6.1: pakirna skupina I (osim UN br. 1510).- klasa 8: pakirna skupina I klasifikacijske oznake CT1, CFT i COT. Tunelska kategorija D: Ogranienje za opasne tvari koje mogu dovesti do vrlo velike eksplozije, velike eksplozije, velikog djelovanja otrova ili velikog poara; Sljedee opasne tvari se odnose na taj kriterij: opasne tvari ograniene tunelskom kategorijom C, i sljedee opasne tvari: - klasa 1: podskupina 1.3 (kompatibilne skupine C i G);- klasa 2: klasifikacijske oznake F, FC, T, TF, TC, TO, TFC i TOC;- klasa 4.1: samoreaktivne tvari, tipova C, D, E i F; i- UN br. 2956, 3241, 3242 i 3251;- klasa 5.2: organski peroksidi, tipova C, D, E i F;- klasa 6.1: pakirna skupina I klasifikacijskih oznaka TF1 i TFC; i otrovnih na udisanje koji imaju oznaku 354 navedenu u stupcu (6) tablice A poglavlja 3.2 ADR-a i otrovnih na udisanje UN br. 3381 do 3390;- klasa 8: pakirna skupina I klasifikacijske oznake CT1, CFT i COT;- klasa 9: klasifikacijske oznake M9 i M10. Tunelska kategorija E: Ogranienje za sve opasne tvari osim UN br. 2919, 3291, 3331, 3359 i 3373.

Kloraceton je svrstan u transportnu kategoriju 1 i tunelsku kategoriju C/D, to znai da je prijevoz zabranjen kroz tunele kategorije C, D i E kada se prevozi u spremnicima i zabrana za prijevoz kloracetona kroz tunele kategorije D i E kada se prevozi na drugaiji nain.

2.16 Posebne odredbe koje se odnose na ukrcaj i iskrcaj

Opasne tvari ne smiju se prevoziti u cisternama ako oznaka nije navedena u stupcima (10) ili (12) tablice A poglavlja 3.2 ADR-a ili ako nije izdano odobrenje nadlenoga tijela, kako je navedeno u poglavlju 6.7.1.3 ADR-a. Prijevoz mora biti u skladu sa zahtjevima poglavlja 4.2 ili 4.3 ADR-a. Vozila, bilo da su teretna vozila, vuna vozila, prikolice ili poluprikolice, moraju udovoljiti vaeim zahtjevima poglavlja 9.1, 9.2 i 9.7.2 ADR-a koji se odnose na koritenje vozila, kako je navedeno u stupcu (14) tablice A u poglavlju 3.2 ADR-a. Vozila oznaena oznakama EXIII, FL, OX ili AT u poglavlju 9.1.1.2 ADR-a, smiju se koristiti kako slijedi: kad je propisano vozilo EXIII, smije se koristiti samo vozilo EXIII; kad je propisano vozilo FL, smije se koristiti samo vozilo FL; kad je propisano vozilo OX, smije se koristiti samo vozilo OX; kad je propisano vozilo AT, smiju se koristiti vozila AT, FL i OX.

Vozilo i voza, kao i veliki kontejneri, kontejneri za rasutu robu, kontejner cisterne ili prenosive cisterne ako postoje moraju u potpunosti odgovarati odredbama (posebice onima koje se odnose na sigurnost, istou i ispravni rad opreme vozila koja se koriste pri utovaru i istovaru) nakon dolaska na mjesto utovara i istovara to ukljuuje i kontejnerske terminale. Utovar se ne smije obavljati ako: se pregledom dokumentacije; ili vizualnim pregledom vozila ili velikih kontejnera, kontejnera za rasutu robu, kontejner cisterni ili prenosivih cisterni ako postojei te njihove opreme za utovar i istovar

dokae da vozilo, voza, veliki kontejner, kontejner za rasutu robu, kontejner cisterna ili prenosiva cisterne nisu u skladu s propisanim odredbama. Istovar se ne smije obavljati ako se nakon navedenih pregleda otkriju nedostaci, koji bi mogli utjecati na sigurnost ili osiguranje istovara. Unutranjost i vanjtina vozila ili kontejnera moraju biti pregledani prije utovara ime se osigurava da nisu oteeni to bi moglo dovesti do smanjenja cjelovitosti vozila, kontejnera ili pakovanja koji e biti prevoeni. U skladu s posebnim odredbama u poglavljima 7.3.3 ili 7.5.11 ADR-a, u skladu sa stupcima (17) i (18) tablice A poglavlja 3.2 ADR-a, odreena opasna tvar mora se slati samo kao puno optereenje. U tom sluaju, nadlena tijela mogu podnijeti zahtjev da se vozilo ili veliki kontejner, koji se koriste za prijevoz, utovar i istovar samo na jednom mjestu. Ako je zahtjevano oznaavanje orijentacijskim strelicama pakovanje mora biti okrenuto u skladu s tim oznakama. Tekue opasne tvari moraju se prevoziti ispod suhih opasnih tvari uvijek kada je to mogue. Pakovanja koji imaju razliite listice opasnosti, ne smiju se utovarivati zajedno na isto vozilo ili kontejner, osim ako zajedniki utovar nije dozvoljen prema tablici koja se temelji na listicama opasnosti na pakovanjama (str. 1202. ADR-a).Ako je prikladno, vozilo i kontejner moraju biti opremljeni s ureajima za osiguranje i lake manipuliranje s opsnim tvarima. Pakovanja koja sadre opasne tvari i nezapakirani opasni predmeti moraju biti osigurani prikladnim sredstvima koja su sposobna zadrati teret na svom mjestu (kao to su trake za uvrenje, poprene letve, konzole i sl.) u vozilu ili kontejneru kako bi se sprijeilo pomicanje u svim smjerovima zbog ega moe doi do prevrtanja i oteenja tereta. Ako se opasne tvari prevoze s drugim teretima (npr. tekim strojevima ili sanducima), svi tereti moraju biti osigurani ili pakirani na vozilo tako da nije mogue ispadanje tereta. Pomicanje pakovanja moe biti sprijeeno popunjavanjem praznog prostora zatitnim materijalom ili da se pakovanja privrste ili sveu. Ako se koristi zatita kao to su trake i spone ne smije ih se prenapregnuti da se ne otete ili preoblikuju pakovanja. Pakovanja ne smiju biti slagana jedno na drugo, ako nisu oblikovana za tu namjenu. Kada se slau pakovanja razliitih oblika koja je dozvoljeno slagati jedno na drugo potrebno je udovoljiti uvjetima kompatibilnosti. Po potrebi treba koristiti podlone nosive naprave da se sprijei oteenje pakovanja. Tijekom utovara i istovara pakovanja s opasnim tvarima treba osigurati od oteenja. Posebna pozornost mora se posvetiti pripremi pakovanja za prijevoz, vrsti vozila ili kontejnera na ili u kojega e se utovarivati pakovanja i odabir odgovarajueg naina utovara ili istovara tako da s neprikladnom manipulacijom ne bi dolo do nenamjernog oteenja pakovanja. Ako se, nakon to je vozilo ili kontejner u kojemu su zapakirane opasne tvari istovaren, utvrdi da je neznatna koliina sadraja iscurila, vozilo ili kontejner moraju se oistiti to prije i svakako prije utovara. Ako se ienje ne moe obaviti lokalno, vozilo ili kontejner moraju se odvesti na ienje u najblie prikladno mjesto gdje se moe obaviti ienje. Posebnu pozornost treba obratiti primjerenoj sigurnosti. Prijevoz je primjereno siguran ako su poduzete prikladne mjere da se sprijei nekontrolirano isputanje opasnih tvari koja je iscurila. Vozila ili kontejneri koji su bili natovareni opasnim tvarima u rasutomu stanju, moraju biti propisno oieni prije ponovnoga utovara, osim ako je u novim tvarima ista opasna tvari kao i u prvomu sluaju. Zabranjeno je puiti za vrijeme manipulacije u blizini vozila ili kontejnera i u vozilu ili kontejneru. U sluaju zapaljivih plinova ili tekuina, ije je plamite 60 C ili nie (a tu se ubraja i kloraceton), ili UN br. 1361, ugljik ili aa, pakirna skupina II, mora se postaviti ispravni elektrini spoj od teretnog prostora vozila, prenosive cisterne ili vozila cisterne sa zemljom prije punjenja ili pranjenja cisterne. Uz to, brzina protoka mora se ograniiti. Posebne odredbe koje se odnose na ukrcaj i iskrcaj kloracetona, prema ADR-u su: CV1, Slijedee radnje su zabranjene:- Ukrcaj i iskrcaj robe na javnom mjestu u izgraenoj zoni bez posebnih dozvola nadlenih tijela.- Ukrcaj i iskrcaj robe na javnom mjestu van izgraene zone bez prije dojave ovlatenim tijelima, osim ako su ove radnje neophodne iz sigrnosnih razloga- Ako zbog bilo kojeg razloga voenje operacije mora biti na javnom mjestu, takve tvari i djelovi razliite vrste moraju biti odvojene prema oznakama. CV13 - Ako ita od tvari istjee i ako procuri u vozilo ili kontejner, ono se ne smije ponovo upotrijebiti dok ne bude sasvim oieno i po potrebi dezinficirano, ponovo upotrijebiti dok ne bude sasvim oieno i dekontaminirano. Sva druga roba prevoena u istom vozilu mora biti pregledana od mogue kontaminacije. CV28 - Ako je posebna odredba CV28 naznaena za tvar ili predmet u stupcu (18) tablice A poglavlja 3.2 ADR-a, moraju se poduzeti zatitne mjere u odnosu na hranu, ostale prehrambene proizvode i stonu hranu kako slijedi. Pakiranja, kao i neoiena prazna ambalaa, ukljuujui velika pakiranja i IBC za rasutu robu, koji imaju listice opasnosti u skladu s oblicima broj 6.1 ili 6.2, i one kojei maju listice opasnosti u skladu s oblikom br. 9 koje sadre tvari UN brojeva 2212, 2315, 2590, 3151, 3152 ili 3245, ne smiju se slagati na hrpu ili utovarivati u neposrednoj blizini pakiranja, za koje se zna da sadre hranu, ostale prehrambene proizvode ili stonu hranu, u vozila, kontejnere i na mjesta utovara, istovara i pretovara. Kad su pakiranja, koji imaju navedene listice opasnosti, utovarena u neposrednoj blizini pakiranja za koje se znada sadre hranu, ostale prehrambene proizvode ili stonu hranu, moraju se drati odvojeno:- u pregradama koje trebaju biti visoka kao i pakiranja koji imaju navedene listice opasnosti;- u pakiranjima koja nemaju listice opasnosti u skladu s oblicima broj 6.1, 6.2 ili 9 ili pakiranjima koja imaju listice opasnosti u skladu s oblikom br. 9, ali koji ne sadre tvari UN brojeva 2212, 2315, 2590, 3151, 3152 ili 3245; ili- s najmanjim razmakom od 0,8 metara osim ako pakiranja koja imaju navedene listice opasnosti nisu osigurana dodatnom ambalaom, ili su potpuno pokrivena (npr. ceradom, ploom od drvenih vlakana ili drugim nainima).

2.17 Radni postupci za kloraceton prema ADR-u

Uz uvjete u poglavljima 8.1 do 8.4 ADR-a, kad se na njih upuuje u stupcu (19) tablice A poglavlja 3.2 ADR-a, sljedei uvjeti odnose se na prijevoz kloracetona : S2: Dodatni uvjeti za prijevoz zapaljivih tekuina ili plinova - Prenosive svjetiljke: u teretnim prostorima zatvorenih vozila u kojima se prevoze tekuine plamita iznad 60 C ili zapaljive tvari ili predmeti klase 2, ne smiju ulaziti osobe koje nose prenosive svjetiljke drugaije od tih, a da to nije runa svjetiljka konstruirana i izraena tako da ne moe zapaliti zapaljive pare ili plinove koji mogu prodrijeti u unutranjost vozila.- Rad grijaa na sagorijevanje u utovaru ili istovaru: rad grijaa na sagorijevanje vozila tip FL tijekom utovara i istovara i na mjestu utovara, zabranjen je.- Zatitne mjere u pogledu elektrostatikih naboja u sluaju vozila tip FL mora se uspostaviti prikladan elektrini spoj sa okvira vozila na zemlju prije nego to se cisterne pune ili prazne. Uz to, brzina punjenja mora biti ograniena. S9: Za vrjeme prijevoza tvari, koliko got je to mogue, ne smije se zaustavljati zbog potrebe servisiranja u blizini naselja ili prometnih mjesta. Dulje zaustavljanje u blizini takvih mjesta dozvoljeno je samo uz pristanak nadlenog tjela. S14: Zahtjevi poglavlja 8.4 ADR-a odnose se na nadgledanje vozila moraju se primjeniti za vozila koja prevoze bilo koju koliinu ovih tvari.

Uvjeti za nadzor vozila:Vozila u kojima se prevoze opasne tvari u koliinama navedenim u posebnim odredbama S1 (6) i S14 do S24 poglavlja 8.5 ADR-a za odreenu tvar prema stupcu (19) tablice A poglavlja 3.2 ADR-a, moraju biti pod nadzorom ili se alternativno mogu ostaviti bez nadzora parkirane na osiguranom mjestu ili krugu tvornice. Ako takvi objekti nisu dostupni, vozilo, nakon to je propisno zakljuano, moe se parkirati na izdvojenomu mjestu, uz zadovoljavanje uvjeta ili u nastavku na: a) parkiralitu za vozila koje nadzire uvar koji je obavijeten o naravi tvari i o kretanju vozaa; b) javnom ili privatnom parkiralitu na kojemu ne postoji mogunost da vozilo otete druga vozila; c) ili na prikladni otvoreni prostor odvojen od javnih brzih cesta i stambenoga dijela, gdje ljudi obino ne prolaze, niti se okupljaju.

Parkiralini objekti dozvoljeni iznad u (b) mogu se koristiti samo ako nisu dostupni navedeni, u (a), a opisani u (c) mogu se koristiti samo ako nisu dostupni objekti opisani u (a) i (b).Natovareni MEMU mora biti uvijek nadgledan ili parkiran, a nenadgledan samo u sigurnom prostoru ili sigurnom tvornikom krugu. Prazni neoien MEMU je izuzet ovih zahtjeva.

Ambalaa namijenjena uporabi u skladu s ADR-om, mora imati oznake koje su trajne, itljive i postavljene na odreeno mjesto i veliine u odnosu na ambalau da su lako uoljive.Opasna tvar mora biti zapakirana u kvalitetnu ambalau, ukljuujui IBC i veliku ambalau, koja mora biti dostatno vrsta da podnese udarce i optereenja, do ega uobiajeno dolazi za vrijeme prijevoza, ukljuujui pretovar izmeu prijevoznih jedinica i izmeu prijevoznih jedinica i skladita, kao i svako skidanje s palete ili iz zatitne ambalae zbog kasnijega runoga ili strojnoga rukovanja. Ambalaa, ukljuujui IBC i velike ambalae, mora biti izraena i zatvorena tako da se sprijei svaki gubitak sadraja pri pripremi za prijevoz, do ega bi moglo doi u uobiajenim uvjetima prijevoza, zbog vibracija ili promjena temperature, vlanosti ili tlaka (primjerice, zbog nadmorske visine). Ambalaa, ukljuujui IBC i velike ambalae, mora biti zatvorena u skladu s uputama koje je naveo proizvoa. Na vanjskoj stranici ambalae IBC i velikih ambalaa za vrijeme prijevoza ne smiju biti nikakvi opasni ostaci.Dijelovi ambalae, ukljuujui IBC i velike ambalae, koji su u izravnomu dodiru s opasnim tvarima: ne smiju biti pod djelovanjem opasnih tvari, a ne smiju ih ni znaajno oslabjeti; ne smije prouzroiti opasni uinak, tj. ne smije kao katalizator potaknuti reakciju, niti reagirati s opasnom tvari; i ne smiju biti takvi da kroz njih mogu promoiti opasne tvari koje bi mogle predstavljati opasnost u normalnim uvjetima prijevoza.

Odobrenje za ambalau za prijevoz tekuih zapaljivih tvari i plinova, cisterni, fiksno privrenih za vozilo, u cestovnom prometu izdaje pravna osoba koju ovlasti ministar nadlean za promet.

2.18 Uvjeti za sigurnosnog savjetnika i njegovi zadaci

Pravne i fizike osobe sa sjeditem/prebivalitem u Republici Hrvatskoj ija djelatnost obuhvaa prijevoz opasnih tvari cestom, eljeznicom ili unutarnjim plovnim putovima, odnosno s tim prijevozom povezano pakiranje, utovar, istovar, punjenje ili pranjenje, dune su imenovati najmanje jednog sigurnosnog savjetnika za prijevoz opasnih tvari.Sigurnosni savjetnik je osoba koja ima poloeno valjano uvjerenje o strunom osposobljavanju za obavljanje poslova vezanih uz prijevoz opasnih tvari, odnosno pakiranje, utovar i istovar povezan s tim prijevozom. Ministar propisuje izgled i rok valjanosti uvjerenja o strunoj osposobljenosti savjetnika, uvjete za ustanove koje provode postupak osposobljavanja savjetnika, nain provedbe i sadraja ispita, utvruje katalog pitanja, visinu naknada, te imenuje ispitno povjerenstvo za provoenje ispita. Svako poduzee, u ijoj je djelatnosti prijevoz ili s tim povezano pakiranje, punjenje ili istovar opasnih tvari u cestovnome prijevozu, mora imenovati jednoga ili vie sigurnosnih savjetnika za prijevoz opasnih tvari koji je odgovoran da se sprijee rizici svojstveni takvim djelatnostima u pogledu osoba, imovine i okolia.Poslovi sigurnosnog savjetnika su prvenstveno: praenje propisa u podruju prijevoza opasnih tvari, nadzor nad rukovanjem opasnim tvarima u pravnoj ili fizikoj osobi u skladu s propisima kojima se ureuje prijevoz opasnih tvari, savjetovanje uprave pravne osobe ili fizike osobe, savjetovanje drugih zaposlenih u pravnoj i kod fizike osobe, nadgledanje i praenje strune izobrazbe zaposlenih u pravnoj ili kod fizike osobe te voenje evidencije o njihovom osposobljavanju, provoenje odgovarajuih mjera radi spreavanja nesrea, odnosno teih krenja propisa, donoenje odgovarajuih mjera u sluaju nesree, sastavljanje godinjeg izvjea i obavljanje drugih poslova, postojanje sigurnosnoga plana navedenoga u poglavlju 1.10.3.2 ADR-a

Savjetnik, takoer, moe biti na elu poduzea, osoba koja ima druge obveze u poduzeu ili osoba koja nije izravno zaposlena u tomu poduzeu, pod uvjetom da je ta osoba sposobna obavljati dunosti savjetnika. Svako ukljueno poduzee mora, na zahtjev, izvijestiti nadlena tijela ili tijela koja u tu svrhu odredi svaka ugovorna strana o identitetu svoga savjetnika. Ako su u nesrei oteeni osoba, imovina ili okoli ili se imovina ili okoli oteti u prijevozu, utovaru ili istovaru koje obavlja navedeno poduzee, nakon prikupljanja odgovarajuih informacija, savjetnik mora pripremiti izvjee o nesrei za upravu poduzea ili za javne mjesne vlasti, ve prema tomu to je prikladno. To izvjee ne smije zamijeniti mogue izvjeem uprave poduzea koje moe biti potrebno prema drugim meunarodnim ili nacionalnim propisima.

to se tie ispita kojeg moraju poloiti kandidati za sigurnosnog savjetnika, ispit moraju organizirati nadlena tijela ili ispitno tijelo koje imenuje nadleno tijelo. Ispitno tijelo ne smije biti provoditelj osposobljavanja. Ispitno tijelo mora biti odreeno u pisanomu obliku. Odobrenje moe imati ogranienu valjanost, a temeljeno je na sljedeim kriterijima: kompetentnosti ispitnoga tijela; specifikaciju oblika ispita koji predlae ispitno tijelo; mjere namijenjene osiguranju nepristranosti ispita; neovisnost tijela od svih fizikih ili pravnih osoba koje zapoljavaju sigurnosne savjetnike.

Svrha ispita jest da se utvrdi posjeduju li kandidati potrebnu razinu znanja za obavljanje dunosti koje su kao obveza nametnute sigurnosnomu savjetniku, kao to je navedeno u poglavlju 1.8.3.3 ADR-a, u svrhu izdavanja uvjerenja propisanoga u pododjeljku 1.8.3.7, a mora obuhvatiti barem sljedee predmete: znanje o vrstama posljedica prouzroenih nesreom, ukljuujui opasne tvari i poznavanje osnovnih uzroka nesrea; zahtjeve prema nacionalnim zakonima, meunarodnim konvencijama i sporazumima u pogledu sljedeega, posebice: - klasificiranje opasnih tvari (postupak klasificiranja otopina i smjesa, sastav popisa tvari, klase opasnih tvari i naina razvrstavanja, narav opasnih tvari koja se prevozi, fizika, kemijska i otrovna svojstva opasnih tvari); - ope odredbe o pakiranju, odredbe za cisterne i kontejner cisterne (tipovi, kdovi, oznaavanje, struktura, poetni i periodini nadzor i ispitivanje); - obiljeavanje i listice opasnosti, oznaavanje velikim listicama opasnosti i naranaste table za oznaavanje (oznaavanje i listice opasnosti za pakovanja, stavljanje i skidanje listica opasnosti i naranastih tabli); - podaci u prijevoznim dokumentima (potrebne obavijesti); - postupak slanja poiljki i ogranienja otpreme (puni teret, prijevoz u rasutomu stanju, prijevoz u IBC za rasutu robu, prijevoz u kontejnerima, prijevoz u fiksnim ili izgradnim cisternama); - prijevoz putnika; - zabrane i mjere predostronosti u svezi zajednikog utovara tvari; - odvajanje tvari; - ograniene koliine koje se prevoze i izuzea u svezi koliina; - utovar i slaganje (utovar i istovar omjeri punjenja - slaganje i odvajanje); - ienje i/ili odplinjavanje prije utovara i nakon istovara; - posada, profesionalna obuka; - dokumenti u vozilu (prijevozni dokumenti, upute u pisanomu obliku, potvrdu o odobrenju vozila, ispravu o vozakoj obuci, primjeri moguih ogranienja, ostali dokumenti); - pisane upute (provedba uputa i zatitna oprema posade); - zahtjevi u pogledu nadzora (parkiranje); - prometni propisi i ogranienja; - isputanja opasnih tvari u okoli ili propustnost oneiivaa u sluaju nesree; - zahtjevi koji se odnose na prijevoznu opremu.

Ispit se mora sastojati od pisanoga ispita, koji se moe dopuniti usmenim ispitom. Uporaba pisanih dokumenata pri ispitu drugaijih od meunarodnih i nacionalnih propisa nije doputena.Elektroniki mediji mogu se uporabljati samo ako dozvoli ispitno tijelo. To ne smije biti iz razloga da kandidat doe do podrobnijih podataka (odgovora) preko elektronikih medija nego samo da odgovori na pitanja. Uvjerenje mora vrijediti pet godina. Rok valjanosti uvjerenja moe se produljiti od nadnevka isteka na pet godina, ako u godini prije isteka roka vlasnik poloi ispit. Nadlena tijela moraju odobriti ispit.

Slika 8. Izgled uvjerenja o strunoj osposobljenosti za sigurnosnog savjetnika


2.19 Sigurnosni plan

Prijevoznici, poiljatelji i ostali sudionici navedeni koji sudjeluju u prijevozu visokorizinih opasnih tvari, moraju usvojiti, provoditi i pridravati se sigurnosnoga plana. U sigurnosni plan moraju biti ukljueni najmanje sljedei elementi: posebna raspodjela odgovornosti za sigurnost kompetentnih i kvalificiranih osoba, uz odgovarajue ovlasti za obavljanje obveza; registar opasnih tvari ili vrsta navedenih opasnih tvari; pregled aktualnih djelovanja i procjena sigurnosnoga rizika, ukljuujui mogue zastoje nune za prijevozne aktivnosti, dranje opasnih tvari na vozilu, cisterni ili kontejneru prije, tijekom i nakon prijevoza i privremeno meuskladitenje opasnih tvari tijekom intermodalnoga prijevoza ili pretovara; jasna izjava o poduzetim mjerama za smanjenje sigurnosnih rizika u skladu s odgovornostima i obvezama sudionika, ukljuujui: osposobljavanje; sigurnosna naela (npr. reakcija na uvjete vee prijetnje, verifikacija novih zaposlenika/zaposlenja itd.); radnu praksu (npr. odabir /koritenje poznatih itinerara, pristup opasnim tvarima tijekom privremenoga meuskladitenja (navedeno pod (c), blizina osjetljive infrastrukture itd.); opremu i resurse koji se moraju koristiti da se smanje sigurnosni rizici; uinkoviti i suvremeni postupci za izvjeivanje i postupak kod sigurnosnih prijetnja, sigurnosnih prekraja ili sigurnosnih nesrea; postupci za ocjenu i ispitivanje sigurnosnih planova i postupak u povremenomu pregleda i auriranja planova; mjere za osiguravanje fizike sigurnosti prometnih podataka sadranih u sigurnosnome planu; mjere osiguranja da proslijeivanje obavijesti koje se odnose na prijevozni postupak, ukljuen u sigurnosni plan, budu ograniene samo na one koji moraju dobiti te obavijesti. U mjere ne smije biti ukljuena odredba o podatcima koji se zahtijevaju drugdje u ADR-u.Prijevoznici, poiljatelji i primatelji moraju suraivati meusobno i s nadlenim tijelima zbog razmjene podatka o prijetnji, primjenjivanju odgovarajuih sigurnosnih mjera i kako bi mogli reagirati u svezi sigurnosnih nesrea i terorizma.Obuka i obnavljanje znanja, takoer moraju ukljuivati elemente svijesti o sigurnosti. Osposobljavanja za obnavljanje sigurnosnih znanja, ne mora biti samo u svezi s promjenom propisa. Obuka u pogledu sigurnosne svijesti mora biti usredotoena na vrstu rizika sigurnosti, prepoznajui opasnosti u svezi sigurnosti, nain kako postupati i smanjiti rizike i aktivnosti koji se moraju poduzeti u sluaju sigurnosnih prekraja. Mora biti ukljuena svijest o sigurnosnim planovima (ako je potrebno), razmjerna odgovornostima i obvezama pojedinaca i njihovim ulogama u provedbi sigurnosnih planova. Zaposlenici na poloajima koji su ukljueni u prijevoz opasnih tvari moraju dobiti i moraju dokazati da su proli obuku i redovito prolaze ponovnu obuku o prijevozu opasnih tvari. Poslodavac mora uvati dokumentaciju o sigurnosnom obuavanju zaposlenika i dati je na uvid djelatnicima ili nadlenom tijelu, na njihov zahtjev. Poslodavac mora uvati tu dokumentaciju onoliko dugo koliko odredi nadleno tijelo.

Visokorizine opasne tvari su tvari za koju postoji velika mogunost zloporabe u teroristikim napadima koji mogu prouzroiti ozbiljne posljedice, primjerice masovna razaranja. Popis visokorizinih opasnih tvari naveden je u tablici 12.Prijevoznici, poiljatelji i primatelji moraju suraivati meusobno i s nadlenim tijelima zbog razmjene podatka o prijetnji, primjenjivanju odgovarajuih sigurnosnih mjera i kako bi mogli reagirati u svezi sigurnosnih nesrea. Ureaji, oprema ili odredbe za sprjeavanje krae vozila u kojemu se prevoze visokorizine opasne tvari, ili isti teret, moraju se koristiti i poduzimati mjere da se osigura da su u radnomu stanju i uinkoviti sve vrijeme prijevoza. Primjenom zatitnih mjera, ne smije biti ugroeno djelovanje u sluaju izvanrednih uvjeta.Ako je to potrebno, i ako je ve postavljena, mora se koristiti prijevozna telemetrija ili drugi naini praenja ili ureaji za praenje kretanja opasnih tvari visokoga rizika (vidi tablicu 12).Prema tablici 12, kloraceton spada u visokorizine tvari te kod prijevoza bilo koje koliine mora se izraditi sigurnosni plan.

Tablica 12. Popis visokorizinih opasnih tvariKlasaOznakaTvar ili predmetiKoliine

Cisterna (l)(l) Rasuta roba (kg)Pakovanja(kg)

11.1Eksploziviaa0

1.2Eksploziviaa0

1.3Eksplozivi skupine sukladnosti Caa0

1.5Eksplozivi0a0

2Zapaljivi plinovi (klasifikacije koja ukljuuje samo slovo F)3000ab

Otrovni plinovi (klasifikacije koja ukljuuje samo slova T, TF, TC, TO, TFC or TOC) bez aerosola0a0

3Zapaljive tekuine pakirne skupine I I II

Desenzibilizirani eksploziviaa0

4.1

Documents

Specijalisticki Rad - Prijevoz Kloraceton