Upload
others
View
14
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
Silva Katalinić
FINANCIJSKO PLANIRANJE U SUSTAVU VATROGASTVA
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
FINANCIJSKO PLANIRANJE U SUSTAVU VATROGASTVA
DIPLOMSKI RAD
Kolegij: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija
Mentor: prof. dr. sc. Davor Vašiček
Student: Silva Katalinić
Financije i bankarstvo
JMBAG 0081109449
Rijeka, lipanj 2013.
SADRŽAJ
stranica
1. UVOD .................................................................................................................................. 1
2. METODOLOGIJA FINANCIJSKOG PLANIRANJA U SUSTAVU PRORAČUNA .......... 4
2.1. Strategija Vladinih programa za razdoblje 2013. – 2015. .............................................. 6
2.2. Smjernice državnog proračuna ..................................................................................... 8
2.2.1. Makroekonomske projekcije .............................................................................................. 9
2.2.2. Odrednice prihoda državnog proračuna ......................................................................... 11
2.3. Metodologija izrade financijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna 15
2.3.1. Procjena prihoda i primitaka .......................................................................................... 16
2.3.2. Prijedlog plana rashoda i izdataka ................................................................................. 20
2.3.3. Obrazloženje financijskog plana ..................................................................................... 21
2.4. Smjernice za JLP(R)S ................................................................................................. 22
3. METODOLOGIJA FINANCIJSKOG PLANIRANJA NA LOKALNOJ RAZINI ............ 23
3.1. Proračuni JLP(R)S ...................................................................................................... 25
3.1.1. Proračunski proces ......................................................................................................... 26
3.1.2. Planiranje proračuna ...................................................................................................... 26
3.1.3. Rasprava i prihvaćanje proračuna.................................................................................. 28
3.1.4. Izvršavanje proračuna ..................................................................................................... 29
3.2. Metodologija izrade financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i
područne regionalne samouprave ...................................................................................... 29
3.2.1. Procjena prihoda i primitaka .......................................................................................... 30
3.2.2. Plan rashoda i izdataka ................................................................................................... 32
3.2.3. Obrazloženje financijskog plana ..................................................................................... 32
3.2.4. Prijedlog plana razvojnih programa ............................................................................... 34
3.3. Metodologija financijskog planiranja proračunskih korisnika decentraliziranih
funkcija ............................................................................................................................. 36
3.3.1. Odluka o minimalnim financijskim standardima ............................................................ 38
3.3.2. Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave .............................................................. 40
4. VATROGASNA DJELATNOST ....................................................................................... 41
4.1. Financiranje vatrogastva ............................................................................................. 43
4.2. Sustav vatrogastva u Republici Hrvatskoj ................................................................... 46
4.2.1. Vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice ............ 47
4.2.2. Nacionalni odbor za preventivnu zaštitu i gašenje požara ............................................. 50
5. FINANCIJSKI PLANOVI JVP ......................................................................................... 51
5.1. JVP Grada Senja kao proračunski korisnik ................................................................ 51
5.2. Financijsko planiranje u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Senja ........................... 52
5.2.1. Procjena prihoda i primitaka ......................................................................................... 54
5.2.2. Plan rashoda i izdataka za 2013. - 2015. godinu ............................................................ 59
5.2.3. Obrazloženje prijedloga financijskog plana ................................................................... 66
5.2.4. Plan razvojnih programa ................................................................................................ 68
6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 69
POPIS LITERATURE
POPIS TABLICA
1
1. UVOD
Proces planiranja državnog, lokalnog i regionalnog proračuna određen je odredbama
Zakona o fiskalnoj odgovornosti i Zakona o proračunu. Zakon o fiskalnoj odgovornosti
izravno utječe na visinu rashoda, ponajprije državnog proračuna, u 2013. godini i narednim
godinama, a odredbe Zakona o proračunu određuju proces i način izrade proračuna jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskih planova proračunskih i
izvanproračunskih korisnika. Ovim su Zakonom uvedena fiskalna pravila za postizanje
dugoročno održivih javnih financija koja se trebaju primijeniti kod izrade proračuna za
tekuću i naredne dvije godine. To konkretno znači da će se usmjerenost na provođenje
fiskalne konsolidacije s ciljem smanjivanja državne potrošnje postići smanjenjem ukupnih
rashoda općeg proračuna za 2013. godinu.
Prema hrvatskoj pravnoj regulativi javni sektor osim opće države čine i jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S). Opći proračun objedinjuje tri
razine proračuna i to središnji proračun i proračune JLP(R)S te izvanproračunske korisnike
JLP(R)S.
U procesu pripreme i donošenja državnog proračuna najvažniji sudionici su: Sabor (kao
zakonodavna vlast), Vlada (kao izvršna vlast), Ministarstvo financija i ostali korisnici
državnog proračuna. Na lokalnoj razini glavni sudionici su predstavnička tijela – općinsko
vijeće, gradsko vijeće (u gradu Zagrebu gradska skupština) i županijska skupština, tijela
izvršne vlasti – gradonačelnik, načelnik i župan te Upravno tijelo nadležno za financije i
ostali korisnici lokalnih proračuna.
Problem istraživanja ovog diplomskog rada odnosi se na primjenu propisane
metodologije financijskog planiranja u sustavu državnog i proračuna na lokalnoj razini, s
naglaskom na financijsko planiranje subjekata unutar sustava proračuna.
2
Iz problema istraživanja proizlazi predmet istraživanja, a odnosi se na analizu procesa
financijskog planiranja proračuna na državnoj i lokalnoj razini, te procesa planiranja u
sustavu vatrogastva.
Objekt istraživanja je sam proces financijskog planiranja proračunskog korisnika koji se
nakon teorijskog razmatranja prikazuje i analizira na primjeru Javne vatrogasne postrojbe
kao proračunskog korisnika Grada Senja.
S obzirom na predmet istraživanja postavljena je temeljna radna hipoteza diplomskog rada
koja glasi: financijsko planiranje kao prva faza proračunskog procesa pretpostavka je
uspješnog ispunjavanja zadaća, funkcija i ciljeva proračunskih korisnika.
Svrha i ciljevi ovog istraživanja definirana je sukladno problemu i predmetu istraživanja
te hipotezi diplomskog rada. Svrha istraživanja je istražiti, analizirati i izložiti metodološki
okvir procesa planiranja na razini lokalnog proračuna, s aspekta izrade financijskog plana
proračunskog korisnika u sustavu lokalnog proračuna. Cilj rada je ukazati na važnost
financijskog plana proračunskog korisnika u proračunskom procesu na lokalnoj razini.
U istraživanju teme diplomskog rada, te obradi relevantne znanstvene i stručne literature
korištene su različite znanstvene metode: induktivno – deduktivna metoda, metoda analize
i sinteze, komparativna metoda, povijesna metoda, statistička metoda i dr. Kao izvor
podataka korištena je dostupna literatura iz tradicionalnih i internet izvora: knjige,
znanstveni i stručni časopisi i publikacije.
Struktura rada sistematizirana je u šest sadržajno i logički međusobno povezanih dijelova
kako bi se izložile najvažnije činjenice, s ciljem boljeg shvaćanja i razumijevanja
financijskog planiranja u sustavu proračuna.
U prvom dijelu, UVODU, izložen je problem istraživanja, predmet i objekt istraživanja,
definirana je radna hipoteza, zatim svrha i ciljevi istraživanja te pregled korištenih
znanstvenih metoda i struktura rada.
3
U drugom dijelu, pod naslovom METODOLOGIJA FINANCIJSKOG PLANIRANJA
U SUSTAVU PRORAČUNA navodi se sadržaj i provedba ciljeva i programa Strategije
Vladinih programa za razdoblje 2013. – 2015., Smjernice državnog proračuna, kroz prikaz
makroekonomske projekcije, te odrednica prihoda i rashoda državnog proračuna, proces
planiranja državnog proračuna koji obuhvaća procjenu prihoda i primitaka, prijedlog plana
rashoda i izdataka i obrazloženje financijskog plana, te naposljetku smjernice JLP(R)S.
U trećem dijelu, naslova METODOLOGIJA FINANCIJSKOG PLANIRANJA NA
LOKALNOJ RAZINI, najprije se objašnjava proračun JLP(R)S, i to proračunski proces,
planiranje proračuna, rasprava i prihvaćanje proračuna, te izvršavanje proračuna, zatim
metodologija izrade financijskog plana proračunskog korisnika JLP(R)S koja uključuje
procjenu prihoda i primitaka, plan rashoda i izdataka, obrazloženje financijskog plana, te
prijedlog plana razvojnih programa, i posljednje metodologija financijskog planiranja kod
decentraliziranih funkcija.
VATROGASNA DJELATNOST, četvrto je poglavlje u kojem se opisuje zakonodavni
razvoj, način osnivanja i djelovanje vatrogasnih postrojbi, dobrovoljnih vatrogasnih
društava, vatrogasnih zajednica, Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje
požare, te način financiranja sustava vatrogasne djelatnosti u Republici Hrvatskoj.
U petom poglavlju, FINANCIJSKI PLANOVI JVP, opisuje se razvoj i djelovanje, a
zatim se analizira financijsko planiranje Javne vatrogasne postrojbe Grada Senja kao
proračunskog korisnika, kroz procjenu prihoda i primitaka, plana rashoda i izdataka,
obrazloženje financijskog plana i plana razvojnih programa.
U posljednjem, šestom poglavlju, ZAKLJUČKU iznose se zaključne spoznaje, proizašle
na temelju provedenog istraživanja i analize postavljenih hipoteza.
4
2. METODOLOGIJA FINANCIJSKOG PLANIRANJA U SUSTAVU
PRORAČUNA
Sustav proračuna pojedine države je odraz funkcioniranja te države, počevši od njenog
političkog uređenja, regionalnih obilježja, povijesnog naslijeđa, gospodarskog razvoja do
socijalnih programa. U gotovo svim državama sustav proračuna je područje u kojem postoji
visok stupanj normativizma, što se odražava u velikom broju zakona, propisa i drugih
normativnih akata kojima se detaljno propisuju postupci, načini, metode djelovanja, ovlasti,
ograničenja, prava i dužnosti svih subjekata sustava proračuna (Keser i suradnici, 2000:19).
Planiranje proračuna kao složeni proces usklađivanja zahtijeva korisnika koji proizlaze iz
njihovog zakonskog djelovanja i djelokruga s okvirom proračunske potrošnje koji je
determiniran gospodarskim, političkim, socijalnim okruženjem jedna je od važnijih faza
proračunskog procesa.
Promatrajući sustav proračuna kao skup ekonomsko-financijskih elemenata koji su
međusobno povezani tako da tvore ciljno usmjerenu cjelinu mogu se definirati osnovni
elementi koji čine sadržaj i strukturu sustava proračuna. To su (Vašiček, 2011/2012:11):
prihodi (i primici) proračuna,
rashodi (i izdaci) proračuna i
riznica kao funkcionalni skup ljudskih, tehničkih i informatičkih resursa za
procesiranje i praćenje inputa i outputa sustava.
Državni proračun RH obuhvaća financijske planove nadležnih ministarstva, njihovih
proračunskih korisnika te ostalih središnjih tijela državne uprave. Konsolidirani proračun
države obuhvaća konsolidirani državni proračun i financijske planove izvanproračunskih
korisnika (Jakir - Bajo I., Maletić I., br. 8/9/2008:6).
5
Financijski plan je akt proračunskog i izvanproračunskog korisnika kojim su utvrđeni
njegovi prihodi i primici te rashodi i izdaci u skladu s proračunskim klasifikacijama (Jakir –
Bajo I. i dr. 2008:16).
Ministarstvo financija kao izvršno tijelo Vlade Republike Hrvatske odgovorno je za
provođenje Vladine fiskalne politike i ispunjavanje postavljenih proračunskih ciljeva. U
prvoj fazi proračunskog procesa Ministarstvo financija priprema analize i prognoze
makroekonomskih kretanja koje su temelj za utvrđivanje fiskalne politike i izrade državnog
proračuna, izrađuje strategiju Vladinih programa kao okosnicu za izradu smjernica
ekonomske i fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske za srednjoročni trogodišnji
proračunski okvir, a koje čine osnovu financiranja svih javnih potreba proračunskih i
izvanproračunskih korisnika te lokalnih i regionalnih jedinica.
U nastavku je dan prikaz procesa planiranja državnog proračuna.
Tablica 1: Proces planiranja državnog proračuna
Rok Nositelj aktivnosti Aktivnosti
sredina ožujka Ministarstvo financija
u suradnji sa SDURF - om
Izrađuje uputu za izradu strateških planova i dostavlja je
ministarstvima i drugim tijelima
sredina travnja Ministarstva i druga
državna tijela
Izrađuju strateške planove za trogodišnje razdoblje i
dostavljaju ih Ministarstvu financija
kraj travnja Ministarstvo financija
u suradnji sa SDURF - om
Na temelju strateških planova Ministarstvo financija u
suradnji sa SDURF - om izrađuje strategiju Vladinih
programa za trogodišnje razdoblje koju predlaže Vladi RH
sredina svibnja Vlada RH Vlada donosi strategiju Vladinih programa za trogodišnje
razdoblje
kraj svibnja Ministarstvo financija
Na temelju strategije Vladinih programa za trogodišnje
razdoblje Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica
ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje koje
predlaže Vladi RH
sredina lipnja Vlada RH Vlada RH donosi smjernice
6
kraj lipnja Ministarstvo financija
Na osnovi smjernica Vlade Ministarstvo financija dostavlja
ministarstvima i drugim državnim tijelima Upute za izradu
prijedloga državnog proračuna
15. srpnja Proračunski korisnici Dostavljaju usklađene prijedloge financijskih planova
ministarstvima i drugim državnim tijelima
kraj srpnja Nadležna ministarstva Dostavljaju usklađene prijedloge financijskih planova
Ministarstvu financija
15. listopada Ministarstvo financija
Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije
izrađuje nacrt proračuna za proračunsku godinu i projekciju
za sljedeće dvije godine te ih dostavlja Vladi RH
15. studenog Vlada RH
Vlada, odnosno poglavarstvo utvrđuje prijedlog proračuna i
projekcija te ih dostavlja Saboru, odnosno predstavničkom
tijelu na donošenju
kraj godine Hrvatski sabor Donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu
Izvor: Ministarstvo financija
2.1. Strategija Vladinih programa za razdoblje 2013. – 2015.
Zakonom o proračunu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. uvedena je obveza izrade
strateških planova za ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske
klasifikacije. Na temelju istih Ministarstvo financija izrađuje strategiju Vladinih programa
za trogodišnje razdoblje koja sadrži (www.mfin.hr) (20.05.2013):
ukupnu zajedničku viziju, strateški cilj i makroekonomski okvir,
glavna strateška područja djelovanja Vlade s postavljenim ciljevima, načinima
ispunjavanja ciljeva i mjerama procjene rezultata i
rang strateških prioriteta i vezu s organizacijskom i programskom klasifikacijom.
Strateškim planom definiraju se pravci djelovanja ministarstava i drugih državnih tijela,
dok se proračunom definiraju programi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva
potrebna za provedbu istih. Prvi strateški planovi sastavljeni su za razdoblje 2010. – 2012. i
od tada se svake godine za naredno trogodišnje razdoblje sastavljaju novi. Prvi korak u
procesu pripreme proračuna je izrada strateških planova. Strateški planovi obuhvaćaju
7
aktivnosti i posebne ciljeve koji će se provoditi u narednom trogodišnjem razdoblju, ovisno
i o visini alociranih financijskih sredstava.
Bitno je naglasiti da se važnost strateškog planiranja ne očituje samo u postavljanju ciljeva i
određivanja aktivnosti već i u mehanizmu stalne kontrole i ocjenjivanja koji se uspostavlja
utvrđivanjem pokazatelja uspješnosti. Uz pomoć tog mehanizma prati se uspješnost
ostvarenja postavljenih ciljeva i aktivnosti.
U ciklusu izrade strateških planova za razdoblje 2013. - 2015. naglasak je stavljen na
revidiranje pokazatelja uspješnosti, a po potrebi i načina ostvarenja i/ili posebnih ciljeva.
Ujedno je nastavljen i rad na utvrđivanju rizika koji mogu utjecati na ostvarenje
postavljenih ciljeva.
Strategijom se jasno definiraju prioriteti i ciljevi Vlade Republike Hrvatske kako bi isti
izravno utjecali na alokaciju sredstava unutar državnog proračuna.
Vlada Republike Hrvatske provedbu Strategije predvidjela je kroz ostvarenje dvanaest
općih ciljeva: 1. makroekonomska i gospodarska stabilnost, 2. optimalno ozračje za razvoj
konkurentnoga gospodarstva, 3. ravnomjerni regionalni razvoj, 4. jačanje socijalne
pravednosti, 5. zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja, 6. poticanje znanja, izvrsnosti i
kulture, 7. zaštita okoliša i prostorni razvoj, 8. konkurentniji poljoprivredno – prehrambeni
i ribarski sektor, 9. podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma uz afirmaciju Hrvatske kao
jedne od vodećih međunarodnih turističkih destinacija, 10. jačanje pravne države i
vladavine prava, 11. održavanje javne i državne sigurnosti na najvišoj razini i 12. daljnje
jačanje međunarodnog položaja Republike Hrvatske i očuvanje nacionalnog identiteta.
Strategijom su obuhvaćeni i operativni programi koji se financiraju iz sredstava
pretpristupnih programa Europske unije, te je proširen obuhvat i na početak korištenja
Kohezijskog i strukturnih fondova, čime se u samoj Strategiji želi naglasiti da su sredstva
dobivena iz fondova Europske unije i programi koji se iz istih financiraju sastavni dio
državnog proračuna. U narednom razdoblju ta će sredstva imati sve značajniji udio u
financiranju javnih potreba zbog čega ih je potrebno promatrati komplementarno s onim
8
dijelom koji se financira iz izvornih proračunskih prihoda. Uz to, od iznimne je važnosti
jačanje kapaciteta za korištenje fondova Europske unije. Strategija Vladinih programa za
razdoblje 2013. - 2015., pokazuje da Vlada ima vrlo jasne ciljeve i viziju, te da strateški
upravlja razvojem Republike Hrvatske prepoznavanjem prioriteta te njihovom
implementacijom preko konkretnih aktivnosti i projekata s mjerljivim rezultatima i
učincima.
2.2. Smjernice državnog proračuna
Državnom proračunu prethode Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike iz kojih se
mogu iščitati osnovne odrednice proračuna za trogodišnje razdoblje.
Smjernice ekonomske i fiskalne politike sadrže (www.tim4pin.hr) (19.05.2013.):
strateške ciljeve ekonomske i fiskalne politike Republike Hrvatske
osnovne makroekonomske pokazatelje
osnovne pokazatelje fiskalne politike
procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina općeg
proračuna
prijedlog visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije
(LIMITE) za trogodišnje razdoblje
predviđene promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom
Gospodarsko – politički kontekst u kojemu su izrađene Smjernice karakterizira iznimno
nepovoljno makroekonomsko okruženje, te novo produbljivanje financijske i ekonomske
krize u inozemstvu. Takvo negativno kretanje ekonomske aktivnosti, koje traje još od 2008.
godine i dosadašnji model ekonomskog rasta temeljen na rastu osobne potrošnje pokazali
su da je potreban prelazak na model rasta koji će se temeljiti na ulaganju u produktivne
sektore i rast proizvodnje.
9
Nužan je nastavak provođenja fiskalne konsolidacije i poštivanje Zakona o fiskalnoj
odgovornosti, koji predviđa značajno smanjenje proračunskih rashoda pri čemu je važno
zadovoljiti trošak financiranja kamata i uplata u zajednički proračun EU (www.vlada.hr)
(26.05.2013.).
Uz zacrtanu fiskalnu konsolidaciju za ekonomski oporavak i rast nužno je i ubrzavanje i
intenziviranje strukturnih reformi, koje su planirane u širokom spektru područja.
Ekonomskim programom Vlada predviđa pokretanje gospodarskog rasta kroz poticanje
investicija javnog sektora/poduzeća i to prvenstveno u području energetike, prometa i
zaštite okoliša i prelazak na novi model rasta temeljen na proizvodnji.
Uz odlučno provođenje reformi i rješavanje problema u gospodarstvu, ključno pitanje
ekonomske politike je bolje korištenje postojećih resursa. Pored trenutne visoke stope
nezaposlenosti, izazov predstavlja i visoka stopa neaktivnosti hrvatskih građana i njihove
imovine. Kako bi se to promijenilo, nužno je provesti reforme na području tržišta rada i
socijalnih naknada koje će poticati hrvatske građane da se vrate na tržište rada i upotrijebe
svoju energiju, te poduzetnička i druga znanja kako bi sami prepoznali svoje kvalitete koje
mogu ponuditi.
S druge strane, rješavanje problema vlasništva, neplaćanja i sl., uključujući i uvođenje
poreza na imovinu mora stvoriti sustav u kojem će zapuštanje vlastite imovine predstavljati
luksuz koji će si moći priuštiti samo najbogatiji.
2.2.1. Makroekonomske projekcije
Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013. – 2015. usvojene 2. kolovoza
2012. od strane Vlade Republike Hrvatske utvrdile su osnovne makroekonomske
pokazatelje i pokazatelje fiskalne politike Republike Hrvatske, procjenu prihoda i rashoda,
te primitaka i izdataka svih razina općeg proračuna. (Jakir – Bajo I., 10/2012:163).
10
Makroekonomske projekcije za razdoblje 2013. – 2015. temeljene su na dostupnim
informacijama i statističkim pokazateljima objavljenim do početka srpnja 2012. godine, a u
njih su ugrađene procjene utjecaja provedenih i najavljenih mjera ekonomske politike za
naredno razdoblje, uz pretpostavku povoljnijih gospodarskih kretanja u međunarodnom
okruženju u narednom razdoblju.
Projekcije ukazuju na realni pad BDP-a Republike Hrvatske od 1,4% u 2010. godini,
stagnaciju u 2011. i 2012. godini. U narednom razdoblju očekuje se postupno ubrzanje
realnog rasta BDP-a od 1,8% u 2013. godini, 3,0% u 2014. godini te 3,5% u 2015. godini.
Makroekonomske projekcije upućuju na usporavanje stope inflacije s razine od nešto iznad
3% u 2012. na iznad 2% krajem projekcijskog razdoblja.
Zbog realnog smanjenja raspoloživog dohotka stanovništva kao posljedice nastavka
negativnih kretanja na tržištu rada u 2012. godini i nastavka realnog smanjenja potrošačkih
kredita stanovništva, očekuje se blagi realni pad potrošnje kućanstava od 0,6%. U narednim
godinama očekuje se postupni oporavak potrošnje kućanstava te ubrzanje njenog realnog
rasta s 0,7% u 2013. na 2,7% u 2014. te 2,9% u 2015. godini. Ovakva projekcija prije svega
sadržava predviđanje povoljnijih kretanja na tržištu rada, te optimističnijeg raspoloženja
kućanstava što je povezano i sa skorim pristupanjem Europskoj uniji.
U skladu s provođenjem fiskalne konsolidacije, u razdoblju 2012. – 2014. očekuje se realno
smanjivanje državne potrošnje. Projicirani realni pad državne potrošnje iznosi 2,4% u
2012., 1,6% u 2013., te 0,2% u 2014. godini. U 2015. godini očekuje se realni rast državne
potrošnje od 0,9%. Najveći doprinos gospodarskom rastu u 2012. i 2013. godini, te
značajan doprinos u narednim godinama projekcijskog razdoblja doći će od bruto
investicija u fiksni kapital. Predviđa se njihov realni rast od 7,4% u 2012., zatim 9,0% u
2013., 4,9% u 2014., te 4,3% u 2015. godini. Rast ove komponente u 2012., ali velikim
dijelom i u 2013. godini, bit će generiran pokretanjem investicijskog ciklusa javnih
poduzeća dok će investicije privatnog sektora tek uslijediti.
11
U nastavku su prikazane projekcije makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske.
Tablica 2: Projekcija makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske
2010. 2011. Projekcija
2012.
Projekcija
2013.
Projekcija
2014.
Projekcija
2015.
Bruto domaći proizvod,
milijuni HRK 326.980 333.956 340.801 355.287 374.213 396.150
Bruto domaći proizvod,
realni rast (%) -1,4 0,0 0,0 1,8 3,0 3,5
Potrošnja kućanstava -0,9 0,2 -0,6 0,7 2,7 2,9
Državna potrošnja -1,6 -0,3 -2,4 -1,6 -0,2 0,9
Bruto investicije u
fiksni kapital -15,0 -7,2 7,4 9,0 4,9 4,3
Izvoz roba i usluga 5,2 2,0 -0,8 2,5 4,7 5,9
Uvoz roba i usluga -1,4 1,2 1,2 3,5 4,4 4,7
Indeks potrošačkih
cijena, % godišnja
promjena
1,1 2,3 3,2 2,7 2,4 2,3
Anketna stopa
nezaposlenosti, godišnji
prosjek (%)
11,8 13,5 14,4 14,1 13,3 12,2
Izvor: DZS, Ministarstvo financija
2.2.2. Odrednice prihoda državnog proračuna
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2013. projicirani su u iznosu od 112,7 milijardi kuna,
što čini rast od 3,4%. Tijekom 2014. godine prihodi proračuna porast će za 5,2% i iznositi
118,5 milijardi kuna, dok su u 2015. godini planirani prihodi s povećanjem od 4,5% i
iznosit će 123,8 milijardi kuna. Porezni prihodi projicirani su na konzervativnim
pretpostavkama, uzimajući u obzir izmjene u poreznim zakonima koje su stupile na snagu
tijekom 2012., a čiji će cjelogodišnji efekti kao i daljnji učinci biti vidljivi i tijekom 2013.
godine.
Kretanje poreznih prihoda u projekcijskom razdoblju uvjetovano je i budućim promjenama
u poreznom sustavu koje se odnose na daljnje usklađivanje s pravnom stečevinom EU -
ukidanje nulte stope PDV-a s 1. siječnjem 2013. godine i uvođenje snižene stope od 5%, te
12
uvođenje snižene stope od 10% na usluge prehrane u ugostiteljskim objektima, uvođenje
poreza na imovinu, početak procesa fiskalizacije te daljnje smanjenje stope doprinosa za
obvezno zdravstveno osiguranje s 13% na 12% od 1. siječnja 2013. godine.
Važnu kategoriju prihoda u narednom razdoblju predstavljat će i pomoći EU, koje su
izravno vezane uz korištenje pretpristupnih i pristupnih fondova, a koji će Hrvatskoj biti na
raspolaganju. Tako će se u 2013. i 2014. godini Hrvatskoj izravno uplatiti sredstva iz
Instrumenta za poboljšanje novčanog toka, a od 2014. godine uplaćivat će se i sredstva za
izravna plaćanja u poljoprivredi.
U pogledu ostalih proračunskih prihoda, koji se prikupljaju od imovine, upravnih i
administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada, kazni i upravnih
mjera, od prodaje roba i usluga i sl., odnosno vlastite djelatnosti proračunskih korisnika,
valja naglasiti da u pravilu nisu u direktnoj vezi s kretanjima gospodarske aktivnosti, a za
projekcijsko razdoblje slijedit će trendove dosadašnjih kretanja.
Sljedećom tablicom prikazuje se kretanje prihoda državnog proračuna u razdoblju 2011. –
2015.
Tablica 3: Kretanje prihoda državnog proračuna u razdoblju 2011. – 2015.
(000 HRK) 2011.Plan
2012.
Indeks
12/11
Projekcija
2013.
Indeks
13/12
Projekcija
2014.
Indeks
14/13
Projekcija
2015.
Indeks
15/14
UKUPNI PRIHODI (6+7) 107.416.678 108.950.231 101,4 112.664.971 103,4 118.481.537 105,2 123.824.842 104,5
6 Prihodi poslovanja 107.069.670 108.648.663 101,5 112.351.213 103,4 118.190.927 105,2 123.522.232 104,5
7 Prihodi od prodaje
nefinancijske imovine347.008 301.568 86,9 313.758 104,0 290.610 92,6 302.610 104,1
Izvor: Ministarstvo financija
2.2.3. Odrednice rashoda državnog proračuna
Rashodi proračuna su izdaci koje čini država, u javnom interesu, radi što efikasnijeg
zadovoljavanja javnih potreba. Izdaci proračuna predstavljaju način upotrebe prihoda
13
proračuna u cilju realizacije javnih funkcija. Veličina proračunskih izdataka povezana je s
opsegom funkcija koje obavlja suvremena država i odraz je dostignutog stupnja
ekonomskog, političkog i društvenog razvoja određene zemlje (Keser i suradnici, 2000:34).
Rashodi su posljedica transakcija među institucionalnim jedinicama koje u javnom sektoru
mogu biti: razmjene (kada jedinica dobiva neku protučinidbu) ili transferi (kada nema
protučinidbe ili nije direktna veza davanja i protučinidbe). Rashodi mogu biti i posljedica
tzv. ostalih ekonomskih tokova, a označuju promjene vrijednosti imovine i obveza, npr.
rashodovanje, zastarijevanje, uništenje uslijed izvanrednih okolnosti, uništenja, iscrpljenja
prirodnih izvora i sl. (Vašiček, 2011/2012:13).
U narednom trogodišnjem razdoblju rashodi državnog proračuna bit će prilagođeni
fiskalnim mogućnostima zemlje odnosno kontinuirano će smanjivati svoj udio u bruto
domaćem proizvodu, čime će se dugoročno pridonijeti stabilnosti javnih financija. Isto
tako, značajne implikacije na visinu i strukturu rashoda imat će i procesi povezani s
pristupanjem i punopravnim članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
S ciljem osiguranja kontinuiteta provedbe strateških ciljeva, kretanje rashoda proračuna
temeljiti će se na ciljevima i programima sadržanim u Strategiji Vladinih programa za
razdoblje 2013.-2015.
U 2013. godini ukupni rashodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 122,3
milijarde kuna, u 2014. u iznosu od 126,2 milijarde kuna, a u 2015. u iznosu od 128,8
milijardi kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2013. godinu predviđeni u iznosu od
122,3 milijarde kuna obuhvaćaju rashode poslovanja planirane u iznosu od 120,6 milijardi
kuna i rashode za nabavu nefinancijske imovine planirane u iznosu od 1,7 milijardi kuna. U
odnosu na plan 2012. godine to je povećanje od 3,5 milijardi kuna zbog većih rashoda za
kamate za primljene kredite i zajmove, te obveze plaćanja doprinosa u proračun Europske
unije od dana stjecanja punopravnog članstva odnosno od 1. srpnja 2013. godine, u
povećanim subvencijama brodogradnji sukladno planovima restrukturiranja te zbog
planiranog usklađivanja mirovina ostvarenih iz radnog odnosa.
14
U pogledu rashodne strane proračuna, valja napomenuti kako je tijekom kriznog razdoblja i
utjecaja krize na smanjenje prihodne strane proračuna izvršena značajna korekcija i na
rashodnoj strani proračuna uz istovremeno širenje fiskalnih neravnoteža.
U narednim godinama fiskalna politika mora imati za cilj daljnju racionalizaciju rashodne
strane proračuna uz istovremeno servisiranje najšireg spektra javnih potreba u skladu sa
zadaćama javnih financija, ali i u isto vrijeme držati smjer kontinuiranog smanjivanja
fiskalnih neravnoteža. U tom kontekstu od posebnog je značaja daljnje provođenje i jačanje
provođenja ključnih strukturnih reformi. Ključno mjesto u takvom nastojanju ima Zakon o
fiskalnoj odgovornosti kojim se jačaju odrednice fiskalne odgovornosti sadržane i u okviru
Zakona o proračunu, ali i uvode fiskalna pravila koja je, sukladno Zakonu, potrebno
zadovoljiti da bi se postigli ranije spomenuti ciljevi kontinuirane fiskalne konsolidacije i
posljedičnog smanjivanja deficita i duga.
Temeljeno na prethodno navedenom, projekcije za naredno trogodišnje razdoblje ukazuju
na razinu rashoda državnog proračuna od 122,3 milijardi kuna u 2013. ili međugodišnji rast
od 2,9%, zatim 126,2 milijardi kuna u 2014. ili međugodišnji porast od 3,2% te 128,8
milijardi kuna u 2015. godini što predstavlja međugodišnji porast od 2,1%.
U sljedećoj tablici daje se pregled kretanja rashoda državnog proračuna u razdoblju 2011. –
2015.
Tablica 4: Kretanje rashoda državnog proračuna u razdoblju 2011. - 2015.
(000 HRK) 2011.Plan
2012.
Indeks
12/11
Projekcija
2013.
Indeks
13/12
Projekcija
2014.
Indeks
14/13
Projekcija
2015.
Indeks
15/14
UKUPNI RASHODI (3 + 4) 121.425.489 118.841.209 97,9 122.302.320 102,9 126.248.197 103,2 128.845.509 102,1
3 Rashodi poslovanja 119.939.511 117.115.552 97,6 120.595.023 103,0 124.513.482 103,2 126.946.800 102,0
4 Rashodi za nabavu
nefinancijske imovine1.485.978 1.725.658 116,1 1.707.296 98,9 1.734.715 101,6 1.898.709 109,5
Izvor: Ministarstvo financija
15
2.3. Metodologija izrade financijskog plana proračunskog korisnika državnog
proračuna
Sukladno odredbama članka 26. Zakona o proračunu (Narodne novine, br. 87/08.)
Ministarstvo financija izrađuje i dostavlja proračunskim i izvanproračunskim korisnicima
Upute za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za razdoblje 2013. -
2015.
Upute za izradu prijedloga državnog proračuna sadrže :
osnovne ekonomske pokazatelje iz Smjernica,
metodologiju izrade financijskih planova za proračunske i izvanproračunske
korisnike državnog proračuna.
rokove u kojima korisnici (npr. sudovi) dostavljaju financijske planove nadležnim
ministarstvima (npr. Ministarstvu pravosuđa), odnosno drugim državnim tijelima, a
oni objedinjeni financijski plan Ministarstvu financija.
Kao što Ministarstvo financija dodjeljuje limite ministarstvima i drugim državnim tijelima
na razini razdjela, nadležna ministarstva obvezna su sastaviti uputu i dodijeliti limite svojim
proračunskim korisnicima, uključujući i treću razinu korisnika. Na temelju utvrđenih limita
proračunski korisnici izrađuju prijedloge financijskih planova i dostavljaju ih nadležnom
ministarstvu, koje na temelju prikupljenih prijedloga sastavlja usklađeni prijedlog
financijskog plana.
Pri izradi prijedloga financijskog plana proračunski i izvanproračunski korisnici državnog
proračuna obvezni su pridržavati se Uputa i Uputom utvrđenih rokova. Čelnik
proračunskog i izvanproračunskog korisnika odgovoran je za zakonito i pravilno planiranje
financijskog plana odnosno proračuna, a u skladu s danim limitima.
16
Proračunski korisnik u financijskom planu treba iskazati svoje prihode i rashode bez obzira
na moguće uplate dijela prihoda korisnika u proračun jedinica lokalne i područne
samouprave ili podmirivanje dijela rashoda korisnika direktno s računa proračuna.
Prijedlog plana proračunskog korisnika državnog proračuna sadrži (Maletić I., Jakir – Bajo
I, 8/9/2012:10)
prihode i primitke iskazane po vrstama,
rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema
proračunskim klasifikacijama,
obrazloženje prijedloga financijskog plana.
Nadležna ministarstva odnosno tijela nadležna za proračunskog i izvanproračunskog
korisnika dužna su prijedlog financijskog plana izraditi u skladu s projekcijama rashoda
državnog proračuna za srednjoročno razdoblje i limitima ukupnih rashoda za izvore
financiranja: opći prihodi i primici, doprinosi i namjenski primici utvrđenim po razdjelima
državnog proračuna za trogodišnje razdoblje.
2.3.1. Procjena prihoda i primitaka
Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika sadrži procjenu prihoda i primitaka
koji se iskazuju po izvorima financiranja za trogodišnje razdoblje. Sukladno odredbama
Zakona o proračunu prihodi i primici za iduću proračunsku godinu planiraju se na razini
podskupine (treća razina računskog plana), a za dvije sljedeće proračunske godine na razini
skupine (druga razina računskog plana).
Zbog povezivanja prihoda i primitaka s izvorima financiranja i kasnijeg praćenja potrošnje
po izvorima, proračunski korisnici državnog proračuna planiraju prihode i primitke na
razini osnovnog računa računskog plana (peta razina računskog plana). U iznimnim
situacijama korisnici razdjela/glave mogu prihode vezane uz izvor financiranja podijeliti na
pomoći i namjenske primitke koji se planiraju na devetoj razini.
17
Korisnici proračuna obvezni su izraditi procjenu prihoda i primitaka za trogodišnje
razdoblje po izvorima financiranja.
Osnovni izvori financiranja su:
1. Opći prihodi i primici
2. Doprinosi
3. Vlastiti prihodi
4. Prihodi za posebne namjene
5. Pomoći
6. Donacije
7. Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja
8. Namjenski primici.
1. Izvor financiranja opći prihodi i primici čine prihodi koji se ostvaruju na temelju
posebnih propisa u kojima za prikupljene prihode nije definirana namjena korištenja, a to su
prihodi od poreza, prihodi od financijske imovine, prihodi od nefinancijske imovine,
prihodi od administrativnih i upravnih pristojbi, prihodi državne uprave, prihodi od kazni te
primici od financijske imovine i zaduživanja (nenamjenski). U ovaj izvor financiranja
proračunski korisnik uključuje i prihode koje ostvari iz državnog proračuna, a odnose se na
financiranje redovne djelatnosti. Rashodi koji se podmiruju iz izvora financiranja opći
prihodi i primici, podmiruju se do visine planiranih rashoda neovisno o naplaćenim
prihodima.
Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika su prihodi u
okviru podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti
proračunskih korisnika.
2. Izvor financiranja doprinosi obuhvaća sljedeće izvore:
Doprinose za mirovinsko osiguranje za financiranje Hrvatskog zavoda
za mirovinsko osiguranje,
18
Doprinose za zdravstveno osiguranje kojima se financira Hrvatski
zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja na
radu i
Doprinose za zapošljavanje za financiranje Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje.
3. Izvor financiranja vlastiti prihodi čine prihodi koje korisnik ostvari sam obavljanjem
poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati i drugi pravni
subjekti izvan općeg proračuna (iznajmljivanje prostora, obavljanje ugostiteljskih usluga,
prihodi od fotokopiranja dokumentacije, od prodaje mapa i sl).
Ako su vlastiti prihodi uplaćeni u proračun u nižem opsegu nego što je planirano, korisnik
može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih
sredstava. Ako su naplaćeni u višem opsegu nego što je planirano, korisnik može preuzeti i
plaćati obveze samo u visini planiranih sredstava. Naplaćeni vlastiti prihodi koji nisu bili
iskorišteni u prethodnoj godini ne prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.
4. Izvor financiranja prihodi za posebne namjene čine prihodi čije su korištenje i namjena
utvrđeni posebnim propisima i zakonima koje donosi Vlada Republike Hrvatske, a koje
korisnik ostvaruje obavljanjem poslova iz svoje osnovne djelatnosti, na temelju posebnog
propisa kojim je utvrđena namjena za koju se prikupljeni prihodi imaju utrošiti. Navedeni
izvor financiranja obuhvaća: prihode od igara na sreću, prihode od spomeničke rente i
ostale prihode za posebne namjene.
Ako su namjenski prihodi i primici u proračun uplaćeni u nižem opsegu nego što je
planirano, korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno
raspoloživih sredstava. Uplaćeni, a manje planirani prihodi za posebne namjene mogu se
izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu. Namjenski prihodi i primici koji nisu bili
iskorišteni u prethodnoj godini prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.
Preneseni prihodi i primici mogu se koristiti iznad financijskog plana proračunskog
korisnika.
19
5. Izvor financiranja pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, od međunarodnih
organizacija te institucija i tijela EU, prihodi iz drugih proračuna te ostalih subjekata unutar
općeg proračuna. Proračunski korisnici ne mogu primati pomoći od drugih proračunskih
korisnika unutar svog proračuna izuzev temeljem prijenosa sredstava EU.
Ovaj izvor obuhvaća: pomoći EU, koje se koriste isključivo za planiranje pomoći iz
pretpristupnih programa pomoći i to: CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD, IPA i IPARD,
ostale pomoći – za planiranje pomoći iz proračuna JLP(R)S i od ostalih subjekata unutar
opće države, inozemne darovnice – za planiranje pomoći iz inozemstva (darovnica) koje
proračunski korisnici dobivaju od stranih vlada i međunarodnih organizacija, a koje se
izvršavaju preko specijalnih računa i ne uplaćuju izravno u proračun te pomoći
proračunskim korisnicima temeljem prijenosa sredstava EU, koji koriste proračunski
korisnici koji su krajnji korisnici pretpristupnih programa pomoći i/ili europskih fondova za
planiranje sredstava za financiranje aktivnosti/projekta financiranih iz tih pomoći koja
dobivaju iz proračuna ili od proračunskih i izvanproračunskih korisnika.
6. Izvor financiranja donacije obuhvaća tekuće i kapitalne prijenose sredstava koja bez
obveze vraćanja, proračun i proračunski korisnici dobiju od subjekata izvan opće države od
strane fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih društava i ostalih subjekata izvan
općeg proračuna. Proračunski korisnici ne mogu planirati donacije od drugih proračuna i
proračunskih korisnika. Navedeni izvor financiranju uključuje sve donacije koje se
uplaćuju u proračun te inozemne darovnice – donacije koje proračunski korisnici dobivaju
od pravnih i fizičkih osoba iz inozemstva, a koje se izvršavaju preko specijalnih računa i ne
uplaćuju se izravno u proračun.
7. Izvor financiranja prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s
naslova osiguranja čine prihodi ostvareni prodajom ili zamjenom nefinancijske dugotrajne
imovine i od naknade štete s osnove osiguranja. Temeljem članka 26. Zakona o izmjenama
i dopunama Zakona o proračunu, a vezano za članak 70. Zakona, sredstva od prodaje i
zamjene nefinancijske imovine države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave i od naknade štete s osnova osiguranja koriste se za kapitalne rashode države,
20
odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za ulaganja u dionice i
udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice na temelju dugoročnog zaduživanja.
Kapitalni rashodi kao važan element ovog financiranja sastoji se od: rashoda za nabavu
nefinancijske imovine, rashoda za održavanje nefinancijske imovine, kapitalnih pomoći
koje se daju trgovačkim društvima u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje za nabavu nefinancijske
imovine i dodatnih ulaganja u nefinancijsku imovinu te ulaganja u dionice i udjele u
trgovačkih društava.
Proračunski korisnici državnog proračuna, ovaj izvor ne planiraju odvojeno jer su prihodi
od nefinancijske imovine i nadoknade štete s osnova osiguranja uključeni u izvor
financiranja opći prihodi i primici. Razlog tome je činjenica da su kapitalni rashodi
kontinuirano veći od prihoda od prodaje nefinancijske imovine i naknade štete s osnova
osiguranja. Na taj način se u proračunu osigurava da se sredstva od prodaje i zamjene
nefinancijske dugotrajne imovine i od naknade štete s osnove osiguranja koriste samo za
kapitalne rashode.
8. Izvor financiranja namjenski primici čine primici od financijske imovine i zaduživanja,
čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima.
2.3.2. Prijedlog plana rashoda i izdataka
Proračunski korisnici državnog proračuna obvezni su izraditi prijedlog plana rashoda i
izdataka za trogodišnje razdoblje sukladno Pravilniku o proračunskim klasifikacijama i
Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu.
Nadležna ministarstva odnosno tijela nadležna za proračunskog korisnika obvezna su
planirati rashode prema limitima utvrđenim u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike
Vlade RH te propisanim Uputama Ministarstva financija.
21
Korisnici državnog proračuna koji svoje financijske planove unose u sustav državne riznice
planiraju rashode i izdatke na razini odjeljka računskog plana (četvrta razina računskog
plana). Proračunski korisnici državnog proračuna treće razine (muzeji, kazališta, ustanove u
kulturi, sveučilišta, fakulteti i ostali) obvezni su izraditi financijski plan kojeg do kraja
godine treba usvojiti sveučilišno/fakultetsko/upravno vijeće i to razradom prihoda i rashoda
do treće razine računskog plana, a projekcije na drugoj razini.
2.3.3. Obrazloženje financijskog plana
Sukladno članku 30. Zakona o proračunu proračunski korisnici dužni su uz prijedlog
financijskog plana izraditi i dostaviti obrazloženje prijedloga financijskog plana.
Uvođenjem strateškog planiranja i višegodišnjeg proračunskog okvira posebna se pažnja
posvećuje postavljenim ciljevima i praćenju njihova ispunjavanja. Budući da se posebni
ciljevi iz strateškog plana povezuju s programima u proračunu, a njihovi načini ostvarenja s
aktivnostima i projektima, pokazatelje učinka i rezultata utvrđene strateškim planom
potrebno je koristiti i prilikom izrade obrazloženja financijskog plana.
Obrazloženje predstavlja podlogu za analiziranje rezultata (učinaka) i oblikovanje budućih
ciljeva, usmjeravanje djelovanja te osnova za utvrđivanje odgovornosti. Obrazloženje
financijskog plana se sastoji od uvodnog dijela, obrazloženja programa te procjene i
ishodišta potrebnih sredstava za najznačajnije aktivnosti/projekte.
Sadržaj obrazloženja financijskog plana proračunskih korisnika državnog proračuna isti je
kao i za korisnike proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te će se
isti obrazložiti u podpoglavlju 3.2.3.
22
2.4. Smjernice za JLP(R)S
Planiranje proračuna lokalnih jedinica počinje potkraj svibnja, kada ministar financija
dostavi lokalnim jedinicama okružnicu, tj. smjernice s osnovnim pokazateljima za izradu
proračuna. Nakon primitka smjernica od Vlade i uputa za izradu proračuna te smjernica
razvoja (parametara i prioriteta razvoja) od poglavarstva lokalnih jedinica, upravno tijelo za
financije i proračun lokalne jedinice donose upute za izradu proračuna lokalne jedinice i
dostavlja ih proračunskim korisnicima.
Prijedlog lokalnih smjernica izrađuje odjel za proračun i financije, imajući na umu procjenu
kretanja demografskih i gospodarskih pokazatelja i vlastitih proračunskih prihoda.
Smjernice donosi poglavarstvo lokalne jedinice i dostavlja ih proračunskim korisnicima
(odjelima i službama) i drugim korisnicima koji se transferima financiraju iz lokalnog
proračuna (vrtići i dr.).
Nakon primitka smjernica svi korisnici proračuna lokalne jedinice dostavljaju odjelu za
proračun i financije svoje zahtjeve (financijske planove) za financirane tekućih i kapitalnih
izdataka. Odjel za proračun i financije analizira dostavljene zahtjeve i u skladu s utvrđenim
prioritetima predlaže njihovo usklađenje s mogućnostima proračuna (Bajo A., Jurlina
Alibegović D., 2008:242).
23
3. METODOLOGIJA FINANCIJSKOG PLANIRANJA NA
LOKALNOJ RAZINI
Sadašnji sustav lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj ustrojen je 1993. godine
donošenjem temeljnih zakona kojima se uređuje teritorijalni, samoupravni djelokrug,
izborni sustav i način financiranja lokalne samouprave te provedbom prvih lokalnih izbora.
Sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave organiziran je na dvije razine. Na prvoj
razini su jedinice lokalne samouprave – gradovi i općine, dok su na drugoj jedinice
područne (regionalne) samouprave – županije (Serdar, 6/2011:42).
Način i razina na kojoj se ostvaruje pravo na lokalnu i područnu samoupravu te mogućnost
i način neposrednog sudjelovanja građana u upravljanu lokalnim poslovima utvrđeni su
Ustavom. Ustav ujedno određuje općine, gradove i županije kao ustrojstvene oblike
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te utvrđuje okvir njihovih nadležnosti
te nadzor nad radom njihovih tijela.
U srpnju 2010. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je „Smjernice i načela za
funkcionalnu decentralizaciju i teritorijalni preustroj“ pomoću kojih je utvrđen temeljni cilj
reforme lokalne samouprave – ostvarenje racionalnije, kvalitetnije i učinkovitije
samouprave te poboljšanje dostupnosti, brzine i kvalitete, i cijene usluga koje jedinice
lokalne samouprave pružaju i osiguravaju građanima. Programom gospodarskoga
oporavka, kao jedna od mjera reforme javne uprave, predviđena je racionalizacija
teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske i daljnja decentralizacija. Smjernice i načela za
funkcionalnu decentralizaciju i teritorijalni preustroj predstavljaju prvi korak u realizaciji te
mjere. Njima se postavljaju jasni ciljevi i definiraju konkretne aktivnosti te rokovi i
odgovornost za njegovu provedbu.
24
Specifični ciljevi reforme lokalne samouprave definirani Smjernicama uključuju (Serdar,
6/2011:45):
jačanje administrativnog i financijskog kapaciteta i autonomije jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave,
širenje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave,
jačanje samostalnosti lokalne i područne (regionalne) samouprave u planiranju,
financiranju i pružanju usluga u skladu s načelom supsidijarnosti,
stvaranje pretpostavki za prenošenje određenih poslova iz nadležnosti središnje
državne uprave na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
poboljšana suradnja i koordinacija središnje državne uprave i lokalne i područne
(regionalne) samouprave u planiranju i provedbi projekata lokalnog i regionalnog
značaja,
smanjenje ukupnih administrativnih troškova lokalne samouprave,
racionalnije usmjeravanje sredstava potpora središnje države lokalnoj samoupravi te
jačanje lokalne demokracije i povećano sudjelovanje građana u odlučivanju.
Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu
oni korisnici: kojih je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave; kojima
je izvor prihoda proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u iznosu od
50% ili više, te koji su navedeni u Registru (Dremel i suradnici, 2011:33).
Izvanproračunski korisnici jesu izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge pravne
osobe u kojima država odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima
odlučujući utjecaj na upravljanje, kojima su jedan od izvora financiranja doprinosi i/ili
namjenski prihodi, te koji su navedeni u Registru.
Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika popis je proračunskih i
izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih
25
korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Zakon o
proračunu 2008:3).
3.1. Proračuni JLP(R)S
Proračun je financijski dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
(općina, gradova i županija) kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i
izdaci za jednu godinu. Sredstva proračuna rabe se za financiranje poslova, funkcija i
programa tijela lokalnih jedinica i korisnika proračuna, i to u visini koja je nužna za njihovo
obavljanje, te prava primatelja sredstava proračuna (Bajo A., Jurlina Alibegović D.,
2008:216).
Osim riječi proračun i u hrvatskom se kao i u brojnim drugim jezicima može koristiti i riječ
budžet. Riječ budžet potječe od francuske riječi bougette koja je označavala kožnu torbicu
u kojoj su francuski trgovci u srednjem vijeku držali svoj novac. U Engleskoj je riječ
budget označavala
kožnu torbu u kojoj je ministar financija u parlament donosio prijedlog prihoda i rashoda
države za neko vremensko razdoblje. Riječ se zadržala i koristi se primjerice u eng. budget,
franc. budget, njem. Budget, ali i Haushaltsplan i Etat, tal. budget, ali i bilancio, nizoz.
budget, ali i begroting (www.ijf.hr) (22.05.2013.).
Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao glavni instrument
fiskalne politike lokalnih jedinica čijim se prihodima osigurava financiranje planiranih
rashoda u tijeku jedne ili više godina rezultat je precizno reguliranog proračunskog procesa,
odnosno ciklusa koji podrazumijeva poduzimanje točno utvrđenih radnji koje su stavljene u
nadležnost određenih izvršnih i zakonodavnih tijela.
26
3.1.1. Proračunski proces
Proračunski proces predstavlja ujedno i sustav glavnih pravila (formalnih i neformalnih)
koja omogućuju izvršnoj vlasti donošenje odluka što vode pripremi proračuna, njegovu
predlaganju i prihvaćanju.
Osnovni procesi u sustavu proračuna jesu (Dremel i suradnici, 2011:1):
priprema proračuna (obuhvaća analiziranje, prognoziranje i planiranje)
izvršavanje proračuna,
nadzor te
računovodstvo i izvještavanje
Tri su glavne funkcije proračuna:
prikazuje najvažnije ciljeve lokalnih jedinica vlasti u fiskalnoj godini
služi kao instrument kojim ista utječe na ekonomsko stanje lokalnog okruženja te
služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava.
U svim fazama proračunskog procesa provodi se nadzor i revizija trošenja proračunskih
sredstava kako bi se nadzirala zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja
proračunskih sredstava. Nadzor proračuna predstavlja praćenje izvršenja proračuna u
odnosu na planske veličine zadane u procesu donošenja proračuna. Praćenje izvršenja
proračuna temelji se na računovodstvenim podacima koji se prezentiraju u formi
financijskih izvještaja čiji je način sastavljanja i sadržaj propisan.
3.1.2. Planiranje proračuna
U prvoj fazi pripreme formuliraju se ciljevi koji se žele ostvariti primjenom proračuna.
Mogući ciljevi izravno proizlaze iz hijerarhijski nadređenih ciljeva funkcioniranja države
odnosno društveno – političkih i gospodarsko – socijalnih prilika i mogućnosti ispunjavanja
temeljnih funkcija države (Vašiček, 2011/2012:11).
27
Ciljevi sustava proračuna proizlaze iz ciljeva navedenih ekonomskih politika:
Alokacija ili dodjela javnih dobara građanima – putem poreza, taksi i ostalih
instrumenata se određena količina novca iz privatnog sektora preusmjerava državi
kako bi ona mogla proizvoditi javna dobra koja se zbog nesavršenosti ne mogu
osigurati na tržištu.
Preraspodjela bogatstva, odnosno dohotka – novac se putem doprinosa i mirovina
„pretače“ od ekonomski snažnijih ka ekonomski slabijim građanima, a različitim
vrstama dotacija on se usmjerava iz visokorazvijenih regija niže razvijenim
regijama.
Stabilizacijski cilj koji podrazumijeva stalnu brigu države za osiguranjem poželjne
razine zaposlenosti i niske stope inflacije (www.ijf.hr) (19.5.2013.).
Planiranje proračuna lokalnih jedinica ovisi o mjerama fiskalne politike Vlade, o
makroekonomskim pokazateljima gospodarskog razvitka za trogodišnje razdoblje, te o
gospodarskog pokazateljima lokalnih jedinica. Proračunski proces formalno počinje u
svibnju tekuće godine, izradom Vladinih smjernica ekonomske i fiskalne politike za
trogodišnje razdoblje. Smjernice sadržavaju ciljeve ekonomske i fiskalne politike,
makroekonomska kretanja i fiskalnu politiku u srednjoročnom razdoblju te smjernice
strategije upravljanja javnim dugom. Na temelju smjernica, Vlada u kolovozu izrađuje i
upute za izradu državnog proračuna i proračuna lokalnih jedinica. Upravno tijelo za
financije nakon primitka Uputa Ministarstva financija izrađuje svoje upute za izradu
proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja ih svojim
proračunskim korisnicima.
Navedene Upute sadrže (Maletić I., Jakir – Bajo I., 8/9/2012:11):
temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za izradu prijedloga proračuna jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave,
opis planiranih politika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave u sljedeće tri godine,
28
prijedlog visine financijskog plana po proračunskim korisnicima koji sadrži visinu
financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu,
te prijedlog visine financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće
dvije godine, način pripreme te terminski plan za izradu proračuna i prijedloga
financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave,
šifre i nazive zajedničkih programa te aktivnosti u skladu s kojima će korisnici
izraditi svoje financijski plan.
Čelnik proračunskog korisnika odgovoran je, osim za zakonito i pravilno i pravilno
planiranje i izvršavanje proračuna odnosno financijskog plana, i za svrhovitost,
učinkovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima proračuna odnosno
financijskog plana, a u skladu s danim limitima.
3.1.3. Rasprava i prihvaćanje proračuna
Opće je prihvaćeno demokratsko načelo da gradsko vijeće ili županijska skupština
(predstavničko tijelo) lokalne jedinice ima pravo raspolaganja novcem, odnosno da
odobrava sve rashode i zaduženja te sve prihode koje je lokalna jedinica ovlaštena prikupiti.
Stoga i jest pravilo da izvršno tijelo lokalne jedinice šalje prijedlog na usvajanje proračuna
predstavničkom tijelu. Odbori predstavničkog tijela zaduženi za proračun kontroliraju
predloženu raspodjelu javnih rashoda te ih prosljeđuju predstavničkom tijelu na raspravu.
Upravni odjel za financije i proračun izrađuje nacrt prijedloga proračuna i projekciju
proračunske potrošnje za sljedeće dvije godine, te ih zajedno s obrazloženjima do 15.
listopada tekuće godine dostavlja poglavarstvu i njegovim tijelima na razmatranje i
prihvaćanje. Prijedlog proračuna (zajedno s projekcijom proračunske potrošnje za slijedeće
dvije godine) i odluku o izvršavanju proračuna razmatraju odbori i komisije predstavničkog
tijela. Predstavničko tijelo lokalne vlasti razmatra primjedbe i prijedloge tih odbora i
komisija, prihvaća prijedlog i vraća ga poglavarstvu. Konačni prijedlog proračuna prihvaća
29
poglavarstvo te ga upućuje na razmatranje i prihvaćanje predstavničkom tijelu.
Predstavničko tijelo lokalne jedinice obvezno je donijeti proračun najkasnije do 15.
prosinca (Bajo A., Jurlina Alibegović D., 2008:244).
3.1.4. Izvršavanje proračuna
Nakon što predstavničko tijelo donese proračun, potrebno je proračunske korisnike
upoznati s iznosima proračuna, kako bi mogli načiniti konačne planove sredstava kojima
raspolažu i utvrditi dinamiku trošenja. Odjel za financije i proračun lokalne jedinice
doznačuje planirana sredstva korisniku barem deset radnih dana prije početka razdoblja na
koje se odnose.
U okviru proračunske stavke pojedinog proračunskog korisnika dopuštena je preraspodjela
utvrđenih sredstava između pojedinih stavki izdataka ili između pojedinih proračunskih
korisnika. Takva preraspodjela moguća je samo uz odobrenje nositelja izvršne vlasti
lokalne jedinice. Ako postoji takvo odobrenje, preraspodjela se obavlja tako da se sredstva
za jednu stavku povećaju do 5% i u istom postotku smanjuju za drugu stavku (Bajo A.,
Jurlina Alibegović D., 2008:245).
3.2. Metodologija izrade financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i
područne regionalne samouprave
Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (upravni odjeli i
korisnici za koje su oni nadležni) obvezni su izrađivati financijske planove u skladu s
odredbama Zakona o proračuna i pridržavati se propisanih Uputa.
Proračunski korisnici u financijskom planu trebaju iskazati sve svoje prihode i rashode, bez
obzira na moguće uplate dijela prihoda korisnika u proračun jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave ili podmirenja dijela prihoda korisnika u proračun jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
30
Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave sadrži (Zakon o proračunu, 2008:29):
prihode i primitke iskazane po vrstama,
rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema
proračunskim klasifikacijama (izvori financiranja, organizacijska, ekonomska,
funkcijska, lokacijska i programska klasifikacija),
obrazloženje prijedloga financijskog plana,
plan razvojnih programa.
Pri izradi financijskih planova ključno je napraviti vezu s proračunskom klasifikacijama te
je nužno pridržavati odredbi Pravilnika o proračunskim klasifikacijama.
Nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne samouprave) utvrđuju programe i
aktivnosti proračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti.
3.2.1. Procjena prihoda i primitaka
Proračunski korisnici obvezni su izraditi procjenu prihoda i primitaka za trogodišnje
razdoblje po izvorima financiranja. Izvori financiranja predstavljaju skupine prihoda i
primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i utvrđene namjene.
Osnovni izvori financiranja jesu:
1. Opći prihodi i primici
2. Vlastiti prihodi
3. Prihodi za posebne namjene
4. Pomoći
5. Donacije
6. Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja
7. Namjenski primici
31
1. U izvor financiranja opći prihodi i primici proračunski korisnik uključuje prihode koje
ostvari iz nadležnog proračuna, a koje planira u okviru podskupine 671 Prihodi iz
proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika.
2. Izvor financiranja vlastiti prihodi čine prihodi koje korisnik ostvari obavljanjem poslova
na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg
proračuna (iznajmljivanje prostora, obavljanje ugostiteljskih usluga i sl.). Vlastiti prihodi
iskazuju se u okviru podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih
usluga.
3. Izvor financiranja prihodi za posebne namjene čine prihodi čije su korištenje i namjena
utvrđeni posebnim zakonima i propisima. Primjeri takvih prihoda jesu: komunalna
naknada, spomenička renta, vodni doprinos, doprinos za šume i ostali.
4. Izvor financiranja pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, od međunarodnih
organizacija te institucija i tijela EU, prihodi iz drugih proračuna te ostalih subjekata unutar
općeg proračuna. Također je moguće da i proračunski korisnici jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave ostvare sredstva tekućih i kapitalnih pomoći, ali isključivo od
proračunskih korisnika državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU. Proračunski
korisnik lokalne razine navedena sredstva planira u okviru podskupine 633 - Pomoći iz
proračuna.
5. Izvor financiranja donacije čine prihodi ostvareni od fizičkih osoba, neprofitnih
organizacija, trgovačkih društava i od ostalih subjekata izvan općeg proračuna. Proračunski
korisnici ne mogu planirati donacije (skupina 663) od drugih proračuna i proračunskih
korisnika.
6. Izvor financiranja prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s
naslova osiguranja čine prihodi ostvareni prodajom ili zamjenom nefinancijske imovine i
od naknade štete s osnove osiguranja, a mogu se koristiti samo za namjene utvrđene
člankom 70. Zakona o proračunu.
32
7. Izvor financiranja namjenski primici čine primici od financijske imovine i zaduživanja,
čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima.
3.2.2. Plan rashoda i izdataka
Prijedlog plana rashoda i izdataka proračunski korisnici JLP(R)S obvezni su izraditi za
trogodišnje razdoblje i iste razvrstati prema proračunskim klasifikacijama u skladu s
Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu
i računskom planu.
Proračunske klasifikacije čine okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te
rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja. Proračunske
klasifikacije jesu: organizacijska, programska, funkcijska, ekonomska i lokacijska
klasifikacija te izvori financiranja (Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, 2010:2,3).
3.2.3. Obrazloženje financijskog plana
Sadržaj obrazloženja prijedloga plana svakog proračunskog korisnika JLP(R)S (upravnog
odjela, ustanove, subjekta za koju je taj odjel nadležan) propisan je člankom 30. Zakona o
proračuna i isti sadrži:
a) sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika,
b) obrazložene programe,
c) zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi,
d) usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja,
e) ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za
provođenje programa,
f) izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima
uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini,
g) ostala obrazloženja i dokumentacija.
33
U programima se iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci razrađeni po:
vrstama prihoda i primitaka,
pojedinim aktivnostima i projektima,
godinama u kojima će teretiti proračun.
Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika je podloga za analiziranje rezultata
(učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva i djelovanja proračunskog korisnika te osnova za
utvrđivanje odgovornosti. Stoga je potrebno objasniti što je prethodne godine projicirano
odnosno što je već usvojeno prethodne godine na drugoj razini navodeći zbog čega dolazi
do razlika u odnosu na projekcije dane prethodne godine.
Prilikom izrade obrazloženja naglasak je potrebno staviti na ciljeve koji se programima
namjeravaju postići i pokazatelje uspješnosti realizacije tih ciljeva.
Obrazloženje cilja nekog programa mora odgovoriti na sljedeća pitanja:
što se ovim programom želi postići
kako se nastoji realizirati program
tko je korisnik ili primatelj usluge
U opisu programa i njihovih ciljeva treba istaknuti uštede do kojih će dovesti realizacija
utvrđenih ciljeva, a mogu se dodati i objašnjenja posljedica koje bi nastale u slučaju
neprovedbe ovoga programa ili neprovedbe u predloženom obuhvatu ili predviđenom
razdoblju.
U okviru procjene potrebnih sredstava potrebno je navesti ishodište i pokazatelje na kojima
se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, odnosno
aktivnosti/projekata.
Za praćenje ostvarenje ciljeva programa za trogodišnje razdoblje i podlogu za mjerenje
učinkovitosti provedbe programa potrebno je definirati pokazatelje uspješnosti. Pokazatelji
34
uspješnosti predstavljaju podlogu za mjerenje učinkovitosti provedbe programa. Dobri
pokazatelji uspješnosti trebaju biti:
specifični – da zaista mjere ono što treba mjeriti,
mjerljivi – u pogledu kvalitete i/ili količine,
dostupni – u okviru prihvatljivih troškova,
relevantni – u odnosu na definirani cilj i
vremenski određeni – da se definirani ciljevi izvrše u zadanom
vremenskom roku.
Glavna karakteristika pokazatelja uspješnosti je mjerljivost stoga ih je potrebno brojčano
iskazati ili jasno i nedvosmisleno izraziti. Isti će omogućiti praćenje i izvještavanje o
napretku i ostvarenju zadanih programa.
U obrazloženju financijskog plana koriste se dvije vrste pokazatelja: pokazatelj učinka
(outcome) i pokazatelj rezultata (output). Budući da je pokazatelje učinka koji trebaju dati
informaciju o učinkovitosti, dugoročnim rezultatima te društvenim promjenama koje se
postižu ostvarenjem cilja teže utvrditi (primjerice: postizanje višeg stupnja pismenosti)
preporučeno je utvrđivanje pokazatelja rezultata koji se odnose na proizvedena dobra i
usluge unutar aktivnosti/projekta i orijentirani su prema konkretnom rezultatu.
3.2.4. Prijedlog plana razvojnih programa
Plan razvojnih programa obuhvaća programe koji doprinose razvoju države, odnosno
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, povećanju ili održavanju imovine,
imaju obilježje dugoročnog ulaganja, izvedivi su po predviđenoj dinamici, a utvrđeni su
dokumentom o srednjoročnom planu razvoja, posebnim zakonima ili drugim propisima.
Plan razvojnih programa (s objašnjenjima) proračunskog korisnika mora biti usklađen s
prijedlogom njegova financijskog plana (Jakir – Bajo I. i suradnici, 2009:27).
35
Pri njihovoj izradi lokalne jedinice najprije planiraju sredstva za već započete programe, a
preostala sredstva u sljedećim godinama mogu planirati za nove, prioritetne razvojne
programe. Plan razvojnih programa temelji se na planovima proračunskih korisnika
utvrđenima u srednjoročnom planu razvitka lokalne jedinice.
Zakonom o proračunu u sustav planiranja uveden je trogodišnji proračunski okvir što znači
da Hrvatski sabor, odnosno predstavničko tijelo usvaja proračun za 2013. godinu s
projekcijama za sljedeće dvije godine, 2014. i 2015. godinu.
Tako postavljen trogodišnji proračunski okvir ima dva glavna cilja (Jakir – Bajo I. i dr.,
2009:69):
postavljanje fiskalnih ciljeva koji su važni za postizanje fiskalne discipline,
alokacija raspoloživih sredstava prema razvojnim prioritetima lokalne jedinice.
U skladu s Zakonom o proračunu utvrđena je obveza izrade plana razvojnih programa
proračunskih korisnika. Upravno tijelo nadležno za proračunskog korisnika izrađuje
zajednički prijedlog plana razvojnog programa koji mora biti usklađen s prijedlogom
proračuna JLP(R)S i dostavlja ga upravnom tijelu za financije.
Planirani rashodi proračuna JLP(R)S vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih
pomoći i donacija za trogodišnje razdoblje iskazuju se u planu razvojnih programa, koji su
razrađeni:
po pojedinim programima,
po godinama u kojima će rashodi za programe teretiti proračune sljedećih godina,
po izvorima financiranja za cjelovitu izvedbu programa.
36
3.3. Metodologija financijskog planiranja proračunskih korisnika decentraliziranih
funkcija
Proces decentralizacije, a posebno fiskalne iznimno je složen proces javnih financija u
svakoj zemlji. Primjena fiskalne decentralizacije u teoriji i praksi pojedinih zemalja veoma
je različita, a ovisna je o sustavu vlasti, teritorijalnom ustroju, ekonomskoj i društvenoj
razvijenosti, povijesnim i političkim okolnostima koji u konačnici određuju cjelokupni
ustroj javnih financija.
Postoji određeni broj zadaća države koje se mogu ostvariti samo na centralnoj razini vlasti,
zbog toga što bi njihova ponuda na decentraliziranoj razini bili preskupa ili nemoguća, no s
druge strane postoji čitav niz javnih dobara koje se mogu zadovoljiti na najefikasniji i
najbolji način upravo na lokalnoj razini. Niže razine vlasti tako postaju agenti središnje
države koji pružaju javne usluge stanovnicima na svom području.
Decentralizirane funkcije su rashodi koji su po posebnim zakonima za osnovno i srednje
školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo preneseni na jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, a financiraju se iz dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći
izravnanja za decentralizirane funkcije ( Uredba o načinu izračuna pomoći izravnanja,
2013:2).
Republika Hrvatska 2001. godine započinje fiskalnu decentralizaciju, čime prenosi
odgovornost za financiranje školstva, zdravstva, socijalne skrbi te vatrogastva na lokalne
jedinice. Središnja država prenijela je ovlasti za financiranje samo dijela troškova zdravstva
i obrazovanja odnosno materijalnih rashoda i rashoda za nabavu nefinancijske imovine, dok
su pune ovlasti za financiranje vatrogastva i socijalne skrbi prenesene su na lokalne
jedinice. Lokalna vlast ustanovljena je zato jer daleko bolje od državne vlasti može
ustanoviti potrebe stanovništva na svom području, što je i jedan od razloga provođenja
fiskalne decentralizacije.
37
Zbog nejednakog razvitka lokalne i područne (regionalne) samouprave neke
decentralizirane funkcije prenose se na razinu županije, a neke na razinu grada.
Financiranje decentraliziranih funkcija preuzele su lokalne jedinice s najvećim fiskalnim
kapacitetima. Od 570 lokalnih jedinica njih 53 (20 županija, Grad Zagreb i 32 općine i
grada) preuzelo je obvezu financiranja decentraliziranih funkcija. Sve županije (i Grad
Zagreb) te 32 općine i grada preuzele su financiranje svih decentraliziranih funkcija. Od
2002. godine financiranje vatrogastva preuzele su 83 lokalne jedinice (općine i gradovi), a
ukupni proračun 53 lokalne jedinice koje su preuzele financiranje decentraliziranih funkcija
čini oko 70% konsolidiranog proračuna svih lokalnih jedinica. (Bajo A., Bronić M.,
2004:447)
Ustavom Republike Hrvatske, propisano je da jedinice lokalne samouprave obavljaju
poslove iz lokalnog djelokruga, kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a odnose
se prvenstveno na poslove uređenja naselja i stanovanja, prostornog i urbanističkog
planiranja, komunalne djelatnosti, brige o djeci, socijalne skrbi, primarne zdravstvene
zaštite, odgoja i osnovnog obrazovanja, kulture, tjelesne kulture i sporta, zaštite potrošača,
zaštite i unapređenja prirodnog okoliša, protupožarne i civilne zaštite. Jedinice područne
odnosno regionalne samouprave obavljaju poslove iz područnog (regionalnog) djelokruga,
a odnose se prvenstveno na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje,
gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, te planiranje i razvoj mreže
obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.
Posebnim zakonima iz područja osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i
vatrogastva propisane su decentralizirane funkcije, a odlukama Vlade Republike Hrvatske
propisani su kriteriji i mjerila za osiguranje minimalnih financijskih standarda za određenu
godinu.
38
Propisi koje Vlada donosi svake godine za decentralizirane funkcije su:
Odluke o minimalnim financijskim standardima,
Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
3.3.1. Odluka o minimalnim financijskim standardima
Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su u
svojim financijskim planovima, kod planiranja sredstava (bilančnih prava) za osiguranje
minimalnih financijskih standarda za decentralizirane funkcije primjenjivati indekse dane u
tablici u nastavku:
Tablica 5: Kretanje indeksa rasta za izračun sredstava (bilančnih prava) za financiranje
decentraliziranih funkcija u razdoblju 2013. – 2015.
VRSTE RASHODA Indeks
2012./2011.
P r o j e k c i j a
Indeks
2013./2012.
Indeks
2014./2013.
Indeks
2015./2014.
Rashodi za zaposlene 92,6 95,9 100,2 105,1
Materijalni rashodi 92,6 90,6 98,1 101,8
Rashodi za nabavu nefinancijske
imovine 92,6 98,9 101,6 109,5
Izvor: Ministarstvo financija
Centri za socijalnu skrb izrađuju svoje prijedloge financijskih planova u skladu sa Zakonom
o proračunu i prema modelu prijedloga financijskog plana danom u Uputama za izradu
proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015.
godine. Centri za socijalnu skrb svoje prijedloge financijskih planova dostavljaju
nadležnom upravnom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u
rokovima koje utvrdi nadležna lokalna jedinica u svojim uputama o načinu i rokovima
izrade i dostave financijskih planova, a nadležnom ministarstvu u rokovima koje će
Ministarstvo socijalne politike i mladih utvrditi prema svojim uputama.
39
Osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove svoje prijedloge financijskih planova izrađene
prema modelu prijedloga financijskog plana danog u Uputama za izradu proračuna jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015. godine dostavljaju
samo svojim osnivačima – jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u
rokovima koje utvrdi nadležna lokalna jedinica u svojim uputama o načinu i rokovima
izrade i dostave financijskih planova.
Zdravstvene ustanove izrađuju svoje prijedloge financijskih planova u skladu sa Zakonom
o proračunu i prema modelu prijedloga financijskog plana danom u Uputama za izradu
proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015.
godine. Zdravstvene ustanove u izvoru financiranja: opći prihodi i primici odvojeno
planiraju sredstva koja dobivaju iz državnog proračuna, iz HZZO – a i iz lokalnog
proračuna. Svoje prijedloge financijskih planova zdravstvene ustanove u vlasništvu jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju nadležnom upravnom tijelu
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u rokovima koje utvrdi nadležna
lokalna jedinica u svojim uputama o načinu i rokovima izrade i dostave financijskih
planova, a zdravstvene ustanove u vlasništvu države pridržavati će se uputa nadležnog
Ministarstva zdravlja.
Domovi za starije i nemoćne osobe i javne vatrogasne postrojbe izrađuju svoje prijedloge
financijskih planova u skladu sa Zakonom o proračunu i prema modelu prijedloga
financijskog plana danom u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave za razdoblje 2013. – 2015. godine, dostavljaju samo svojim
osnivačima – jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, u rokovima koje
utvrdi nadležna lokalna jedinica u svojim uputama o načinu i rokovima izrade i dostave
financijskih planova (www.mfin.hr) (22.5.2013.).
40
3.3.2. Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ovom Uredbom se utvrđuje način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane
funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu iz Državnog
proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, prema posebnim zakonima i odlukama o
kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u
djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva
(Narodne novine, br. 29/2013.).
Uredba se odnosi na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su preuzele
financiranje decentraliziranih funkcija, i to na županije, Grad Zagreb, gradove i općine.
Korisnici pomoći izravnanja, u skladu s odredbama članka 45. Zakona o financiranju
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ostvaruju prihode iz dodatnog udjela
poreza na dohodak za decentralizirane funkcije, i to:
Osnovno školstvo 3,1%
Srednje školstvo 2,2%
Socijalna skrb
– centri za socijalnu skrb 0,5%
– domovi za starije i nemoćne osobe 1,7%
Zdravstvo 3,2%
Vatrogastvo
– javne vatrogasne postrojbe 1,3%.
41
4. VATROGASNA DJELATNOST
Područje vatrogastva u Republici Hrvatskoj po prvi puta je sustavno uređeno Zakonom o
vatrogastvu donesenim 1993. godine. Tim je Zakonom profesionalno vatrogastvo
ustrojstveno ušlo u sustav Ministarstva unutarnjih poslova i financiralo se iz državnog
proračuna. Namjera tog Zakona bila je centralizacija profesionalnog vatrogastva, jasna
hijerarhijska linija zapovijedanja u akcijama gašenja požara i jedno nadležno tijelo državne
uprave - Ministarstvo unutarnjih poslova.
Centralizirani sustav zapovijedanja omogućio je optimalno korištenje postojećih kadrovskih
i tehničkih resursa, posebno u akcijama gašenja velikih požara priobalnog i otočnog
područja u ljetnim mjesecima. Uz to, postojanje jednog resornog tijela za vatrogastvo
uvelike je olakšalo i unaprijedilo koordinaciju i organizaciju rada državnih tijela u području
zaštite od požara i vatrogastva.
Međutim, kroz duže vremensko razdoblje postaju sve izraženiji nedostaci prihvaćene
organizacije, koja je dovela to toga da su jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave nastojale svoje obveze u području zaštite od požara i vatrogastva prebaciti na
državu i tijela državne uprave, izbjegavajući poduzeti mjere potrebne za osiguravanje
učinkovite organizacije zaštite od požara na svome području. To je rezultiralo povećanjem
broja profesionalnih vatrogasnih postrojbi koje su se financirale iz državnog proračuna, te
se nije ostvarila težnja da se centralizacijom vatrogastva smanji ukupan broj profesionalno
zaposlenih djelatnika u vatrogasnim postrojbama i vatrogasnim zajednicama općina i
gradova. Dakle centralizacijom se po dvije linije povećao broj profesionalno uposlenih
osoba u vatrogastvu i to u profesionalnoj i dobrovoljnoj vatrogasnoj strukturi.
Do prvih izmjena i dopuna Zakona o vatrogastvu došlo je 1996. godine (Narodne novine,
br. 87/96.) kojima je uspostavljena dvostruka linija zapovijedanja u vatrogastvu -
profesionalna i dobrovoljna, čime je narušeno jedinstveno rukovođenje u akcijama gašenja
požara.
42
Novim Zakonom o vatrogastvu iz 1999. (Narodne novine, br. 106/99.), profesionalne
vatrogasne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova s danom 1. siječnja 2000. godine
prešle su u nadležnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno
nastavile obavljati vatrogasnu djelatnost kao javne ustanove tih jedinica. Prijelaznim i
završnim odredbama navedenog Zakona utvrđeno je postepeno smanjenje financiranja
redovite djelatnosti zaposlenika profesionalnih vatrogasnih postrojbi iz državnog proračuna
u prijelaznom razdoblju od 5 godina. Tako su u 2003. godini financijska sredstva iz
državnog proračuna smanjena za 50% u odnosu na početak primjene Zakona, odnosno
2000. godinu, što nije bilo dovoljno za redovan rad javnih (profesionalnih) vatrogasnih
postrojbi.
S druge strane, prema odredbama važećeg Zakona, značajna financijska sredstva
prikupljaju i raspoređuju vatrogasne zajednice - udruge građana u koje se profesionalne
vatrogasne postrojbe moraju udruživati, usmjeravajući ih u pravilu prema dobrovoljnim
vatrogasnim društvima. Uzimajući u obzir nesrazmjer broja vatrogasnih intervencija koje
tijekom godine obave profesionalne vatrogasne postrojbe u odnosu na dobrovoljna
vatrogasna društva, postojeći način financiranja vatrogastva trebalo je mijenjati.
U cilju poboljšanja cjelokupnog stanja u vatrogastvu te usklađivanja vatrogastva sa
Ustavom Republike Hrvatske predlaže se donošenje novog Zakona o vatrogastvu koji bi
trebao kvalitetnije i ekonomski racionalnije riješiti probleme u vatrogastvu. Uz nekoliko
izmjena i dopuna 2001. i 2003. godine, konačno 2004. godine dolazi do proglašenja novog
Zakona o vatrogastvu, koji je uz nekoliko izmjena i dopuna i danas na snazi.
43
4.1. Financiranje vatrogastva
U proračunu općine, grada ili Grada Zagreba osiguravaju se sredstva za:
financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi
financiranje redovne djelatnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava i vatrogasnih
zajednica, te za opremanje njezinih članica, čije područje pokrivaju
U proračunu Grada Zagreba i županija osiguravaju se sredstva za:
financiranje djelatnosti vatrogasnih zajednica županija i Grada Zagreba
troškove intervencije vatrogasnih postrojbi koje interveniraju po nalogu županijskog
vatrogasnog zapovjednika
U državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:
financiranje intervencijskih vatrogasnih postrojbi
troškove intervencije vatrogasnih postrojbi koje interveniraju po nalogu glavnog
vatrogasnog zapovjednika
financiranje djelatnosti Hrvatske vatrogasne zajednice
financiranje djelatnosti Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje
požara
Člankom 45. st. 2 Zakona o vatrogastvu propisana je osnovica proračuna iz koje se
osiguravaju sredstva za financiranje funkcije vatrogastva, a čine ju prihodi proračuna
općine, grada i županije umanjeni za (Brkić N., 10/2011:17):
dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije,
pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, a kod općina i gradova na otocima
udio u porezu na dohodak za zajedničko financiranje kapitalnog projekta od interesa
za razvoj otoka,
vlastite prihode
namjenske prihode i primitke
44
U osnovicu proračuna za izračun postotka iz čl. 45. st. 2. Zakona ulaze sljedeće podskupine
računa Računskog plana za proračune i proračunske korisnike (Brkić N., 10/2011:17):
611 Porez i prirez na dohodak umanjeni za dodatni udio u porezu na dohodak za
decentralizirane funkcije;
613 Porezi na imovinu
614 Porezi na robu i usluge
616 Ostali prihodi od poreza
641 Prihodi od financijske imovine umanjeni za 6415 Prihode od pozitivnih tečajnih
razlika i razlika zbog primjene valutne klauzule;
643 Prihodi od kamata na dane zajmove
681 Kazne i upravne mjere;
683 Ostali prihodi.
Sredstva iz proračuna za financiranje poslova vatrogastva koja općine, gradovi i županije
moraju izdvojiti za poslove vatrogastva utvrđuju se prema sljedećim mjerilima (Zakon o
vatrogastvu, 2010:45):
1. općina, grad ili županija s proračunom do 5.000.000,00 kuna izdvaja 5% sredstava iz
proračuna, a svakim povećanjem proračunskih sredstava za 1.000.000,00 kuna izdvajanje
se smanjuje za 0,1% do 25.000.000,00 kuna ukupne vrijednosti proračuna,
2. općina, grad ili županija s proračunom od 25.000.000,00 kuna izdvaja 3% sredstava iz
proračuna, a svakim povećanjem proračunskih sredstava za 2.000.000,00 kuna izdvajanje
se smanjuje za 0,1% do 45.000.000,00 kuna ukupne vrijednosti proračuna,
3. općina, grad ili županija s proračunom od 45.000.000,00 kuna izdvaja 2% sredstava iz
proračuna, a svakim povećanjem proračunskih sredstava za 10.000.000,00 kuna izdvajanje
se smanjuje za 0,1%, s tim da smanjenje ne može biti manje od 1% ukupnih proračunskih
sredstava općine, grada ili županije, a Grad Zagreb izdvaja 0,35% iz proračuna Grada
Zagreba.
45
Prema mjerilima utvrđenima stavkom 3. ovoga članka, općine, gradovi i županije uplaćuju
sredstva na račun vatrogasnih zajednica ili dobrovoljnih vatrogasnih društava gdje nema
vatrogasne zajednice. Sredstva koja javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna
društva i vatrogasne zajednice ostvare vlastitom djelatnošću, sukladno Zakonu, mogu se
koristiti samo za materijalne troškove, investicijsku izgradnju i nabavu opreme i sredstva za
vatrogasnu intervenciju.
Predstavničko tijelo općine, grada i Grada Zagreba može za financiranje redovne djelatnosti
javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava donijeti odluku o uvođenju
ili povećanju komunalne naknade, a visina komunalne naknade mora se uskladiti sa Planom
zaštite od požara jedinice lokalne samouprave. Dobrovoljna vatrogasna društva i
vatrogasne zajednice kod plaćanja komunalnih usluga utvrđenih Zakonom o komunalnom
gospodarstvu snose troškove kao domaćinstva te raspolažu samostalno deviznim
sredstvima koje ostvare prilozima pravnih i fizičkih osoba.
Općine, gradovi i Grad Zagreb koji imaju javnu vatrogasnu postrojbu, dobrovoljna
vatrogasna društva, vatrogasne zajednice te pravne osobe koje imaju profesionalne
vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva u gospodarstvu, oslobođena su od
plaćanja pristojbi na kupljena ili darovana vatrogasna vozila, vatrogasnu opremu i sredstva
za gašenje te zamjenske dijelove. Sredstva za financiranje nabave opreme i sredstva za
gašenje požara dobrovoljnih vatrogasnih društava osiguravaju se u državnom proračunu
sukladno Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za
Republiku Hrvatsku koji Vlada donosi na temelju Zakona o zaštiti od požara i Plana
intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske
sukladno članku 13. Zakona o vatrogastvu.
Što se tiče financijskih sredstava za školovanje, usavršavanje i osposobljavanje
vatrogasaca, ona se na temelju planiranih programa koje donosi nadležno tijelo Hrvatske
vatrogasne zajednice uz suglasnost s Ministarstvom unutarnjih poslova, osiguravaju u
državnom proračunu, sukladno posebnim propisima.
46
Društva za osiguranje izdvajaju sredstva u visini 5% od premije osiguranja od požara koja
se uplaćuju u iznosu od 30% na poseban račun Hrvatske vatrogasne zajednice, u iznosu od
30% na poseban račun vatrogasnih zajednica županija i Vatrogasne zajednice Grada
Zagreba na području kojih se nalazi osigurana imovina, te 40% na račun vatrogasne
zajednice jedinice lokalne samouprave, odnosno područne vatrogasne zajednice na
području na kojem se nalazi osigurana imovina.
Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj
dužno je izdvajati 5% od ukupnih sredstava koja su prikupljena od naknade za korištenje
opće korisnih funkcija šuma, a uplaćuju ih vatrogasnim zajednicama jedinice lokalne
samouprave s područja krša sukladno površinama pod šumom i šumskim zemljištem.
4.2. Sustav vatrogastva u Republici Hrvatskoj
Zakon o vatrogastvu definira vatrogasnu djelatnost kao sudjelovanje u provedbi
preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i
imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i
opasnim situacijama te obavljanje i drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim
nesrećama. To je također i stručna i humanitarna djelatnost od interesa za Republiku
Hrvatsku.
Vatrogasnu djelatnost obavljaju: (Lukeš – Petrović M., 11/2006:12)
vatrogasne postrojbe
dobrovoljna vatrogasna društva
vatrogasne zajednice
Vatrogasna postrojba može biti:
javna vatrogasna postrojba osnovana za područje općine ili grada, dobrovoljna ili
profesionalna,
47
postrojba dobrovoljnoga vatrogasnog društva,
profesionalna vatrogasna društva,
postrojba dobrovoljnog vatrogasnog društva u gospodarstvu,
postrojba za brzo djelovanje – intervencijska postrojba
Zadaće i područje djelovanja svih javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih
društava utvrđuje se Planom zaštite od požara općine, grada, županije, Grada Zagreba, a
posebno zadaće javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih društava koje imaju
definirano područje odgovornosti.
Bitno je razlikovati područje djelovanja koje obuhvaća dio teritorija lokalne samouprave na
kojem djeluje jedna ili više javnih vatrogasnih postrojbi ili dobrovoljnih društava, od
područja odgovornosti, odnosno teritorija jedne ili više jedinica lokalne samouprave na
kojem javne vatrogasne postrojbe ili dobrovoljna društva imaju odgovornost dolaska na
mjesto intervencije u roku i na način propisan u Planu zaštite od požara.
Na području općine, grada i Grada Zagreba obvezan je djelovati onoliki broj javnih
vatrogasnih postrojbi ili dobrovoljnih vatrogasnih društava koliki je utvrđen njihovim
Planom zaštite od požara.
Mjerila za ustroj, razvrstavanje i način djelovanja vatrogasnih postrojbi propisuje ministar
unutarnjih poslova, na prijedlog Hrvatske vatrogasne zajednice.
4.2.1. Vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice
Vatrogasne postrojbe obavljaju vatrogasnu djelatnost na području za koje su osnovane, bez
obzira čija je imovina odnosno čiji su ljudski životi ugroženi. Svaka vatrogasna postrojba
obvezna je sudjelovati u vatrogasnoj intervenciji i izvan područja djelovanja, na zapovijed
nadležnog vatrogasnog zapovjednika, sukladno odredbama Zakona i propisa donesenih na
temelju njega.
48
Javna vatrogasna postrojba osniva se odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne
samouprave, sukladno Planu zaštite od požara, kao javna ustanova jedinice lokalne
samouprave. Zadaća predstavničkog tijela je utvrđivanje poslova i broja profesionalnih
odnosno dobrovoljnih vatrogasaca javne vatrogasne postrojbe.
Ukoliko na području općine ili grada nema dovoljnog broja javnih vatrogasnih postrojbi ili
dobrovoljnih vatrogasnih društava koji je predviđen općinskim ili gradskim Planom zaštite
od požara, načelnik ili gradonačelnik dužni su poduzeti mjere za osnivanje i opremanje
potrebnog broja javnih vatrogasnih postrojbi ili dobrovoljnih vatrogasnih društava.
Dobrovoljna vatrogasna društva osim djelatnosti vatrogastva, mogu se baviti i društvenim
djelatnostima, kao što je najam poslovnog prostora, organizacija sportskih i kulturnih
priredbi, ukoliko to ne utječe na intervencijsku spremnost postrojbe dobrovoljnog
vatrogasnog društva.
Uz suglasnost Ministarstva financija, jedna ili više pravnih osoba mogu osnivati i
profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu za obavljanje vatrogasne djelatnosti na
objektima i drugim prostorima osnivača, odnosno drugih pravnih osoba. Također pravna
osoba može organizirati profesionalnu vatrogasnu postrojbu u gospodarstvu, za obavljanje
vatrogasne djelatnosti za vlastite potrebe, kao posebnu ustrojstvenu cjelinu, bez svojstva
pravne osobe.
Na razini Republike Hrvatske osnivaju se i intervencijske vatrogasne postrojbe u sastavu
kojih su i zračne snage, radi brzog djelovanja u gašenju požara, prvenstveno na području
Jadrana i pružanja pomoći susjednim državama u izvršavanju obveza koje su utvrđene
međudržavnim ugovorima. Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva unutarnjih
poslova, Ministarstva obrane i Hrvatske vatrogasne zajednice donosi i Plan intervencija kod
velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike Hrvatske.
Javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva, dobrovoljna vatrogasna
društva u gospodarstvu i profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu udružuju se u
49
vatrogasnu zajednice, općine, odnosno grada. Ukoliko na području općine ili grada ne
postoji vatrogasna zajednica, odnosno nije osnovana područna vatrogasna zajednica, javne
vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva, dobrovoljna vatrogasna društva u
gospodarstvu i profesionalne vatrogasne postrojbe u vatrogastvu izravno se udružuju u
vatrogasnu zajednicu županije odnosno vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba.
Vatrogasna zajednica općine, grada, županije i Grada Zagreba te područna vatrogasna
zajednica ima predsjednika i zapovjednika vatrogasnih postrojbi. Predsjednik vatrogasne
zajednice predstavlja vatrogasnu zajednicu, te skrbi o razvoju i promidžbi vatrogastva na
području djelovanja vatrogasne zajednice, a bira se na način propisan općim aktom
vatrogasne zajednice. Zapovjednik vatrogasnih postrojbi odgovoran je nadležnom
vatrogasnom zapovjedniku za stanje organiziranosti, osposobljenosti i opremljenosti
vatrogastva na području djelovanja vatrogasne zajednice. Zapovjednika i zamjenika
zapovjednika vatrogasnih postrojbi imenuje nadležno tijelo vatrogasne zajednice, a
potvrđuje ga općinski načelnik, gradonačelnik, župan i gradonačelnik Grada Zagreba,
odnosno poglavarstvo udruženih jedinica lokalne samouprave (Zakon o vatrogastvu
2010:17).
Hrvatska vatrogasna zajednica je krovna vatrogasna organizacija koja objedinjava sve
vatrogasne organizacije i postrojbe na području Hrvatske. To je ujedno i stručna,
humanitarna, nestranačka udruga vatrogasnih zajednica županija i Grada Zagreba, koje
predstavljaju interese u njima udruženih vatrogasnih zajednica općine ili grada, odnosno
područnih vatrogasnih zajednica Republike Hrvatske. Uz vatrogasne postrojbe Hrvatska
vatrogasna zajednica okuplja preko 1700 vatrogasnih društava u jedinicama lokalne
samouprave i gospodarstvu s oko 150.000 članova koji su udruženi u preko 200
vatrogasnih zajednica općina, područja i gradova te 20 vatrogasnih zajednica županija i
Vatrogasnu zajednicu Grada Zagreba. Zajednica okuplja i preko 60 dobrovoljnih
vatrogasnih društava u gospodarstvu sa oko 1000 vatrogasaca.
50
Ciljevi Hrvatske vatrogasne zajednice jesu: (www.hvz.hr) (22.05.2013.)
aktivno sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara, gašenju
požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom, eksplozijom i drugim
prirodnim i tehničko – tehnološkim nesrećama;
razvijanje i poboljšavanje stručnog rada članica Hrvatske vatrogasne zajednice,
sukladno tehničko – tehnološkim postignućima i razvoju zaštite okoliša u zemlji i
inozemstvu;
postizanje optimalne razine zaštite ljudi i imovine od požara te prirodnih nepogoda i
civilizacijskih katastrofa;
zaštita i promicanje zajedničkih strukovnih i drugih legitimnih interesa članica
Hrvatske vatrogasne zajednice;
promicanje digniteta vatrogasne struke.
4.2.2. Nacionalni odbor za preventivnu zaštitu i gašenje požara
Nacionalni odbor za preventivnu zaštitu i gašenje požara osnovan je Zakonom o
vatrogastvu iz 1993. godine, a ima funkciju pratiti stanje zaštite od požara, organiziranosti,
opremljenosti i osposobljenosti vatrogastva, skrbi o unapređenju zaštite od požara, ustroju i
strukovnom napretku vatrogastva Republike Hrvatske, te surađuje s Međunarodnim
tehničkim odborom za preventivnu zaštitu i gašenje požara (CTIF). Nacionalni odbor za
preventivnu zaštitu i gašenje požara čini devet članova, od kojih su četiri predstavnika
Hrvatske vatrogasne zajednice, tri predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova i dva
predstavnika Ministarstva obrane.
51
5. FINANCIJSKI PLANOVI JVP
Javne vatrogasne postrojbe kao proračunski korisnici lokalnog proračuna pri izradi
financijskih planova trebaju se pridržavati Uputa upravnog tijela za financije JLP(R)S za
izradu proračuna za trogodišnji proračunski okvir. Pravovremeno dostavljene Upute s
utvrđenim limitima odnosno visinom financijskog plana olakšavaju i omogućuju realno
planiranje i izradu prijedloga financijskog plana JVP u pogledu procjene prihoda i
primitaka, plana rashoda i zadataka, obrazloženja financijskog plana, te plana razvojnih
programa.
5.1. JVP Grada Senja kao proračunski korisnik
Javna vatrogasna postrojba Grada Senja (u daljnjem tekstu: JVP Grada Senja) osnovana je
23. studenog 2005. godine na temelju Odluke Gradskog poglavarstva Grada Senja
(„Službeni glasnik Grada Senja“ broj 18/2005.), a sukladno odredbama Zakona o zaštiti od
požara (Narodne novine, 58/93), Zakona o vatrogastvu (Narodne novine, 106/99, 117/01,
96/03, 174/04) i Zakona o ustanovama. Započela je sa radom 1. siječnja 2007. godine kao
javna ustanova jedinice lokalne samouprave, koja u okviru vatrogasne djelatnosti skrbi o
potrebama i interesima građana na svom području, organizira i djeluje u cilju učinkovite
vatrogasne službe.
JVP Grada Senja djeluje na cjelokupnom području Grada Senja površine 658 km2, s
dužinom uz obalu do 50,7 km zračne linije, na kojem prema popisu stanovništva iz 2011.
godine živi 7.165 stanovnika. Osnovana je s ciljem pružanja vatrozaštite, i to na način da
sudjeluje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenju požara i
spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanju tehničke pomoći u
nezgodama i opasnim situacijama, te obavlja i druge poslove, kao što su održavanje i
servisiranje vatrogasnih aparata za gašenje požara, održavanje vatrogasne tehnike za
52
dobrovoljna vatrogasna društva, usluge ispumpavanja vode te usluge prijevoza vode za
domaćinstva, fizičke i pravne osobe.
JVP Grada Senja upravlja upravno vijeće koje ima pet članova, od kojih četiri imenuje
osnivač i jednog imenuje vatrogasna postrojba. Statut JVP donijelo je upravno vijeće u
veljači 2006. godine, uz prethodnu suglasnost osnivača.
JVP Grada Senja na dan 31. prosinca 2012. godine broji 14 zaposlenika, koji su temeljem
Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Javnoj vatrogasnoj
postrojbi Grada Senja raspoređeni na radna mjesta.
Gradsko vijeće Grada Senja donijelo je 2008. godine Procjenu ugroženosti od požara i
tehnološke eksplozije i Plan zaštite od požara Grada Senja prema kojoj postrojba treba
imati ukupno 22 zaposlenika, od čega 20 vatrogasaca.
Budući da dostignuti nivo protupožarne zaštite na području Grada Senja ne zadovoljava u
potpunosti aktualne potrebe za rješavanje ukupne problematike zaštite od požara
(nepokrivenost cjelokupnog područja vodovodnom i hidrantskom mrežom, teško
pristupačni teren, tehničko – prometni nedostaci postojećih prometnica), Grad Senj je po
nalazu Državne uprave za zaštitu i spašavanje u obvezi do 1. rujna 2013. godine izraditi
izmjene prethodno navedenih dokumenata.
5.2. Financijsko planiranje u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Senja
Sredstva za financiranje redovne djelatnosti JVP Grada Senja osiguravaju se u Proračunu
Grada Senja i Proračunu RH (Zakon o vatrogastvu, 2008:58).
Temeljem Uputa Odjela za financije i gradski proračun Grada Senja od 28. kolovoza 2012.
godine za izradu proračuna i financijskih planova za razdoblje 2013. – 2015. JVP Grada
Senja izradila je financijski plan za navedeno trogodišnje razdoblje. Utvrđeni limit odnosno
53
okvirni opseg financijskog plana za 2013. godinu planiran je na razini I. Izmjena i dopuna
proračuna Grada Senja za 2012. godinu.
Rashodi za osiguranje minimalnih financijskih standarda za decentraliziranu funkciju
vatrogastva planirani su sukladno kretanju indeksa rasta za izračun sredstava (bilančnih
prava) za financiranje decentraliziranih funkcija u razdoblju 2013. - 2015. navedenim u
Uputama Ministarstva financija, a koji se u konačnici usklađuju sa Uredbom i Odlukom
Vlade RH o rasporedu sredstava za decentralizirane funkcije.
Odlukom su utvrđeni minimalni financijski standardi za decentralizirano financiranje
rashoda za zaposlene, te materijalne i financijske rashode, a sredstva osigurava osnivač iz
dodatnog udjela u porezu na dohodak po stopi od 1,3%.
Ukoliko osnivač iz dodatnog udjela u porezu na dohodak ne osigura potrebna sredstva za
financiranje rashoda decentraliziranih funkcija vatrogastva, razliku sredstava ostvaruju s
pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna Republike
Hrvatske za 2013.
Sukladno Odluci i Zakonu o financiranju JLP(R)S, prihodi ostvareni temeljem dodatnog
udjela poreza na dohodak od 1,3% i sredstva pomoći izravnanja za decentralizirane
funkcije iz državnog proračuna RH uplaćuju se na račun proračuna jedinice lokalne
samouprave koja ih temeljem dokumentiranog zahtjeva doznačuje JVP Grada Senja.
Na temelju prethodno navedenog procijenjeni iznos pomoći za redovitu djelatnost JVP
Grada Senja iznosi 1.837.744,00 kuna. Projekcija za 2014. godinu iznosi 1.836.183,00
kuna, a za 2015. godinu iznosi 1.920.608,00 kuna. (www.senj.hr) (29.5.2013.)
Prilikom izrade prijedloga financijskog plana JVP Grada Senja za razdoblje 2013. – 2015.
primijenjene su odredbe Zakona o proračunu i podzakonski akti kojima se regulira
provedba Zakona, ponajprije Pravilnik o proračunskim klasifikacijama i Pravilnik o
proračunskom računovodstvu i Računskom planu.
54
Sukladno Pravilniku o proračunskim klasifikacijama jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave djelatnost JVP Grada Senja utvrđena je u okviru programa Civilne
zaštite i zaštite od požara, kroz aktivnosti financiranja redovne djelatnosti sukladno
procijenjenom minimalnom standardu i planiranih prihoda iznad minimalnog standarda za
decentralizirano financiranje vatrogasne postrojbe te za tekući projekt nabave
protupožarnog vozila.
Predviđene procjene prihoda/primitaka i rashoda/izdataka za 2013. godinu JVP sukladno
Uputama Odjela za financije i gradski proračun Grada Senja planirane su na petoj razini
računskog plana (razina osnovnog računa), a projekcije za naredne dvije godine na drugoj
razini računskog plana (razina skupine).
Prijedlog financijskog plana Javne vatrogasne postrojbe Grada Senja za razdoblje 2013. -
2015. u skladu s člankom 29. Zakona o proračunu sadrži:
1. procjene prihoda i primitaka iskazane po vrstama za 2013. - 2015. godinu,
2. plan rashoda i izdataka za 2013. - 2015. godinu, razvrstane prema proračunskim
klasifikacijama,
3. obrazloženje prijedloga financijskog plana i
4. plan razvojnih programa.
5.2.1. Procjena prihoda i primitaka
Prijedlog financijskog plana JVP Grada Senja sadrži procjenu prihoda i primitaka koji se
iskazuju po izvorima financiranja za trogodišnje razdoblje.
Osnovni izvori financiranja JVP Grada Senja:
1) Opći prihodi i primici
2) Vlastiti prihodi
3) Prihodi za posebne namjene
55
4) Donacije
Izvor financiranja: Opći prihodi i primici čine prihodi koje JVP ostvaruje sukladno Odluci
Vlade RH o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite
djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi, za financiranje rashoda poslovanja, te prihodi iz
proračuna Grada Senja za financiranje redovne djelatnosti iznad minimalnih financijskih
standarda za rashode poslovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine.
Izvor financiranja: Vlastiti prihodi čine kamate na depozite po viđenju.
Izvor financiranja: Donacije čine donacije trgovačkih društava i donacije neprofitnih
organizacija. JVP Grada Senja planirala je donacije od Vatrogasne zajednice Grada Senja
za financiranje rashoda poslovanja.
U 2013. godini pored navedenih izvora financiranja JVP Grada Senja je svojim
financijskim planom u isti uključila i raspoloživa sredstva iz prethodnih godina. Radi se o
iznosu povrata poreza na dodanu vrijednost za nabavu vatrogasne opreme u 2010. godini,
koji je izvršen na temelju Naputka o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost za
nabavljenu opremu za obavljanje vatrogasne djelatnosti u 2010. godini (Narodne novine,
br. 33/2010.), a u skladu s člankom 35. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna
Republike Hrvatske za 2010. godinu.
Obzirom da se sredstva ostvarena od povrata poreza na dodanu vrijednost mogu koristiti
samo za investicijsku izgradnju i nabavu opreme za obavljanje vatrogasne djelatnosti, a ista
nisu utrošena u 2012. godini, koristit će se za nabavu nefinancijske imovine JVP Grada
Senja sukladno planu rashoda i izdataka za 2013. godinu.
U nastavku je dan prikaz procjene prihoda i primitaka za 2013. godinu te projekcije za
2014. i 2015. godinu.
56
Tablica 6: Procjena prihoda i primitaka JVP Grada Senja za 2013. godinu
Izvor
prihoda i primitaka
Oznaka rač.iz
računskog plana
641 Prihodi od financijske imovine1.000
6413 Kamate na oročena sredstva i
depozite po viđenju 1.000
64131 Kamate na depozite po viđenju 1.000
663 Donacije od pravnih i fizičkih
osoba izvan općeg proračuna 318.000
6631 Tekuće donacije 318.000
66312 Tekuće donacije od neprofitnih
organizacija 318.000
671 Prihodi iz proračuna za
financiranje redovne djelatnosti
proračunskih korisnika 2.096.109
6711 Prihodi za financiranje rashoda
poslovanja 2.096.109
67111 Prihodi za financiranje rashoda
poslovanja 2.096.109
672 Prihodi za financiranje rashoda
za nabavu nefinancijske imovine 1.525.000
6721 Prihodi za financiranje rashoda za
nabavu nefinancijske imovine 1.525.000
67212 Prihodi za financiranje rashoda
za nabavu nefinancijske imovine 1.525.000
Ukupno (po izvorima) 3.621.109 1.000 0 0 318.000 0 0
Raspoloživa sredstva iz prethodne
godine 266.120
Ukupno prihodi i primici za 2013. 4.206.229
u kunama
Opći prihodi
i primici
Vlastiti
prihodi
Prihodi za
posebne
namjene
Prihodi od
prodaje ili
zamjene
nefinancijjske
imovine i
naknade s
naslova
osiguranja
Namjenski
primici
2013.
Pomoći Donacije
Izvor: Odjel za financije i gradski proračun Grada Senja
57
Iz Tablice 6 vidljivo je da ukupno planirani prihodi JVP Grada Senja za 2013. godinu
iznose 4.206.229 kuna, od čega se iznos od 3.940.109 kuna odnosi na planirane prihode
2013. godine, a iznos od 266.120 kuna na raspoloživa sredstva iz prethodnog razdoblja,
odnosno na sredstva povrata poreza na dodatnu vrijednost za nabavu vatrogasne opreme.
Vrijednosno najznačajniji udio od 86,1% u ukupnim prihodima imaju prihodi iz proračuna
planirani u iznosu od 3.621.109 kuna, koji uključuju procijenjene prihode financiranja po
minimalnim standardima u iznosu 1.837.744 kuna i prihode iznad minimalnih standarda u
ukupnom iznosu od 1.783.365 kuna.
Financiranje rashoda planiranim prihodima iznad minimalnih financijskih standarda
uključuje planirane prihode za pokriće rashoda za zaposlene u iznosu od 258.365 kuna i
1.525.000 kuna za nabavu nefinancijske imovine – vatrogasnog vozila.
58
Tablica 7: Procjena prihoda i primitaka JVP Grada Senja za 2014. i 2015. godinu
Izvor
prihoda i primitaka
Oznaka računa iz
računskog plana
64 Prihodi od financijske imovine 1.500 1.597
641 Prihodi od financijske imovine 1.500 1.597
65 Prihodi od upravnih i
administrativnih pristojbi, pristojbi po
posebnim propisima i naknada 43.697
652 Prihodi po posebnim propisima 43.697
66 Prihodi od prodaje proizvoda i robe
te pruženih usluga i prihodi od donacija305.000 284.600
663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba
izvan općeg proračuna 305.000 284.600
67 Prihodi iz proračuna 2.094.548 2.178.973
671 Prihodi iz proračuna za financiranje
redovne djelatnosti proračunskih korisnika 2.094.548 2.178.973
Ukupno (po izvorima) 2.094.548 1.500 43.697 0 305.000 0 0 2.178.973 1.597 0 0 284.600 0 0
Ukupno prihodi i primici za 2014. i 2015. 2.444.745,00 2.465.170,00
Opći
prihodi i
primici
Donacije
2015.2014.
Namjenski
primiciDonacije
Vlastiti
prihodi
Prihodi od
prodaje ili
zamjene
nefinancijske
imovine
i naknade s
naslova
osiguranja
Opći
prihodi i
primici
PomoćiVlastiti
prihodi
Prihodi za
posebne
namjene
Prihodi od
prodaje ili
zamjene
nefinancijske
imovine
i naknade s
naslova
osiguranja
Namjenski
primiciPomoći
Prihodi
za
posebne
namjene
Izvor: Odjel za financije i gradski proračun Grada Senja
59
Analizirajući kretanje prihoda u navedenom trogodišnjem razdoblju razvidno je smanjenje
ukupnih prihoda u 2014. godini u odnosu na plan 2013. godine i to za 1.761.484 kuna ili 41,9%.
Razlog navedenog smanjenja je manje izdvajanje sredstava iz gradskog proračuna za financiranje
JVP Grada Senja iznad minimalnih standarda. Nadalje, postupno se smanjuju prihodi tekućih
donacija Vatrogasne zajednice Grada Senja. Tekuće donacije Vatrogasne zajednice se smanjuju u
2014. godini za 13.000 kuna ili za 4,1%, a u 2015. godini procijenjeni iznos tekućih donacija
iznosi 284.600 kuna ili 93,3% plana 2014. godine. Pored navedenog, a vezano za povećanje
prihoda evidentno je da je u 2014. godini planiran prihod s naslova osiguranja, refundacije štete i
totalne štete u iznosu od 43.697 kuna.
U 2015. godini projicirani prihodi od 2.465.170 kuna se planiraju s rastom od svega 0,8% u
odnosu na plan 2014. godine koji iznosi 2.444.745 kuna.
Od vlastitih prihoda JVP Grada Senja planira samo ostvarenje prihoda od financijske imovine
odnosno kamata na depozite po viđenju i ista će se kroz trogodišnje razdoblje povećavati s
indeksom rasta od 50% u 2014. godini te 6,5% u 2015. godini.
5.2.2. Plan rashoda i izdataka za 2013. - 2015. godinu
Rashodi i izdaci Javne vatrogasne postrojbe Grada Senja za razdoblje 2013. – 2015. planirani su
prema Pravilniku o proračunskim klasifikacijama jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave, a u okviru programa Civilne zaštite i zaštite od požara, kroz aktivnosti financiranja
redovne djelatnosti sukladno procijenjenom minimalnom standardu i planiranih prihoda iznad
minimalnog standarda za decentralizirano financiranje vatrogasne postrojbe te za tekući projekt
nabave vatrogasnog vozila.
U nastavku je prikaz planiranih rashoda i izdataka za 2013. godinu na detaljnijoj (petoj) razini
računskog plana te projekcije za 2014. i 2015. godinu na trećoj razini računskog plana.
60
Tablica 8: Financijski plan – Plan rashoda i izdataka JVP Grada Senja za 2013. - 2015.
(proračunski/izvanproračunski)
Prihodi i primici
Plan
2013.
Procjena
2014.
Procjena
2015.Indeks
14/13
Indeks
15/14
3.621.109 2.094.548 2.178.973 57,8 104,0
1.000 1.500 1.597 150,0 106,5
266.120 43.697 0 16,4 0,0
0 0 0 0,0 0,0
318.000 305.000 284.600 95,9 93,3
0 0 0 0,0 0,0
0 0 0 0,0 0,0
Ukupno 4.206.229 2.444.745 2.465.170 58,1 100,8
Brojčana oznaka i naziv aktivnosti: A 1020 04 JVP Grada Senja - iznad minimalnh standarda
Brojčana oznaka i naziv tekućeg projekta: T 1020 05 Nabava protupožarnog vozila
JAVNA VATROGASNA POSTROJBA GRADA SENJAKorisnik proračuna
Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijjske imovine i
naknade s naslova osiguranja
Namjenski primici
Brojčana oznaka i naziv aktivnosti: A 1020 03 JVP Grada Senja - minimalni standard
Brojčana oznaka programa : P1020
Naziv programa: Civilna zaštita i zaštita od požara
Opći prihodi i primici
Vlastiti prihodi - Prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i
ostalih poslova vlastite djelatnosti
Prihodi za posebne namjene
Pomoći
Donacije
61
Račun
rashoda/
izdataka
Naziv računaPLAN
2013.
Opći prihodi i
primici
minimalni
standard
Opći prihodi i
primici iznad
minimalnog
standarda
Vlastiti
prihodi
Prihodi za
posebne
namjene
Pomoći Donacije
Prihodi od
prodaje ili
zamjene
nefin.
imovine i
naknade s
naslova osig.
Namjenski
primici
PROCJENA
2014.
PROCJENA
2015.
Indeks
14/13
Indeks
15/14
3 RASHODI POSLOVANJA 2.415.109 1.837.744 258.365 1.000 0 0 318.000 0 0 2.444.745 2.465.170 101,2 100,8
31 Rashodi za zaposlene 2.086.415 1.575.136 258.365 0 0 0 252.914 0 0 2.119.137 2.139.262 101,6 100,9
311 Plaće (bruto) 1.697.640 1.286.000 206.640 0 0 0 205.000 0 0 1.697.640 1.697.640 100,0 100,0
3111 Plaće za redovan rad 1.621.640 1.215.000 206.640 200.000
31111 Plaće za zaposlene 1.621.640 1.215.000 206.640 200.000
3113 Plaće za prekovremeni rad 76.000 71.000 0 5.000
31131 Plaće za prekovremeni rad 76.000 71.000 0 5.000
312 Ostali rashodi za zaposlene 9.200 9.200 0 0 0 0 0 0 0 38.345 46.700 416,8 121,8
3121 Ostali rashodi za zaposlene 9.200 9.200 0 0
31212 Nagrade 0 0 0 0
31215Naknade za bolest, invalid. i
smrtni slučaj5.000 5.000 0 0
31216 Regres za godišnji odmor 0 0 0 0
31219Ostali nenavedeni rashodi
za zaposlene4.200 4.200 0 0
313 Doprinosi na plaće 379.575 279.936 51.725 0 0 0 47.914 0 0 383.152 394.922 100,9 103,1
3131 Doprinosi za mirovinsko osig. 124.954 95.256 16.184 13.514
31311 Doprinosi za mirovinsko osig. 124.954 95.256 16.184 13.514
3132 Dopr.za obvezno zdrav osig. 227.054 164.025 32.029 31.000
31321 Dopr.za obvezno zdrav osig. 218.946 157.950 30.996 30.000
31322Dopr.za obvezno zdrav osig.
zaštite zdravlja na radu8.108 6.075 1.033 1.000
3133Dopr.za obvezno osiguranje
u slučaju nezaposlenosti27.567 20.655 3.512 3.400
31332Dop.za obv.osiguranje u
slučaju nezaposlenosti27.567 20.655 3.512 3.400
u kunama
62
32 MATERIJALNI RASHODI 324.694 262.608 0 0 0 0 62.086 0 0 321.608 321.908 99,0 100,1
321 Naknade troš.zaposlenima 44.386 30.600 0 0 0 0 13.786 0 0 40.100 40.100 90,3 100,0
3211 Službena putovanja 3.200 3.200
32111 Dnevnice za sl.put u zemlji 1.200 1.200
32113Naknade za smještaj na
službenom putu u zemlji2.000 2.000
3212Naknade za prijevoz za rad
na terenu i odvojeni život8.400 8.400
32121Naknade za prijevoz na pos
i s posla8.400 8.400
3213 Struč.osoposob. zaposlenika 32.786 19.000 13.786
32131 Seminari, savjetovanja,simp. 2.000 2.000
32132 Tečajevi i stručni ispiti 30.786 17.000 13.786
322Rashodi za materijal i
energiju130.500 130.500 0 0 0 0 0 0 0 132.500 131.500 101,5 99,2
3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 9.500 9.500
32211 Uredski materijal 3.500 3.500
32212 Literatura (publ.časop.glasila) 1.000 1.000
32214Materijal i sredstva za
čišćenje i održavanje4.000 4.000
32219 Ost.mat.za potrebe red.posl. 1.000 1.000
3223 Energija 63.000 63.000
32231 Električna energija 12.000 12.000
32232 Ogrijev 6.000 6.000
32234 Motorni benzin i gorivo 45.000 45.000
3224Materijal i dijelovi za tekuće
i investicijsko održavanje14.000 14.000
63
32241
Materijal i dijelovi za tekuće
i investicijsko održavanje građevinskih
objekata
5.000 5.000
32242
Materijal i dijelovi za tekuće
i investicijsko održavanje postrojenja i
opreme
4.000 4.000
32243
Materijal i dijelovi za tekuće
i investicijsko održavanje transpotrnih
sredstva
5.000 5.000
3225 Sitan inventar i auto gume 14.000 14.000
32251 Sitan inventar 4.000 4.000
32252 Auto gume 10.000 10.000
3227Službena, radna i zaštitna
odjeća i obuća30.000 30.000
323 Rashodi za usluge 78.500 78.500 0 0 0 0 0 0 0 77.700 79.000 99,0 101,7
3231Usluge telefona, pošte i
prijevoza13.300 13.300
32311 Usluge telefona , telefaksa 12.000 12.000
32312 Usluge interneta 800 800
32313 Poštarina (pisma, tiskan.i sl.) 500 500
3232Usluge tekućeg
i investicijskog održavanja60.500 60.500
32321Usluge tekućeg i invest.
održavanja građ.objekata4.500 4.500
32322Usluge tekućeg i inv.održavanja
opreme10.000 10.000
32323Usluge tekućeg i inv.održav.
prijevoznih sredstava40.000 40.000
32329Ostale usl.tek.i investicijskog održavanja
(period.pregledi)6.000 6.000
3234 Komunalne usluge 4.700 4.700
32341 Opskrba vodom 4.700 4.700
329Ostali nespomenuti rashodi poslovanja
71.308 23.008 0 0 0 0 48.300 0 0 71.308 71.308 100,0 100,0
3291Naknade za rad pred. i izvrš.tijela,
povjerenstava i sl.48.300 0 48.300
64
32911 Nak.za rad čl.upr.vijeća 48.300 0 48.300
3292 Premije osiguranja 23.008 23.008
32921 Premije osiguranja prijev.sred. 15.000 15.000
32922 Premije osiguranja imovine 5.000 5.000
32923 Premije osiguranja zaposlenih 3.008 3.008
34 Financijski rashodi 4.000 0 0 1.000 0 0 3.000 0 0 4.000 4.000 100,0 100,0
343 Ostali financijski rashodi 4.000 0 1.000 3.000 0 0 4.000 4.000 100,0 100,0
3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 4.000 0 1.000 3.000
34312 Usluge platnog prometa 4.000 0 1.000 3.000
4Rashodi za nabavu
nefinancijske imovine1.791.120 0 1.525.000 0 266.120 0 0 0 0 0 0 0 0
42Rashodi za nabavu proiz.
Dugotrajne imovine1.541.120 0 1.525.000 0 16.120 0 0 0 0 0 0 0 0
422 Postrojenja i oprema 16.120 0 0 0 16.120 0 0 0 0 0 0 0 0
4222 Komunikacijska oprema 6.120 6.120
42229 Ostala komun.oprema 6.120 6.120
4223 Oprema za održ.i zaštitu 10.000 10.000
42233Oprema za protupožarnu
zaštitu (osim vozila)10.000 10.000
423 Prijevozna sredstva 1.525.000 0 1.525.000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
4231 Prijevozna sred.u cest.prome. 1.525.000 1.525.000
42316 Terenska vozila (protupožerna, vojna, i sl.) 1.525.000 1.525.000
45Rashodi za dodatna ulaganja na
nefinancijskoj imovini250.000 0 0 250.000 0 0 0 0 0 0 0 0
453Dodatna ulaganja na prijevoznim
sredstvima250.000 0 0 0 250.000 0 0 0 0 0 0 0 0
4531Dodatna ulaganja na prijevoznim sredstvima
250.000 250.000
45311Dodatna ulaganja na prijevoznim sredstvima
250.000 250.000
Sveukupno 4.206.229 1.837.744 1.783.365 1.000 266.120 0 318.000 0 0 2.444.745 2.465.170 58,1 100,8
Izvor: Odjel za financije i gradski proračun Grada Senja
65
Iz prethodnog tabelarnog prikaza vidljivo je da su rashodi i izdaci JVP Grada Senja za 2013.
godinu planirani u iznosu od 4.206.229 kuna, a odnose se na rashode poslovanja planirane u
iznosu od 2.415.109 kuna i rashode za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 1.791.120
kuna.
Rashode poslovanja čine rashodi za zaposlene, materijalni rashodi i financijski rashodi, dok
rashodi za nabavu nefinancijske imovine obuhvaćaju nabavu opreme, vatrogasnog vozila i
dodatna ulaganja na postojećim vatrogasnim vozilima.
Prema planu za trogodišnje razdoblje rashodi za zaposlene u 2014. godini će rasti 1,6%, a u
2015. godini se očekuje rast od 0,9%. Povećanje rashoda za zaposlene u 2014. godini u
odnosu na plan 2013. godine ne znači i povećanje bruto plaća zaposlenih, već ostvarivanje
prava sukladno članku 50. i 62. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u
pogledu isplate naknada za regres za godišnji odmor i planiranih isplata jubilarnih nagrada.
Naime, u planu 2013. godine, a sukladno članku 2. i 6. Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za
državne službenike i namještenike nisu planirani rashodi za isplatu regresa i godišnje nagrade
za božićne blagdane.
Rashodi za zaposlene 2013. godini planirani su u iznosu od 2.086.415 kuna, a obuhvaćaju
plaće zaposlenih, iznos od 1.697.640 kuna, koje uključuju redovne plaće u iznosu od
1.621.640 kuna i plaće za prekovremeni rad, iznos od 76.000 kuna, ostale rashode za
zaposlene (naknade za bolest, invalidnost i smrt, te isplata svakom službeniku i namješteniku
djeteta mlađeg od 15 godina i koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini, isplata dara
prigodom dana Sv. Nikole) u iznosu od 9.200 kuna i doprinose na plaće planirane u iznosu od
379.575 kuna.
Obračun plaća zaposlenika uređen je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Financiranje rashoda za
zaposlene planirano je sukladno procijenjenim prihodima iz proračuna, a sukladno indeksu
kretanja rashoda decentraliziranih funkcija i to u iznosu od 1.575.136 kuna, financiranjem iz
gradskog proračuna iznad minimalnih standarda u iznosu od 258.365 kuna te putem donacija
Vatrogasne zajednice u iznosu od 252.914 kuna.
66
Materijalni rashodi JVP Grada Senja za 2013. godinu planirani su u iznosu od 324.694 kuna.
Obuhvaćaju naknade troškova zaposlenima, rashode za materijal i energiju, rashode za usluge
i ostale nespomenute rashode poslovanja. Procjena materijalnih rashoda za 2014. godinu
iznosi 321.608 kuna ili 99% plana 2013. godine, dok su materijalni rashodi 2015. godine
planirani sa neznatnim rastom od 0,1% i iznose 321.908 kuna.
Najznačajniji rashodi unutar skupine materijalnih rashoda čine rashodi za materijal i energiju,
s udjelom od 40,2% u ukupno planiranim materijalnim rashodima 2013. godine. Zatim slijede
rashodi za usluge, s udjelom od 24,2%, ostali nespomenuti rashodi poslovanja s udjelom od
22% te naknade troškova zaposlenicima s udjelom od 13,6%.
Financijski rashodi kroz trogodišnje razdoblje planiraju se na istoj razini i iznose 4.000 kuna.
JVP Grada Senja planira u 2013. godini nabavu nefinancijske imovine i to: komunikacijske
opreme, opreme za zaštitu i spašavanje i vatrogasnog vozila. Pored navedenog planiraju se i
rashodi za dodatna ulaganja na postojećim vatrogasnim vozilima. Za navedene rashode
planiran je ukupan iznos od 1.791.120 kuna, čiji izvor financiranja čine prihodi iz gradskog
proračuna za nabavu vatrogasnog vozila u iznosu od 1.525.000 kuna i izvor prihoda za
posebne namjene od 266.120 kuna za nabavu ostale nefinancijske imovine.
U 2014. i 2015. godini nisu planirani rashodi za nabavu nefinancijske imovine.
5.2.3. Obrazloženje prijedloga financijskog plana
Obrazloženje prijedloga financijskog plana JVP Grada Senja sastavni je i iznimno važan
element financijskog plana. Predstavlja podlogu za analiziranje rezultata (učinaka) i
oblikovanje budućih ciljeva, utvrđivanje odgovornosti te usmjeravanje djelovanja
proračunskog korisnika.
Djelovanje JVP Grada Senja usmjereno je na stalne aktivnosti koje se provode u cilju
preventivnih djelatnosti i svih radnji koje proizlaze iz toga, a prije svega na sprječavanju
nastanka požara, eksplozije ili nekog drugog neočekivanog događaja koji je štetan za ljude i
materijalna dobra.
Razvojem vatrogasne tehnike i vatrogastva uopće, postavljeni su i veći zahtjevi, obveze i
odgovornosti, te se nameće potreba realizacije niže navedenih prioritetnih zadataka:
67
Izgradnja novog vatrogasnog doma zbog nedostatka vatrogasnog poligona za
izvođenje vježbi, teretane, skladišnog prostora, praonice cijevi, radionice,
kompresorske stanice, stanice za napajanje el. energijom, učionice i sl.
Adekvatno opremanje tehnikom i opremom sukladno Pravilniku o minimumu
tehničke opremljenosti za Javne postrojbe u Republici Hrvatskoj
Program kontrole nad provedbom propisanih mjera zaštite od požara, obilazak
objekata na području Grada Senja (škole, dječji vrtić, industrijski pogoni i sl.) s
ciljem boljeg upoznavanja istih te ukazivanje na uočene nedostatke
Obuka i usavršavanje zaposlenika za poboljšanje interveniranja kroz školovanje
kadrova, specijalizirana savjetovanja, seminare i tečajeve
Edukacija mladih (Dječji vrtić Travica i Osnovna škola S. S. Kranjčevića Senj)
Realizacija zacrtanih zadataka ima za cilj razvoj svih komponenti vatrogasnog sustava i to:
osiguranje spremnosti i pripravnosti vatrogasne postrojbe, unapređenje protupožarne
preventive, razvoj djelotvornog sustava obnavljanja tehničko – tehnološke opremljenosti i
djelotvornog sustava praćenja rada, dojave i uzbunjivanja vatrogasnih postrojbi kao i
kontinuirani rad s mladeži pomlađivanjem vatrogasne postrojbe i djelovanje na edukaciji
mladeži i djece.
Osiguranje spremnosti i pripravnosti vatrogasne postrojbe za učinak ima veći omjer
školovanih, osposobljenih i usavršenih vatrogasaca u odnosu na ukupni broj vatrogasaca, što
dovodi do veće djelotvornosti na vatrogasnim intervencijama.
Unapređenje protupožarne preventive putem zakonskih i podzakonskih akata ima za učinak
veću djelotvornost vatrogasne postrojbe.
Razvoj djelotvornog sustava obnavljanja tehničko – tehnološke opremljenosti i djelotvornog
sustava praćenja rada, dojave i uzbunjivanja vatrogasnih postrojbi nabavkom nove opreme za
učinak ima povećanje sigurnosti vatrogasne intervencije.
Kontinuirani rad s mladeži pomlađivanjem vatrogasne postrojbe i djelovanje na edukaciji
mladeži i djece ima za učinak veću bazu za buduće operativno članstvo.
68
5.2.4. Plan razvojnih programa
U skladu s Zakonom o proračunu utvrđena je obveza izrade plana razvojnih programa
proračunskih korisnika. Prijedlog plana razvojnog programa mora biti usklađen s prijedlogom
financijskog plana proračunskog korisnika.
U planu razvojnih programa rashodi vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih
pomoći i donacija iskazuju se po programskoj klasifikaciji, odnosno po programima,
aktivnostima i projektima te po izvorima financiranja, s tim da svi izvori financiranja moraju
u potpunosti pokrivati predviđene rashode i izdatke za investicije, kapitalne pomoći i
donacija.
Upravno tijelo nadležno za proračunskog korisnika izrađuje zajednički prijedlog plana
razvojnog programa koji mora biti usklađen s prijedlogom proračuna JLP(R)S i dostavlja ga
Odjelu za financije i gradski proračun do roka utvrđenog u Uputama JLP/R)S odnosno do 15.
rujna 2012. za izradu proračuna za razdoblje 2013. – 2015.
JVP Grada Senja je u okviru razvojnog programa za navedeno trogodišnje razdoblje planirala
investicije za nabavu nefinancijske imovine, odnosno investiranje u nabavu vatrogasne
tehnike i opreme, vatrogasnog vozila, kao i dodatna ulaganja na vatrogasnim vozilima.
Člankom 7. i 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (Narodne novine , br
136/2012) ukida se obveza izrade razvojnih programa za proračunske korisnike JLP(R)S od 1.
siječnja 2013. godine odnosno za donošenje financijskih planova za 2014. godinu i projekcija
za 2015. i 2016. godinu iz razloga što su financijski planovi proračunskih korisnika u osnovi
posebni dio proračuna jedinice.
69
6. ZAKLJUČAK
Ministarstvo financija temeljem strategije vladinih programa izrađuje nacrt smjernica
ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje proračunsko razdoblje. Temeljem donesenih
Smjernica Vlade, Ministarstvo financija dostavlja proračunskim korisnicima državnog
proračuna Upute za izradu prijedloga državnog proračuna te ujedno i izrađuje Upute za izradu
proračuna JLP(R)S, temeljem kojih upravno tijelo za financije sastavlja upute za izradu
financijskih planova svojih proračunskih korisnika, uzimajući u obzir vlastite gospodarske i
društvene specifičnosti.
Od korisnika lokalnog proračuna očekuje se planiranje vlastite aktivnosti za trogodišnje
proračunsko razdoblje sukladno propisanoj metodologiji i rokova utvrđenih Uputama
JLP(R)S, primjenjujući odredbe Zakona o proračunu, Pravilnika o proračunskim
klasifikacijama i Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom te Zakona o
fiskalnoj odgovornosti.
Vatrogastvo je primjer javne funkcije koja je zadnjih godina u Hrvatskoj skoro u potpunosti
decentralizirana, te su nadležnosti u provođenju te funkcije na razini općina i gradova
osnivača javnih vatrogasnih postrojbi. Decentralizacija u području vatrogastva ne znači samo
prijenos sredstva nego i prijenos odlučivanja o prihodima i rashodima s razine državnog
proračuna na JLP(R)S, uz odgovornost za osiguranje ne samo standardne razine, već i
racionalnosti i učinkovitosti u obavljanju funkcija i zadaća vatrogastva.
Uspješno funkcioniranje JVP Grada Senja kao proračunskog korisnika, pored profesionalnog
angažiranja svih sudionika, zahtjeva i značajna financijska sredstva za plaće vatrogasaca,
materijalne troškove i kapitalna ulaganja u vatrogasnu tehniku i vatrogasne domove.
Smanjivanje decentraliziranih sredstava za financiranje redovnog rada javnih vatrogasnih
postrojbi, sve više opterećuje gradski proračun, odnosno financiranje iznad minimalnog
standarda.
Teško je prihvatiti pokazatelje kretanja rashoda za decentraliziranu funkciju vatrogastva za
2013. godinu ne samo za plaće zaposlenih koji su ispod projekcija navedenih rashoda za
70
državni proračun, već i za materijalne rashode i investicije s obzirom na rast cijena energenata
i investicije u tijeku u uvjetima zahtjeva koji proizlaze iz zakonskih okvira.
Za uspješno provođenje svih aktivnosti JVP Grada Senja kao nositelja vatrogasne djelatnosti,
ali i najznačajnijeg subjekta sustava zaštite i spašavanja, biti će potrebno da Grad Senj kao
osnivač osigura dodatna financijska sredstva za podmirivanje svojih obveza sukladno
zakonskim propisima i Kolektivnom ugovoru.
POPIS LITERATURE
KNJIGE
1. Bajo A. i Jurlina Alibegović D., Javne financije lokalnih jedinica vlasti, Školska
knjiga: Ekonomski institut Zagreb: Institut za javne financije, Zagreb, 2008.
2. Dremel N., Glavota M., Jakir-Bajo I., Maletić I., Milić A., Računovodstvo proračuna i
proračunskih korisnika, III. izmijenjena i dopunjena naklada, RRiF, Zagreb, 2011.
3. Jakir-Bajo I., Maletić I., Rubčić B., Zakon o proračunu s komentarom, Hrvatska
zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2008.
4. Keser i suradnici, Sustav proračuna – Računovodstvo, financije, revizija i porezi,
Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2000.
5. Vašiček D., Računovodstvo proračuna – predavanja za internu upotrebu studenata,
Rijeka, 2011./2012.
ČLANCI
1. Bajo A., Bronić M., Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj: problemi fiskalnog
izravnanja, Institut za javne financije, Zagreb, 2004.
2. Brkić N., Visina sredstava za vatrogastvo, Računovodstvo revizija i financije, br.
10/2011.
3. Jakir - Bajo I., Proračunsko planiranje za razdoblje 2013. - 2015. za lokalne i
regionalne jedinice, Računovodstvo, revizija i financije, Zagreb, br. 10/2012.
4. Jakir – Bajo I., Maletić I., Planiranje u sustavu proračuna za razdoblje 2009. – 2011.
godine, Riznica, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, br.
8/9/2008.
5. Jakir – Bajo I. i dr., Planiranje u sustavu proračuna 2010. - 2012., Riznica, Hrvatska
zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2009.
6. Lukeš – Petrović M., Vatrogastvo – financiranje na lokalnoj i državnoj razini,
Riznica, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, br. 11/2006.
7. Maletić I., Jakir - Bajo I., Planiranje u sustavu proračuna za razdoblje 2013.- 2015.,
Riznica, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, br. 8/9/2012.
8. Serdar K., Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj - razvoj i perspektiva, Riznica,
Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, br. 6/2011.
OSTALI IZVORI
1. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, Narodne novine, br. 89/2012.
2. Naputak o povratu plaćenog poreza na dodanu vrijednost za nabavljenu opremu za
obavljanje vatrogasne djelatnosti u 2010. godini, Narodne novine, br. 33/2010.
3. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Narodne novine, br. 26/2010.
4. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu, Narodne, br. 114/2010.
5. Službeni glasnik Grada Senja, br. 18/2005.
6. Uredba o načinu izračuna pomoći izravnanja, Narodne novine br. 29/2013.
7. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Narodne
novine br. 117/1993., 69/1997., 33/2000., 73/2000., 127/2000., 59/2001., 107/2001.,
117/2001., 150/2002., 147/2003., 132/2006., 26/2007. , 73/2008. i 25/2012.
8. Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu,
Narodne novine, br. 151/2009.
9. Zakon o proračunu, Narodne novine, br. 87/2008. i 136/2012.
10. Zakon o vatrogastvu, Narodne novine br. 58/1993., 87/1996., 106/1999., 117/2001.,
96/2003., 139/2004., 174/2004., 38/2009., 80/2010.
11. www.ijf.hr
12. www.mfin.hr
13. www.senj.hr
14. www.tim4pin.hr
15. www.vlada.hr
POPIS TABLICA
BROJ
TABLICE NAZIV TABLICE STRANICA
1 Proces planiranja državnog proračuna 5
2 Projekcija makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske 11
3 Kretanje prihoda državnog proračuna u razdoblju 2011. – 2015. 12
4 Kretanje rashoda državnog proračuna u razdoblju 2011. – 2015. 14
5 Kretanje indeksa rasta za izračun sredstava (bilančnih prava) za
financiranje decentraliziranih funkcija u razdoblju 2013. – 2015. 38
6 Procjena prihoda i primitaka JVP Grada Senja za 2013. godinu 56
7 Procjena prihoda i primitaka JVP Grada Senja za 2014. i 2015.
godinu 58
8 Financijski plan – Plan rashoda i izdataka JVP Grada Senja za
2013. – 2015. 60
IZJAVA
Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom FINANCIJSKO PLANIRANJE U
SUSTAVU VATROGASTVA izradila samostalno pod vodstvom prof. dr. sc. Davora
Vašičeka. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila
literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada.
Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući
navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim
bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika. Suglasna sam s objavom
diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Studentica
______________________
Silva Katalinić