SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB … · 2014. 9. 18. · 6 Slika 1: Stari projekcijski sustavi u Hrvatskoj Katastar zemljišta podjeljen je na katastarske

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF GEODESY

Zavod za inženjersku geodeziju - Institute of Engineering Geodesy Kačićeva 26, HR-10000 Zagreb, CROATIA

WEB: www.geof.hr; Tel.: (+385 1) 456 12 22; Fax.: (+385 1) 48 28 081 DIPLOMSKI RAD

Poboljšanje dijela K.o. Mahično izrađen na zavodu za inženjersku geodeziju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Izradio: Nenad Ferko VI-1318 Vrhovački Sopot 21 Ozalj Mentor: Doc.dr.sc. Miodrag Roić Zagreb, lipanj 1999.

2

ZAHVALA Na početku ovog diplomskog rada želio bih izraziti zahvalnost svima koji su pridonijeli da dobije ovakav oblik. Prvo bih izrazio zahvalnost predmetnom nastavniku i mentoru gospodinu Doc.dr.sc. Miodragu Roiću za date savjete i utrošeno vrijeme pri izradi ovog diplomskog rada. Zahvaljujem se pročelniku Ureda za katastarske i geodetske poslove u Karlovcu gospodinu dip.ing. Marinku Bosiljevac, što mi je omogućio da diplomski rad obavljam u uredima katastra. Ovdije bih se još zahvalio svim zaposlenima u Uredima za katastar i geodetske poslove Karlovac, a posebno gospođama Diani, Mirjani, Branki i Boženi. Zahvaljujem se Kruni i Draženu što su imali vremena za slanje E-mail-ova, te djelatnicima tiskare MTO Jaškovo Davoru i Željku. Na kraju najveću zahvalu na strpljenju i podršci kroz sve godine studija izražavam svojim roditeljima, sestri i braći, te posebno djevojci Jeleni na tehničkoj, logističkoj i moralnoj podršci pri izradi diplomskog rada. Ozalj, 08.06.1999. Nenad Ferko

3

Sadržaj 1. Uvod 2 2. Katastar 3 3. Katastarski operat K.o.Mahično 5 3.1. Knjižni dio 5 3.2. Tehnički dio 5 4. Oprema, hardver i softver 6 5. Postupak 7

5.1. Mreža stalnih geodetskih točaka 8 5.2. Izbor identičnih točaka 8

5.3. Digitalizacija 8 5.3.1. Opis kalibracijskih točaka 9 5.3.2. Parametri transformacije i ocjena točnosti 12 6. Kontrola i analiza podataka 25 6.1. Popis katastarskih čestica 26 6.1.1. Katastarske čestice sa najvećim odstupanjima (%) 39 6.1.2. Katastarske čestice sa najvećim odstupanjima (∆∆∆∆) 40

6.2. Usporedba s katastarskim operatom 41 6.2.1. Analiza uzroka odstupanja 42

7. Zaključak 44 Literatura 45 Životopis 46

4

1. Uvod Katastar zemljišta je skup grafičkih i pisanih dokumenata o položaju, površini, kulturi, načinu iskorištavanja i posjedniku svake pojedine čestice, a za tehničke, gospodarske i statističke potrebe te za izradbu zemljišnih knjiga i kao podloga za izračunavanje katastarskog prihoda. (Medić i dr. 1996) Povijesnim razvojem katastra zemljišta u Hrvatskoj pojedini dijelovi Hrvatske bili su u sastavu različitih država, te se zbog toga i proces uspostavljanja katastra zemljišta odvijao u različitim vremenskim razdobljima i pod različitim uvijetima, a što je uvjetovalo da danas u upotrebi imamo katastarske planove koji nisu povezani sa jedinstvenim državnim koordinatnim sustavom. Jedna od bitnih osobina katastarskog sustava Hrvatske je da su na velikom dijelu (približno 80%) u službenoj uporabi katastarski planovi izrađeni grafičkom metodom mjerenja u više koordinatnih sustava iz prošlog stoljeća. U postupku poboljšanja podaci s postojećih katastarskih planova transformiraju se u državni koordinatni sustav i pri tome dobivamo podatke o istima u digitalnom obliku. Podaci u digitalnom obliku pohranjeni su u mjerilu 1:1, a izrada prikaza može biti prema traženom mjerilu. Zadatak mog diplomskog rada bilo je poboljšanje dijela K.o. Mahično, točnije detaljnog lista broj 13, izrađenog u mjerilu 1:2880 grafičkom metodom. Nakon provedene digitalizacije potrebno je izvršiti kontrolu uspoređivanjem površina katastarskih čestica dobivenih digitalizacijom i površina istih iz knjžnog dijela katastarskog operata K.o. Mahično te prikazati statistički podatke o izvedenom pobiljšanju.

5

2. Katastar Katastar zemljišta je skup grafičkih i pisanih dokumenata u kojima je iskazan određen broj informacija o svakoj zemljišnoj čestici i o nepokretnim objektima koji se nalaze na njoj. Postoji više objašnjenja o postanku i značenju riječi katastar. Prema nekima ona potječe od latinske riječi "capitastrum" (naziv za knjigu rasporeda poreza i drugih davanja u doba Rimskog Carstva), a drugi smatraju da riječ dolazi od grčke riječi "katastichon" (popis poreznih obveznika). Predpostavlja se da je riječ "cadastre" kao pojam za popisivanje nekretnina bila uobičajena u zemljama zapadne i srednje Europe. U Engleskoj umjesto riječi katastar zemljišta upotrebljava termin "land registration". (Medić i dr. 1996) Zbog povijesnih razloga katastar u Hrvatskoj razvijao se u različitim vremenskim razdobljima i u različitim uvijetima. Prvi katastar zemljišta je uspostavljen tokom XIX stoljeća, kada su Hrvatska i neke susjedne joj zemlje bile u sastavu Austro-Ugarske monarhije. Prvi ozbiljniji pokušaj uspostave katastra zemljišta izveo je austrijski car Josip II, a zbog pravilnog oporezivanja zemljišta na području cijele monarhije. Sama izmjera vršena je u periodu od 1785. do 1790. godine. Ovaj katastar nije imao praktične vrijednosti jer je bio nestručno izveden pa nije bio u upotrebi. Osnivanje katastra zemljišta počelo je nakon proglašenja Carskog patenta od 23. prosinca 1817. godine, kojim je bilo određeno da se odmah pristupi katastarskoj izmjeri i klasiranju zemljišta te izradi katastarskog operata u svim zemljama Carevine. Čitav posao oko uspostavljanja katastra zemljišta na našem području bio je dovršen od 1818. do 1884. godine. U izmjeri iz XIX stoljeća, primjenjena je grafička metoda mjerenja (geodetski stol), pa se taj oblik izmjere naziva grafičkom izmjerom. Za ostali dio koji je mjeren poslije prvog svjetskog rata, primjenjene su numeričke metode (ortogonalna i polarna), a u novije doba i fotogrametrijska metoda, pa se takva izmjera naziva numeričkom izmjerom, a zbog toga što je ona novijeg datuma naziva se još i nova izmjera. Cijeli teritorij Hrvatske obzirom na postojeće katastarske planove može podijeliti na: 1. područje austrijskog katastra 2. područje mađarskog katastra 3. jedinstveno područje nove izmjere (na području bivše Jugoslavije), od 1918. godine (Slika 1).

6

Slika 1: Stari projekcijski sustavi u Hrvatskoj Katastar zemljišta podjeljen je na katastarske teritorijalne jedinice, a to su: katastarska općina i katastarski kotar. Katastarska općina je temeljna teritorijalna jedinica za koju se izrađuje katastarski operat. Katastarski kotar je teritorijalna jedinica za katastarsko klasiranje zemljišta, područje katastarskog kotara sačinjavaju teritorijalno povezane katastarske općine. O svakoj katastarskoj općini vodi se katastarski operat kojeg sačinjavaju knjižni i tehnički dio. Knjižni dio katastarskog operata sastoji se: • Κ Popis katastarskih čestica • Κ Posjedovni listovi • Κ Sumarnik posjedovnih listova • Κ Pregled po katastarskim kulturama i klasama zemljišta • Κ Abecedni popis posjednika zemljišta Tehnički dio katastarskog operata sastoji se: • Κ Zapisnik omeđivanja granice katastarske općine • Κ Detaljne skice snimanja • Κ Kopije katastarskih planova • Κ Popis koordinata i apsolutnih visina trigonometrijskih, poligonskih i malih točaka

7

3. Katastarski operat K.o. Mahično Katastarski operat održava nadležni Ured za katastarske i geodetske poslove u Karlovcu. Katastarski planovi održavaju se na papiru, dok je knjižni dio operata automatiziran i vodi se baza podataka za sve katastarske općine koje spadaju pod nadležnost grada Karlovca. 3.1. Knjižni dio Knjižni dio katastarskog operata održava se u automatskoj obradi, no podaci korišteni u izradi diplomskog rada manualno su unešeni na osnovu dobivenog ispisa čestica K.o. Mahično, a zbog toga što se radi o poboljšanju dijela katastarske općine, pa ne možemo uzeti u razmatranje sve katastarske čestice koje ista obuhvaća. 3.2. Tehnički dio Izvorna izmjera katastarske općine Mahično potječe iz 1862. godine, a 1912. godine izvršena je reambulacija dok se 1966. godine vrši umnožavanje katastarskih planova. Umnožavanje katastarskih planova izvršio je praktikum Zavoda za kartografiju Geodetskog fakulteta u Zagrebu. Cijela katastarska općina sastoji se od 14 katastarskih planova. Planovi su izrađeni u sustavu mađarskog katastra s ishodištem koordinatnog sustava u Kloštar-Ivaniću. Zadnja 2-3 desetljeća pojačana je izgradnja pa je ista dovela do više promjena na zemljištu koje su provođene na uobičajen način, a izmjera je obavljena tako da se svaki pojedini slučaj provodio uklapanjem. Izgled dijela K.o. Mahično prikazan je na Slici 2.

Slika 2: Detaljni list 13

8

4. Oprema, hardver i softver Za izradu diplomskog rada koristio sam slijedeću informatičku opremu koja mi je bila na raspolaganju u Uredu za katastarske i geodetske poslove u Karlovcu (Slika 3). Hardver: 486-50 Mhz, 8Mb RAM, 420 Mb HD Monitor 14" Ploter HP 450c Digitalizator Numonics v.1.0, ADI 4.2 Operativni sustav: DOS CAD/GIS: ACAD12 Baza podataka: Access Dostupna informatička oprema bila je dovoljna što se tiče vršenja digitalizacije dok su postojali sitniji problemi što se tiče brzine obrade kod vršenja kalibracije digitalizatora sa više od 15 točaka.

Slika 3: Informatička podrška za izvođenje diplomskog rada

9

5. Postupak Geodetski zadaci su manje više kroz stoljeća ostali isti. Nasuprot tome metode rada stalno se prilagođavaju tehnološkom razvitku, tako se i postupak poboljšanja katastarskog plana, kao realna mogućnost i potreba, pojavio tek pedesetih godina. Iz činjenice, da je temelj za izradu Zemljišnih informacijskih sustava (ZIS) u Europi bio u 85% slučajeva katastar možemo lako uvidjeti važnost digitalnog katastra. ZIS možemo definirati kao: ostvarivanje mogućnosti da se informatičkim alatima pristupa podacima o nekretninama, lokalizira ih u prostoru, prikazuje i međusobno kombinira. Ove mogućnosti ostvariti ćemo između ostalog i provođenjem postupka poboljšanja katastarskog plana. (Roić M. 1995) Katastarski podaci su temeljni za zemljišne informacijske sustave i to u prvom redu prostorni referentni sustav i opći elementi (katastarske čestice, zgrade,...). Stalne geodetske točke definiraju nam referentni sustav za geokodiranje podataka, a preko identičnih točaka transformirati ćemo digitalizirane točke tako da nam čine osnove ZIS-a (Slika 4). Topološki odnosi i tematski sadržaj ne mijenjaju se u postupku poboljšanja. Tematski sadržaj se može aktualizirati, ako se ocijeni neophodnim i opravdanim. Slika 4: Uspostava ZIS-a Sam postupak poboljšanja u pravnom smislu ne mijenja stanje katastarskih podataka. Prikaz katastarskih čestica se djelomično razlikuje nakon poboljšanja, no kako su topološki odnosi sačuvani, smatra se da nije došlo do promjene ni položaja, ni oblika, ni površine katastarske čestice. Promjenu površine moguće je izvršiti (kada se utvrde veća odstupanaj), ali prema propisanom postupku za ispravak utvrđenih pogrešaka, upravnim postupkom. Osnovne podloge koje ulaze u poboljšanje su katastarski planovi nastali grafičkom metodom izmjere. Da bi postigli poboljšanje ovih podataka u postupku digitalizacije-transformacije neophodno je koristiti sve podatke kao što su: • Κ mreža stalnih geodetskih točaka • Κ elaborati promjena • Κ fotogrametrijska snimanja, te po potrebi izvršiti dodatne izmjere u cilju određivanja povoljnog broja identičnih točaka potrebnih za transformaciju, te evidentiranje stvarnog stanja u naravi.

Stalne geodetske točke Identične točke Zemljišni Informacijski Sustav Digitalizirane točke

10

5.1. Mreža stalnih geodetskih točaka Jedan od osnovnih preduvjeta za poboljšanje katastarskog plana je postojanje dopunske mreže stalnih geodetskih točaka. Dovoljno gusta i homogena dopunska mreža je uvijet za bilo koji ozbiljniji rad s katastarskim podacima, a isto je što se tiče poboljšanja katastarskih planova. Na području koje se odnosi na moj diplomski rad nalaze se 4 GPS točke. Na promatranom dijelu K.o. Mahično vrlo je slabo razvijena dopunska mreža. Što je vrlo loše i otežavajuće kod vršenja izmjere, a ne samo pri izvođenju postupka poboljšanja katastarskog plana. 5.2. Izbor identičnih točaka Izbor identičnih točaka za uklapanje obavljen je na kopijma postojećih katastarskih planova te na orginalu katastarskog plana iz 1862. godine. Određivanje identičnih točaka obavljeno je na osnovu elaborata izmjere TK Svjetlovod Mahično gdje je izmjerom svjetlovoda obuhvaćen dio puteva, međa, zgrada i pruga. Jedan od najvažnijih koraka u postupku je izbor osnove koja će dati matematičke parametre za digitalizaciju. U postupku poboljšanja, osnova za određivanje parametara jesu identične točke poznate po koordinatama u oba sustava. Kod izbora identičnih morao sam biti vrlo pažljiv jer u razmatranje se u prvom redu uzimaju točke koje pripadaju staroj izmjeri, jer većina međa, zgrada i drugih objekata ucrtanih novom izmjerom upitno, a iz razloga što je ucrtano uklapanjem u katastarski plan. Nikakvim matematičkim modelom nije moguće eliminirati pogreške koje se mogu napraviti u ovoj fazi radova. 5.3. Digitalizacija i transformacija Većina podataka, koji se nalaze na katastarskim planovima, stoji na raspolaganju samo u grafičkom obliku. Točnost tih podataka je ograničena metodom izmjere, tehnikom kartiranja, kakvoćom podloge itd. i ona je u pravilu manja od točnosti izvornih mjerenja. Ako rekonstruiramo podatke s grafičkih podloga digitalizacijom, u pravilu dobivamo dobre topološke i tematske informacije. Međutim, metričke informacije podložne su gubitku točnosti. Da bi povezao podatke o geometriji prostora na osnovu identičnih točaka poslužio sam se afinom transformacijom koja se nalazi u programskom paketu ACAD12 u kome je i vršeno poboljšanje dijela K.o. Mahično. Prije same digitalizacije izvršio sam određene pripreme. Na kopiji dijela K.o. Mahično označio sam sve potencijalne identične točke. Iz elaborata TK Svjetlovod Mahično preuzete su koordinate u državnom koordinatnom sustavu, a zatim sam izvršio probne kalibracije digitalizatora i tako dobio parametre transformacje i ocjenu točnosti za svaki pojedini slučaj.

11

5.3.1. Opis kalibracijskih točaka Za kalibraciju digitalizatora koristio sam 12 točaka identificiranih kao identične na planu 1:2880 i u državnom koordinatnom sistemu te GPS točka 1018 ukartirana za potrebu digitalizacije. Kalibracijska točka br. 1 je ugao župne crkve u Mahičnu, crkva postoji i na planu iz 1862. godine, točka se nalaz desno od glavnog ulaza u crkvu Sv. Majka Božja (Slika 5).

Slika 5: Položaj kalibracijske točke 1 Točka br. 2 je točka na međi k.č. 43/2 i 3068. Točka br. 3 nalazi se na međi k.č. 72/3 i 3070/3. Točka br. 9 nalazi se na međi k.č. 64/2 i 65/1. Točka br. 12 na lazi se na međi četri susjedne čestice, a to su: k.č. 71/1, 71/4, 72/2, 72/3. Prikaz prije navedenih točaka i njihov smještaj na terenu prikazan je slikom (Slika 6).

Slika 6: Položaj kalibracijskih točaka 2, 3, 9 i 12

12

Točka br. 4 je točka ruba kuće na k.č.137/12, objekt je novijeg datuma te i ucrtan uklapanjem u postojeći katastarski plan (Slika 7).

Slika 7: Položaj kalibracijske točke 4 Točka br. 5 je točka na pruzi Mahično-Karlovac (Slika 8). Pruga je ucrtana uklapanjem u orginal.

Slika 8: Položaj kalibracijske točke 5 Točka br. 6 je točka na rubu puta k.č. 3075/1. Točka je na granici K.o. Mahično i K.o. Karlovac i pripada staroj izmjeri (Slika 9).

Slika 9: Položaj kalibracijske točke 6

13

Točka br. 7 je točka na međi k.č. 3061/1 i 74/3 (Slika 9). Točka je na međi koja pripada

staroj izmjeri. Slika 9: Položaj kalibracijske točke 7 Točka br. 8 je točka na međi k.č. 149/2, 110/7 i 110/8 (Slika 10). Točka je na međi koja pripada staroj izmjeri.

Slika 10: Položaj kalibracijske točke 8 Točka br. 10 nalazi se na vanjskom rubu puta k.č. 3056 koji je granica između K.o. Mahično i K.o. Karlovac te pripada staroj izmjeri (Slika 11).

Slika 11: Položaj kalibracijske točke 10

14

Točka br. 11 nalazi se na granici između katastarskih čestica 46/2, 47/1, 52/1, 51/1 i pripada staroj izmjeri (Slika 12).

Slika 12: Položaj kalibracijske točke 11 5.3.2. Parametri transformacije i ocjena točnosti Parametre za transformaciju dobio sam kombiniranjem prije opisanih 12 kalibracijskih točaka. Svako određivanje parametara za transformaciju i ocjenu točnosti izvršio sam za pojedine kombinacije. Svako određivanje parametara za transformaciju i ocjene točnosti izvršio sam za pojedine kombinacije točaka po dva puta tako da bih eliminirao mogućnost grube pogreške. Osobno mi se dogodilo da sam krivo označio na kopiji plana identičnu točku što je zatim uvjetovalo veoma velikim pogreškama u parametrima transformacije, pa bih napomenuo da je u ovoj fazi postupka poboljšanja katastarskog plana vrlo važan savjestan i odgovoran pristup te maksimalna usredotočenost na rad jer i najmanja nepažnja može imati za posljedicu loše rezultate. Na osnovu izvršenih kalibracija odredio sam kombinaciju točaka sa najpovoljnijim parametrima transformacije te pogreške preslikavanja, a isto tako je važno da su točke što ravnomjernije raspoređene na području koje se digitalizira.

15

Prikaz parametara transformacije, ocjena točnosti i raspored identičnih točaka unutar detaljnog lista broj 13 K.o. Mahično kod 1. kalibracije digitalizatora (Slika 13). K.o. Mahično Detaljni list 13

Slika 13: Položaj kalibracijskih točaka Parametri transformacije i ocjena točnosti: Tablica 1: Prikaz parametara transformacije

Kalibracija Točke za RMS Standardno Najveće Na Drugo najveće Nabr. 1 kalibraciju pogreška odstupanje odstupanja točki odstupanje točki

1,2,3,4,5,6 0.4668 0.1859 0.7497 5 0.7497 117,8,9,10,11

16

Prikaz parametara transformacije, ocjena točnosti i raspored identičnih točaka unutar detaljnog lista 13 K.o. Mahično kod 2. kalibracije digitalizatora (Slika 14). K.o. Mahično Detaljni list 13


Kalibracija Točke za RMS Standardno Najveće Na Drugo najveće Nabr. 2 kalibraciju pogreška odstupanje odstupanje točki odstupanje točki

1,2,3,4,6,7 0.3592 0.1903 0.5894 6 0.5894 48,9,10,11

17

Prikaz parametara transformacije, ocjena točnosti i raspored identičnih točaka unutar detaljnog lista 13 K.o. Mahično kod 3. kalibracije digitalizatora (Slika 15). K.o.Mahično Detaljni list 13


Kalibracija Točke za RMS Standardno Najveće Na Drugo najveće Nabr.3 kalibraciju pogreška odstupanje odstupanje točki odstupanje točki

1,2,3,4,5,6,7 0.4703 0.2248 0.8345 5 0.8345 128,9,10,11,12

18




1,2,3,4,6,7,8 0.4697 0.1979 0.7800 12 0.7800 49,10,11,12

19

Prikaz parametara transformacije, ocjena točnosti i raspored identičnih točaka unutar detaljnog lista broj 13 K.o. Mahično kod 5. kalibracije digitalizatora (Slika17). K.o.Mahično Detaljni list 13



1,4,7,8,9, 0.3689 0.1984 0.6418 7 0.6418 411,12

20




1,4,6,8,11, 0.3978 0.2211 0.6225 4 0.6225 612

21

Prikaz parametara transformacije, ocjena točnosti i raspored identičnih točaka unutar detaljnog lista broj 13 K.o. Mahično kod 7. kalibracije digitalizatora (Slika 19). K.o.Mahično Detaljni list 13



1,2,3,4,6,7, 0.3236 0.1517 0.4866 3 0.4866 48,9,10

22




1,2,4,6,7,8, 0.3184 0.1295 0.5299 4 0.5299 99,10

23




1,2,6,7,8, 0.1574 0.0856 0.2995 9 0.2995 79,10

24




1,2,3,5,6,7,8 0.4407 0.2226 0.8190 12 0.8190 59,10,11,12

25

Prikaz parametara transformacije, ocjena točnosti i raspored identičnih točaka unutar detaljnog lista broj 13 K.o. Mahično kod 11. kalibracije digitalizatora (Slika 23). K.o. Mahično Detaljni list13



1,2,6,7,8, 0.3457 0.1553 0.5359 9 0.5359 89,1018

26

Za kalibraciju digitalizatora prilikom poboljšanja dijela K.o. Mahično izabrane su točke koje su prikazane na Slici 23, a parametri transformacij i ocjena točnosti dati su u Tablici 11. Ovu kombinaciju točaka koristio sam jer daje najbolji odnos rasporeda točaka unutar poboljšavanog područja i točnosti transformacije. Digitalizaciju sam izvršio u dva koraka. Na digitalizatoru sam očitao i transformirao sve koordinate međnih točaka, a kasnije unio brojeve katastarskih čestica.

27

6. Kontrola i analiza podataka Podjelu kontrole rezultata možemo podjeliti općenito na: • Κ metričke ( geometrija prostora ) • Κ topološke i • Κ tematske. Prije navedene kontrole mogu se obaviti vizualno, nakon iscrtavanja ili uz podršku računala. Kontrole koje možemo izvršiti računalom značajne su iz razloga ubrzanja postupka poboljšanja. Nakon izvršene digitalizacije i upisa brojeva katastarskih čestica računao sam površine katastarskih čestica, a kako sam izvršio poboljšanje dijela K.o. Mahično u razmatranje su uzete katastarske čestice koje su u cijelosti prikazane na katastarskom planu, tj. u razmatranje nisu uzete one koje siječe rub lista, pa tako nisu mogle biti u cjelosti prikazane. U obradom su obuhvaćene 604 katastarske čestice. Na osnovu ispisa katastarskih čestica koje su uzete u obradu ustvrdio sam da sljedeće katastarske čestice: 87/13, 137/34, 137/35, 160/18, 160/21, 197/44 postoje u knjižnom dijelu operata, a na planu ne postoje sa ukupnom površinom od 3574m2, a također utvrdio sam da na planu postoje čestice 24/2, 157/5, 3061 dok ih u knjižnom dijelu nema. Nadalje utvrdio sam da sljedeće katastarske čestice imaju dvostruke brojeve prikazane na planu: 113/4, 130/3, 153/8.

28

6.1. Popis katastarskih čestica U Tablici broj 12 prikazan je ispis usporedba površina nakon izvršene digitalizacije. Katastarske čestice koje su označene sa abecednim indeksima prikazane su na katastarskom planu istim brojevima te radi lakše identifikacije unutar diplomskog rada dao sam im indekse (a, b itd.). Tablica 12: Popis katastarskih čestica

Č e s tičn i P o v rš in a u P o v rš in a n a k o n R a z lik a D o z v o lje n o O d stu p a n jeb ro j o p e ra tu p o b o ljša n ja p o v rš in a o d stu p a n je u m 2 u %

24 /1 21 2 21 1 -1 2 9 0

25 /1 36 6 37 3 7 3 9 2

25 /2 2 19 7 2 16 4 - 33 9 4 2

26 75 8 74 6 - 12 5 6 2

27 /1 23 3 23 2 -1 3 1 0

27 /2 23 3 21 1 - 22 3 1 9

27 /3 23 3 23 8 5 3 1 2

28 71 9 63 0 - 89 5 4 1 2

29 1 13 1 1 13 2 1 6 8 0

30 47 5 44 8 - 27 4 4 6

31 84 1 80 4 - 37 5 8 4

38 47 0 45 5 - 15 4 4 3

39 15 8 15 2 -6 2 5 4

40 1 06 3 1 06 0 -3 6 6 0

41 43 7 43 4 -3 4 2 1

42 13 5 13 7 2 2 3 1

43 1 17 5 1 16 1 - 14 6 9 1

44 54 9 74 8 1 99 4 7 3 6

45 /1 54 9 47 4 - 75 4 7 1 4

45 /2 64 0 59 9 - 41 5 1 6

45 /3 64 3 76 7 1 24 5 1 1 9

46 /1 63 6 56 7 - 69 5 1 1 1

46 /2 30 8 36 1 53 3 5 1 7

50 66 4 52 4 -1 40 5 2 2 1

51 /1 18 7 25 3 66 2 8 3 5

51 /2 22 6 23 9 13 3 0 6

51 /3 23 7 6 3 -1 74 3 1 7 3

52 /1 1 51 0 1 67 4 1 64 7 8 1 1

52 /2 91 7 63 8 -2 79 6 1 3 0

52 /3 38 8 48 7 99 4 0 2 6

52 /4 38 4 61 8 2 34 4 0 6 1

53 /1 48 5 54 1 56 4 4 1 2

53 /2 78 1 45 8 -3 23 5 6 4 1

54 /1 2 30 5 2 22 3 - 82 9 7 4

54 /2 1 76 1 1 66 8 - 93 8 5 5

54 /3 1 58 8 1 53 5 - 53 8 0 3

54 /4 20 7 15 8 - 49 2 9 2 4

55 1 01 7 1 08 7 70 6 4 7

56 40 6 53 1 1 25 4 1 3 1

57 53 8 67 5 1 37 4 7 2 5

58 86 2 86 9 7 5 9 1

59 47 4 47 1 -3 4 4 1

60 1 03 2 1 03 6 4 6 5 0

62 2 12 0 2 11 2 -8 9 3 0

63 1 65 6 1 50 9 -1 47 8 2 9

64 /1 87 4 83 8 - 36 6 0 4

64 /2 16 8 14 6 - 22 2 6 1 3

65 /1 4 76 4 4 53 4 -2 30 13 9 5

65 /2 70 1 73 9 38 5 3 5

65 /3 88 4 83 9 - 45 6 0 5

66 /1 15 1 17 2 21 2 5 1 4

29

Čestični Površina u Površina nakon Razlika Dozvoljeno Odstupanjebroj operatu poboljšanja površina odstupanje u m2 u %

66/3 273 183 -90 33 33

66/4 107 242 135 21 126

66/5 165 190 25 26 15

67/1 1035 844 -191 65 18

67/2 938 1421 483 62 51

67/3 32 14 -18 11 56

68/1 776 660 -116 56 15

69/3 568 544 -24 48 4

69/4 226 243 17 30 8

70/1 758 811 53 56 7

70/2 1067 967 -100 66 9

70/3 392 370 -22 40 6

70/4 323 307 -16 36 5

70/5 1168 1169 1 69 0

71/1 1931 1811 -120 89 6

71/2 625 684 59 50 9

71/3 1934 2154 220 89 11

71/4 1050 1077 27 65 3

71/5 622 582 -40 50 6

71/6 622 581 -41 50 7

71/7 884 893 9 60 1

72/1 647 569 -78 51 12

72/2 1071 1183 112 66 10

72/3 988 1031 43 63 4

72/4 1096 1040 -56 67 5

73/1 1546 1498 -48 79 3

73/2 2671 2758 87 104 3

73/3 460 460 0 43 0

73/4 1014 957 -57 64 6

73/5 1237 1120 -117 71 9

73/6 597 623 26 49 4

73/7 863 862 -1 59 0

73/8 4236 4193 -43 131 1

73/9 4236 4159 -77 131 2

73/10 11653 11333 -320 218 3

73/11 539 576 37 47 7

73/12 784 783 -1 56 0

74/1 1947 1927 -20 89 1

74/2 748 756 8 55 1

74/3 779 750 -29 56 4

74/4 2822 3146 324 107 11

74/5 43 44 1 13 2

74/6 540 533 -7 47 1

75/1 1646 1699 53 82 3

75/2 251 224 -27 32 11

78/1 3480 2998 -482 119 14

78/2 115 419 304 22 264

79 222 232 10 30 5

80 1344 1334 -10 74 1

81 230 253 23 31 10

82 597 571 -26 49 4

30

31

Čestični Površina u Površina nakon Razlika Dozvoljeno Odstupanjebroj operatu poboljšanja površina odstupanje u m 2 u %

83/1 1640 1555 -85 82 5

83/2 1366 1359 -7 75 1

83/3 1291 1245 -46 72 4

83/4 1337 1347 10 74 1

83/5 1863 1842 -21 87 1

83/6 754 803 49 55 6

84/1 1650 1555 -95 82 6

84/2 1640 1699 59 82 4

84/3 1596 1719 123 81 8

84/4 1610 1459 -151 81 9

85 528 522 -6 46 1

86/1 1280 1231 -49 72 4

86/2 1007 1022 15 64 1

86/3 1233 1130 -103 71 8

86/4 43 43 0 13 0

86/5 1258 1251 -7 72 1

86/6 2104 1705 -399 92 19

86/7 2111 2031 -80 93 4

86/8 2050 1997 -53 91 3

86/9 1280 1277 -3 72 0

86/10 1025 990 -35 65 3

86/11 916 852 -64 61 7

86/12 251 253 2 32 1

86/13 611 632 21 50 3

86/14 679 690 11 53 2

86/15 830 796 -34 58 4

86/16 352 270 -82 38 23

86/17 1233 1189 -44 71 4

87/1 298 224 -74 35 25

87/2 151 154 3 25 2

87/3 1888 1838 -50 88 3

87/4 1268 1316 48 72 4

87/5 661 701 40 52 6

87/6 413 422 9 41 2

87/7 298 303 5 35 2

87/8 693 672 -21 53 3

87/9 864 836 -28 59 3

87/10 197 199 2 28 1

87/11 356 355 -1 38 0

87/12 57 69 12 15 21

88/1 2774 2691 -83 106 3

88/2 1129 1077 -52 68 5

88/3 1125 1177 52 68 5

88/4 1129 1113 -16 68 1

88/5 610 621 11 50 2

89/1 2006 1905 -101 90 5

89/2 668 625 -43 52 6

89/3 668 683 15 52 2

89/4 668 663 -5 52 1

90/1 136 147 11 24 8

32

Čestični Površina u Površina nakon Razlika Dozvoljeno Odstupanjebroj operatu poboljšanja površina odstupanje u m2 u %

90/3 64 62 -2 16 3

90/4 64 66 2 16 3

91/1 905 844 -61 59 7

91/2 345 347 2 38 1

91/3 345 386 41 40 12

91/4 477 432 -45 42 9

92/1 876 489 -387 45 44

92/2 244 228 -16 30 7

92/3 194 230 36 31 19

92/4 1362 1264 -98 72 7

93/1 251 664 413 52 165

93/2 323 350 27 38 8

93/3 345 390 45 40 13

94/3 1161 1093 -68 67 6

94/4 435 453 18 43 4

94/5 582 468 -114 44 20

94/6 582 683 101 53 17

95/1 960 954 -6 62 1

95/2 474 467 -7 44 1

95/3 935 837 -98 58 10

95/4 471 452 -19 43 4

96/1 1899 1821 -78 86 4

96/2 629 618 -11 50 2

96/3 1136 1150 14 68 1

97/1 935 926 -9 61 1

97/2 935 819 -116 58 12

98 1373 1426 53 76 4

99 697 688 -9 53 1

100 449 407 -42 41 9

101 291 267 -24 33 8

102 449 476 27 44 6

103 525 600 75 49 14

104/1 1351 1331 -20 74 1

104/2 636 654 18 52 3

105 532 470 -62 44 12

106/1 269 271 2 33 1

106/2 532 437 -95 42 18

107/1 690 761 71 56 10

107/2 197 167 -30 26 15

107/3 449 446 -3 43 1

108/1 129 147 18 24 14

108/2 197 182 -15 27 8

109/1 3571 3772 201 124 6

109/2 1944 1741 -203 84 10

109/3 3671 3955 284 127 8

109/4 1942 1745 -197 84 10

110/1 928 947 19 62 2

110/3 2521 2450 -71 100 3

110/4 3060 3019 -41 111 1

110/5 5783 5655 -128 152 2

110/6 3183 3015 -168 111 5

33

Čestični Površina u Površina nakon Razlika Dozvoljeno Odstupanjebroj operatu poboljšanja površina odstupanje u m 2 u %110/7 5553 5521 -32 150 1

110/8 3013 2905 -108 111 4

110/9 1287 1315 28 72 2

110/10 377 332 -45 39 12

110/11 539 581 42 47 8

110/12 712 705 -7 54 1

110/13 2273 2208 -65 96 3

110/14 1151 1108 -43 68 4

110/15 1657 1706 49 82 3

111/1 2100 2089 -11 92 1

111/2 2247 2216 -31 96 1

111/3 2851 2881 30 108 1

111/4 2826 2734 -92 107 3

111/5 467 491 24 44 5

111/6 1100 1108 8 67 1

111/7 884 889 5 60 1

112/1 1334 1422 88 74 7

112/2 665 645 -20 52 3

112/3 1337 1278 -59 74 4

112/4 668 645 -23 52 3

113/1 1887 1875 -12 88 1

113/2 1140 1091 -49 68 4

113/3 2273 2175 -98 96 4

113/4 1136 1119 -17 68 1

113/4a 388 407 19 40 5

114 751 845 94 55 13

115/1 1132 1059 -73 68 6

115/2 802 766 -36 57 4

115/3 410 480 70 41 17

116/1 744 643 -101 55 14

116/2 938 806 -132 62 14

116/3 823 913 90 58 11

116/4 2086 2130 44 92 2

116/5 2794 2994 200 107 7

117/1 2776 2578 -198 106 7

117/2 924 946 22 61 2

117/3 924 901 -23 61 2

117/4 927 933 6 61 1

118/1 316 397 81 36 26

118/2 1129 1173 44 68 4

118/3 812 686 -126 57 16

119 525 590 65 46 12

120 1568 2144 576 80 37

121/1 758 778 20 56 3

121/2 2024 2027 3 91 0

122/1 7074 6942 -132 170 2

122/2 20232 19437 -795 287 4

122/3 4877 4929 52 141 1

122/4 10009 9184 -825 202 8

122/5 7002 6955 -47 169 1

34

Čestični Površina u P ovršina nakon R azlika D ozvoljeno O dstupanjebro j operatu poboljšanja površina odstupanje u m 2 u %123/2 12656 12513 -143 227 1

123/4 370 275 -95 39 26

124/1 3272 3454 182 115 6

124/2 665 969 304 52 46

124/3 125 99 -26 23 21

125 251 266 15 32 6

126 2927 2904 -23 109 1

127/1 618 608 -10 50 2

127/2 640 608 -32 51 5

127/3 640 605 -35 51 5

127/4 640 698 58 51 9

128/1 431 465 34 42 8

128/2 1658 1689 31 82 2

128/3 981 805 -176 63 18

128/4 2679 2631 -48 104 2

128/5 1179 1241 62 69 5

129/1 212 223 11 29 5

129/2 115 125 10 22 9

130/1 633 681 48 51 8

130/2 1273 1253 -20 72 2

130/3 3596 3599 3 121 0

130/3a 823 739 -84 58 10

130/4 1575 1536 -39 80 2

131/1 3539 3585 46 120 1

131/2 2104 2039 -65 92 3

131/3 704 630 -74 53 11

132/1 2107 1999 -108 93 5

132/2 4207 4212 5 131 0

133/1 8380 8279 -101 185 1

133/2 3452 3194 -258 118 7

133/3 931 867 -64 62 7

133/4 780 801 21 56 3

133/5 1740 1402 -338 84 19

134/1 2168 2220 52 94 2

134/2 471 426 -45 44 10

134/3 625 624 -1 50 0

134/4 1071 1235 164 66 15

135 8189 7790 -399 182 5

136/1 55290 55450 160 474 0

136/2 4725 4642 -83 139 2

136/3 7020 7219 199 169 3

137/2 2082 1928 -154 92 7

137/3 1269 1268 -1 72 0

137/4 2585 2650 65 102 3

137/5 2388 2321 -67 99 3

137/6 2825 2741 -84 107 3

137/7 3545 3456 -89 120 3

137/8 6074 5980 -94 157 2

137/9 1934 1934 0 89 0

137/10 1924 1895 -29 88 2

137/11 942 942 0 62 0

35

Čestični Površina u Površina nakon R azlika D ozvoljeno O dstupanjebro j operatu poboljšanja površina odstupanje u m 2 u %

137/12 997 919 -78 64 8

137/13 5794 5547 -247 153 4

137/14 3816 3626 -190 125 5

137/15 3758 3728 -30 124 1

137/16 1816 1842 26 86 1

137/17 3169 3107 -62 113 2

137/18 168 175 7 26 4

137/19 2197 2125 -72 94 3

137/20 2630 2536 -94 103 4

137/21 1895 1848 -47 88 2

137/22 1035 1019 -16 65 2

137/23 571 574 3 48 1

137/24 89 96 7 19 8

137/25 71 84 13 17 18

137/26 262 245 -17 33 6

137/27 477 455 -22 44 5

137/28 366 345 -21 39 6

137/29 388 351 -37 40 10

137/30 294 292 -2 35 1

137/31 543 530 -13 47 2

137/32 374 350 -24 39 6

137/33 668 679 11 52 2

137/36 809 790 -19 57 2

137/37 1273 1036 -237 72 19

137/38 194 244 50 28 26

137/39 2546 2554 8 102 0

137/40 507 491 -16 45 3

137/41 1449 1363 -86 77 6

137/42 1618 1509 -109 81 7

137/43 147 126 -21 24 14

137/45 201 226 25 29 12

137/46 1823 1831 8 86 0

137/47 1061 1101 40 66 4

137/48 90 95 5 19 6

137/49 90 103 13 19 14

137/50 169 190 21 26 12

137/51 187 190 3 28 2

137/53 607 578 -29 50 5

138/1 2168 2125 -43 94 2

138/2 2870 2808 -62 108 2

138/3 1319 1284 -35 73 3

138/4 550 576 26 47 5

138/5 2424 2595 171 99 7

138/6 2906 2627 -279 109 10

138/7 2675 2397 -278 104 10

138/8 2740 2637 -103 106 4

138/9 2755 2999 244 106 9

138/10 2675 2664 -11 104 0

138/11 2844 2855 11 108 0

138/12 2621 2258 -363 103 14

138/13 2798 2952 154 107 6

36

Čestični Površina u Površina nakon R azlika D ozvo ljeno O dstupanjebro j operatu pobo ljšanja površina odstupanje u m 2 u %

138/14 3222 3132 -90 114 3

138/15 2679 2902 223 104 8

139/1 1496 1582 86 78 6

140/1 1082 1094 12 66 1

140/2 1014 1026 12 64 1

140/3 1028 1004 -24 65 2

140/4 1096 1068 -28 67 3

140/5 2215 2157 -58 95 3

140/6 1053 1029 -24 65 2

140/7 2035 2027 -8 91 0

140/8 2006 1890 -116 90 6

140/9 2762 2702 -60 106 2

140/10 2769 2675 -94 106 3

140/11 2215 2233 18 95 1

141/1 1438 1457 19 76 1

141/3 988 1013 25 63 3

141/4 676 679 3 52 0

142/1 622 566 -56 50 9

142/2 1437 959 -478 76 33

142/3 1449 1376 -73 77 5

142/4 2017 1984 -33 91 2

143 2157 2167 10 94 0

144 2157 2147 -10 94 0

145 2283 2229 -54 96 2

146 4175 4030 -145 130 3

147 2219 2167 -52 95 2

148 11566 11541 -25 217 0

149/1 2895 3037 142 108 5

149/2 47357 47644 287 439 1

149/3 1625 1455 -170 81 10

149/4 1415 1339 -76 76 5

149/5 899 864 -35 60 4

149/6 834 839 5 58 1

149/7 2237 2243 6 95 0

149/8 2463 2511 48 100 2

149/9 899 895 -4 60 0

149/10 309 299 -10 35 3

149/11 194 188 -6 28 3

149/13 8667 8391 -276 188 3

149/14 2916 2837 -79 109 3

149/15 2776 2800 24 106 1

149/16 2999 2986 -13 110 0

149/17 1348 1408 60 74 4

149/18 1190 1165 -25 70 2

150/1 1078 1074 -4 66 0

150/2 1168 1021 -147 69 13

150/3 481 204 -277 44 58

151 5265 5010 -255 146 5

152/1 1489 1558 69 78 5

152/2 1640 1619 -21 82 1

152/3 582 561 -21 49 4

37

Č estični P ovršina u P ovršina nakon R azlika D ozvoljeno O dstupanjeb ro j operatu poboljšanja površina odstupanje u m 2 u %152/4 1758 1690 -68 85 4

152/5 1819 1704 -115 86 6

152/6 1819 2168 349 86 19

152/7 466 496 30 44 6

152/8 54 53 -1 15 2

152/9 1205 1102 -103 70 9

153/1 1606 1716 110 81 7

153/2 561 561 0 48 0

153/3 629 594 -35 51 6

153/4 359 344 -15 38 4

153/5 1064 933 -131 66 12

153/6 1604 1555 -49 81 3

153/7 1604 1582 -22 81 1

153/8 539 546 7 47 1

154/1 618 723 105 50 17

154/2 622 506 -116 50 19

155/1 981 1102 121 63 12

155/2 978 862 -116 63 12

156/1 6157 6073 -84 158 1

156/2 1165 1173 8 69 1

156/3 1510 1516 6 78 0

156/4 2373 2372 -1 98 0

156/5 568 557 -11 48 2

156/6 540 554 14 47 3

157/1 11045 11053 8 212 0

157/2 766 732 -34 56 4

157/3 593 544 -49 49 8

157/4 554 534 -20 47 4

157/5 1995 1961 -34 90 2

158/1 1578 1056 -522 80 33

158/2 1665 1716 51 82 3

159/1 2731 3183 452 105 17

159/2 4837 4836 -1 140 0

159/3 900 889 -11 60 1

159/4 1080 1076 -4 66 0

160/1 2729 2716 -13 105 0

160/2 3006 3033 27 111 1

160/3 4609 4564 -45 137 1

160/4 2988 2964 -24 110 1

160/5 1248 1277 29 71 2

160/6 1524 1522 -2 79 0

160/7 1427 1417 -10 76 1

160/8 1452 1451 -1 77 0

160/9 1690 1674 -16 83 1

160/10 1146 1154 8 68 1

160/11 714 743 29 54 4

160/12 1427 1514 87 76 6

160/13 1388 1408 20 75 1

160/14 2132 1408 -724 93 34

160/15 715 1383 668 54 93

160/16 1355 1299 -56 74 4

38

Č estični P ovršina u P ovršina nakon R azlika D ozvoljeno O dstupanjeb ro j operatu poboljšanja površina odstupanje u m 2 u %

160/17 1783 1738 -45 85 3

160/19 861 834 -27 59 3

160/20 971 945 -26 63 3

160/21 2723 2852 129 105 5

161 471 498 27 44 6

162 604 615 11 50 2

163/1 6757 6618 -139 166 2

163/2 2963 3086 123 110 4

163/4 1722 1694 -28 84 2

163/5 1719 1652 -67 84 4

163/6 3437 3235 -202 118 6

163/7 507 497 -10 45 2

163/8 539 490 -49 47 9

164 3388 3225 -163 117 5

165 1640 1713 73 82 4

166 1535 1463 -72 79 5

167 1480 1448 -32 78 2

168/1 546 482 -64 47 12

168/2 3021 3053 32 111 1

168/3 3021 3182 161 111 5

168/4 1852 1767 -85 87 5

168/5 1143 1118 -25 68 2

168/6 197 312 115 28 58

169/1 676 549 -127 52 19

169/2 568 530 -38 48 7

169/3 320 305 -15 36 5

170 1697 1669 -28 83 2

171/1 338 314 -24 37 7

171/2 1417 1420 3 76 0

171/3 3852 3913 61 125 2

171/4 1769 1668 -101 85 6

171/5 345 349 4 37 1

171/6 694 650 -44 53 6

171/7 1413 1456 43 76 3

171/8 2826 2891 65 107 2

172 453 455 2 43 0

173/1 3326 3208 -118 116 4

173/2 3329 3380 51 116 2

174/1 629 683 54 51 9

174/2 625 576 -49 50 8

175 445 401 -44 43 10

176/1 467 466 -1 44 0

176/2 467 447 -20 44 4

176/3 836 792 -44 58 5

177/1 503 473 -30 45 6

177/2 550 649 99 47 18

177/3 1158 1112 -46 69 4

177/4 2086 2072 -14 92 1

178/1 1611 1656 45 81 3

178/2 2883 2914 31 108 1

178/3 730 728 -2 54 0

39

Čestični Površina u Površina nakon R azlika D ozvoljeno O dstupanjebro j operatu poboljšanja površina odstupanje u m 2 u %178/4 870 816 -54 59 6

178/5 1161 1175 14 69 1

179/1 93 124 31 19 33

179/2 86 76 -10 19 12

179/3 86 80 -6 19 7

179/4 61 73 12 16 20

180/1 539 485 -54 47 10

180/2 571 358 -213 48 37

180/3 899 769 -130 60 14

180/4 579 633 54 49 9

181/1 2460 2480 20 100 1

181/2 287 423 136 34 47

182/1 1261 1330 69 72 5

183 4952 4941 -11 142 0

184/1 1920 1920 0 88 0

184/2 1697 1455 -242 83 14

184/3 1866 2170 304 87 16

184/4 1786 1781 -5 85 0

185/1 985 977 -8 63 1

185/2 575 533 -42 48 7

185/3 546 488 -58 47 11

186 1895 1832 -63 88 3

187 3388 3481 93 117 3

188/1 564 563 -1 48 0

188/2 424 435 11 42 3

189 744 728 -16 55 2

190/1 2166 2166 0 94 0

190/2 2271 2268 -3 96 0

190/3 1139 1289 150 68 13

190/4 6234 6056 -178 159 3

191/1 2625 2724 99 103 4

191/2 2412 2414 2 99 0

191/3 2449 2320 -129 100 5

192 802 810 8 57 1

193/1 1086 1221 135 66 12

193/2 1082 972 -110 66 10

194 3467 3312 -155 119 4

195/1 1086 1155 69 66 6

195/2 957 880 -77 62 8

195/3 881 796 -85 60 10

196/1 1938 1923 -15 89 1

196/2 719 566 -153 54 21

196/3 967 952 -15 63 2

196/4 719 779 60 54 8

196/5 730 753 23 54 3

196/6 733 696 -37 55 5

197/1 647 689 42 51 6

197/2 2391 2318 -73 99 3

197/3 643 723 80 51 12

197/4 1291 1260 -31 72 2

198/1 1837 1786 -51 86 3

40

U stupcu "Čestični broj" nalaze se brojevi parcela iz knjižnog dijela operata K.o. Mahično.

Čestični Površina u Površina nakon Razlika Dozvoljeno Odstupanjebroj operatu poboljšanja površina odstupanje u m2 u %198/2 1894 1920 26 88 1

198/3 2002 1837 -165 90 8

198/4 140 122 -18 24 13

199/1 8585 8534 -51 187 1

199/2 2992 3063 71 110 2

200 4934 4922 -12 142 0

201/1 1309 1337 28 73 2

201/2 1287 1262 -25 72 2

201/3 1172 1180 8 69 1

201/4 1402 1191 -211 75 15

202/1 3596 3647 51 121 1

202/2 3501 3422 -79 119 2

203/1 1510 1422 -88 78 6

203/2 1783 1636 -147 85 8

204 3503 3671 168 119 5

205/1 931 879 -52 62 6

205/2 722 799 77 54 11

205/3 2740 2848 108 106 4

205/4 2697 2917 220 105 8

205/5 3434 3623 189 118 6

205/6 3323 3703 380 116 11

206/1 3904 3823 -81 126 2

206/2 5920 5893 -27 155 0

207/1 927 873 -54 61 6

207/2 945 1038 93 62 10

207/3 1212 1059 -153 70 13

208/1 1899 1749 -150 88 8

208/2 1014 1059 45 64 4

209 1471 1409 -62 77 4

210 2208 2090 -118 95 5

211/1 1611 1399 -212 81 13

211/2 1611 1773 162 81 10

211/3 1611 1687 76 81 5

3061/1 12451 11802 -649 225 5

3061/2 413 521 108 41 26

3061/3 701 629 -72 53 10

3063/1 1035 824 -211 65 20

3063/2 309 326 17 35 6

3069 1140 1213 73 68 6

3070/1 2247 2278 31 96 1

3070/2 686 620 -66 53 10

3070/3 981 989 8 63 1

3073 3647 3893 246 122 7

3074 118 123 5 22 4

3075/1 1471 1498 27 77 2

3075/3 667 1515 848 52 127

41

Površine katastarskih čestica iz knjižnog dijela operata nalaze se u stupcu "Površina u operatu" (Po). Površine katastarskih čestica nakon izvršenog poboljšanja upisane su u stupac "Površine nakon poboljšanja" (Pp). Razlika dva prije navedena stupca nalazi se u stupcu "Razlika površina" (R), a računato je po formuli: • Κ R = Pp - Po U stupcu "Dozvoljeno odstupanje u m2" računato je maksimalno dozvoljeno odstupanje, a prema formuli:Κ• Κ ∆=0,7*(M/1000)*SQRT(Po), pri čemu je: • Κ M - nazivnik mjerila plana • Κ SQRT - drugi korijen • Κ Po - površina iz katastarskog operata. Odstupanje izraženo u postocima dato je u stupcu "Odstupanje u %" (O%), a računato je prema formuli: • Κ O% = (R/Po)*100

42

6.1.1. Katastarske čestice sa najvećim odstupanjima (%) U Tablici 13 dat je prikaz odstupanja u površinama katastarskih čestica nakon poboljšanja izraženo u postotku od površine koji se vodi u knjižnom dijelu operata. Sva odstupanja imaju pozitivan predznak zbog sortiranja po veličini. Tablica 13: Najveća odstupanja u %

Čestični Površina u Površina nakon Razlika Dozvoljeno Odstupanje

broj operatu poboljšanja površina odstupanje u m2 u %

78/2 115 419 304 22 264

93/1 251 664 413 32 165

3075/3 667 1515 848 52 127

66/4 107 242 135 21 126

160/15 715 1383 668 54 93

51/3 237 63 -174 31 73

52/4 384 618 234 40 61

168/6 197 312 115 28 58

150/3 481 204 -277 44 58

67/3 32 14 -18 11 56

67/2 938 1421 483 62 51

181/2 287 423 136 34 47

124/2 665 969 304 52 46

92/1 876 489 -387 60 44

53/2 781 458 -323 56 41

180/2 571 358 -213 48 37

120 1568 2144 576 80 37

44 549 748 199 47 36

51/1 187 253 66 28 35

160/14 2132 1408 -724 93 34

179/1 93 124 31 19 33

142/2 1437 959 -478 76 33

66/3 273 183 -90 33 33

158/1 1578 1056 -522 80 33

56 406 531 125 41 31

52/2 917 638 -279 61 30

123/4 370 275 -95 39 26

118/1 316 397 81 36 26

3061/2 413 521 108 41 26

137/38 194 244 50 28 26

52/3 388 487 99 40 26

57 538 675 137 47 25

87/1 298 224 -74 35 25

54/4 207 158 -49 29 24

86/16 352 270 -82 38 23

50 664 524 -140 52 21

124/3 125 99 -26 23 21

87/12 57 69 12 15 21

196/2 719 566 -153 54 21

43

6.1.2. Katastarske čestice sa najvećim odstupanjima (∆∆∆∆) Tablica 14: Katastarske čestice sa najvećim odstupanjima

Č es tičn i P o v rš in a u P o vršina n a k o n R az lik a D o zvo ljen o O d stu pa n je R a z likab ro j o p era tu p ob o ljša n ja p o v rš in a o d stup a n je u m 2 u % o d stup a n ja

3 0 7 5 /3 6 6 7 1515 8 4 8 5 2 12 7 7 9 616 0 /14 213 2 14 0 8 -7 2 4 9 3 3 4 6 3112 2 /4 10 0 0 9 918 4 -8 2 5 2 0 2 8 6 2 316 0 /15 715 13 8 3 6 6 8 5 4 9 3 61412 2 /2 2 0 2 3 2 19 4 3 7 -7 9 5 2 8 7 4 5 0 812 0 15 6 8 214 4 5 7 6 8 0 3 7 4 9 6

15 8 /1 15 7 8 10 5 6 -5 2 2 8 0 3 3 4 4 23 0 61 /1 12 4 51 118 0 2 -6 4 9 2 2 5 5 4 2 4

6 7 /2 9 3 8 14 21 4 8 3 6 2 51 4 2114 2 /2 14 3 7 9 5 9 -4 7 8 7 6 3 3 4 0 2

9 3 /1 2 51 6 6 4 413 3 2 16 5 3 817 8 /1 3 4 8 0 2 9 9 8 -4 8 2 119 14 3 6 315 9 /1 2 7 31 318 3 4 5 2 10 5 17 3 4 7

9 2 /1 8 7 6 4 8 9 -3 8 7 6 0 4 4 3 2 713 6 /1 5 5 2 9 0 5 5 4 5 0 16 0 4 7 4 0 314

8 6 /6 210 4 17 0 5 -3 9 9 9 2 19 3 0 77 8 /2 115 419 3 0 4 2 2 2 6 4 2 8 25 3 /2 7 81 4 5 8 -3 2 3 5 6 41 2 6 7

2 0 5 /6 3 3 2 3 3 7 0 3 3 8 0 116 11 2 6 415 2 /6 1819 216 8 3 4 9 8 6 19 2 6 313 8 /12 2 6 21 2 2 5 8 -3 6 3 10 3 14 2 6 013 3 /5 17 4 0 14 0 2 -3 3 8 8 4 19 2 5 412 4 /2 6 6 5 9 6 9 3 0 4 5 2 4 6 2 5 215 0 /3 4 81 2 0 4 -2 7 7 4 4 5 8 2 3 3

5 2 /2 917 6 3 8 -2 7 9 61 3 0 21813 5 818 9 7 7 9 0 -3 9 9 18 2 5 217

7 4 /4 2 8 2 2 314 6 3 2 4 10 7 11 21718 4 /3 18 6 6 217 0 3 0 4 8 7 16 21715 7 /1 110 4 5 110 5 3 8 212 0 2 0 4

5 2 /4 3 8 4 618 2 3 4 4 0 61 19 414 8 115 6 6 115 41 -2 5 217 0 19 2

13 8 /7 2 6 7 5 2 3 9 7 -2 7 8 10 4 10 17 413 8 /6 2 9 0 6 2 6 2 7 -2 7 9 10 9 10 17 018 0 /2 5 71 3 5 8 -213 4 8 3 7 16 513 7 /3 7 12 7 3 10 3 6 -2 3 7 7 2 19 16 510 9 /3 3 6 71 3 9 5 5 2 8 4 12 2 8 16 218 4 /2 16 9 7 14 5 5 -2 4 2 8 3 14 15 914 9 /2 4 7 3 5 7 4 7 6 4 4 2 8 7 4 3 9 1 15 2

4 4 5 4 9 7 4 8 19 9 4 7 3 6 15 23 0 6 3 /1 10 3 5 8 2 4 -211 6 5 2 0 14 6

51 /3 2 3 7 6 3 -17 4 31 7 3 14 313 3 /2 3 4 5 2 319 4 -2 5 8 118 7 14 015 9 /2 4 8 3 7 4 8 3 6 -1 14 0 0 13 913 8 /9 2 7 5 5 2 9 9 9 2 4 4 10 6 9 13 82 01 /4 14 0 2 1191 -211 7 5 15 13 619 9 /1 8 5 8 5 8 5 3 4 -51 18 7 1 13 618 3 4 9 5 2 4 9 41 -11 14 2 0 131

71 /3 19 3 4 215 4 2 2 0 8 9 11 131211 /1 1611 13 9 9 -212 81 13 131

2 0 0 4 9 3 4 4 9 2 2 -12 14 2 0 13 02 0 6 /2 5 9 2 0 5 8 9 3 -2 7 15 5 0 12 8

6 7 /1 10 3 5 8 4 4 -191 6 5 18 12 613 2 /2 4 2 0 7 4 212 5 131 0 12 63 0 7 3 3 6 4 7 3 8 9 3 2 4 6 12 2 7 12 412 2 /5 7 0 0 2 6 9 5 5 -4 7 16 9 1 12 213 8 /15 2 6 7 9 2 9 0 2 2 2 3 10 4 8 11913 0 /3 3 5 9 6 3 5 9 9 3 121 0 118110 /7 5 5 5 3 5 5 21 -3 2 15 0 1 1182 0 5 /4 2 6 9 7 2 917 2 2 0 10 5 8 115

6 6 /4 10 7 2 4 2 13 5 21 12 6 11410 9 /2 19 4 4 17 41 -2 0 3 8 9 10 11412 8 /3 9 81 8 0 5 -17 6 6 3 18 113151 5 2 6 5 5 010 -2 5 5 14 6 5 10 9

10 9 /4 19 4 2 17 4 5 -19 7 8 9 10 10 8181 /2 2 8 7 4 2 3 13 6 3 4 4 7 10 27 3 /10 116 5 3 113 3 3 -3 2 0 218 3 10 2

44

U Tablici 14 dat je prikaz katastarskih čestica sa najvećim razlikama u površini u odnosu na dozvoljeno odstupanje u m2 sa doljnjom granicom 100m2, a nalazi se u stupcu pod nazivom "Razlika odstupanja". Ovaj stupac je računat tako da je određena razlika između stupca "Dozvoljeno odstupanje u m2" i apsolutne vrijednosti stupca "Razlike površne". 6.2. Usporedba s katastarskim operatom Najuobičajenija i osnovna kontrola u katastru zemljišta je usporedba površina katastarske općine, a u mom slučaju to je dio katastarske općine Mahično ili još točnije dio parcela koje se nalaze na detaljnom listu, a prikazane su na istome u cjelosti. U razmatranje su ušle već prije rečeno 604 katastarske čestice. Ukupno odstupanje u površini nakon poboljšanja promatranih čestica iznosi 0.989 % (Tablica 15). Tablica 15: Usporedba površina

Osnovna metrička kontrola je usporedba površina pojedinih katastarskih čestica nakon poboljšanja i njihovih površina u knjižnom dijelu katastarskog operata. Navedena kontrola ne bi smjela prelaziti 20% površine. Usporedbom površina katastarskog operata i površina nakon poboljšanja utvrdio sam da 40 čestica odnosno 6.6% od 604 čestice prelazi ovu vrijednost, dakle ima razliku površina veću od 20% (Slika 24).

Slika 24: Razlike površina Sve čestice kojima je nakon poboljšanja razlika u površini bila veća od granične vrijednosti od 20% pojedinačno sam provjerio uzrok odstupanja.

ΣP iz knjižnog dijela operata: 1063582 m2

ΣP nakon poboljšanja : 1053067 m2

Razlika: -10515 m2

Razlike površina

366

12276

40

0

100

200

300

400

Odstupanja (%)

Bro

j pa

rcel

a

Čestice

Čestice 366 122 76 40

5 10 20 >20

45

6.2.1. Analiza uzroka odstupanja Kod vršenja poboljšanja katastarskog plana nastaju pogreške čiji uzroci mogu biti izazvani greškama prilikom digitalizacije, te kasnije greške prilikom računa površina. Pogreške u digitalizaciji javljaju se zbog nepažnje ili zamora operatora. Osobno pri izradi diplomskog rada, a prilikom digitalizacije dijela K.o. Mahično, tek nakon završene digitalizacije ustvrdio sam da nisam digitalizirao objekte na katastarskim česticama br. 87/5, 87/6, 86/4 te graničnu liniju između čestica 140/9 i 140/10, 199 i 200. Ovakva pogreška može se lako ustvrditi pregledom prikaza koji je dobiven digitalizacijom u odnosu na digitalizirani plan. Grube pogreške koje se javljaju prilikom računa površina poboljšanih čestica javljaju se već prije rečeno zbog nepažnje pri računu, a odstupanja u površinama može biti i uzrok u prijašnjoj provedbi katastarskih elaborata u kojima su učinjene pogreške računa površina. Pri računu površina poboljšanih čestica krivo sam izračunao površine nekih katastarskih čestica. Razlog krivog računa je mogućnost pogreške pri računalnom određivanju površina u programskom paketu ACAD12, a prilikom korištenja naredbe za račun površine "area". Ova naredba zahtijeva od onoga koji računa površinu uz pomoć iste da točno pokaže na digitalnom planu uz pomoć pokazivača na monitoru točke poligona za koji se računa površina, ako slučajno preskočimo koju točku površina neće biti točno izračunata, što je bio i uzrok da sam pogrešno izračunao neke površine. Katastarske čestice za koje sam krivo izračunao površinu su slijedeće: 59, 60, 62, 87/3, 137/24, 137/25, 149/2 i 3075/1. Ovakove pogreške upućuju na minimalno dvostruko računanje površina radi eliminacije slučajne pogreške. Davanje dva ista čestična broja uzrok je da se može javiti odstupanje izvan dopuštenih granica. Tako sam ustvrdio da su na planu prikazane čestice sa istim brojevima, a to je slučaj sa katastarskim česticama 113/4 (u ispisu date brojevima 113/4a i 113/4b), 153/8, 130/3. Katastarska čestica 78/2 ima najveće odstupanje od čak 264 % u odnosu na njezinu osnovnu površinu odnosno u knjižnom dijelu vodi se površina od 115m2, a nakon poboljšanja 419m2, a približna vrijednost je dobivena grafičkim računom površina. Katastarska čestica 78/2 nastala je iz katastarske čestice br. 78. Zbrajanjem površina katastarskih čestica 78/2 i 78/1 koje su nastale iz prije navedene čestice 78 odstupanja od površine iz knjižnog dijela je 5%. Ovdje se radi o pogreški pri provođenju promjena. Slijedeće najveće odstupanje imala je katastarska čestica 93/1 165%. Za ovu katastarsku česticu također je provedena kontrola računa površine grafičkim putem, a koja je bila približna onoj dobivenoj poboljšanjem. U razmatranje problema odstupanja površine uključio sam susjednu česticu 92/1 (odstupa 44%) koja je također u grupi 40 čestica koje su izvan dozvoljenog odstupanja od 20%. Ove čestice nastale su cijepanjem susjednih parcela 92 i 93, a kasnije dio površine 92/1 dodjeljen je 93/1. Račun površine poligona koji zatvaraju ove dvije susjedne čestice u odnosu na zbroj njihovih površina iz katastarskog operata razlikuje se za 25m2 što je 2%. Uzrok neslaganja je u krivom izračunu površina pri izradi katastarskog elaborata ili krivo ucrtavanje na katastarski plan.

46

Katastarska čestica 3075/3 odstupila je u površini nakon poboljšanja za 127%. Za ovu katastarsku česticu kontrola površine klasičnim računom opet je bila približna onoj dobivenoj poboljšanjem. Za istu nisam mogao utvrditi uzrok neslaganja površine, ali postoji mogućnost da je izvršena promjena u knjižnom dijelu, a na planu nije provedena. Čestica 157/3 odstupila je u površini nakon poboljšanja za 73%. Uzrok ovog neslaganja je netočno upisani broj katastarske čestice 157/5 kao 157/3 te je površina pribrojena čestici 157/3 u automatskoj obradi podataka. Slijedeće dvije čestice koje su površinom odstupile od dozvoljene granice su 181/2 (47%) i 180/2 (37%). Razlog njihovih odstupanja je neprovedena promjena površina i neponištena katastarska čestica 182/2 na katastarskom planu koja je utjecala na njihove površine. Ove čestice su susjedne. Za prije navedenu katastarsku česticu 78/2 postoji mogućnost da je došlo do greške pri prelasku knjižnog dijela katastra na automatsku obradu podataka. Površine su prije bile izražene u četvornim hvatima, pa postoji mogućnost da nije površina pretvorena u m2 nego je u automatsku obradu upisana u četvornim hvatima, jer ako površinu iz knjižnog dijela pomnožimo sa 3.59665m2 dobiti ćemo vrijednost površine za česticu 78/2 414m2 što je razlika u odnosu na površinu dobivenu poboljšanjem 5m2. Provjerom ostalih čestica koje su izvan granica dozvoljenih odstupanja klasičnim metodama računa pvršine, a radi kontrole, ustvrdio sam da osim gore navedenih čestica za koje sam krivo izračunao površinu, ovaj krug od 40 čestica koji je ostao izvan granica odstupanja uzrok istih leži u netočnoj izradbi elaborata izmjere pojedinih katastarskih čestica ili pogrešnim kartiranjem u katastarski plan.

47

7. Zaključak Postupak poboljšanja se ne bi mogao izvesti bez homogene mreže stalnih točaka bilo postojeće ili naknadno uspostavljene, te neizostavne tehničke podrške moderne tehnologije. Uz sve prije navedeno najvažniji čimbenik uspješno provedenog postupka je iskusan geodetski stručnjak svestranog znanja o modernim tehnologijama. Postojeći podaci grafičke izmjere ne zadovoljavaju današnje potrebe, ali oni sadržavaju dobre unutrašnje odnose. Podaci dobiveni poboljšanjem mogu biti dobra osnova za uvođenje međnog katastra, a u međuvremenu mogu poslužiti za mnoge druge svrhe. Podaci koji se dobiju na ovaj način mogu se primjeniti na razne načine. Postupkom poboljšanja podiže se nivo točnosti i homogenosti postojećih podataka, a stvaraju se i pretpostavke da se podaci dobiveni novom izmjerom neće kvariti. Postupak poboljšanja je strukturiran i složen zadatak te ga treba pažljivo sagledati i u obzir uzeti mnoge čimbenike koji se javljaju. Vrlo je važno postaviti dobro polaznu osnovu za digitalizaciju i transformaciju, dakle točno odrediti identične točke na grafičkom planu i na terenu. Drugi važan korak u poboljšanju predstavlja eliminacija svih pogrešaka koje su mogle nastati za vrijeme vršenja same digitalizacije. Dakle možemo reći, da ako imamo dobru polaznu osnovu unutar neke katastarske općine, samim postupkom poboljšanja dobivamo veliku količinu podataka relativno zadovoljavajuće kakvoće u numeričkom obliku koji su onda pogodni za korištenje i održavanje.

48

Literatura Medić, V., Fanton, I., Roić, M. (1996): Katastar - skripta, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. DGU (1997): Poboljšanje katastarskog plana u postupku prijelaza na međni katastar, Zagreb. Palmer, S. (1995): Access 2 za neznalice, Znak - Zagreb. Smith B. (1995): Autocad za neznalice, Znak - Zagreb.

49

Životopis Rođen sam u Karlovcu 8. prosinca 1973. godine kao četvrto dijete mojih roditelja majke Ljubice i oca Ivana. Djetinjstvo sam proveo u Ozlju, gdje sam završio osnovnu školu. U Karlovcu 1988.godine upisujem matematičko-informatičku gimnaziju koju uspješno maturiram odličnim uspjehom u ljeto 1992. godine. Iste godine upisujem se na Geodetski fakultet u Zagrebu smjer VII/1 sa kojeg se premještam 1996. godine, nakon redovno odslušanih VI semestara programa, na smjer VI stručnog studija istog fakulteta.

Documents

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB … · 2014. 9. 18. · 6 Slika 1: Stari projekcijski sustavi u Hrvatskoj Katastar zemljišta podjeljen je na katastarske