18.1.2019.

1

DRUŠTVENO

PODUZETNIŠTVO

05.12.2018.

Uzroci društvenih problema?

Ekonomski

Socijalni

Vrijednosni

Okolišni

Politički

Rad isključivo kao trošak, iako značajno doprinosi stvaranju dobiti

Radnici uz povećane napore (duže radno vrijeme, inovativnost, cjeloživotno učenje) postaju

sve siromašniji (manja kupovna moć)

Dobit odlazi isključivo vlasnicima kapitala (mali % kroz DOP vraća se zajednici)

Uzrok # 1

EKONOMSKI - sukob rada i kapitala

Sve manji broj ljudi (ima moć) donosi odluke o tokovima kapitala,

utječe na stvaranje zakonodavnog okvira i utječe na javno mnijenje

(sustav vrijednosti)

Osobni interesi ispred interesa grupe, zajednice, čovječanstva

SOCIJALNI - sustav odlučivanja

Uzrok # 2

18.1.2019.

2

Javni34%

Profitni60%Neprofitni

6%

NOVI GLOBALNI SUSTAV DRUŠTVA

ZANIMLJIVI PODACI...

94% svjetskih prihoda raspodijeljeno na 40% stanovništa, 60%stanovništva živi sa preostalih 6%

1% stanovništva u svojim rukama ima 39% ukupnog svjetskogbogatstva

Pola svjetskog stanovništva živi s 2 US$ dnevno ili manje, milijardaljudi živi s manje od 1 US$

U EU 16% stanovništva živi ispod granice siromaštva

– Hrvatska je na dnu ljestvice u EU prema brutonacionalnom dohotku po stanovniku i paritetu kupovnemoći.

Pošten i predani rad prestaje biti vrijednost

Niska razina socijalne kohezije

KRIZA VRIJEDNOSTI

ODGOVOR:

Novi pristup

Integrirani održivi razvoj

Eko-socijalna ekonomija

Partnerstvo na svim razinama

Inovacije (društvene i ekonomske)

Uzrok # 3

Održivost - financijska, ekonomska, održivost nataliteta, okoliša, socijalnog kapitala

Socijalni kapital - poštivanje normi, povjerenje u druge ljude, povjerenje u institucije države idruštva, udruživanje, volontiranje i filantropija

Održivi razvoj – podijeljena odgovornost javnog, poslovnog i civilnog sektora društva

Svaki održivi razvoj mora, prije svega biti zasnovan na ekonomskog razvoju, koji vodi brigu o socijalnoj iekološkoj komponenti

ODRŽIVO DRUŠTVO

TROBILANČNI PRISTUP –Pristup prema kojem se opća uspješnost poduzeća mjeri kao

kombinacija njegova doprinosa na tri područja: ekonomskom, okolišnom i društvenom (na tri napretka i razvoja –

gospodarskom/Profit, okolišu/ Planet i društvu/People).

Organizacije socijalne ekonomije doprinose stvaranju gospodarstva više razine

uključenosti ključnih dionika društva (inclusive economy)

Unapređuje život marginaliziranih skupina

Izravno utječe na razvitak lokalne zajednice

Popunjavaju prazninu nastalu djelovanjem javnog i poslovnog sektora (države i

tržišta)

Popravlja nedostatke tržišnog djelovanja i javnih politika

SOCIJALNA (društvena) EKONOMIJA

18.1.2019.

3

područje djelovanja različitih su-dionika društva (javni, poslovni i civilni sektor) usmjerenona unapređenje ekonomske i socijalne dobrobiti ljudi u depriviranim lokalnimzajednicama.

obuhvaća široku lepezu ekonomskih aktivnosti koje se odvijaju u prostoru između tržišta,države i netržišnog sektora (tradicionalne aktivnosti obiteljskog i susjedskog pomaganja) sciljem ostvarenja određenih socijalnih i ekonomskih pogodnosti za građane.

Dohodovne aktivnosti socijalne ekonomije utemeljene su na solidarnosti i razvojnojodrživosti, a ne na profitu (koji dominira tržištem), ili pak na redistribuciji (kojom se služidržava).

2SOCIJALNA (društvena) EKONOMIJA

Suradnja

kolektivne aktivnosti usmjerene na proizvodnju dobara i usluga, koje se razvijaju međusobnom suradnjom svih su-dionika u procesu stvaranja dohotka

Redistribucija moći

niz struktura i pravila su-dioničkog odlučivanja, prema kojima se moć ne raspoređuje ovisno visini uloženog kapitala

Ravnopravnost ciljeva

Socijalni (udružiti se radi ostvarenja socijalnih ciljeva)

Ekonomski (poduzeti i ostvariti ekonomske učinke)

Ekološki (očuvati prirodnu ravnotežu)

Politički (stvoriti uvjete te ostvariti nešto novo i „drukčije“)

BITNE ODREDNICE SOCIJALNE EKONOMIJE

RJEŠAVANJE PROBLEMA vs. DARIVANJE

Kada želimo pomoći siromašnima, najčešće ih darujemo kroz različite humanitarne aktivnosti. Vrlo često koristimo

humanitarne organizacije kako bi izbjegli prepoznavanje problema i traženje rješenja. Humanitarnom pomoći postaje način kako da se odreknemo odgovornosti. Humanitarnom

pomoći ne rješavamo problem siromaštva. Humanitarna pomoć samo još produbljuje siromaštvo jer uzima od siromašnih mogućnost da nauče i preuzmu incijativu.

Muhammad Yunus, društveni poduzetnik, dobitnikNobelove nagrade za mir 2006.

Dobrotvorne organizacije

“ Daj čovjeku ribu i nahranit ćeš ga za cijeli dan”

Neprofitne organizacije/javni sektor

“ Nauči čovjeka pecati i nahranit ćeš ga za cijeli život”

Društveno/socijalno poduzetništvo

“Društveni/socijalni poduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem ribe ili učenjem

drugih kako se peca. Oni se jednostavno neće smiriti sve dok ne provedu

revoluciju u ribarskoj industriji”

Bill Drayton,

CEO, osnivač Ashoka

18.1.2019.

4

Spajanje suprotnosti ili povrat skladu

Poduzetništvo = stvaranje nove vrijednosti kroz inovacije (Schumpeter)

Poslovanje vođeno misijom

Princip TROSTRUKOG DOBITKA (Triple Bottom Line)

istovremeno postizanje ekonomskih, društvenih i ekoloških ciljeva

SOCIJALNO ILI DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

Što društveno poduzetništvo NIJE?

Neprofitne organizacije

Profitne organizacije (poduzeća) koje sudjeluju u zajednici kako bi pokazale da nisu neodgovorne i zle

Ista misija (Unapređenje kvalitete života i pomaganje onima kojima je

pomoć najpotrebnija ...),

ALI...

većina ljudi iz neprofitnog sektora nije sklona riziku niti ima želje

djelovati izvan parametara onoga što je standardno u sustavu u kojem

djeluju

socijalni poduzetnici uopće ne razmišljaju o standardnom načinu

ponašanja, djeluju bez obzira na situaciju u kojoj se nalaze i

odgovaraju na probleme kreativno i inovativno bez obzira na znatni

nedostatak resursa

Društveno poduzetništvoi

neprofitne organizacije

Tradicionalno vs. Društveno

CILJ

ODRŽIVI

PROFIT

CILJ

MAKSIMALAN

PROFIT

Jedina velika razlika između društvenog i komercijalnog poduzeća je USMJERAVANJE PROFITA

https://www.youtube.com/watch?v=SnsgecZKDvk

18.1.2019.

5

SLIČNOSTI I RAZLIKE

Tradicionalno poduzetništvo Društveno poduzetništvo

CILJEVI

Ekon

om

ski

Stjecanje dohotka

PROFIT

Stjecanje dohotka

Održivost

Socijaln

i

DOP

IMAGE = PROFIT

Zapošljavanje i

zbrinjavanje socijalno isključenih

RASPODJELA

DOBITI

96,5 - 100% vlasnicima

0 – 3,5% zajednici

100% zajednici / dionicima

(reinvestiranje i novo zapošljavanje)

Uviđa priliku

Preuzima rizik

Prihvaća odgovornost

Zarađuje

Želi biti bogat

Štiti intelektualno vlasništvo

Teži intelektualnom vlasništvu

Neovisan

Sam svoj šef

Zadržava kontrolu

Uviđa priliku za poboljšanje

života drugih ljudi

Preuzima rizik

Prihvaća odgovornost

Zarađuje kako bi održao misiju

Obogaćuje druge

Dijeli zaštićeno intelektualno

vlasništvo cijele zajednice

Teži k tome da se poveća

intelektualno vlasništvo

U ovisnosti s drugima

Šef svoje sudbine

Odriče se kontrole

Tradicionalni poduzetnik

vs.Društveni

poduzetnik

Pouzdaje se u vlastite vještine i znanje

Fokusira se na kratkoročnu financijsku dobit

Ne postoji ograničenje prilikom generiranja ideja

Profit je cilj

Profit se koristi i ulaže kako bi se generiralo još profita

Pouzdaje se u znanja i

iskustva ljudi koji ga okružuju

i podupiru

Fokusira se na dugoročne

ciljeve

Generiranje ideja je

ograničeno misijom

Profit je sredstvo

Profit se koristi i ulaže kako bi

se pomoglo onom segmentu

ljudi kojima je pomoć

najpotrebnija

Tradicionalni poduzetnik

vs.Društveni

poduzetnik

Društveno poduzetništvo

Nova paradigma u poslovanju kojoj je prioritet generiranje

“društvene vrijednosti”, ne profita, i rješavanje problema na

odgovorniji, inovativniji i poduzetniji način

□ primjena poduzetničkih načela u svrhu unapređenja kvalitete života u

zajednici i razvijanja odgovornosti pojedinaca, grupa i organizacija

Naglašena društvena odgovornost u odabiru društvene djelatnosti

Profesionalan, inovativan i održiv pristup sustavnim promjenama

koje nadilaze nedostatke tržišta i iskorištavaju dane mogućnosti

18.1.2019.

6

Razvoj zajednice koja ne stvara samo rješenja za pojedine individualne probleme negoiniciraju pozitivne promjene

Inzistira na odgovornosti svih institucija - uključujući vlade, velike korporacije, sveučilišta idruge subjekte čije politike i postupci duboko utječu na uvjete života pojedinaca izajednice, bilo na lokalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini.

Proširuje značenje i praksu "demokracije" koja u proces rješavanja problema uključuje onekoji se s različitim društvenim problemima direktno suočavaju.

Utječe na promjenu stavova, ponašanja, zakona, politika i institucija kako bi se razvijale iodržavale vrijednosti inkluzije, poštenja, raznolikosti i mogućnosti

Društveno poduzetništvo (2)

Definicije... Društveno poduzetništvo kombinira strast društvene misije s poslovnom disciplinom,

inovacijom i odlučnošću

Dees, 1998.

Društveno poduzetništvo stvara kreativan napor koji rezultira različitim dobrobitima za

zajednicu poput poboljšanih socijalnih usluga, financijskih usluga, zapošljavanja,

obrazovanja i sl.

Barraket, 2006.

Društveno poduzetništvo označava aktivnosti planiranja, prakse i donošenja odluka koje

vode stvaranju i održivosti novih pothvata čija eksplicitna misija uključuje društvene

probleme

Short, Moss i Lumpkin, 2008

Društvena poduzeća najčešće se definiraju…

…kao poduzeća koja posluju na tržištu zbog socijalnih/društvenih i ekološkihrazloga.Iako prvenstveno teže ostvarivanju socijalnih/društvenih i ekoloških ciljeva,društvena poduzeća trebaju se ponašati kao poduzeća iz privatnog sektora tetrebaju ostvarivati financijske i komercijalne ciljeve.

Spear R., Cornforth C., AIKEN M. (2009), The Governance Challendes of SocialEnterprises: Evidence from a UK empirical study. Annals of Public and CooperativeEconomics, Vol 80, No 2., Oxford UK, Blackwell Publishing

Službena hrvatska definicija

“Društveno poduzetništvo je poslovanje temeljeno

na načelima društvene, okolišne i ekonomske

održivosti,

kod kojeg je stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti

ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice”.

18.1.2019.

7

Karakteristike društvenog poduzetništva?

Vrijednosti (etičnost u poslovanju)

Ravnopravno zadovoljavanje društvenih, ekonomskih i ekoloških ciljeva

Ravnopravno zadovoljeni interesi ključnih dionika

(osnivači/radnici/kupci/dobavljači)

Poduzetništvo (stvara poziciju i ostvaruje dobit na tržištu)

Kriteriji u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva

1. DP ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva poslovanja.

2. DP obavlja djelatnost proizvodnje i prometa roba, pružanja usluga ili obavlja umjetničku djelatnost

kojom se ostvaruje prihod na tržištu, te koja ima povoljan utjecaj na okoliš, doprinosi unapređenju

razvoja lokalne zajednice i društva u cjelini.

Kriteriji u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva (2)

3. DP stvara novu vrijednost i osigurava financijsku održivost na način da u trogodišnjem

razdoblju poslovanja najmanje 25% godišnjeg prihoda planira ostvariti ili ostvaruje

obavljanjem svoje poduzetničke djelatnosti.

4. DP najmanje 75% godišnje dobiti, odnosno višak prihoda ostvaren obavljanjem svoje

djelatnosti ulaže u ostvarivanje i razvoj ciljeva poslovanja, odnosno djelovanja.

5. DP odlikuje dobrovoljno i otvoreno članstvo te autonomija poslovanja, odnosno

djelovanja.

Kriteriji u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva (3)

6. Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili tijelo javne vlasti ne

može biti isključivi osnivač društvenog poduzetnika.

7. DP odlikuju demokratski način odlučivanja (uključenost dionika u transparentno i odgovorno

upravljanje), odnosno odlučivanje nije isključivo vezano za vlasničke udjele ili članske uloge već

obuhvaća ključne dionike: radnike, članove, korisnike ili potrošače te suradničke organizacije.

8. DP prati i vrednuje svoje društvene, ekonomske i okolišne učinke i utjecaj te rezultate

vrednovanja koristi u planiranju svog daljnjeg poslovanja i vodi računa o njihovu poboljšanju.

18.1.2019.

8

Kriteriji u Strategiji razvoja društvenog poduzetništva (4)

9. Društveni poduzetnik u slučaju kada prestaje obavljati djelatnost, svojim općim aktima ima

definiranu obvezu svoju preostalu imovinu, nakon pokrića obveza prema vjerovnicima i pokrića

gubitka iz prethodnog razdoblja, prenijeti u vlasništvo drugog društvenog poduzetnika s istim ili

sličnim ciljevima poslovanja, ili u vlasništvo jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave koja će je upotrijebiti za razvoj društvenog poduzetništva.

EU potiče društvenu ekonomiju

Socijalna ekonomija u EU danas:

Zapošljava oko 14,5 milijuna (oko 6,5% radno aktivnog stanovništva)

Ostvaruje oko 10% BDP-a

Broji oko 2 milijuna organizacija socijalne ekonomije

Svako četvrto novoosnovano poduzeće godišnje je DRUŠTVENO PODUZEĆE

Europa 2020

EK predlaže 5 mjerljivih ciljeva:

Zapošljavanje

Istraživanje i inovacije

Klimatske promjene i energija

Obrazovanje

Dokidanje siromaštva

industrijska zadruga zasnovana na načelima soc.nauka katoličke crkve i

britanskih kršćanskih socijalista

Jose Maria Arizmendiarreta osnivač

Objedinjuje103 zadruge/dp i preko 74.000 zaposlenika

10. po snazi španjolska tvrtka

demokratičnost u upravljanju

sva dobit ide zaposlenicima (rezerva + solidarnost)

10% dobiti vraća za projekte u zajednici

banka / vlastiti sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja / sveučilište

Više na: www.mondragon-corporation.com

PRIMJERI DOBRE PRAKSE

18.1.2019.

9

33 Kozmetika Dr.Hautschka

– vodeće ime organske kozmetike

– potpuno u vlasništvu zaposlenika

– 100% dobiti ostaje u zajednici

– zasnovana na principima održivog razvoja (podržava bio-dinamičku proizvodnju diljem svijeta; ne testira naživotinjama)

Identificirati ideju i viziju

Pronaći priliku

Razviti poslovni koncept

Identificirati i oduševiti ključne stakeholdere

Identificirati i upravljati odgovarajućim partnerstvima, savezima i pomoći

Identificirati i upravljati odgovarajućim resursima

Pretvoriti plan u stvarnost

Održivost i opstanak

Koncept društvenog poduzetništvaNajteža stvar: MJERLJIVOST

• Što je “društveni doprinos”?

• Što je povrat investicija za investitore?

18.1.2019.

10

Društveni poduzetnici, filantropi,

ljudi s osobinama društvenih

poduzetnika…

Muhamed Yunus

Grameen Bank,

Bangladesh

Majka Tereza

Jamie Oliver

Restaurant Fifteen

Oprah WinfreyLeadership Academy for

Girls in South Africa;

Oprah's Angle Network

http://www.youtube.com/watch?v=PwLjb63q3Yk

https://www.youtube.com/watch?v=gWdgTwui01w

Utjecaj društvenih poduzeća

Nadopunjuju usluge od javnog interesa (socijalne usluge)

Doprinose uravnoteženom korištenju i raspodjeli raspoloživih resursa u korist lokalne zajednice

Generiraju nova radna mjesta

Pomažu smanjenju neformalne ekonomije

Potiču društvenu koheziju i pridonosi rastu i razvoju društvenog kapitala

Potiču participativno društvo, učvršćuje demokraciju

DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

PRIVATNI PROFITNI SEKTOR

SEKTOR DRUŠTVENIH PODUZEĆA

JAVNI SEKTOR

PRIVATNI NEPROFITNI

SEKTOR

ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA

ZAJEDNICA

...povezano s onim pojedincima i organizacijama koji, neovisno da li dolaze iz privatnog, neprofitnog ili javnog sektora, svojim aktivnostima mogu doprinjeti društvenom napretku.

Društveni poduzetnici trebaju suradnju s… (1)

Korporativnim liderima:

KNOW HOW – poslovna znanja, tehnološka znanja, kapacitet poslovanja, financijski

resursi koji mogu povećati efikasnost društvenog poduzetnika

Vladom:

Ukloniti barijere i stvoriti prikladnu zakonodavnu strukturu i regulacije kako bi se

osnažili društveni poduzetnici, potaknule društvene inovacije i kako se ne bi ponavljali

isti društveni problemi

Filantropima i investitorima:

Fokusirati resurse na DUGOROČNU podršku društvenim

poduzetnicima

18.1.2019.

11

Društveni poduzetnici trebaju suradnju s… Sveučilišnim profesorima i lideri:

Educirati studente da razumiju važnost društvenog poduzetništva, da budu efikasni

društveni poduzetnici, da istraživanjem povežu naučeno s praksom, da surađuju s poslovnim

i javnim sektorom na razvoju politika i strategija za razvoj društvenog poduzetništva i da

logistički pomognu društvenim poduzećima koja proizađu sa sveučilišta (npr., inkubatorima)

Medijima:

Ozbiljno promovirati društveno poduzetništvo, identificirati uspješne priče i prikazati što se

naučilo iz problema. Promovirati poduzeća, organizacije i pojedince koji pronalaze kreativne,

inovativne (etične) načine da podrže društvene poduzetnike.

2

Vrste organizacija/pravni oblici

trgovačka društva d.o.o. (Green & Clean, Srbija)

d.d. (JLP)

ostala društva (javna trgovačka društva, komanditna društva, društvo za uzajamnu odgovornost)

financijske institucije: banke (Grameen banka, Triodos)

Kreditne unije (Coastal Credit Union

Ltd)

Zadruge radničke (Suma)

socijalne (Humana Nova)

poljoprivredne (Ruke, Hrvatska)

potrošačke (The Co-operative)

stambene (CCH)

zadruge lokalne zajednice Hikmat Devon

ostale institucije: sveučilišta (Univeersity of Mondragon)

zaklade (Ashoka)

Fondacije (Locality)

Preuzeto sa:http://www.slideshare.net/nmaljkovic/bajok

udruge: RODA (Hrvatska)

d.o.o. u vlasništvu udruge: ACT

Zlatna Greda d.o.o.

Područja djelovanja

Preuzeto sa:http://www.slideshare.net/nmaljkovic/bajok

Ekologija (Eko Bag, Srbija)

Energetika (Community Energy Plus, VB)

Financije (Caja Laboral, Španjolska)

Marketing (Social Marketing VB)

Mediji (Big Issue, VB)

Obrazovanje (Pomelaj, Slovenija)

Osiguranje (Lagun Aro, Španjolska)

Poljoprivreda (Fair Food Network, SAD)

Promet (Ealin Community Transport, VB)

Socijalna skrb (Social Firms, VB)

Sport i rekreacija (Halo Leasure, VB)

Tehnička kultura (Cosmic, VB)

Trgovina (Bodvalenke Fresco Village, Mađarska)

Ugostiteljstvo (Gostilna dela, Slovenija)

Zdravstvo (Health Urgent Care, VB)

Obilježja društvenog poduzetništva danas

Iz sektora civilnog društva

Često djelovanje kroz više pravno-organizacijskih oblika (udruge, zadruge, poduzeća (d.o.o.))

Vezanost uz potpore - problem samoodrživosti

Nedostatak početnog kapitala (start-up), ali i sredstava za scaling-up)

Nedostatak kapaciteta (poduzetničkih vještina)

Sve više sektora - socijalna skrb/ usluge, turizam, recikliranje/ ekološka proizvodnja, energija, financije,

manufakturna proizvodnja (ručni rad, suveniri, čokolade..), poljoprivreda

Više iz nužde (nedostatak drugih izvora financiranja), nego iz prepoznavanja prilika/inovacija

18.1.2019.

12

Primjeri dobre prakse u Hrvatskoj (1)

- Proizvodnja i promocija platnenih pelena- Rodin let d.o.o.- Zaštitna radionica u Varaždinu (17 zaposlenih, 10 invalida)

https://www.youtube.com/watch?v=RmkQQRjj6g0&list=PLIK-GRHUCj5QteyNByjzZMDhrQKs5rojX

Zapošljava 16 osoba 6 osoba s invaliditetom,2 pripadnice nacionalnih manjina, 4 dugotrajno nezaposlene starije žene 1 mladi, prvo zaposlenje2 dugotrajno nezaposlene mlade majke

Proizvodnja tekstilnih proizvoda of ekoloških i recikliranihmaterijala

Dio ACT Grupe (8 organizacija, 45 zaposlenih)

Primjeri dobre prakse (2)

Prikupljanje i prodajapapirnog otpadaekološkim teretnimbiciklima

Zapošljavnje težezapošljivih skupina(trenutno 4 stalno zaposlene osobe)

Primjeri dobre prakse (2)

Hi-tech sustav elektroničkog asistenta Prvenstveno namijenjen osobama s

invaliditetom, ili starijim i slabo pokretnimosobama za samostalno upravljanjeuređajima u domu

Inovacija

E-glas, Sveučilište u Rijeci

Primjeri dobre prakse (4)

18.1.2019.

13

Ograničavajući faktori razvoja

Nedostatak pravnog i institucionalnog okvira - prepoznatljivost, reguliranje, poticaji

Nedostatak obrazovnih programa i medijskih sadržaja (vidljivost)

Nedostatak financijskih mehanizama (u javnom i privatnom sektoru)

Nedostatak političke volje – marginalna pozicija u politikama, strategijama; usporeno

formiranje DP sektora, povremene i “ad hoc” mjere, nekonzistentnost i

neučinkovitost

Nedostatak kapaciteta društvenih poduzetnika

Socio-kulturni faktori:

□ Nizak stupanj društvenog kapitala, povjerenja, solidarnosti

□ Nepovjerenje prema civilnom društvu

□ Animozitet prema poduzetništvu/ poduzetnicima

□ “Oslanjanje” na državu

□ Nevoljkost angažiranja za opće dobro/ dobrobit zajednice

Neki od poticajnih faktora za razvoj društvenog poduzetništva

Tradicija zadruga, udruženja, društava uzajamne pomoći, zaštitnih radionica...

Mogućnost djelovanja kroz višestruke pravne i organizacijske forme

Know-how intermedijarni sektor podrške (CEDRA HR, SEFOR...)

EU fondovi (ESF = 1.6 mlrd euro (2014-2020); ERDF; EaSI)

Strategija za razvoj društvenog/socijalnog poduzetništva (4 ključne mjere = 314 mil.

kuna)

Etična banka, inicijative razvoja financijskih mehanizama prikladnih za DP/SP

“Never doubt that a small group of

committed people can change the

world. Indeed, it is the only thing

that ever has.”

Margaret Mead

American Intellectual,

antropologist (1901-1978)