Utjecaj čovjeka na hidrosferu i kriosferu

  • View
    92

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferu. Prof.dr.sc. Stjepan Krmar Odjel za biologiju, Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku. hidrosfera s vodenom masom od 1,4 milijarde km 3 pokriva 71% povrine planeta Zemlje od 1,6 do 1, 8 milijuna opisanih vrsta - PowerPoint PPT Presentation

Transcript

OPA EKOLOGIJA

Utjecaj ovjeka na hidrosferu i kriosferuProf.dr.sc. Stjepan KrmarOdjel za biologiju, Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijekuhidrosfera s vodenom masom od 1,4 milijarde km3 pokriva 71% povrine planeta Zemlje

od 1,6 do 1,8 milijuna opisanih vrsta hidrosfera sadri 275.000 vrsta

mora i oceani ine 97,5% hidrosfere hidrosfera je izvor hrane i osnova za ivot (ribe i drugi vodeni organizmi), 2/3 svjetskog stanovnitva ivi u priobalnom podruju mora i oceana u pojasu irokom 60 km, od 23 najvea grada na svijetu, 16 se nalazi na morskoj obali

prema podacima (FAO -a) 1995. bilo je 30 milijuna ribara, 95% u Aziji

ulov je iznosio preko 80 milijuna tona ribe

od 20.000 postojeih vrsta riba gospodarski ulov se odnosi na oko 200 vrsta riba

Slika 105. Kontinenti i oceanihranidbeni lanci u mnogim morskim podrujima su isprekidani, poremeena je dinamika populacije pojedinih vrsta, te esto i cijela bioloka ravnoteaFAO predlae redukciju svjetskih lovnih kapaciteta prije svega industrijskih brodova za 50%

1998. proglaena je godinom oceana, gdje se upozorilo na posljedice prelova i oneienosti morskih ekosustava

najei lovni ciljevi su tuna (Thunnus thinnus) i pilun (Xiphias gladius)

od 1993. do 1998. uginulo je u mreama ribara 40.000 dupina i 30 kitova uljeura

Slika 107. Thunnus thinnus

Slika 106. Xiphias gladius

potraenja za nekim vrstama riba, koljkaa i rakova ostvaruje se kroz umjetni uzgoj u marikulturama, tzv. plava revolucija koja godinje donosi 6 milijardi $ i u kojoj sudjeluje oko 50 zemalja morski rakovi iznose samo 3% po teini, a prodajna vrijednost iznosi 20%

glavni proizvoai su Kina s 57% svjetske proizvodnje, Indija 9%, Japan, Indonezija 4%

prema FAO-a od1992. do 1996., uniteno je 1,2 milijuna ha mangrova, umskih ekolokih sustava na plitkim obalama u zoni plime i oseke, koji su vana mrijestilita riba i drugih vodenih organizama

utvrena je kemijska optereenost akvakultura zbog uporabe ribljeg brana i antibiotika

Slika108. Plutajui ribogojilini bazeni (kavezi) za uzgoj riba u prirodnom okruenju

neivi resursi u moru i oceanima su zemni plin, koji se crpi sa 17% , nafta sa 26%

zalihe nafte se procjenjuju na 6,5 milijardi t, zemnog plina 21,4 milijarde t

na dubinama veim od 400 m nalazi se hidrat metana (80% vode + 20% metana)

pretpostavlja se da je tako uskladiteno 10.000 GtC (metan atmosfere 3,6 GtC)

ovjek oneiuje kemikalijama: padaline, stajau i tekuu povrinsku vodu na kopnu, poniruu i podzemnu vodu, mora i oceane, vodenu paru

Slika 109. Platforma nafte godinja proizvodnja kemikalija procjenjuje se na 300 milijuna tona

s kopna dolazi 80% oneienja: industrijske kemikalije, otpadne vode sela i gradova, poljodjelska gnojiva, pesticidi, teki metali, boje za brodove, klorirani ugljikovodici, vrsti kuni i industrijski otpad

Meksiki zaljev (ispred obala Luisiane u SAD) nastaje svake godine beivotan morski prostor povrine 10.000 km2, dubine 60 m zbog eutrofikacije unosa N i P iz rijeke Mississipi u iznosu od1,82 milijuna tona godinje dovode esto do hormonalnih poremeaja morskih organizama

Slika 110. Meksiki zaljev

tankeri za prijevoz sirove nafte godinje prevezu 1,4 milijarde t, koje esto rezultiraju nesreama: Andros Patria (Grka) 1978., panjolska (50.000 t), Amoco Cadiz (Liberija) Brest (230.000 t), Kharg 5 (Iran) 1989. Sjeverna Afrika (70.000 t), Haven (Cipar) 1991. enova (50.000 t) itd. u unutranjosti se koristi 130 kg N po ha za uzgoj kukuruzatakve nesree sudjeluju u oneienju mora s 10%, ukupni godinji izljev nafte iznosi 3,2 do 6,3 milijuna t

iz pogonskih goriva brodova u atmosferu se otputa 10 milijuna t NOx i 8,5 milijuna t SO2 Slika 111. Naftna korporacija Exxon Mobil 1 l ulja pokvari okus 1.000.000 l pitke vode

pretpostavlja se da na morskom dnu ima desetak milijuna t naftnog mulja

plutajui sloj nafte: onemoguava fotosintezu fitoplanktona i uzrokuje ugibanje morskih ivotinja (ptice i sisavci)

nezasieni aromatski ugljikovodici smanjuju mogunost orijentacije, traenje hrane kod morskih organizama ve i pri malim koncentracijama od 0,001 x 10-6

globalizacija privrede dovodi i do globalizacije flore i faune

Slika 112. Plutajui sloj nafte zelena alga Caulerpa taxifolia (tropski Pacifik)prvo nalazite u Monaku 1984. (za 5 godina - 1 ha povrine)1996. unutar 100 km dugog pojasa od Tulona i Alassia na povrini od 4630 ha u Hrvatskoj je naena oko otoka Hvara, Krka i Raba konkurentna je vogi, morskoj travi (Posidonia oceanica) ne ulazi u prehrambene lance, otporna je na hladnou; moe preivjeti nekoliko dana na 70 C, 3 mjeseca na 100 C, raste na temperaturi iznad 150 C iri se sidrima brodova, mogunost suzbijanja mehanikim ienjem rebrasta meduza Mnemiopsis leidyi - Crno more - smanjen ulov srdela za 90%.

Slika 113.Caulerpa taxifolia Slika 114. Mnemiopsis leidyi

9slatka voda je: ivotni prostor, ivena namirnica, sirovina, transportni medij, izvor i prenosilac energije, otapalo, prijamnik i otpremnik neistoe, sredstvo za poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju, multifunkcionalni resurs

na kopno godinje padne oko 110.000 km3 padalina, ispari 71.000 km3

obnova vodnih zaliha iznosi 39.000 km3 godinje Iskoritavanje i oneiivanje slatke vode

Slika 115. Voda za pie 25.000 km3 (64%) otjee povrinski (nestabilna zaliha)

za ouvanje ove vode izgraeno je 40.000 akumulacijskih jezera

14.000 km3 obnavlja povrinsku stajau vodu i podzemnu vodu (stabilna zaliha)

fosilna podzemna voda, voda prolih klimatskih razdoblja nalazi se na dubini do 2000 m, njen volumen se procjenjuje na 23,4 milijuna km3 od ega, 45% iznosi slatka voda

Slika 116. Slapovi Krke

Tablica 7. Godinja obnovljiva vodena masa na pojedinim kontinentima

Kontinentkm3/godmmm3/god/stEuropa 3.110319 4.410Azija13.190293 4.130Afrika 4.225139 6.581S. Amerika 5.96028713.925J. Amerika10.38058334.949Australija 1.9652257.337Ukupno38.830184671.332

2 milijarde ljudi nema dovoljnu opskrbu vodom

najvia potronja vode po stanovniku je u UAE 528 l dnevno

individualna dnevna potronja vode: Italija 251 l, vicarska 242 l, panjolska 210 l, Etiopija 16 l, Indija 25 l

4% ljudi troi dnevno vie od 300 do 400 l vode po osobi za kuanske potrebe

2/3 stanovnitva 50 l vode (dnevno)

najvea potronja vode je u: poljoprivredi 70% industriji 22 do 24% domainstvima tek 8%

Slika 117. Navodnjavanje Tablica 8. Koliina godinje potronje vode na pojedinim kontinentima

KontinentGodinaPotronja (km3)po stanovniku (m3)u kuanstvu%Afrika1995 10 199 7Azija1987 98 5426Europa1995 455 62614S. Amerika1995 6081.4519Australija1995 17 58619J. Amerika1995 106 332 18Cijeli svijet19873.240 6458 Tablica 9. Dnevna potronja vode po stanovniku u Srednjoj Europi (Njemaka 1996).

Oblik koritenja(litara)%Pie i kuhanje 4 3Osobna higijena 48 36WC 42 32Pranje rublja 18 14Pranje sua 8 6ienje stana 4 3 Ostalo (vrt itd) 8 6Ukupno132100intenzivnije obraivane poljoprivredne povrine danas zauzimaju oko 1,5 milijardi ha, navodnjava se 18% ili 270 milijuna ha s 3.100 km3 vode

godinje se na njima ostvaruje 40% svjetskog uroda, najvie 64 % od tih poljoprivrednih povrina nalazi se u Aziji, Kini, Indiji, Pakistanu, Indoneziji, Tajlandu i Turskoj, u zemljama tzv. zelene revolucije

PROSJENA POTRONJA VODE U INDUSTRIJSKIM GRANAMA IZNOSI OD 22% DO 24%

razlike: Njemaka, Belgija, Finska, 80 - 85 % potronja vode u industriji, Grka, panjolska, Portugal , 30%, zemlje u razvoju 10 do 30%

Tablica 10. Godinja potronja vode na kontinentima (km3), u poljoprivredi, po stanovniku (m2) i udio poljoprivrede u potronji vode (%)

Kontinentgodinaukupna potronja(km3)po stanovniku (m2)poljoprivreda u ukupnoj potronji %Afrika1995 14517588Azija1987 163346085Europa1995 45524431S. Amerika1995 608 711 49J. Amerika1995 10619659Australija1995 17199 34,5 Tablica 11. Potronja vode u industriji po kontinentima

KontinentPotronja vode u industriji (%)Afrika 5Azija 9Europa55S. Amerika42Australija 2J. Amerika23Cijeli svijet235% otpadnih voda se na svijetu proiuje

oneienom vodom esto se prenose razliiti uzronici bolesti

procjenjuje se da godinje umire 25 milijuna ljudi od infekcija uzrokovanih protozoima: Entoameba histolytica i Girardia lamblia

Oneienost tekuica i stajaica

bakterije: Escheria coli, Salmonella typhi, Legionella pneumophila, Vibrio cholerae te razni virusi zbog nedovoljnog razdvajanja pitke i otpadne vode

Slika 118. Entoameba histolytica Slika 119. Girardia Lambia

Slika 120. u 20 st. sintetizirano je 10 milijuna kemijskih spojeva

pretpostavlja se da hrana sadri 6 - 8000 spojeva

posebno su tetni spojevi klora koji djeluju mutageno i kancerogeno

Njemaka godinje proizvodi 3 milijuna t klora ili 37 kg po stanovniku

klor slui u proizvodnji: sredstava za dezinfekciju, lijekova, pesticida, za ienje itd.

Uzroci oneienosti stajaica i tekuica su: otopljene soli: kloridi, sulfati, bikarbonati natrija, kalija, kalcija i magnezija, zbog navodnjavanja, kiselih kia, industrijskih djelatnosti i soli za autoceste

teki metali: krom, mangan, cink, arsen, kadmij, bakar, iva, nikal, o