VAKUFI U BOSNI I HERCEGOVINI...Vakuﬁ u Bosni i Hercegovini historijat, trenutno stanje i perspektive Izdavač: Islamska zajednica u BiH – Vakufska direkcija Sarajevo Za izdavača:

VAKUFI U BOSNII HERCEGOVINI historijat, trenutno stanje i perspektive

Vakuf_Pampuf_Maquetación 1 5.5.2010 8:32 Página 2

Vakufi u Bosni i Hercegovini historijat, trenutno stanje i perspektive

Izdavač:Islamska zajednica u BiH – Vakufska direkcija Sarajevo

Za izdavača:Mr. Senaid Zajimović

Lektor:Tarik Jakubović

DTPZlatko Džinović

Štampa:Bemust

Sarajevo, 2010


„Poslije smrti čovjekove, njegovi tragovi na ovom svijetu nestaju osim u tri slučaja:

- ako ostavi (uvakufi) trajno dobro;

- ako ostavi znanje kojim će se drugi koristiti i

- ako ostavi odgojeno dijete koje će se za njega moliti.“ (hadis)


Prva dva lista Gazi Husrev-begove vakufname.Na kraju vakufname stoji sljedeći tekst:

Prenešeno iz originala vakufname, prepisao si-romašak na zahtjev kadije Sarajevskog Jusuf ef.993. h.

Potvrđuje upravitelj Sarajeva Ahmed binOsman da ova kopija odgovara originalu.

Upravitelj Sarajeva Ahmed bin. Osmanpotvrđuje da ovaj prepis odgovara originaluvakufname.

(Prepis vakufname je iz 993. godine po Hidžriodnosno 1585. godine)


Vakuf ima pobožnu i dobrotvornu svrhu. Vakufje trajno zavještanje imovine ili njenog prihoda zaposebno specificirane korisnike ili namjene, radipostizanja Allahovog, dž.š, zadovoljstva. Vakuf jesredstvo ili put kojim se približuje Bogu i stiče Nje-govo zadovoljstvo.

U ekonomskom i socijalnom smislu vakuf je fi-nansijska i društvena institucija koja doprinosi eko-nomskom, društvenom, kulturnom i vjerskomkvalitetu života pojedinca i razvoju društva.

Uvakufljenjem prestaje vlasništvo vakifa naduvakufljenom imovinom i ona prelazi u vlasništvovakufa. U našim uslovima titular vakufa je Islamskazajednica, odnosno Vakufska direkcija RijasetaIslamske zajednice u BiH.

VAKUFI U BOSNI I HERCEGOVINIhistorijat, trenutno stanje i perspektive


VjERSKI POTICAj ZA UVAKUFLjENjE

Kur'an direktno ne spominje vakuf, ali u brojnim ajetima Allah,dž.š., podstiče muslimane da svojim dobrim djelima i materijalnimdavanjima pomognu druge ljude. Jedan od tih ajeta jeste 92. ajet sureAlu Imran, u kojem se kaže: „Nećete postići dobročinstvo sve dok neudijelite dio onoga što vam je najdraže.“

Božiji poslanik Muhammed, a.s., u brojnim hadisima podsticaoje muslimane da misle o budućnosti i o tome kako uraditi dobra djelakoja će čovjeka nadživjeti i time trag svoj na ovom svijetu učiniti bol-jim i dužim, ne bi li imao koristi od toga i nakon smrti. Takav je i hadis:„Poslije smrti čovjekove, njegovi tragovi na ovom svijetu nestaju osimu tri slučaja:

- ako ostavi (uvakufi) trajno dobro;- ako ostavi znanje kojim će se drugi koristiti i - ako ostavi odgojeno dijete koje će se za njega moliti.“Ova i brojne druge preporuke Muhammeda, a.s., utjecale su na

ashabe pa su inspirirani ovim porukama činili dobra djela kojima suželjeli činiti trajno dobro. Tako je hzr. Omer jednog dana došao Mu-hammedu, a.s., i rekao mu da je dobio jedno imanje koje mu je ličnodragocjeno i htio bi da ga dā kao trajnu sadaku. Poslanik mu je sav-jetovao da je najbolje da to imanje izuzme iz svoje imovine i odredida se ubuduće neće moći „ni prodati, ni pokloniti, ni naslijediti“. Hzr.Omer je to poslušao i odredio da se prihodi s tog imanja imaju koris-titi za potrebe: siromaha, njegove rodbine, otkup robova i ratnih za-robljenika, za putnike, goste, a nema grijeha i da se upravnik togvakufa koristi njegovim plodovima na umjeren način.

Jasno je iz ovog utemeljujućeg normativnog teksta da uvakufljenipredmet ne može biti predmetom prometovanja i raspolaganja, većsamo njegovi plodovi i prihod.

Prema historijskim podacima, nije bilo niti jednog ashaba/drugaBožijeg Poslanika, a.s., koji nije uvakufio nešto od svoga imetka. Ovupraksu muslimani su nastavili i u narednim generacijama, evo sve donaše. Ona i dalje traje!

7


Harem Koski Mehmed-pašine džamije - Mostar


ZNAčAj VAKUFA ZA RAZVOj BOSNE I HERCEGOVINE

Već se s početkom zvaničnog dolaska Osmanlija na prostoreBosne i Hercegovine bilježe pojave prvih vakufa. O tome kolikoje vakuf značio za razvoj BiH i nastanak urbanih a time i političkih,ekonomskih, kulturnih i vjerskih središta, najilustrativnije govoripodatak koji kaže da se u imenima nekih gradova u BiH spominjevakuf, što znači da su oni nastali iz vakufa. Ti gradovi su, npr.:Kulen-Vakuf, Skender-Vakuf, Gornji Vakuf, Donji Vakuf i mnogidrugi. Pored ovih, za neke gradove se zna da su nekada ranije usvome imenu imali riječ vakuf. Tako se današnji Mrkonjić-Gradnekada zvao Varcar-Vakuf, a današnji Sanski Most zvao se samoVakuf i sl.

Većina starih gradova u našoj zemlji svoj nastanak i razvitakvezuju uz pojavu nekog vakufa, odnosno uz ličnost vakifa, dobrot-vora. Tako, npr., sljedeći gradovi su vezani za pojavu vakufa i nje-gova vakifa:

- Sarajevo - Isa-beg Ishaković i Gazi Husrev-beg;

- Tuzla - Turali-beg;

- Mostar - Karađoz-beg i Koski Mehmed-paša;

- Tešanj – Ferhad, sin Skenderov;


- Maglaj - Kalavun Jusuf-paša;

- Nova Kasaba - Musa-paša, budimski vezir;

- Banja Luka - Ferhad-paša Sokolović i Sofi Mehmed-paša;

- Gradačac - kapetan Gradaščević: Osman, Murat i Husein;

- Foča - Mehmed-paša Kukavica;

- Mrkonjić-Grad - Kizlar-aga Mustafa;

- Rogatica - Husejn-beg, sin Ilijas-bega;

- Višegrad i Rudo - Kara Mustafa-paša;

- Čajniče - Gazi Sinan-beg,

- Gračanica - Ahmed-paša Budimlija.Iz prikazanog spiska vidi se da je velika većina vakifa iz reda

domaćeg stanovništva koji su obnašali značajne političke i vojnefunkcije osmanske države na teritoriji BiH. To su: veziri, paše, be-govi, age, zatim gazije, kapetani i drugi. Međutim brojni podacigovore da se vakifi javljaju u svim društvenim slojevima, tj. nesamo među bogatim stanovništvom, kako je gore spomenutonego i među brojnim trgovcima, zanatlijama, kadijama, mufti-jama, ulemom i imamima, muškarcima i ženama.

Gazi Husrev-begov bezistan - Sarajevo


11

Vakufski dvor (Karađoz- begov vakuf ) u Mostaru


PODjELA VAKUFA S OBZIROm NA SVRHE UVAKUFLjENjA:

Vakif potpuno slobodno raspolaže pravom određivanja koji ćevakuf izgraditi ili ostaviti iza sebe i u koje dobrotvorne svrhe i ciljeveće se koristiti njegov vakuf. Tako su nastale brojne ustanove, izgrađeniraznovrsni objekti koji se, s obzirom na svrhu i namjenu, mogu razvrs-tati u sljedeće kategorije:

a) vjerske svrhe: džamije, mesdžidi, musalle, tekije;b) obrazovno-odgojne svrhe: medrese, mektebi, biblioteke; c) humanitarne svrhe: pomoć siromasima, jetimima, učenicima,

putnicima, dužnicima, zarobljenicima, bolesnima i za zbrinjavanje napuštanih i bolesnih životinja;

d) socijalne svrhe: vodovodi, putevi, mostovi, sahat-kule, šadrvani, bunari, česme, haremi za ukop umrlih;

e) privredne svrhe: bezistani, hanovi, zanatske radnje, mlinovi, stanovi i kuće.

PODjELE VAKUFA S OBZIROm NA EKONOmSKU SAmOSTALNOST

Osnovna svrha vakufa jeste učiniti dobro i bogougodno djelo a onase u konkretnim društvenim realizacijama odslikava u brojnim i raz-novrsnim sadržajima, koji su zadovoljavali neku društvenu potrebu.Nastale su tako džamije, česme, hanovi, javne kuhinje, učilišta itd. Utom smislu vakufi se mogu podijeliti u dvije grupe s obzirom na kri-terij da li vakuf privređuje ili koristi vakufska dobra za svoju egzisten-ciju.

a) Prvu grupu činili su oni sadržaji koji instituciji vakufa osiguravajui donose određene prihode za njegovo nesmetano funkcioniranje isamoodrživost. Tu spadaju razni građevinski objekti: hanovi, dućani,magaze; različite zanatske radnje, kuće i stanovi za iznajmljivanje;zatim različite zemljišne nekretnine kao što su: gradilišta, kućišta-milići, vrtovi, bašče-voćnjaci, njive-oranice, livade i pašnjaci, šume idr. U ovu grupu često spadaju i značajna materijalna sredstva u novcuili plemenitom metalu, koja se daju na zajam građanima uz interes

12


(priplod) i na taj način povećavaju ekonomskumoć vakufa.

b) Drugu grupu činili su oni sadržaji koji zbogvršenja brojnih javnih i uslužnih gradskih funkcijai djelatnosti troše materijalna sredstva prikupl-jena putem zakupa, kirije, idžare ili zajma na imeprethodno navedenih sadržaja. Ovoj drugoj grupipripadali su razni objekti i razne djelatnosti jav-nog, vjerskog, kulturnog, prosvjetnog, komu-nalno-higijenskog, dobrotvornog i drugogkaraktera, kao što su hamami – javna kupatila,sahat-kule, džamije, mesdžidi, tekije, biblioteke,medrese, mektebi, vodovodi, česme, mostovi, ka-ravan-saraji, javne kuhinje, greblja itd. Prihodi va-kufa su se trošili kao rashodi za održavanje iobnavljanje objekata, za finansiranje njihovihgradskih djelatnosti, plaće službenika (imama,mujezina, mualima, muderisa), izdržavanjeučenika, siromaha, nemoćnih, kao i za vakufskuadministraciju mutevelije – upravnike i nazire –nadzornike.

VAKUFI U PERIODU NAKON ODLASKA OSmANSKOG

CARSTVA

Vakufi u vrijeme Austro-Ugarske vladavine:

Sa odlaskom Osmanskog carstva javili su sebrojni problemi u vezi s vakufima. Prvi je bio tajšto u vrijeme osmanske vladavine nije postojalajedinstvena vakufska administracija na nivou BiH,nego su vakufi djelovali kao samostalne ustanove.Drugi problem jeste taj što austrougarska uprava

Gaz

i Hus

rev-

bego

v ha

mam


nije razumjela pojam porodičnog vakufa pa se utom smislu dešavalo da su mnogi plodouživaociporodičnih vakufskih prihoda na sebe u vlasništvopripisivali vakufska dobra. Da bi se uvelo reda uovu situaciju, Austro-Ugarska je 1883. godineimenovala Zemaljsku vakufsku komisiju koja jeupravljala vakufskim poslovima. Na ovaj način uBiH počinje da radi jedinstvena vakufska adminis-tracija, koja će kao prioritetan zadatak imati daizvrši popis svih postojećih vakufa. Nažalost,brojni vakufi neće biti popisani zbog nepravilnograda austrougarske vakufske administracije, ali izbog ekonomskog slabljenja i nestanka brojnihvakufa, kao i raznih malverzacija kojima je išla uprilog činjenica da su nestale vakufname ili svje-doci pojedinih vakufa.

Potom je 1894. godine austrougarska upravaformirala Zemaljsku vakufsku direkciju, u kojoj je,kao državnoj instituciji, sva vlast bila u rukamadržave. Iako je nova vakufska uprava funkcioni-rala kako treba, sređivala i unapređivala vakufskiimetak i izvršavala namijenjeni joj zadatak, mus-limani nisu bili zadovoljni tom upravom jer u nje-nom radu nisu imali nikakvog učešća. Zbog toganezadovoljstva Bošnjaci su 1899. pokrenuli borbukoja je imala za cilj da se osigura autonomija uupravi nad tri ključna elementa neophodna zaočuvanje identiteta Bošnjaka, tj. u vjerskim, va-kufskim i obrazovnim poslovima. Austro-Ugarskaje 1909. god., nakon aneksije BiH, udovoljila ovimzahtjevima donošenjem Štatuta za autonomnuupravu islamskih vjerskih i vakufsko-mearifskihposlova. Prema odredbama ovog statuta organiupravljanja vakufima bili su: Vakufsko-mearifski


Ajas-pašin vakuf - Sarajevo


sabor, kao vrhovni autonomni i nadzorni organ za sve vakufe uBiH, koji su sačinjavali osam vjerski obrazovanih članova (reisu-l-ulema, vakufsko-mearifski direktor i šest mutevelija) i 24 članabiranih iz naroda. Predsjednik Sabora je bio reisu-l-ulema.

I pored ovog administrativnog uređenja i borbe muslimana zaautonomnu upravu vjerske administracije, na sceni su se dešavalabrojna otuđenja vakufskih dobara.

Vakufi u vrijeme Kraljevine SHS:

Nova državna tvorevina koja je nastala nakon završetka Prvogsvjetskog rata jeste Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).Prema samom državnom nazivu vidi se da Bošnjaci, odnosnomuslimani nisu uvršteni u red povlaštenih naroda, pa je prematome i politika nove državne tvorevine prema vakufima bila ne-gativna. Iako je nova država potpisivanjem međunarodnih spo-razuma preuzela obaveze, između ostalog i garancije poštivanjavjerskih prava muslimana, preduzeto je niz mjera kojim suotuđivana brojna vakufska dobra i time je ekonomski slabljenvjerski i ekonomski položaj muslimana u novoj državi. Tako jeKraljevina SHS donijela „Mjere o agrarnoj reformi“, kojima je uperiodu 1918. -1939. oduzeto oko četiri miliona dunuma va-kufske zemlje (4.000.000 dunuma) i dvanaest i po miliona du-numa beglučke zemlje (12.500.000 dunuma zemlje), što ukupnoiznosi šesnaest i po miliona dunuma zemlje (16.500.000 dunumazemlje – što vakufske, što beglučke), a izraženo u procentima, tobi bilo 27,6% ukupne površine BiH. U to vrijeme, mnogim vlasni-cima velikih zemljišnih posjeda oduzeto je oko 95% onoga što jebilo u njihovu vlasništvu. Spomenute činjenice su utemeljene na"Memorandumu udruženja bivših posjednika kmetsko-beglučkihzemalja u Sarajevu", koji je upućen kraljevskom namjesniku Pavlu27. 09. 1938. godine. A jednom odlukom Banjalučkog kotara iz1939. god. oduzeto je od Gazijinog vakufa na prostoru Teslića i


Tešnja 107.000 dunuma zemlje (1/3 obradivo zemljište a 2/3 šumaza sječu!)

Samo u Sarajevu su u toku Kraljevine porušene 24 džamije iz ranogturskog perioda, zatim su porušene dvije medrese: 1) Inadija me-dresa, na Bendbaši, i Atmejdan-medresa (Misrijina), uz Bakr-babinudžamiju, na Atmejdanu, izvršena je ekshumacija 75 grebalja, 108dućana, 118 kuća i dvorišta, oduzeto je 90 voćnjaka, vrtova, oranicai livada.

U to vrijeme srpska vlast je provodila projekat sistematskog nasel-javanja Srba iz Srbije na prostor Bosne i Hercegovine, gdje je bilo do-minantno bošnjačko stanovništvo.

Vakufi u vrijeme Socijalističke jugoslavije:

Poseban atak na vakufe i imovinu vjerskih zajednica desio se u prvim de-cenijama komunističke vlasti nakon Drugog svjetskog rata. U poslijeratnojJugoslaviji nasilno je promijenjena svojinska osnova društva oduzimanjemili ograničavanjem privatnog vlasništva.

Ideološko opravdanje tih mjera osigurala je marksistička teza o „ekspro-prijaciji eksproprijatora“. Imovina vjerskih zajednica bila je objekat oduzi-manja iz dva razloga:

1. zbog toga što su vjerske zajednice u predratnoj Jugoslaviji bile važanprivatno-pravni vlasnik i

2. zbog toga što su kvalifikovane kao opasan ideološki protivnik po proces izgradnje „vrlog, novog svijeta“.

Prinudno oduzimanje vakufske imovine izvršeno je putem agrarne re-forme, nacionalizacije i eksproprijacije privatnog vlasništva.

Putem nacionalizacije izvršene 1946., 1948. i 1958. ostvareno je domi-nantno državno, odnosno društveno vlasništvo u svim privrednim granamai u oblasti nekretnina. Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednihpreduzeća od 6. 12. 1946. sa izmjenama i dopunama od 29. 12. 1948. bioje pravni osnov za oduzimanje vakufskih mlinova, hotela, banja i sličnih us-tanova.

Poseban udar na vakufsku imovinu izvršen je Zakonom o raspolaganjustanovima i poslovnim prostorijama od 17. 02. 1945. i Zakonom o nacio-

17


nalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta od 28. 12. 1958.s obzirom na okolnost da su ti objekti predstavljali najveći dio va-kufskog fonda u urbanim sredinama. Ovim zakonom Islamskoj za-jednici oduzete su sve stambene i poslovne zgrade osim onih kojesluže usko definisanoj vjerskoj djelatnosti (vjerski obredi, vjerskiposlovi i stanovi vjerskih službenika).

Prema podacima iz 1950. u Sarajevu je za četiri godine važenjaOsnovnog zakona o eksproprijaciji iz 1947. eksproprisano oko 80muslimanskih grebalja koja su se protezala na 350 dunuma zeml-jišta. Na nekim od tih grebalja građeni su objekti poput javnih toa-leta, čija namjena vrijeđa elementarne osjećaje poštovanja umrlih.

Ćejvan Ćehain most i Spahića mekteb - Mostar


19

ODUZETI VAKUFI U PERIODU 1945 – 1990. GODINA:

Prema podacima Vakufske direkcije ukupan broj oduzetihvakufa (dućana, džamija, grebalja, kuća, stanova, zgrada) je 11.324,odnosno ukupna površina oduzetih vakufskih nekretnina je30.342.496 m2.

mATERIjALNA ŠTETA NANESENA VAKUFU U VRIjEmE SFRj:

Vakufi su od 1950. godine do prvih demokratskih promjena,1990. godine, pretrpjeli ogromne materijalne gubitke.

Šteta koja je nastala usljed nacionalizacije vakufskih stanova

i poslovnih prostora procjenjuje se na 744. 000.000,00 KM.

PORUŠENI I OŠTEćENI VAKUFI U TOKU AGRESIjE NA BIH (1992-1995. GODINA):

U toku Agresije na BiH (1992.-1995. godine) srpski i hrvatskiagresori porušili su 1311 vakufskih objekata (džamija, mesdžida, mek-

teba, tekija i harema), a oštetili 472 vakufska objekta.

mATERIjALNA ŠTETA NANESENA VAKUFU OD 1996. GODINE DO DANAS:

Šteta koja je nanesena vakufu u BiH usljed nacionalizacije sta-nova i poslovnih prostora u periodu od 1996. godine do danas iznosi286.000.000,00 KM

Ukupna šteta koja je nanesena vakufskoj imovini iznosi1.030.000.000,00 KM.


20

GODIŠNjA ŠTETA PO VAKUFE:

Zbog nepovrata imovine Federacija BiH godišnje ošteti vakuf zaiznos od 15.840.000,00 KM, a RS za iznos od 9.660.000,00 KM.

Ukupna godišnja šteta nanesena vakufima u BiH iznosi25.500.000,00 KM

Iz svega gore rečenog dā se zaključiti da je institucija vakufa odi-grala veoma važnu ulogu u socio-ekonomskom razvitku Bosne i Her-cegovine. Ali isto tako ne dā se oteti utisku da je njegov vidokrugdjelovanja, u jednom vremenskom periodu, sveden na nivo pukog eg-zistiranja.

Evidentno je da danas vakuf ne igra onu ulogu koju je nekadaimao, zahvaljujući prije svega naglašenoj ulozi države u svim sferamaživota, pa i u onim sektorima koji su ranije bili prepušteni civilnomdruštvu, koja je svojim postupcima, putem zakonskih i administrativnihmjera, uglavnom svjesno, nastojala ograničiti ulogu vakufa kao poten-cijalnog regulatora određenih procesa i kretanja u društvu koja nisuodgovarala vladajućem establišmentu. Kao razlog slabljenja uloge va-kufa možemo označiti i nedovoljnu brigu i zainteresiranost nadležnihinstitucija i korisnika vakufa za njegovo unapređenje i razvoj te unu-trašnje slabosti u organizaciji i upravi, što je imalo za rezultat nepra-vovremenu transformaciju i prilagođavanje promjenama u društvu iekonomsko-socijalnom ambijentu.

Obaveza je Islamske zajednice, ali i opći interes društva, da vrativakufu njegove izvorne funkcije. U tom poslu moramo biti sposobnida budemo kao pojedinci, ali i kao šira društvena zajednica, spremnibraniti prava onih koji su se zarad općeg dobra odrekli vlastite imo-vine.


VAKUFSKA DIREKCIjA

SFRJ je Zakonom o nacionalizaciji oduzela vakufima svu imo-vinu izuzev džamija i onoga što je služilo isključivo usko vjerskoj svrsi,čime su nestali razlozi za postojanje Vakufske direkcije. Tako se u Us-tavu Islamske zajednice iz 1959. god. više ne spominje ni vakuf kaoinstitucija i izvor prihoda imovine Islamske vjerske zajednice, a nitiVakufska direkcija, koja je do tada brinula o vakufima.

Međutim novim Ustavom Islamske zajednice iz 1969. godineu definiranju pojma imovine Islamske zajednice ponovo se uvodi

21

Vaku

f Čej

van-

bego

ve d

žam

ije- M

osta

r


pojam vakuf kao njena imovina. Ovo je vrlo značajno jer govori da seu međuvremenu za ovih deset godina desio novi broj uvakufljenja,pa je bilo neophodno vakufe spomenuti u Ustavu IZ i drugdje. Ovaustavna odredba obavezuje organe Islamske zajednice kao čuvare ikorisnike vakufske imovine da ne zaborave na nacionaliziranu va-kufsku imovinu i da stalno rade na novim uvakufljenjima.

Do ponovnog uspostavljanja Vakufske direkcije čekalo se 37godina, kada su ostvareni neophodni uvjeti, prije svih politička slo-boda koja je ostvarena nakon prestanka agresije na BiH. Vakufska di-rekcija je kao jedna od ustanova Islamske zajednice u Bosni iHercegovini oživila svoj rad Odlukom Sabora IZ u BiH 14. 06. 1996.god. (broj: 2486/96).

22

Gaz

i Hur

sev-

bego

v va

kuf


Prema Ustavu Islamske zajednice iz 1998. godine, a na osnovučlana 32., vakufskom imovinom u BiH upravlja Vakufska direkcija.Vakufska direkcija je titular vakufske imovine u BiH. Uspostavl-janjem Vakufske direkcije Islamska zajednica u BiH je pokazalaodlučnost da se bori za restituciju vakufske imovine, ali i da osi-gura preduvjete za nova uvakufljenja koja se ostvaruju u BiH.

Zadaci Vakufske direkcije su:

- preduzimanje aktivnosti na zaštiti vakufa na području cijele Bosne i Hercegovine i dijaspore te afirmaciji vakufakao trajnog dobra;

- popis i registracija vakufske imovine u Bosni i Hercegovinii dijaspori;

- povrat oduzetih, uzurpiranih i na bilo koji drugi način otuđenih vakufa;

- obnova, rekonstrukcija, revitalizacija i zaštita vakufskih objekata i dovođenje u stanje namjenskog korištenja;

- iznalaženje novih vakifa putem uvakufljenja nekretnina,

Zgrada Zemaljskog vakufa i Hadim Ali-pašinog

vakufa - Sarajevo


pokretne imovine i novčanih sredstava; - pružanje pravne pomoći medžlisima Islamske zajednice u

vezi s pitanjem vakufske imovine;- pokretanje i vođenje niza sporova za zaštitu vakufa pred

nadležnim domaćim sudovima i međunarodnim pravniminstitucijama;

- odabir najpovoljnijih zakupaca i praćenje postupaka pri izdavanju vakufske imovine u zakup;

- nadzor i praćenje legalnosti postupka u poslovima transformacije vakufa;

- imenovanje mutevelija i nadziranje medžlisa u upravljanjuvakufskom imovinom;

- praćenje aktivnosti vlada i parlamenata u postupku utvrđivanja nacrta zakona o restituciji;

- lobiranje izvršnih i zakonodavnih vlasti u BiH da se donesezakon o vakufima koji bi morao sadržavati osnovne principe uvakufljenja, a Islamska zajednica i njeni organi bili bi implementatori i aktivni sudionici tog zakona;

- saradnja sa srodnim institucijama u svijetu;


- insistiranje na doslovnoj primjeni vakufnama, gdje god je to moguće;

- osnivanje vakufskih fondova: za džamije, mektebe, medrese,islamske fakultete, stipendiranje učenika i studenata, za održivi povratak prognanika, za razvoj islamskih medija, za socijalne projekte itd.;

- korištenje vakufa prvenstveno u odgojno-obrazovne svrhe i socijalne programe;

- pružanje vjernicima mogućnosti uvakufljenja dionica, novca,štednih uloga, vrijednosnih papira, certifikata.

Problemi sa kojima se suočava Vakufska direkcija:

a) nepostojanje zakona o restituciji;b) nepostojanje velikog broja vakufnama i samim time

nemogućnost provedbe volje vakifa;c) pokušaji uzurpacije preostalih vakufa, kroz nove regulacione

planove;d) nedomaćinski odnos nadležnih institucija u pogledu zaštite

vakufa i utroška prihoda u skladu sa vakufnamama;e) nedovoljna kadrovska osposobljenost Vakufske direkcije;f) nepostojanje međunarodne podrške da se riješi pitanje

povratka oduzete imovine vjerskim zajednicama i crkvama.

Zadatak i uloga vakufa u modernom dobu:

Bitan pokretač, prije svega u finansijskom smislu,pojedinačnih, ali i društvenih aktivnosti koji utječu na bolji kvalitetživota pojedinca i društva u cjelini, jesu brojni fondovi i zaklade čijisu osnivači privatna lica, ali i udruženja i grupe donatora kao i državekoji svojim djelovanjem popunjavaju neke vrlo važne segmente društ-venog života i potreba. U tom smislu uloga vakufa u savremenomdobu je neprocjenjiva. Osnovni zadatak i uloga vakufa je ispunjavanje

25


općih potreba jedne zajednice, pojedinačnih potreba njenih članova,postizanje općeg blagostanja, bez obzira o kom segmentu ljudskogživota se radilo.

Shodno tome, u okviru općeg sistema i shodno svojim potre-bama, svaka zajednica muslimana ima obavezu da razvija vlastiti sis-tem vakufa.

U naše vrijeme i na ovim našim prostorima mogle bi se razvi-jati brojne vrste vakufa i sve one mogle bi imati značajnu ulogu u pos-tizanju boljitka i blagostanja zajednice i njenih članova.

U tom smislu Vakufska direkcija će podsticati osnivanjesljedećih vakufa:

1- vakufi za podršku porodičnog života i nataliteta,2- vakufi za promociju zdravog prirodnog života,3- vakufi za podršku mladim bračnim parovima,4- vakufi za nadarene i talentirane,5- vakufi za hendikepirane,6- vakufi za nezaposlene,7- vakufi za zaštitu ljudskih prava i čovjekova digniteta,8- vakufi za beskućnike.

Finansiranje Islamske zajednice iz sredstava vakufa:

Neke aktivnosti Islamske zajednice i njenih institucija treba dase finansiraju iz vakufa. To bi omogućilo da Islamska zajednica budeslobodna i samostalna u svome radu. Ovi faktori su neophodni da biIslamska zajednica mogla normalno funkcionirati, uspješno vršitisvoju misiju promocije vrijednosti islama i dostojanstveno vršiti svojuulogu u društvu.

Način na koji se trenutno finansira Islamska zajednica koči Za-jednicu u razvoju, jer onemogućava da razvija projekte kojim će sepoboljšati vjerski život muslimana na ovim prostorima. Neprimjerenoje da u ovo naše vrijeme slobode i prilika Islamska zajednica funkcio-nira i da se finansira na način iz komunističkog vremena, kada je IZbila primorana na takvo rješenje.

26


Projekti malih, srednjih i velikih vakufa za svaku džamiju isvaku instituciju, koji bi se dugoročno realizirali, rješenja su koja bi Is-lamsku zajednicu oslobodili postojećih ekonomskih stega iograničenja.

S namjerom da se jednog dana sve džamije i institucije Is-lamske zajednice finansiraju iz vakufa, Islamska zajednica će izraditikratkoročni i dugoročni plan razvoja vakufa za svaku instituciju, takoda svaka institucija dobije svoj vlastiti vakuf. Po tom planu, koji će bitidugoročno realiziran, sve džamije, medrese, fakulteti, Rijaset, medijiitd., dobili bi svoje vakufe koji bi pokrivali njihov budžet.

Perspektive vakufa i područja uvakufljenja: potrebe imogućnosti

Islamska zajednica je pred velikim izazovom. Sve je veći broj vakufa.Islamska zajednica svakim je danom bogatija za neko dobro, svejedno radilose o džamiji, medresi, biblioteci, nekretnini, zemljištu, šumi itd. Povećanjembroja vakufa raste i potreba za njenom jačom i efikasnijom organizacijom iuvođenjem u rad vakufske administracije koja će bdjeti nad povjerenimemanetima i koja će znati učiniti Islamsku zajednicu ekonomski stabilnijom.U tom smislu potrebno je Vakufsku direkciju kadrovski i materijalno ojačati.U njoj treba da rade ljudi među kojima će biti šerijatskih pravnika (pozna-valaca vakufskog prava), pravnika pozitivnog prava BiH, advokata, ekono-mista, inžinjera, sposobnih menadžera i ljudi sa kvalitetnim idejama.

Neophodna je transformacija u pristupu pitanjima vakufa i uvakufl-jenja. Naš govor o vakufu treba biti govoren rječnikom savremenih potrebamuslimana. To područje mora da se osavremeni i da postane odraz našihsavremenih potreba i mogućnosti.

Svaki musliman poželi u toku svoga života da dio svoje imovine uva-kufi, da je dā za opće dobro, želeći time postići Allahovo, dž.š, zadovoljstvoi osigurati sebi trajnu sadaku.

Vakufska direkcija će svima njima omogućiti da ispune svoje želje upogledu uvakufljenja, da do svakog pojedinca dođe sa svojim projektom

vakufa u kojoj će svaki musliman, svaki pojedinac, moći naći priliku za sebe.

27


Gazi Husrev-begova palača - Sarajevo


Promocija vakufa

Vakufska direkcija će posebno voditi računa kako medijski pre-zentirati ideju vakufa i uvakufljavanja kod nas. Transparentnost u raduje prilika da se ljudima pokaže mogućnost da i oni budu dio tima kojiće svojim dobrima i vakufom učestvovati u općem boljitku zarad zado-voljstva Allaha, dž.š. U tom smislu, svaka vakufska stipendija, donacijaili razvojni projekat treba biti prezentiran javnosti kao vid podsticanjana činjenje dobra i afirmaciju međusobne brige i pomaganja među lju-dima i muslimanima.

Vakufska zgrada u kojoj je smještena Biblioteka Behrambeg - Tuzla.


Trenutno je stanje takvo da je tema vakufa vrlo malo prisutnau javnom diskursu među muslimanima. To stanje treba mijenjati. Javnakomunikacija podrazumijeva usvajanje trenutno važećih medijskihstandarda i u tom smislu Vakufska direkcija treba da prati i realiziramedijske načine savremenog oglašavanja, ali i koristi uobičajene ili tra-dicionalne načine kroz, džamije, hutbe i vazove.

Ovo je iznimno skup zahvat, ali je neophodan u svijetu u kojemživimo, ako želimo da naša poruka stigne do svakog muslimana u BiH.

Neki planovi Vakufske direkcije u narednom periodu

1. Obnova Isa-begovog hamama u Sarajevu. Objekat je sastavni diokompleksa Careve džamije. Izgrađen je od strane Isa-bega Ishakovića,osnivača Sarajeva, koji je u toku tridesetogodišnje vladavine Sarajevomsagradio niz veoma lijepih i važnih javnih objekata: prvu džamiju – Ca-revu, pored nje i prvo javno gradsko kupatilo, zatim prvi most prekorijeke Miljacke, brojne konake, dućane i druge građevine po uzoru naorijentalne gradove. Kompleks je proglašen nacionalnim spomenikomBiH. Investitor obnove će biti Direkcija vakufa RepublikeTurske, a vri-jednost projekta je preko dva mliona KM.

Isa - Begov Hamam


31

2. Izgradnja vakufskog poslovnog centra na najfrekventnijoj pozi-ciji u Mostaru na šest etaža u površini od 5.600 m2. Vrijednostprojekta je preko 4 miliona KM.

3. Izgradnja četiri stambeno-poslovne lamele u Tuzli u površini od13.715 m2. Islamskoj zajednici pripada 16% ukupno izgrađenogstambeno-poslovnog prostora. Vrijednost projekta je nekolikomiliona KM.

4. Izrada informacionog sistema vakufskih nekretnina u BiH. Vri-jednost projekta je 100.000,00 KM. Informacioni sistem se sas-toji od tri modula: evidencija nepokretne i pokretne imovine, finansijsko upravljanje vakufima i finansijsko poslovanje.

5. Identifikacija i uknjižba svih vakufa u BiH. Projekat će stajati ne-koliko stotina hiljada maraka.

6. Obnova historijske građevine – zgrade Zemaljskog vakufa (sje-dište Vakufske direkcije) i Hadim Ali-pašinog vakufa u Ul. reisaDžemaludina Čauševića br. 2 i 4 u Sarajevu, koja je proglašenanacionalnim spomenikom BiH. Vrijednost projekta je oko200.000,00 KM.

7. Projekat „Kolobara“ na Baščaršiji. U toku je osmišljavanje pro-jekta koji će biti izgrađen na mjestu ljetnog kina Kolobara. Pro-jekat „Kolobara“ bio bi od krucijalnog značaja za grad Sarajevo,

Vakufski poslovni centar - Mostar


32

Općinu Stari grad, Kanton i Islamsku zajednicu.8. Obnova hastahane – prve bolnice koja se nalazi na Kovačima u

Sarajevu. Hastahana je otvorena 1866. godine, imala je ambu-lantu, apoteku i bolničke sobe. Trenutno je objekat u ruševnomstanju i treba iznaći donatora za obnovu.

9. Obnova Hadži Kalin Alijine džamije, koja se nalazila u blizini Na-rodnog pozorišta u Sarajevu. Na tom lokalitetu nalazila se dža-mija sa mezarjem uglednih Bošnjaka koja je 1947. godine odstrane tadašnje vlasti srušena a na tom mjestu se nalazila 300godina, materijal srušene džamije je odvezen a temelji zatrpani.Nadležne ustanove Islamske zajednice sa nadležnim općinskimi kantonalnim organima vode pregovore oko mogućnosti ponovne izgradnje džamije na predmetnom lokalitetu.

10. Izgradnja upravne zgrade Vakufske direkcije Sarajevo, kojaćeimati poslovne prostorije, arhivu, biblioteku, salu, apartmanei sve drugo što novo doba zahtijeva.

11. Izgradnja vakufskog hotela u Sarajevu.12. Izgradnja vakufskih domova za stare i bolesne osobe.13. Povrat oduzete vakufske imovine donošenjem zakona o resti-

tuciji u BiH.

Starački dom - Mostar


Šareni Mekteb u Tešnju


14. Prikupljanje arhivske građe o vakufima u BiH iz doba turske vladavine. Projekat će finansirati Direkcija vakufaRepublike Turske.

15. Finansiranje naučnih i istraživačkih radova o vakufu s posebnim akcentom na područje BiH, ali i savremena vakufska pitanja i savremena iskustva muslimanskih institucija u svijetu.

16. Stipendiranje učenika i studenata putem vakufa „FondBošnjaci“.


35

Ukoliko imate namjeru uvakufiti dio svog imetka obratite se nasljedeću adresu:

Islamska zajednica u Bosni i HercegoviniVakufska direkcija SarajevoReisa Džemaludina Čauševića, 271000 Sarajevo, Bosnia i HerzegovinaTelefon: 00387 33 200-355Fax: 00387 33 206 037E-mail: [email protected]

Transakcijski računi:1. Vakufska banka d.d. Sarajevo, račun br. 16020055000199152. Bor banka d.d. Sarajevo, račun br. 1820000000116581

Pomozimo vakufe u BiH!Ostanimo živi i nakon smrti!



Documents

VAKUFI U BOSNI I HERCEGOVINI...Vakuﬁ u Bosni i Hercegovini historijat, trenutno stanje i perspektive Izdavač: Islamska zajednica u BiH – Vakufska direkcija Sarajevo Za izdavača: