Ekonomski fakultet
Valutno vijee Bosne i HercegovineIzrada projekta
Mostar,2010.
Sadraj:
Uvod.3 1. Okvir aranmana valutnog vijea..4 1.1. to je to aranman
valutnog vijea.4 1.2. Kada odabrati aranman valutnog vijea kao svoj
monetarni aranman7 2. Povijesni pregled valutnog vijea u BiH9 3.
Odrivost aranmana valutnog vijea u BiH ...11 3.1. Ciljevi i
instrumenti monetarne politike centralne banke..12 3.2. Uvjeti
odrivosti aranmana valutnog vijea.14 3.3. Derivacija kljunog
uvjeta.15 3.4. Utjecaj plaa na odrivost aranmana valutnog vijea..17
3.5. Opasnosti za odrivost aranmana valutnog vijea i mogua
rjeenja..24 4. Potencijalne izlazne strategije u sluaju BiH27
Zakljuak..30 Literatura...31
2
UvodValutno vijee (engl. currency bord) se definira kao
monetarni reim zasnovan na zakonskoj obavezi zamjene domaeg novca
za odreenu stranu valutu prema fiksnom domaem teaju. Currency bord
aranman je kombinacija triju elemenata: 1. deviznog teaja domae
valute koji je fiksno vezan za ''sidrenu valutu''1 2. automatske
konvertibilnosti-pravo zamjene domae valute za sidrenu valutu na
fiksnoj razini u svako doba 3. dugorone vezanosti za currency bord
aranman, koji je esto ugraen i u sav zakon o sredinjoj banci. Cilj
ovoga rad je upoznavanje valutnog vijea u BiH, naina njegovog
djelovanja, moguim opasnostima za odrivost valutnog vijea, te
potencijalnim strategijama naputanja ovakvog sustava. Valutno
vijee, kao model upravljanja monetarnom politikom, u BiH se koristi
od osnivanja Centralne banke BiH 1997. Izbor valutnog odbora kao
naina upravljanja monetarnom politikom, imao je dvije glavne
motivacije: osigurati vrst nominalni teaj domae valute, s obzirom
na ekonomsko stanje BiH nakon rata kompleksna politika situacija
koja je oteavala donoenje politikih odluka na jedinstvenom nivou.
Pri izradi ovoga projekta koristili smo se statistikim podacima,
tablinim prikazima, metodom indukcije, dedukcije te smo najvie
informacija za izradu rada doznali sa slubene stranice Centralne
banke BiH (www.cbbih.ba).
1
Sidrena valuta je strana valuta u odnosu na koju formira devizni
teaj i rezerve u sustavu currency boarda.
3
1. Okvir aranmana valutnog vijeaDa bi se moglo pristupiti
analizi uvjeta za odrivost aranmana valutnog vijea potrebno ga je
definirati i objasniti njegove karakteristike, tj. na koji nain on
funkcioniram i koje su razlike, prednosti i nedostaci u odnosu na
ostale monetarne aranmane.
1.1.to je to aranman valutnog vijea?
Vodei strunjaci za oblast CBA, Schuler i Hanke, definiraju
valutno vijee kao ''monetarnu instituciju koja emitira novanice i
kovani novac koji u potpunosti imaju pokrie strano ''rezervnom''
valutom i u cijelosti su zamjenjivi u rezervnu valuti po fiksnoj
stopi i na zahtjev kako je utvreno zakonom''.
Osnovne karakteristike aranmana valutnog vijea su:
Konvertibilnost aranmanom valutnog vijea odrava se neogranieno
konvertibilnost po fiksnom teaju izmeu njegovih novanica i
kovanog novca sa jedne strane, i rezervne valute ili roba s druge
strane. Rezerve kao rezerve aranman valutnog vijea dri visoko
kvalitetno, kamatonosne vrijednosnice denominirane u rezervnoj
valuti. Valutna vijea moraju raspolagati rezervom od najmanje 100%
svojih obveza kako je utvreno prema zakonu. Emisijski prihod vijee
ostvaruje prihod iz razlike izmeu kamate ostvarene na njegova
rezervna sredstva i izdataka odravanja kovanica i novanica u
opticaju.
4
Monetarna politika aranman valutnog vijea ne ostvaruje nikakav
utjecaj na ponudu novca ve same trine sile odreuju koliinu
novanica, kovanog novca u opticaju koji aranman valutnog vijea
emitira. Aranman valutnog vijea nije u stanju ponuditi kredit dravi
ili drugim sektorima. Aranmanima valutnog vijea promovira se
''strogo budetsko ogranienje'' u javnim financijama u kojima se
rashodi mogu financirati iskljuivo putem poreza i ostalih doprinosa
i instrumenata komercijalnog duga.
Kamatne stope i inflacija aranman valutnog vijea oblik centralne
banke koja se odrekla skoro svih diskrecijskih ovlasti i postala
pasivnim posrednikom u monetarnoj politici. Ne postoji kontrola
tokova kapitala u zemlji s aranmanom valutnog vijea; ona uvozi
monetarnu politiku zemlje ija valuta slui kao nominalno sidro, tj.
zemlje za iju se valutu domaa konvertibilna valuta vee. Kamatne
stope u aranmanu valutnog vijea trebaju konvergirati i tijesno
pratiti kamatne stope u zemlji za iju se valutu vee. Jednako
inflacija bi trebala konvergirati sa stopom inflacije u zemlji ija
valuta slui kao nominalno sidro.
Da bi bolje shvatili razliku izmeu aranmana valutnog vijea i
monetarnog okvira centralne banke prikazat emo tabelom obiljeja
koja karakteriziraju ta dva modela.
5
Tabela 1 :Usporedba tipinog aranmana valutnog vijea (CBA) i
centralne banke Izvor: Hanke i Schuler (1994)
Tipian aranman valutnog vijea u odnosu na tipinu centralnu banku
CBA-aranman valutnog vijeaUobiajeno opskrbljuje samo novanicama
i
Centralna bankaUobiajeno opskrbljuje novanicama, kovanicama i
depozitima Fiksni ili plutajui teaj Varijabilne devizne rezerve
Ograniena konvertibilnost Diskrecijska monetarna politika
Zajmodavac bankama u krajnjoj instanci esto regulira poslovne banke
Netransparentna Politizirana Nizak kredibilitet Ostvaruje emisijski
prihod od kamate i inflacije Moe stvoriti inflaciju Moe financirati
potronju domaih vlasti Potrebni su joj ''preduvjeti'' za monetarnu
reformu Spora monetarna reforma Veliki broj osoblja
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
kovanicama Fiksni devizni teaju odnosu na rezervnu valutu
Devizne rezerve 100% monetarnih obaveza Puna konvertibilnost
Monetarna politika vezana pravilima Nije zajmodavac bankama u
krajnjoj instanci Ne regulira poslovne banke Transparentan Zatien
od politikog pritiska Visok stupanj kredibiliteta Ostvaruje
emisijski prihod od kamate Ne moe stvoriti inflaciju Ne moe
financirati potronju domaih vlasti Nisu mu potrebni ''preduvjeti''
za monetarnu reformu Brza monetarna reforma Mali broj osoblja
Centralna banka Bosne i Hercegovine moe se nazvati
''najkonzervativnijim'' od svih postojeih valutnih vijea, jer,
prema Zakonu, raspolae samo onim nadlenostima i koristi samo one
monetarne instrumente koji su doputeni valutnom vijeu prema
njegovoj strogoj definiciji.
1.2. Kada izabrati aranman valutnog vijea kao svoj monetarni
aranman?
6
Ideja valutnih vijea pojavila se u 1800-im kod skupine
ekonomista koji su bili poznati pod nazivom Valutna kola. Nakon
Drugog svjetskog rata aranmani valutnog vijea postali su manje
popularni iako su do 1930-ih imali dobre rezultate te su bili
rasprostranjeni uglavnom u britanskim kolonijama. Zemlje su eljele
monetarnu neovisnost pa su se odluili za vlastite centralne banke.
Tokom 1990-ih dogaa se ''oivljavanje'' ideje i koritenja CBA. Sa
povijesnog gledita aranmani valutnog vijea uspostavljeni su u
sljedeim sluajevima: U malim zemljama koje imaju ogranienu
ekspertizu u monetarnom menadmentu, ili imaju slabe financijske
sustave U periodu neposredno nakon ekonomskih kriza i gubitka
kredibiliteta u tekuim ekonomskim politikama Radi potpore
programima stabilizacije (sluaj sa Bosnom i Hercegovinom) Radi
pomoi u olakavanju neometane tranzicije Radi suprostavljanja
spekulativnim pritiscima kada nepostojanje kredibilnosti ograniava
efikasno voenje monetarne politike
Aranman valutnog odbora posebno privlai male otvorene
tranzicijske privrede kod kojih je prisutna tendencija da centralne
banke nemaju potrebni kredibilitet za voenje politika koje su
osmiljene s ciljem sade postigne stabilnost cijena. Primarni cilj
modernih valutnih vijea je da se osigura kredibilna osnova za
monetarnu stabilnost i nisku inflaciju. Radi osiguranja ove
kredibilnosti moraju se ispuniti tri uvjeta: dovoljno pokrie
primarnog novca, dovoljno restriktivna fiskalna politika i u
razumnoj mjeri zdrav bankarski sustav.
Prednosti i nedostaci aranmana valutnog vijea Prednosti aranmana
valutnog vijea proizlaze iz postizanja i odravanja povjerenja i
konzistentnosti. Bez ovih uvjeta prednosti aranmana valutnog
vijea bili bi nepouzdani.
7
Prednosti: Nia inflacija i kamatne stope Vii prosjean rast BDP-a
per capita Stabilnost valute Pouzdana monetarna i fiskalna politika
Nedostaci: Rigidnost nominalnog deviznog teaja Neslaganje sa
monetarnom politikom zemlje ija valuta slui kao nominalno sidro
Nepostojanje funkcije zajmodavca u krajnjoj instanci Deflacija
2. Povijesni pregled valutnog vijea u BiHPut monetarnog
osamostaljivanja Bosne i Hercegovine u specifinom politikom i
ekonomskom okruenju bio je veoma kompleksan i dugotrajan.
8
Raspadom bive Jugoslavije, Republika Bosna i Hercegovina je
dobila meunarodno priznanje i time ostvarila svoj vlastiti
suverenitet , teritorijalni integritet, politiku nezavisnost i
meunarodni subjektivitet.2 Od tog trenutka pred dravnim
institucijama je stajao kljuni izazov izdavanje i putanje u opticaj
vlastitog novca bh. dinara (BHD). Moe se izdvojiti nekoliko kljunih
etapa prijeenog puta, koje su manje vie, uspjeno savladane u
procesu uspostavljanja BHD. Utemeljenje, uspostavljanje i uvoenje
BHD u platni sustav ostvareno je 17. kolovoza 1992. Depozitni novac
jednostavno je zamijenjen. Paralelno s BHD i valutama susjednih
zemalja, u RBiH koristila se i DEM. Po deviznom teaju, BHD se vezao
za njemaku marku (DEM), tako da se za 1 DEM trebalo platiti 350
BHD. Razdoblje nakon zamjene YUD, pa sve do sredine 1994,
karakterizirala je ukupna nestabilnost i visoka inflacija. To je
bilo razdoblje u kojem je svaka gospodarska aktivnost bila skoro
onemoguena, zaposlenost je rapidno padala, fiskalni sustav je bio
paraliziran, pa je drava bila prinuena za financirati javnu
potronju enormno se zaduujui kod NBBiH. Bilo je oigledno da treba
poduzeti neke hitne i osmiljene mjere, prije svega, u monetarnoj i
fiskalnoj sferi. Na bazi veoma solidnih priprema i donoenja i
primjene ovih mjera poeli su se ostvarivati veoma pozitivni
rezultati,a od posebnog znaaja su bili: BHD je potvren kao novana
jedinica i definitivno sredstvo plaanja RBiH Izvrena je
denominacija BHD, tako da su brisane etiri nule pa je na primjer,
postojei iznos od 1 milijun BHD postao iznos od 100 BHD U platni
sustav u zemlji je formalno uveden i bivalutni sustav koji se
obavljao preko institucija platnog prometa, dok je platni sustav s
inozemstvom i dalje ostao kod komercijalnih banaka. Fiksiran je
slubeni devizni teaj ( za 1 DEM 100 BHD) Drava se prestala
zaduivati za financiranje budetskog deficita, a komercijalne banke
su se sve manje mogle zaduivati kod NBBiH, da bi takva praksa
uskoro i prestala, to je bilo od izuzetne vanosti za dostizanje i
ostvarivanje monetarne stabilnosti.
2
Meunarodno priznanje RBiH ostvareno je 6. travnja 1992, a prijem
RBiH u OUN ostvaren je 22. svibnja 1995.
9
Rezultati poduzetih mjera u RBiH kada se usporede s kretanjima
cijena i deviznog teaja u ostatku Jugoslavije bili su veoma
znaajni. To se posebno odnosi na razdoblje od sredine 1994, kada su
se poeli biljeiti prvi rezultati poduzetih i provedenih reformi.
Veoma vaan doprinos monetarnoj stabilnosti dali su otvaranje
procesa slobodne prodaje i kupovine BHD za DEM i druga strana
sredstva plaanja, prestanak financiranja budetskog deficita,
prestanak davanja kredita komercijalnim bankama, fiksiranje
slubenog deviznog teaja i njegovo neprekidno odravanje. Dosljedno
provoenje ovih mjera dovelo je do uvoenja valutnog vijea u
monetarnu politiku NBBiH i prije nego je ovaj aranman bio slubeno
uveden u Bosni i Hercegovini.
3. Odrivost aranmana valutnog vijea u BiHPotrebno je naglasiti
da valutno vijee treba ispunjavati uvjet konzistentnosti.
Konzistentnost svakog monetarnog okvira u jednoj zemlji je
neophodan preduvjet za njegovu odrivost. Konzistentnost monetarnog
okvira moe se jednostavno testirati na modelu poznatom kao
''nemogue trojstvo''.
10
''Model nemogueg trojstva'' Model je zasnovan na naelu da u
odnosu na tri kljuna monetarna elementa-devizni teaj, instrumente
monetarne politike i otvorenost rauna kapitalnih i financijskih
transakcija-svaka zemlja ima na raspolaganju tri mogunosti: -ako
drava, kao to je sluaj sa BiH ,ima valutno vijee ili neki oblik
reima fiksnog deviznog teaja, koji eli da dugorono odri, potrebno
je imati pasivnu monetarnu politiku i liberalizirane odnosno
otvorene raune kapitalnih i financijskih transakcija, ili -ako
drava se eli angairati u aktivnoj monetarnoj politici, i da ima
liberalizirano kretanje kapitala na kapitalnom i financijskom
raunu, potrebno je da se odlui za fluktuirajui devizni teaj -i ako
jedna drava eli zadrati devizni teaj i da istovremeno koristi
instrumente monetarne politike, potrebno je da uvede ogranienja na
kretanja kapitala na svom raunu kapitalnih i financijskih
transakcija. Iz ovoga se zakljuuje da nije mogue istovremeno odrati
devizni teaj, aktivnu monetarnu politiku, te u potpunosti otvorene
raune kapitalnih i financijskih transakcija, to je poznato kao
model ''nemogueg trojstva''.
3.1. Ciljevi i instrumenti monetarne politike Centralne banke U
skladu sa teorijom valutnog vijea, CBBH bi trebala preuzeti
monetarnu politiku od Europske centralne banke (ECB), i djelovati
kao pasivni posrednik bez vlastitih ciljeva i diskrecijskih
instrumenata i mjera. Uz fiksni devizni teaj eura u odnosu na KM,
inflacija i kamatne stope trebale bi se konvergirati automatski u
one u Eurozoni, s mogunou razlika koje se javljaju uslijed breg
rasta produktivnosti u sluaju inflacije, odnosno vieg stupnja
rizika (premije) u sluaju trine kamatne stope.
11
Zakonom o Centralnoj banci BiH predvieno je da ova Banka ima
nadlenost da ''utvruje i kontrolira monetarnu politiku BiH'', i da
je njezin cilj da ''postigne i odri stabilnost domae valute''.
Premda jedini instrument koji je prema zakonu na raspolaganju CBBH
jeste razina obvezne rezerve. U povijesti postojanja i
funkcioniranja CBBH bilo je mnogo sekundarnih ciljeva koje je ona
nastojala postii s ciljem da zatiti svoj krajnji cilj, tj.
stabilnost pariteta euro-KM. Svi ciljevi CBBH su se pokuali
ispuniti koritenjem jedinog raspoloivog instrumenta tj. obvezne
rezerve. Kronoloki redoslijed tih ciljeva je: Stopa inflacije
ograniena je na 4% godinje u 1999. godini, kao posljedica provedbe
monetarne politike CBBH3; 2003. godine prvi put je poduzeta mjera
CBBH tako to se reducirala stopa obvezne rezerve sa 10% na 5%, te
je depozitna baza na koju se izdvajala obvezna rezerva proirena s
ciljem da se uspori ubrzani rast bankovnih kredita, naroito prema
sektoru domainstva u 2002. i 2003. Ovim se prikazuju dvije veoma
vane injenice. Kao prvo, ukazuje se da je bankarski sektor bio
unaprijeen tako da su njegove operacije za sobom povlaile
makroekonomske posljedice po BiH. Kao drugo, pokazuje se da CBBH
nije vie samo ''valutno vijee'', nego se ponaa kao ''centralna
banka''4; Stanovnitvo i poslovni ambijent mogu i dalje planirati
svoju budunost uz puno povjerenje da e CBBH biti u mogunosti
odravati stabilan devizni teaj vis vis euro i da e nastaviti sa
niskom stopom inflacije; Od 1. rujna 2004. godine, CBBH je uveala
stopu obvezne rezerve sa 5% na 7,5% i od 1. prosinca na 10%. Ova
promjena pojavila se kao posljedica visoke stope kreditnog rasta te
istim slijedom i visokog deficita tekueg rauna5; nakon analize
kreditnog rasta i njegovih efekata na deficit vanjske trgovine (70%
kredita su posveeni financiranju uvoza), CBBH je poveala stopu
obvezne rezerve sa 10% na 15%, od 1. prosinca 2005. godine6 ;
Upravno vijee CBBH krajem 2008. smanjilo je stopu obvezne rezerve
sa 18% na 14%. Diferencirana stopa obvezne rezerve poela se
primjenjivati od 1. sijenja 2009.,pa je na sve obveze s rokom do
jedne godine stopa ostala 14%, dok je stopa na obaveze s rokom duim
od jedne godine smanjena sa 14% na 10%. Upravno vijee je3 4
Centralna banka BiH, Godinji izvjetaj za 1999.godinu Centralna
banka BiH, Godinji izvjetaj za 2003 5 Centralna banka BiH, Godinji
izvjetaj za 2004. 6 Centralna banka BiH, Godinji izvjetaj za
2005.
12
na sjednici odranoj 16.4.2009. donijelo dvije dodatne mjere.
Prvom mjerom stopa obvezne rezerve na depozite oroene due od jedne
godine smanjena je sa 10% na 7%, a drugom mjerom iz osnovice za
obraun obvezne rezerve iskljueni su depoziti vlada namijenjeni za
razvojne programe7( Centralna banka BiH, Godinji izvjetaj za
2009.). Ovaj kratak pregled ciljeva i mjera Centralne banke ukazuje
na to da je do sad ova institucija BiH ispunila prvi uvjet u smislu
konzistentnosti monetarnog okvira, tj. vezala se fiksan devizni
teaj, ponaala se uglavnom kao pasivni posrednik monetarne politike
i nije koristila ni jednu od znaajnih diskrecijskih ovlasti osim
one koje su inae doputene valutnom vijeu.
3.2. Uvjeti odrivosti aranmana valutnog vijea Aranman valutnog
vijea BiH zadovoljava preduvjete u smislu konzistentnosti politike
deviznog teaja, liberalizacije kretanja kapitala na raunima
kapitalnih transakcija i restriktivne upotrebe instrumenata
monetarne politike. Kada zemlja posjeduje aranman valutnog vijea,
makro okvirom u toj zemlji trebala bi se osigurati oprezna fiskalna
politika, zdrav financijski sustav, oprezan menadment vanjskog duga
i fleksibilno i neinflatorno trite rada i odatle mehanizam cijena.
Ako postoje ozbiljne neuravnoteenosti u jednom od ovih elemenata
makro okvira, to je jasan pokazatelj mogue osjetljivosti i
opasnosti za aranman valutnog vijea.7
Centralna banka BiH, Godinji izvjetaj za 2009.
13
U sljedeoj tabeli mogue je vidjeti da se fiskalna disciplina
kontinuirano poboljava u BiH, to je okonano suficitom ope vlade u
2004. i 2005. godini. Stoga je ispunjen prvi uvjet po pitanju
oprezne fiskalne politike. Tabela 2: Pokazatelji osjetljivosti 2000
Fiskalni deficit -7,0% Deficit tekueg rauna -7,8% Vanjski dug 59%
2001 -3,3% 14,1 % 55,8 % Stopa rasta izvoza Stopa rasta tednje 41,0
% 7,4% 7,0% 67,4 2002 2003 % BDP -2,1% -1,2% 19,1 20,9 % 56,5 %
55,3 2004 0,2% 19,7 % 53,5 % 19,0 % 27,8 27,0% 23,3% 2005 1,5%
21,7% 57,9%
% % g/g stopa rasta -5,0% 13,0 13,9 % 17,2
% % % % Stopa inflacije 4,9% 3,2% 1,3% 1,1% 4,7% 2,9% Izvori:
Centralna banka BiH, Agencija za statistiku BiH, i Meunarodni
monetarni fond Kontinuirani rast tednje i izvoza u BiH ukazuje na
to da deficit tekueg rauna nije posljedica prvobitno pogreno
postavljenog paritetnog odnosa izmeu eura i KM; stoga nije neodriv
u smislu pogreno postavljenog pariteta. Inflacija je opadala u
periodu od 2000. do 2004. godine i kretala se u vrijednostima niim
od nivoa inflacije koja je prevladavala u eurozoni. U 2005. godini,
blagi porastu nivou inflacije u BiH bio je posljedica egzogenih
pritisaka izazvanih porastom cijena na svjetskom tritu. Inflacija
bi openito mogla biti potencijalni problem za odrivost aranmana
valutnog vijea ako se potie rastom plaa koji je bri od rasta
produktivnosti. Jedan od uvjeta ostvarivosti kredibiliteta aranmana
valutnog vijea jest solidnost i zdravlje financijskog sektora. Vano
je provjeriti pokrivenost glavnih monetarnih agregata deviznim
rezervama CBBH, to je kljuni uvjet za odrivost aranmana valutnog
vijea. (tabela 3)
Tabela 3: Zdravlje valutnog odbora BiH
14
2000 Bruto strane rezerve Rezervni novac (MO) Novac u irem
smislu (M2) Izvor: Centralna banka BiH
2002 2003 2004 2005 u milionima KM 1.021,4 2.696,5 2.464,4
2.780,6 3.457,5 4.195,9 pokrivenost stranim rezervama u % 106,2
109,2 107,1 107,4 106,8 109,6% % 41,4% % 43,1% % 49,2% % 45,7% %
51,1% 50,4%
2001
3.3. Derivacija kljunog uvjeta Kljuni uvjet za odrivost aranmana
valutnog vijea uz prisustvo visokog deficita tekueg rauna je da se
ne odvija erozija vanjske konkurentnosti, budui da bi to moglo
dovesti da daljeg pogoravanja deficita tekueg rauna kao i
posljedicu dovelo bi aranman valutnog vijea u opasnost. U aranmanu
valutnog vijea, stopa inflacije mjerena indeksom trokova ivota ili
cijena na malo i ne daje cjelovitu sliku, zbog visokog udjela
uvoza. Stoga je vano razmotriti inflatorne pritiske koji proizlaze
na strani ekonomije ponude, tj. iz trokova rada. Preduvjet koji je
potreban za odrivost deviznog teaja, a time i angamana valutnog
vijea, jeste da produktivnost (BDV, bruto dodana vrijednost, po
radniku L) ne raste sporije od bruto plaa radnika (W) u privredi,
odnosno: BDV/ L W
Znaaj ispunjenja ovog uvjeta trebalo bi shvatiti na sljedei
nain: -ako bruto plaa raste bre od produktivnosti, potronja e rasti
iznad tekuih prihoda pojedinaca, to bi s jedne strane dovelo do
vieg rasta uvoza, i stimulirat inflatorne pritiske, to e voditi ka
padu izvoza. Zajedniki, ovo e prouzrokovati pogoranje deficita na
tekuem raunu i dovest e u sumnju odrivost pariteta izmeu eura i KM
i na taj nain i samog aranmana valutnog vijea.
15
U osnovi, sve dotle dok produktivnost ne raste sporije od plaa,
ne postoji opasnost po odrivost pariteta euro-KM. Ovaj uvjet
izveden je iz makroekonomskog modela Roberta Mundella o prilagodbi
u sluaju fiksnog i fleksibilnog deviznog teaj, pri emu bi se
dinamika rasta i fleksibilnost plaa mogla postaviti kao kljuan
uvjet za odrivost fiksnog deviznog teaja;(slika 1). Slika 1:
Generalizacija modela Roberta Mundella
Oznaka EX simbolizira devizni teaj, pri emu kretanje najvie znai
aprecijaciju domae valute. Oznaka W simbolizira plae koje se kreu
od niskog nivoa, prikazanog s lijeva, do visokog nivoa, prikazanog
na desnoj strani. Linijom X prikazana je unutranja ravnotea, tj.
puna zaposlenost, dok se linijom B prikazuje vanjska ravnotea tj.
ravnotea u platnoj bilanci. Toka Q predstavlja sveukupnu ravnoteu
na nivou deviznog kursa Exo i nivoa plaa W. U bilo kojoj toki prema
jugozapadu od X nalazi se zona sa manje od pune zaposlenosti, dok
je u bilo kojoj toki sjeveroistono od X nivo zaposlenosti iznad
punog nivoa zaposlenosti. U bilo kojoj toki sjeverozapadno od B
nalazi sezona deficita platne bilance, dok je jugoistono od B zona
suficita platne bilance. U toki Q, plae i devizni teaj su dovoljne
da se osigura i unutranja i vanjska ravnotea.
16
3.4. Utjecaj plaa na odrivost aranmana valutnog vijea Analiza
nee biti usmjerena samo na BiH nego i na konkurentnost bh. privrede
vis vis drugih zemalja Jugoistone Europe(SEE zemlje).8 Provest e se
analiza rasta produktivnosti i plaa u industriji, uslugama i javnom
sektoru temeljem dva scenarija. U prvom scenariju, u industriju i
usluge uvrstit emo ekonomske djelatnosti koje su najveim dijelom u
javnom vlasnitvu. U drugom scenariju, iskljuit e se ekonomske
djelatnosti koje su uglavnom u javnom vlasnitvu, i analizirati
promjene koje se u tom sluaju javljaju u dinamici rasta
produktivnosti i plaa u uslugama i industriji.
Slika 2: Indeksi dinamike rasta produktivnosti i plaa u privredi
ukupno i industriji (1999=100)
8
Za BiH, koristili smo podatke o bruto plaama po sektorima prema
standardnoj klasifikaciji djelatnosti (SKD) za razdoblje od 1999.
do 2005. godine, koji su dobiveni od Agencije za statistiku BiH.
produktivnost je izraunata kao omjer izmeu bruto dodane vrijednosti
i zaposlenosti u odabranim sektorima, na osnovu podataka iz zavoda
za statistiku entiteta.
17
Izvor: Agencija za statistiku BiH, zavodi za statistiku
Federacije BiH i Republike Srpske
Slika 3: Indeksi dinamike rasta produktivnosti i plaa u uslugama
i javnom sektoru (1999=100)
18
Izvor: Agencija za statistiku BiH, zavodi za statistiku
Federacije BiH i Republike Srpske
Scenarij 1:
19
Na posljednjem dijagramu danom na slici 3, prikazan je rast
produktivnosti i plaa u javnom sektoru9 u usporedbi sa baznom 1999.
godinom, to ukazuje na to da su plae radnika u javnom sektoru
stalno rasle skoro dvostruko bre od rasta njihove produktivnosti.
Plae u javnom sektoru u promatranom periodu poveane su za 61%, dok
je produktivnost po radniku poveana za 34%. Ova situacija u javnom
sektoru nije neuobiajena ak i za razvijene zemlje. Meutim, s
obzirom na veliinu i utjecaj javnog sektora na privredu BiH, ova
neuravnoteenost i nije tako zanemariva. U sektoru usluga (slika 3)
vidimo da je u periodu od 2000. do 2003. godine rast plaa premaio
sat produktivnosti. U 2004. godini ovaj trend je obrnut, tj .rast
produktivnosti je premaio rast plaa. To se nastavilo u 2005.godini.
stoga je u periodu 1999-2005. godine, produktivnost sektora usluga
porasla za 70% u usporedbi s baznom godinom, dok su plae porasle za
69%. Ova promjena u trendu mogla bi se objasniti injenicom da su
2003. godine a naroito 2004. godine bile rekordne godine u pogledu
ulaska stranog kapitala investiranog u sektor usluga, to je moglo
imati utjecaj na prestrukturiranje i naknadni rast produktivnosti u
tom sektoru. Slian trend rasta plaa i produktivnosti moe se
zapaziti i u industriji10. Do 2004.godine, u industriji je rast
plaa bio vii od rasta produktivnosti, to je veoma nepovoljna
situacija s obzirom na konkurentnost i odrivost (slika 2). Promjena
trenda u 2004. godini mogla bi se objasniti istim injenicama kao i
za usluge. Godina 2004. bila je rekordna godina u pogledu priliva
stranog kapitala u ovaj sektor. Priliv stranog kapitala,
rekonstruiranje industrije u BiH, poboljanje tehnologija i
menadmenta bili su kljuni za rast produktivnosti u ovom
sektoru.
Zakljuak scenarija 1 9
Postoji jasan inflatorni pritisak u javnom sektoru.
Javni sektor u ovoj analizi sastoji se od sljedeih sektora:
javna uprava, obrana, obavezno socijalno osiguranje, obrazovanje,
zdravstvo, ostale javne slube, i proizvodnja elektrine energije,
plina i vodovoda koje su takoer u javnom vlasnitvu. 10 Sektor
industrije u ovom scenariju sastoji se od sljedeih sektora:
preraivaka industrija, rudarstvo i proizvodnja elektrine energije,
plina i vode.
20
Rast plaa bio je bri odrasta produktivnosti do 2004. godine, ak
i u sektoru usluga i industrije. Ovom je otvorena mogunost za
inflatorne pritiske u ovim sektorima. Sa prilivom stranog kapitala
i privatizacijom poduzea u dravnom vlasnitvu u sektorima industrije
i usluga, vidi sa promjena trenda u rastu plaa i produktivnosti.
Rast produktivnosti bio je znaajno ubrzan i premaio rast plaa, dok
je s druge strane rast plaa bio usporen.
Scenarij 2:
Mogli smo vidjeti da postoje naznake negativne veze izmeu
znaajnog dijela dravnog vlasnitva u sektoru i njegove
konkurentnosti u pogledu rasta produktivnosti i plaa s obzirom na
rezultate koji su bili u scenariju 1. U drugom scenariju iskljuit
emo utjecaj ''javnih djelatnosti'' u industriji i uslugama kako bi
vidjeli da li se time uzrokuju promjene u konkurentnosti.
Slika 4: Indeksi dinamike rasta produktivnosti i plaa u BiH u
preraivakoj industriji i trinim uslugama (1999=100)
21
Izvor: Agencija za statistiku BiH, zavodi za statistiku
Federacije BiH i Republike Srpske
Vidimo da je u cijelom promatranom periodu od 1999. do
2005.godine, rast produktivnosti bio znaajno vii od rasta plaa u
preraivakoj industriji (slika 4). Stoga je produktivnost porasla za
ak 127% u usporedbi sa 1999. godinom, dok je rast plaa u ovoj
ekonomskoj djelatnosti u istom periodu bio 80%. U preraivakoj
industriji rast produktivnosti postizan je uglavnom kao posljedica
restrukturiranja ove ekonomske djelatnosti, to je prvenstveno
posljedica znaajnog pada broja radnika koji se pojavio u procesu
privatizacije sektora. 22
Ovom analizom pokazuje se da situacija u smislu rasta plaa i
produktivnosti te, shodno tome, i konkurentnosti, u sektoru
preraivake industrije nije zabrinjavajue. U trenutku kad iskljuimo
utjecaj poduzea u javnom vlasnitvu u industriji, moemo vidjeti da
se slika znaajno razlikuje, tj. da je produktivnost porasla mnogo
bre od plaa i da nisu zabiljeeni inflatorni pritisci. Na slici 3
vidi se da je rast plaa do 2002. godine bio donekle iznad rasta
produktivnosti, te da se ovaj trend obrnuo, tako da se
produktivnost usluga skoro udvostruila u periodu 19992005. godine
za 181%, dok su plae u istom periodu bile poveane za 111%. Posebno
veliko ubrzanje rasta produktivnosti vidljivo je opet u 2004-2005.
godini, to bi se moglo povezati sa znaajnim direktnim ulaganjima u
ovaj sektor.
Zakljuak scenarija 2 Nakon to iskljuimo djelatnosti koje su
najveim dijelom u dravnom vlasnitvu kako iz sektora industrije tako
i iz sektora usluga, postaje jasno da se produktivnost ovih sektora
znaajno poboljava te da je rasla mnogo bre nego plae. Stoga, nakon
iskljuivanja javnih djelatnosti, u ovim sektorima nisu registrirani
inflatorni uinci. Postoji veza izmeu smanjenja udjela javnog
vlasnitva kao i poboljanja konkurentnosti ovi sektora.
3.5. Opasnosti za odrivost aranmana valutnog vijea u BiH i mogua
rjeenja
Na osnovu ukupne analize odrivosti nivoa i rasta plaa i drugih
pokazatelja konkurentnosti u BiH utvrene su slijedee potencijalne
opasnosti: 23
-
Plae u ekonomiji kao cjelini su visoke u odnosu na stupanj
razvoja, ako usporedimo BiH sa drugim zemljama u slinom stupnju
razvoja; Rast plaa u ekonomiji kao cjelini ne pokree rast
produktivnosti, to predstavlja stalnu opasnost za inflaciju; Javni
sektor je glavni izvor inflacijskog pritiska. U javnom sektoru,
nivo i rast plaa ne pokree trite, odnosno plae ne rastu u skladu s
produktivnou radne snage. Rast plaa u ovom sektoru u periodu od
1999 do 2005. godine stalno je bio iznad rasta produktivnosti u
odnosu na baznu 1999 godinu.
-
Rezultati dobiveni za javni sektor nisu zanemarivi zbog svoje
mogunosti da utjeu na bh ekonomiju, zbog njegove veliine i
makroekonomskog utjecaja na zaposlenost u svim segmentima
ekonomije, te posljedino i utjecaja koji ima na rast plaa u zemlji.
To jasno prikazuje injenica da uee radnika u javnim djelatnostima u
ukupnoj zaposlenosti u industriji iznosi 22%, dok je uee javnih
usluga bilo ak 51% od ukupne zaposlenosti u svim uslunim
djelatnostima, to jasno pokazuje da su plae u ovim javnim
djelatnostima kljuna pokretaka snaga za rast plaa i produktivnosti
u ovim sektorima. Znaajna prisutnost javnih poduzea u industriji i
uslugama utjecalo je na veoma loe rezultate u smislu odrivosti
rasta plaa u ovim sektorima do 2003 godine. Uz priljev stranog
kapitala rezultati su se znatno poveali 2004 i 2005 godine
produktivnost je porasla za 50 % u samo te dvije godine, i prerasla
rast plaa dok se rast plaa usporio.
-
Kada iskljuimo javne djelatnosti iz industrije i usluga, rast
produktivnosti je konstantno bio vii od plaa u sluaju industrije. U
uslunim djelatnostima taj je rezultat ostvaren nakon 2002
godine.
Potencijalne alternative i rjeenja Za sprjeavanje daljnjih
prijetnji za konkurentnost bh. ekonomije uslijed postojanja stalnog
potencijalnog inflacijskog pritiska zbog brzog rasta plaa u javnom
sektoru, a time i stalne potencijalne prijetnje za odrivost
aranmana valutnog vijea, mogua su slijedea rjeenja:
24
-
Zaustaviti daljnji rast plaa u javnom sektoru ili barem
ograniiti njihov rast u skladu s rastom produktivnosti. Ovo rjeenje
izgleda ekonomski ostvarivo i realno u trenutnoj situaciji bh.
ekonomije. Sprijeiti daljnji rast plaa u javnom sektoru uglavnom
motivirano nastojanje da se sauva socijalni mir znaajno radi
monetarne i fiskalne stabilnosti BiH.
-
Omoguiti preraspodjelu razina i iznosa plaa unutar javnog
sektora. To bi takoer moglo biti ekonomski opravdano i ostvarivo
rjeenje. Raspon plaa bi trebao biti u skladu sa produktivnou
ekonomskih djelatnosti u javnom sektoru, tako da produktivnije
djelatnosti imaju mogunost isplatiti vie plaa, i obrnuto.
-
Smanjenje broja radnika u javnom sektoru. Udio radnika u ukupnom
broju zaposlenih veoma je nizak, to doprinosi smanjenju
produktivnosti tog sektora. Smanjenjem broja radnika u sektoru dolo
bi ne samo do poveanja njegove produktivnosti, nego bi moglo doi i
do smanjenja veoma jakog pritiska na potronju - kako javnog
sektora, tako i ukupno privatnu potronju. To bi moglo imati vrlo
znaajne posljedice u vidu poveanja nezaposlenosti u kraem roku, to
bi onda moglo predstavljati novi problem za ekonomiju.
-
Omoguiti da trite vodi rast plaa u javnim poduzeima. Vidjeli smo
da se nakon privatizacije poduzea u industriji i uslugama, nakon
2003 godine, trendovi rasta plaa i produktivnosti poboljali. Dakle,
trebalo bi omoguiti ako ne privatizaciju, onda bar vii stupanj
konkurencije u drugim segmentima javnih djelatnosti, to bi se
svakako odrazilo da plae rastu u skladu sa razvojem
produktivnosti.
-
Deflacija. Ako se rast plaa ne moe smanjiti ni na koji od gore
navedenih naina, postoji mogunost da se plae nominalno smanje kroz
deflaciju. To se moe ostvariti samo kroz fiskalnu kontrakciju i
stvaranje znaajnog suficita, to bi dovelo do smanjenja potronje,
uvoza, time i do smanjenja proizvodnje i investicija, i posljedino
do recesije. To bi utjecalo na rast nezaposlenosti i dovelo do
smanjenja plaa, to bi u konanici izazvalo smanjenje ope razine
cijena, to jest deflacije. 25
Meutim ovo je veoma skupo rjeenje, jer podrazumijeva velike
makroekonomske trokove i rizike.
-
Devalvacija. Postoji mogunost smanjenja razine plaa putem
devalvacije, to jest promjenom fiksnog pariteta izmeu eura i KM,
koji nije promijenjen 1998 godine. To bi znailo smanjenje
vrijednosti KM u odnosu na euro, pa prema tome i u odnosu na valute
naih najznaajnijih trgovinskih partnera to bi dovelo do smanjenja
cijena proizvoda izraenih u domaoj valuti, zbog ega bi na izvoz bio
jeftiniji, a uvoz skuplji, to bi u izvjesnoj mjeri dovelo do
poveanja izvoza i smanjenja uvoza. S druge strane, to bi izazvalo
poveanje kamata i smanjenje investicija, to bi moglo imati
recesivni efekt. Meutim, devalvacija u mnogim tranzicijskim
zemljama, ukljuujui BiH, nije dugorono rjeenje problema, jer zbog
znaajnih priljeva stranog kapitala, suoeni su sa aprecijacijskim
pritiscima, nakon kojih bi se morala ponovno devalvirati domaa
valuta. To bi naravno, znaajno utjecalo na kredibilitet monetarnih
vlasti i inflacijska oekivanja.
4.
Potencijalne izlazne strategije u sluaju BiH
ire gledano, postoji problem u razmatranju pitanja strategije
naputanja aranmana vlastitog valutnog vijea. Pregled zakonodavstva
est suvremenih aranmana valutnog vijea potvruje da ni jedan od njih
jasno ne predvia nain na koji se moe napustiti ovakav reim.
Odsutnost izlaznih klauzula uobiajeno je radi cilja zbog kojeg se u
osnovi 26
uspostavljanja aranmana valutnog vijea, a kojim se prije svega
nastoji ostvariti kredibilitet i konzistentnost monetarnog reima.
Otuda odredbe o aranmanima valutnog vijea, a kojima se prije svega
nastoji ostvariti jasno opredjeljenje za nepostojanje izlazne
strategije. Propis kojim se vezuju ruke monetarnih vlasti, a
istovremeno im se daje mogunost izlazne klauzule vjerojatno nee
postii eljeni kredibilitet. Meutim, u jednom trenutku moglo bi se
postaviti pitanje izlaza iz aranmana valutnog vijea. To bi mogao
biti rezultat sve veih problema vezanih za njegovu odrivost, ili bi
jednostavno mogao postati neodgovarajui aranman u novim ekonomskim
okolnostima zemlje, npr. ako BiH postane lanica Europske monetarne
unije (EMU). U tim sluajevima potencijalne alternative koje stoje
na raspolaganju Centralnoj banci BiH nalaze se u rasponu od
preuzimanja eura do prelaska na reim poznat kao ciljana inflacija.
Razliite alternative su predstavljene i detaljnije razmotrene u
daljem tekstu. Slika 5: Alternative u izboru deviznog aranmana za
BiH
-
Zadrati valutno vijee do pristupanja EMU. Prva i zapravo jedina
prirodna izlazna strategija u sluaju BiH je zadrati valutno vijee
do 2017. godine, nakon ega bi BiH trebala pristupiti EMU i uvesti
euro kao svoju valutu. Da bi ovakav scenarij uspi, BiH mora odrati
rast plaa pod kontrolom, u skladu s rastom produktivnosti, jer
njena 27
vanjska konkurentnost ne smije biti pogorana, to bi u odreenom
trenutku moglo ugroziti odrivost deficita tekueg rauna. Zatim,
neophodno je nastaviti odravati fiskalnu disciplinu i uspjeno
upravljanje vanjskim dugom, kao i osigurati fleksibilnost cijena u
zemlji. Sve ovo treba osigurati da bi se zadrao aranman valutnog
vijea. Mogunost jednostranog preuzimanja eura prije ulaska u
Eurozonu, nije strategija koja se otvara za BiH. Europska centralna
banka bi se tome otro protivila i inzistirala bi na ispunjavanju
kriterija iz Maastrichta u periodu prije pristupanja. Svaka budua
zemlja lanica mora ispuniti kriterije iz Maastrichta i proi kroz
fazu deviznog mehanizma II(ERM II), pa tek tada postati punopravni
lan EMU i preuzeti euro kao vlastitu valutu. Razliita forme fiksnih
deviznih teajeva: upravljani fiksni devizni teaj, puzajui paritet i
puzajui pojas. Ovi monetarni aranmani bi trebali kontrolirati i
utvrivati odreene stope rasta monetarnih agregata i odreeni nivo
kamate. Instrumenti koje koriste su svi instrumenti monetarne
politike koji su na raspolaganju. Ovo su uglavnom represivni
sustavi koji pokuavaju drati pod kontrolom sve varijable i braniti
odreeni fiksni teaj, ali mogu imati i vrlo negativne posljedice za
rast realnog sektora. U sluaju BiH ovo bi bilo vrlo destimulirajue
rjeenje. Fluktuirajui devizni teaj, kao npr. ciljana inflacija. U
ovom monetarnom aranmanu jedini cilj monetarne politike je odreeni
eljeni nivo inflacije, dok je kamata jedini instrument monetarne
politike koji se koristi. Nain na koji ovaj sustav funkcionira
najlake je objasniti pomou Taylorovog pravila i = a (p-pt) +
b(y-yt) + c
i = kamata koju kontrolira Centralna banka p = stvarna stopa
inflacije pt = potencijalna (ciljana) stopa inflacije a =
koeficijent efikasnosti monetarne politike izmeu kamatne stope i
stope inflacije y = stvarna stopa rasta bruto domaeg proizvoda yt =
potencijalni rast bruto domaeg proizvoda b = koeficijent
efikasnosti monetarne politike izmeu kamatne stope i stope rasta
BDP-a 28
c = stvarna kamatna stopa Da bi navedeno Taylorovo pravilo
funkcioniralo, i da bi Centralna banka koristila u procesu
upravljanja monetarnom politikom, moramo znati koja je potencijalna
neinflacijska stopa rasta BDP-a kojom se moe ostvariti eljena stopa
inflacije. Takoer, moramo znati koeficijente koji pokazuju koliko
motamo poveati ili smanjiti kamatnu stopu da bi inflacija mogla
dostii eljeni nivo. Ovaj monetarni aranman moe se primijeniti samo
u zemljama u kojima postoji dugogodinje iskustvo u upravljanju
monetarnom politikom, i gdje postoje vrlo dobri makromodeli, kao i
odnosi izmeu pojedinih makrovarijabli na osnovu kojih se mogu
izraunati pouzdani koeficijenti, to u sluaju BiH jo nije mogue.
Zbog toga u sluaju BiH jedina prirodna strategija, koja bi izazvala
najnie oportunitetne trokove za ekonomiju na njenom putu za lanstvo
u EU i pristupanju EMU je zadrati aranman valutnog vijea i zatiti
ga od svih potencijalnih rizika i opasnosti, na koje smo u ovom
dokumentu pokuali, barem djelomino ukazati.
ZakljuakValutno vijee u uvjetima BiH predstavlja jednostavno
pravilo koje znai da svatko tko eli imati domai novac-
konvertibilnu marku (KM) mora sebi kupiti taj novac za strani
konvertibilni novac. Ako je rije o kupovini KM za rezervnu valutu -
DEM ili, nakon uvoenja eura, za euro, onda se ta kupovina obavlja
po fiksnom deviznom teaju.
29
Razlozi zbog kojih CBBH funkcionira sa modelom valutnog vijea a
ne i ostalim funkcijama kao kod drugih centralnih banaka u zemljama
trine ekonomije su mnogi ali od posebne vanosti izdvajamo: -za
zemlju koja je krenula putem tranzicije ka trinom modelu, a
zasnovanom na privatnom vlasnitvu, veoma je vano ostvarivanje
makroekonomske stabilnosti, a unutar toga je kljuni preduvjet je
imati stabilan domai novac, utemeljen na realnoj podlozi i sa
vrstom osnovom za realne kalkulacije i provjeru ideja u privatnom
biznisu, posebno u investiranju u privredni razvoj; -sa velikim
ratnim razaranjima i poslijeratnim traumama, posebno entitetskim i
nacionalnim podjelama i meusobnim nepovjerenjem unutar zemlje,
uspostavljanja meusobnog povjerenja i izgradnje ukupne stabilnosti
bh. drutva, bilo bi veoma rizino uspostaviti CBBH i sa ostalim
funkcijama; Uvoenje aranmana valutnog vijea ima veoma pozitivne
efekte: Ostvarena stabilnost domae valute i niska stopa inflacije
Postignuto poveanje deviznih rezervi Uspostavljen moderan bankarski
sistem Vraeno povjerenje u cijeli bankarski sustav Osigurana puna
nezavisnost Centralne banke
Sustav valutnog vijea, koji je u sutini upravni odbor Centralne
banke BiH, predstavlja temelj monetarne politike BiH. Sustav
valutnog vijea jeste konzervativan, ali je zahvaljujui njemu
osigurana stabilnost konvertibilne marke.
LiteraturaCentralna banka BiH, (2007.) Specijalne teme
istraivanja Jedinica za ekonomsko istraivanje, (2007.) Istraivaki
rad
http://www.nezavisne.com/ekonomija/vijesti/30486/Valutni-odbor-u-BiH-najbolji.html
30
http://www.glassrpske.com/vijest/4/ekonomija/6228/lat/Guverner-Centralne-banke-BiHKemal-Kozaric-Valutni-od.html
http://www.imf.org/external/np/loi/2009/bih/bos/061609b.pdf
31
