ŠUMSKI POŽARI I SANACIJA OPOŽARENIH POVRŠINA

Direktorat za šumarstvo, lovstvo i drvnu industrijuAdem Fetić

Generalni direktor

VLADA CRNE GOREMINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I RURALNOG RAZVOJA

Organizaciona šema šumarskog sektora Crne Gore

Adem Fetić, Generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju

Ministarstvo poljoprivrede i

ruralnog razvoja

Direkcija za

šumarstvo

Direktorat za

šumarstvo, lovstvo i

drvnu industriju

Direkcija za

lovstvo

Direkcija za

monitoring u

šumarstvu

Direkcija za

drvnu

industriju

Uprava za šume

Stanje šumskog

fonda po NIŠ

Pregled stanja šumskog fonda u Crnoj Gori

Adem Fetić, Generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju

Površina (ha)

Površina %

Površine pod šumom 826.792 59.5

Šumsko zemljište 137.480 9.9

Ukupno šuma i šumsko zemljište 964.262 69.4

Površine pod šumom

59%

Ostala površina41%

Površine pod šumom

Površine pod šumom i šumskim

zemljištem69%

Ostala površina31%

Površine pod šumom i šumskim zemljištem

Čuvajmo šumu, čuvaće i ona nas.

IZAZOVI• Šume su jedan od najvažnijih prirodnih resursa Crne Gore

• Zaštita šuma je jedan od trajnih prioriteta.

• Dva ključna izazova u borbi protiv šumskih požara:

Preventivne mjera u cilju sprečavanja pojave i suzbijanja šumskih požara.

• Kako se suprostaviti sve izraženijim uticajima klimatskih promjena čija su negativna dejstva na šumu višestruka.

• Sve veće prisustvo i uticaji šumskih štetočina entomološkog porijekla –štetni insekti, i fitopatološki štetne gljive;

• Nelegalne djelatnosti čovjeka-bespravne sječe;

• Štete koje prouzrokuju šumski požari;

Mjere sanacije opožarenih površina u cilju održivosti i povećanja nivoa vitalnosti, odnosno otpornosti šuma na dejstvo posledica klimatskih promjena u globalnog zagrijavanju.

• Obaveza izrade i realizacije Plana sanacije opožarenih područja

• Eliminacija ostataka opožarene drvne mase

• Obnavljanje vegetacije na opožarenoj površini

Pokrivenost zemljišta vegetacijom

Površinska struktura obraslosti šumama po kategorijama šuma

• Kako je prikazano na mapi Crne Gore na sjevernom regionu dominiraju visoke ekonomske šume.

• U srednjem regionu su zastupljene uglavnom izdanačke niske šume i šume za rekonstrukcinu.

• Primorski region uglavnom nastanjuju dijelom izdanačke šume a uz obalno područje makija.

ŠUMSKI POŽARI U CRNOJ GORI

Stepen ugroženosti

Prema Nacionalnom planu za zaštitu od požara , u zavisnosti od količine isastava gorivog materijala, vrste drveća, klime, zemljišta i ekspozicije, šume uCrnoj Gori se prema stepenu ugroženosti dijele u četiri grupe:

• I stepen – područje vrlo velike ugroženosti: Bar, Budva, Ulcinj, Kotor, HercegNovi, Cetinje i dio područja Nikšića, Danilovgrada i Podgorice.

• II stepen – područje velike ugroženosti: Pljevlja, Žabljak, Mojkovac,Andrijevica, Plužine, Rožaje, Bijelo Polje, Plav, Berane i Kolašin.

• III stepen – područje umjerene ugroženosti: brdsko – planinsko područje(šume hrasta, graba i drugih lišćara) i ravničarsko (meki lišćari) – planinskopodručje opština: Šavnik, Bijelo Polje, Berane i Kolašin).

• IV stepen – područje male ugroženosti: sjeverni i sjeveroistočni dio brdsko-

planinskog i planinskog područja (šume bukve).

Analiza suše

• Period trajanja ekstremno visokih i visokih temperatura je jedan od ključnih uslova pojave šumskih požara.

• Ova mapa prikazuje zone trajanja i inteziteta suše što je u direktnoj vezi sa reljefom , vrstom i intezitetom obrasta vegetacijom.

• Stepeni inteziteta suše:

ekstremna sušaJaka suša

Srednje jaka suša

Blaga sušaBlago vlažna

Vrste šumskih požara

• Podzemni požari – požari zemljišta:

• Obično zahvataju humus i tresetne slojeve zemljišta;

• Javljaju se i ispod šumske prostirke;

• Ukoliko se uništi korijenje drveća, nanose se veće štete;

• Na kraškim terenima takav požar uništava oskudno zemljište između kamenja i isušuje tlo.

• Prizemni požari – niski požari:

• Zahvataju gornji sloj organske šumske prostirke, prizemno grmlje i šumski podmladak;

• Najčešća vrsta šumskih požara;

• Najštetniji su u mladim sastojinama, naročito u četinarskim šumama, koje često i potpuno uništavaju.

• Visoki požari – požari krošanja:

• Karakteristični za četinarske šume;

• Mogu nastati i iz prizemnih požara ako su ovi jačeg intenziteta;

• Visoki požari pričinjavaju najveće štete i takve opožarene površine potrebno je posjeći i obnoviti.

KOLIKO JE VAŽNO BLAGOVREMENO UOČITI I BRZO REAGOVATI NA POJAVU ŠUMSKIH POŽARA, MINUTI KAŠNJENJA MOGU STRAŠNO PUNO KOŠTATI

0

50

100

150

200

250

Broj šumskih požara

OPASNO JE PODCIJENITI BRZINU KRETANJA I INTEZITET ŠUMSKIH POŽARA

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

Opožarena površina (ha)

0

2000

4000

6000

8000

Opožarena površina (ha)

0102030

Broj požara

Broj požara

DRŽAVNE ŠUME

0

1000

2000

3000

Opožarena površina (ha)

0

5

10

15

Broj požara

PRIVATNE ŠUME

Plan sanacije šuma

• Analiza uzroka štete

• Procjena obima šteta

• Površine planirane za sanaciju

• Mjere za sanaciju šteta

• Način i rok izvođenja radova

• Potrebna finansijska sredstva

• Procijena vrijednosti opožarenog drveta koje se može koristiti

Nikšić

Luštica 2017

Prirodno pošumljavanje

Pošumljavanje sađenjem

UMJESTO ZAKLJUČKAnekoliko poruka

1.Uključimo se u široku akciju podizanja svijesti o značaju šuma.

2. Dajmo svoj doprinos zaštiti šuma, posebno od požara. 3.Prijavimo paljenje otvorene vatre u šumi i piromaniju. 4.Učestvujmo u gašenju požara. 5.Obezbijedimo pristojne uslove rada i dajmo podršku profesionalnim i amaterskim izvršiocima akcija na gašenju požara. 6.Dajmo doprinos sanaciji posledica od šumskih požara. 7.Čuvajmo šumu, čuvaće i ona nas. 8.Čuvajmo šume jer bez šuma nema vode. 9.Ulaganjem u zdravlje i trajnost šuma ulažemo u budućnost naše djece.

Hvala na pažnji!