8
1. Pojasni pojam GAZA ! U vrijeme kada je osnovana, početkom 14og vijeka, osmanska država bila je mala kneževina na granicama islamskog svijeta čija je pokretačka ideja bila gaza-sveti rat protiv nevjernika hrišćana. 2. Gdje i kada i na koji način nastaje Osmanska država? Sve poznate legende se slažu da su OSMANLIJE iz plemana OGUZA i da su pripadali posebnom ogranku KAIN. Predak Osmana Sulejmana- Šah živio je kod brda MERVA u današnjem TURKISTANU. Pod pritiskom Mongola bio je prisiljen napustiti zemlju sa ciljem zaštite života IMEKA. 222.g. Mongoli su opustošili MERVU. Sulejman je krenuo prema Andoliji, politička nesvjesnost i malobrojnost pašnjaka natjerala je Sulejmana da krene prema Mezopotamiji. Kada je u blizini HALEPA odlučio preći EUFRAT on se utopio. Jedan dio plemena smatrao je da trebaju ostati na tom području, a manji dio je odlučio da krene dalje. Među njima je bio jedan od sinova ERTOGUN (Osmanov otac). Oni su se naselili kod mjesta ERZOGUL. Oko 1281.g. na čelo plemena KAIN došao je Osman. Osman je bio u vazalnim odnosima (zavisnom odnosu) prema Selđucima. Osmanovo pleme je živjelo nomandskim životom (stočarski život). Prve godine vladavine koristio je za stjecanje znanja o vođenju plemena. Teritorija koju su naseljavali imala je važan položaj. Osman he sa svojim ratnicima upadao na granična Bizantijska područja, dolazio do plijena te stekao veliko vojno iskustvo. Osman je oženio kćerku šeika EDEBALA. Oni su osvajali zemlju metodom spaljene zemlje. 3. Objasni pojam TIMAR ! U oblastima pod neposrednom osmanskom administracijom, ta imanja su ponovo potpala pod državnu kontrolu i pretvarana su u timare, npr. država je Spahiji davala posjed i na taj način

Zapisi Od Sultanije

Embed Size (px)

DESCRIPTION

hhhh

Citation preview

1. Pojasni pojam GAZA !U vrijeme kada je osnovana, poetkom 14og vijeka, osmanska drava bila je mala kneevina na granicama islamskog svijeta ija je pokretaka ideja bila gaza-sveti rat protiv nevjernika hriana.

2. Gdje i kada i na koji nain nastaje Osmanska drava?

Sve poznate legende se slau da su OSMANLIJE iz plemana OGUZA i da su pripadali posebnom ogranku KAIN. Predak Osmana Sulejmana-ah ivio je kod brda MERVA u dananjem TURKISTANU. Pod pritiskom Mongola bio je prisiljen napustiti zemlju sa ciljem zatite ivota IMEKA. 222.g. Mongoli su opustoili MERVU. Sulejman je krenuo prema Andoliji, politika nesvjesnost i malobrojnost panjaka natjerala je Sulejmana da krene prema Mezopotamiji. Kada je u blizini HALEPA odluio prei EUFRAT on se utopio. Jedan dio plemena smatrao je da trebaju ostati na tom podruju, a manji dio je odluio da krene dalje. Meu njima je bio jedan od sinova ERTOGUN (Osmanov otac). Oni su se naselili kod mjesta ERZOGUL. Oko 1281.g. na elo plemena KAIN doao je Osman. Osman je bio u vazalnim odnosima (zavisnom odnosu) prema Selucima. Osmanovo pleme je ivjelo nomandskim ivotom (stoarski ivot). Prve godine vladavine koristio je za stjecanje znanja o voenju plemena. Teritorija koju su naseljavali imala je vaan poloaj. Osman he sa svojim ratnicima upadao na granina Bizantijska podruja, dolazio do plijena te stekao veliko vojno iskustvo. Osman je oenio kerku eika EDEBALA. Oni su osvajali zemlju metodom spaljene zemlje.

3. Objasni pojam TIMAR !U oblastima pod neposrednom osmanskom administracijom, ta imanja su ponovo potpala pod dravnu kontrolu i pretvarana su u timare, npr. drava je Spahiji davala posjed i na taj nain garantovala prihode, s druge strane Spahija je bio duan da vri vojniku slubu tj.Timar. Drava je davala Spahiji pravo nad rajom, a raje su inili zemljoradnici koji su bili duni poret da plate Spahijama.Timar do 20.000 AKI (vrijednost) ( AKI ili srebrenjaka)Zijamet od 20.000 -100.000 AKIHas iznad 100.000 AKI (za lanove sultanove porodice)

4. Osmanske vazalne drave !(Poslije pobjede Mongola u bitki kod Kosedaga, 1243, Selduki sultanat u Anadoliji postao je vazalna drava iranskih Ilhanida. Neposredna posljedica mongolskih invazija bile su seobe Turkmena, snanih nomadskih turskih plemena, u pravcu zapada.)U okviru Osmanskog carstva postojao je veliki broj vazalnih drava u kojima nije postojala podjela na beglerbegluke. Te vazalne zemlje su bile Vlaka, Moldavija, Erdelj, Krimski Kanat, Dubrovnik, Tripolis, Tunis i Alir. Vazalne drave su bile u obavezi da sultanu isplauju godinji danak i da mu alju pomone trupe u sluaju rata. U zamenuza to one imaju odreen stepen autonomije. Na njihovom elu nalazili su se domai knezovi, a te zemlje nisu organziovane kao beglerbegluzi i sandaci.

5. ta predstavlja INTEREGNUM, kada poinje i kada zavrava ?Osmanski interegnum oznaava period borbe za vlast uOsmansko Carstvuizmeu1402. i1413. godine. Nakon to jeTamerlanubici kod Angoreporazio i zarobio sultanaBajazida I.(13891403), dolazi do podjele Osmanskog Carstva i borbe Bajazidovih sinova za prijestolje. Rat je voen izmeu Bajazidovih sinovaIse,Mehmeda,MuseiSulejmana, oko vlasti uOsmanskom carstvu. Okonan jebitkom kod sela amorlu05.07.1413. godine, u kojoj su Mehmedove snage sa svojim hrianskim saveznicima potukle Musinu vojsku, dok je on sam uhvaen i pogubljen. Tokom borbi koje su trajale vie od jednedecenije, ivote su izgubili svi Bajazitovi sinovi, osim Mehmeda, a u sukobe su se aktivno ukljuivale i preostalehrianskedrave naBalkanu(Vizantija,Srbija,Vlakai druge).

6. Rezultati vladavine Mehmeda II ?Mehmed Fatih ( Mehmed osvaja) vladao je od 1451-1481 godineKada je doao na prijestolje ubio je svog brata Ahmeta. Vladavina Mehmeda II je takoer dobro poznata i po religioznoj toleranciji sa kojom se ophodio prema svojim podanicima to je bilo veoma neobino za Srednji vijek. Meutim, njegova vojska se regrutovala iz Devirme. Oni su uzimali mladu kransku djecu i shodno njihovim sposobnostima ih jo u najranijem periodu stavljali u razne slube. Mehmed II je govorio sedam jezika (ukljuujui turski, grki, hebrejski, arapski, perzijski i latinski) kada je imao 21. godinu (kada je osvojio Konstantinopolis).MEHMED II osvojio je Carigrad . Carigrad je bio pod opsadom od 6.aprila-25.maja 1453 godine.Osmanlije su takoer i Krim osvojili, i Pelagonez odnosno Moreju. Osvojio je Bosnu 28.maja 1463 godine.

7. Ahdnama ?Ahdnama je jedan od najstarijih dokumenata (povelja) o ljudskim pravima u historiji.To je prvi poznati dokument u historiji u kojem je jedan vladar kao predstavnik svoje vjere, u ovom sluaju islama, katolicima dao jamstva za ivot, slobodu vjeroispovijesti i svih oblika vjerskog djelovanja na podruju dananje BiH. Navodi da je izdavanju Ahdname prethodio uveni govor velikog fra Anela Zvizdovia 28.maja 1463 godine, u kojem je ovaj od sultana Fatiha zatraio garanciju ivota i slobodu ispovijedanja vjere za katolike, obeavi mu pri tome da e imati potovanje kao bosanski kraljevi. U znak potovanja, sultan Fatih uzeo je svoj plat i ogrnuo fra Anela.

8. Pojam Hilafeta !Osmanski sultan je bio halifa islama, tako da je Osmansko carstvo sve do svog raspada ,odnosno do ukidanja hilafeta 1924, u stvari bilo i hilafet, tj. islamska vjerska drava.

9. Rezultati vladavine sultana Sulejmana !Sultan Sulejman je osvojio Beograd 1521 g. (na kratko)1522 g. osvojio je Rodos (otok), 1524 godine preuzeo je pohod na Egipat i tu se proglasio sultanom Elipfa. 1520 godine bitka na Mohaa, a nakon ove bitke Ugarska i podjeljena je na 2 dijela na zapadni dio koji je pripao bratu od Karla V Ferdinandu, a istoni Ivanu Zapolji. !529. godine pohod na Be, i tom prilikom im je oduzet Budim. !534 godine osvaja Bagdad, 2 godine iza tog bit e ubijen veliki vezir Ibrahim paa. Ibrahim paa je potpisao KAPITULACIJU sa Francuskom.1553 godine organiziran je pohod protiv SAFAVIDA , sa njima je potpisan mir, a prema tom miru Azerbejdzan je ostao u rukama Safavida, a Irak u rukama Osmanlija. Poslednji pohod sultana Sulejmana desio se 1566 godine prema Ugarsokj, Osmanlije su uspjele osvojiti tvrdavu SIGET, a meutim sultan je i umro.Mehmed paa Sokolovi je krio smrt od sultana, a sultana je nasljedio sin Selim. Njegovo carstvo prostiralo se na Evropu i to 2,25 miliona km2. Zvali su ga jos Sulejman Kanuni.

10. Osmansko zakonodavnstvo !Sultan moe donositi ukaze i proglaavati zakone potpuno na svoju linu inicijativu. Ti zakoni, nezavisni od erijata i poznati kao kanun, temeljili su se na racionalnim, a ne religijskim principima, i prvenstveno su spadali u oblast javnog i administrativnog zakonodavstva.Osnovni izvori zakonodavstva u Osmanskom carstvu su bili dravni i erijatski zakoni. Potpuno cijeli pravni sistem toga vremena se zasnivao na ovim zakonima. Termin erijat u prijevodu znai islamsko pravo ili islamski vjerozakon, meutim pod ovim terminom se ne misli samo na pravni sistem, nego i na cjelokupne ljudske obaveze.erijat u sebi objedinjuje propise religijskog, moralnog i drutveno-pravnog karaktera.Sami erijatski propisi imaju vie preventivni, nego kazneni karakter. U islamu, pravnost i protiv pravnost se nazivaju dozvole i zabrane. Sva djela punoljetnih osoba svrstavaju se u jednu od slijedeih kategorija: zapovijed (vadib, fard ), zabrana (haram ), preporuka (nedb ), odvraanje (karahet ) i dopustivost (ibahat )Ono pravo koje je nastalo bez intervencije drave i koje se razvijalo samostalno je nazvano erijat, dok ono koje je nastalo sa sultanovim naredbama i fermanima je dobilo naziv obiajno pravo (kanun ). Tako se osmansko pravo sastojalo iz erijatskog i obiajnog prava.Vremenom se obiajno pravo razvijalo uporedo sa erijatom.

11. Osmanski dvor! Ovo moete sami objasniti kako je dvor izgledao.

12. DERVIRMA!Osmanska vojska se regrutovala iz Devirme. Oni su uzimali mladu kransku djecu i shodno njihovim sposobnostima ih jo u najranijem periodu stavljali u razne slube.

13. Uloga porte ? (carsko vijee) (ne znam da li je tacan odgovor jer nema ni u knjizi a ni na netu nema puno o ovome)Visoka Porta je bio sultanov otvoreni dvor, nazvan po vratima na ulazu u glavne urede Velikog vezira, gdje je sultan primao strane izaslanike. Vremenom, Veliki vezir je postao jednako vaan ili ak vaniji od samog sultana.

14. Administrativni ustroj carstva! (nisam sigurna da li je to tacan odgovor)Zajedno sa njegovim provincijama, Osmansko carstvo se sastojalo od tri suzerenske drave (Krimsko kanstvo, Vlaka i Moldavija) i Transilvanije, kneevine pod suzerenstvom Porte. Osmansko carstvo je bilo podijeljeno na provincije zvane vilajeti, beglerbegluci (beglerbegovine), ejaleti ili paaluci. U razliita vremena, broj provincija se mijenjao, od tridesetest do neto iznad dvadeset, da bi mnoge od njih bile izgubljene tokom Prvog svjetskog rata. Na vrhuncu moi, carstvo je imalo 29 provincija. Provincije Rumelija i Anadolia su bile pod direktnom upravom sultana. Preostalih 27 su kontrolisali beglerbezi ili valije .

15. Spahije ?Spahije su bili su lanovi elitnih konjanikih jedinica unutar est osmanlijskih konjanikih divizija. Poloaj spahije je otprilike bio ravan onom srednjevijekovnog evropskog viteza. Spahije su imale imanja poznata kao timari, koje su im davali osmanlijski sultani na uzdravanje; spahija je polagao pravo na sve prihode sa tog imanja dok je zauzvrat morao da slui u Osmanlijskoj vojsci.Spahijama su se dodjeljivali timari u vrijednosti od 20.000 aki.Spahija je imao ulogu policajca u mjestu gdje je ivio.(kod pojma timar ima objanjeno da su jos i raju spahije imali)

16. Janiari?Janiari su sesastojali od pjeadijskihjedinica koje su sainjavale tjelesnu i dvorsku poasnu garduosmanlijskih sultana. Sultan je bio vrhovni zapovjednik janiara, no njihovim jedinicama je komandovaoAga janiara.Janiari su takoer titili sultanove privatne prostorije i njegovu porodicu.Mehmed paa Sokolovi je bio jedan od janiara iz Bosne.

17. Tekovine osmanske civilizacije u BiH?

18. Pojam vakuf i imaret?Sva osmanska zemlja se djelila na MIRIJSKE- to su bili posjedi koji su bili u dravnom vlasnitvu, MUNKOVI- to su bila privatna vlasnitva i VAKUFSKO zemljite-to je bilo kada neko ostavi svoje imanje narodu da se njima slui.Vakuf se definira kao izuzimanje imovine voljom nekog lica iz njegovog vlasnitva i njeno posveivanje odreenim ciljevima. Ti ciljevi mogu biti: vjerski u uem smislu, drutveni, prosvjetni, privredni i milosrdni.Imaret ustanova ili fond osnovan radi dugoronih ciljeva za javno dobro, u humane, kulturne, prosvjetne svrhe; zaklada, zaloba, fondacija 2. dobrotvorna puka kuhinja.

19. Pojam Esnafa?Esnafi su udruenja zanatlija. Svaki esnaf imao je svoju zastavu. Svaki esnaf je imao svoju upravu koja se zvala LONA.Kalfa paa je bio inspektor rada. Ustav paa je bio struni majstor. Majstor ekete (mladi majstor)Pirnama je pisani status svakog esnafa.Svaki eket je morao proi kolovanje, koje je obino trajalo 1000 dana, majstor ga nije plaao, ali bi kasnije roditeljima neto novcao dao.Kasnije bi eket iao na ispit, morao bi izraditi predmet neki, nakon tog ispita majstor bi ga opasao keceljeom tj.uniformom,Bilo je raznih zanata kao npr:SARAI- izraivali su sedla,kajeveIZMEIJE- izraivali su izmeBIAKIJE- izraivali su noeveEKMEKIJE-pravili su hljeb

20. Obrazovne institucije !

21. Derviki redovi! Dalaludin RumiTokom osmanlijskog perioda, bektaizam se iz Anatolije rairio Balkanom, a bili su veoma uticajni meu janiarima.