SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GRAFIČKI FAKULTET

Seminarski rad

ZAŠTITA AUTORSKIH FOTOGRAFSKIH PRAVA

Kolegij: Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima

Mentor: Studenti:

docentica dr. sc. Maja Strgar Kurečić Kristijan Penava

Jakov Novina

Josip Buhin

Zagreb, 12. prosinac 2012.

SADRŽAJ:

1. OPĆENITO O ZAKONU O AUTORSKOM PRAVU ............................................... 1

1.1. Fotografija kao autorsko djelo .............................................................................. 1

1.2. Koja prava ima fotograf kao autor fotografije? .................................................... 2

1.3. Autorska prava na Webu ...................................................................................... 3

2. KAKO ZAŠTITITI FOTOGRAFIJE OD KRAĐE NA INTERNETU? ..................... 4

2.1. EXIF Podaci ......................................................................................................... 4

2.2. Veličina slike ........................................................................................................ 5

2.3. Zaštita na slici ....................................................................................................... 5

3. VODENI ŽIG ILI WATERMARK ............................................................................... 6

3.1. Kreativni vodeni žigovi ........................................................................................ 8

4. DIGIMARC ............................................................................................................... 11

5. REVERZIBILNI VODENI ŽIG ZA DIGITALNE FOTOGRAFIJE ....................... 12

6. ZAKLJUČAK ............................................................................................................ 13

7. LITERATURA: ......................................................................................................... 14

1. OPĆENITO O ZAKONU O AUTORSKOM PRAVU

1.1. Fotografija kao autorsko djelo

Opći uvjet priznavanja autorske zaštite kod fotografije izvornost je djela, koja proizlazi iz intelektualnog stvaranja. Izvornost se izražava bilo u fazi snimanja, u izboru motiva, trenutka i kuta snimanja ili u kasnijoj obradi fotografije. Autor fotografije uživa autorsku zaštitu bez obzira na to radi li se o profesionalnom fotografu ili ne. Često se susrećemo sa situacijama da se fotografije koje određeni autor snimi i na odgovarajući način učini dostupnom javnosti (objavom u nekom mediju, na web stranici i dr.) bivaju korištene od drugih osoba, bilo pukim preuzimanjem i objavom, bilo korištenjem fotografije u nekom kompleksnom djelu (primjerice turistički katalog, poslovni prospekt, monografija i sl.).

Nužno je upozoriti potencijalne korisnike s odredbama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“ broj 167/2003 i 79/2007) koje reguliraju fotografiju kao autorsko djelo, odnosno prava autora fotografije, kao i na recentnu sudsku praksu koja tretira ovu problematiku. U smislu odredbe čl. 5. st. 2 Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima autorska djela jesu osobito i fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom. Slično propisuje i Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela, koja zaštitu predviđa i za djela iz područja fotografije, s kojima su izjednačena djela izražena postupkom sličnim fotografiji. Bernska konvencija ne traži da se radi o isključivo umjetničkim djelima koja bi uživala autorsko-pravnu zaštitu. Prema Bernskoj konvenciji određivanje trajanja autorske zaštite kod ovih djela prepušteno je nacionalnim zakonodavstvima, ali trajanje te zaštite ne može biti kraće od 25 godina, računajući od trenutka realizacije fotografskog.

Prema pravnoj doktrini fotografskim djelom možemo podrazumijevati snimke predmeta

proizvedene na površini osjetljivoj na svjetlo ili drugo zračenje, bez obzira na vrstu tehničkog postupka. Moguće su sličnosti ove vrste autorskih djela s djelima likovnih umjetnosti, koja nastaju gotovo isključivo stvaranjem čovjeka kao autora uz korištenje pribora, boja i drugih materijala. Međutim, radi se o sasvim posebnoj vrsti autorskih djela kod čijeg stvaranja su uz ljudsko djelovanje nužni i različiti fizikalni i kemijski procesi (snimanje, razvijanje, kopiranje, digitalni postupci i dr.).

1

1.2. Koja prava ima fotograf kao autor fotografije?

Pojavom mnoštva Internet stranica, društvenih mreža i servisa za javno prikazivanje fotografija, povećan je broj neovlaštenih korištenja tuđih fotografija i slobodnih tumačenja od strane neupućenih korisnika. Kako je za potpuno tumačenje Zakona o autorskom pravu ipak potreban pravnik samo ćemo prokomentirati nekoliko očitih i najviše poznatih dijelova i staviti ih u kontekst potreban fotografima. Fotografija je jedini medij koji svojim samim nastajanjem ima status autorskog djela. U momentu pritiska na okidač osoba koja je pritisnula okidač postaje autor fotografije i njegovo je djelo pod zaštitom Zakona o autorskom pravu.

Samim time jasno je da ne postoji fotografija koja nije zaštićena autorskim pravom, to što mi ne znamo tko je autor ne daje nam za pravo koristiti fotografije koje nalazimo na Internetu ili po magazinima i knjigama. Nadalje autor uvijek mora biti potpisan, zakon to definira ovako:

(1) Autor ima pravo biti priznat i označen kao autor djela. (2) Osoba koja javno koristi autorsko djelo dužna je pri svakom korištenju naznačiti autora, osim ako autor u pisanom obliku izjavi da ne želi biti naveden ili ako način pojedinoga javnog korištenja autorskog djela onemogućava navođenje autora.

Pogledamo li malo po novinama, uz svaku fotografiju naveden je izvor, odnosno autor ili agencija. Objavljivanje fotografije bez potpisa autora kažnjivo je samo po sebi, osim ako autor nije dao pisanu izjavu da ne želi biti potpisan. Znači ako svoje autorsko djelo, fotografiju, bilo gdje vidite nepotpisanu, čak i ako ste je ustupili na korištenje, onaj koji ju je na takav način objavio može zbog toga biti kažnjen, a ako je niste ustupili na korištenje još je prekršio i autorsko pravo pa može i zbog toga biti kažnjen.

Pojavom jednostavnih i prihvatljivih alata za obradu fotografije postalo je popularno uzimati tuđe fotografije i obrađivati ih kako bi autoru pokazali da postoji bolji način viđenja scene. Ovo je također kažnjivo. Bez odobrenja autora ne smije se ni na koji način izmijeniti autorsko djelo. Ne smije se niti uzimati neki njegov dio u svrhu izrade novog djela, tako ne smijemo uzeti dijelove s desetak fotografija i od njih napraviti novu fotografiju ili neki dizajn ili bilo koji dio fotografije iskoristiti za bilo što, recimo od tog djela napraviti osobnu ikonu - takozvani avatar.

Zaključak je jednostavan, zapravo se ne smije uopće ni na koji način baratati tuđim fotografijama bez pismene dozvole autora, smije ih se samo gledati i komentirati. Ovaj zakon štiti i vas kao autora i zato ga ne treba zanemarivati. Odredbama međunarodnih konvencija o autorskom pravu, u međunarodnoj upotrebi nalazi se znak "©" kao kratica za izraz "copyright" pomoću kojeg prepoznajemo sadržaj zaštićen autorskim pravom. Nakon znaka dolazi ime nositelja autorskog prava i godina prvog objavljivanja. Kao što smo rekli fotografija je uvijek autorsko djelo pa prema tome ne mora biti posebno označena da bi bila zaštićena, ona je uvijek zaštićena.

2

1.3. Autorska prava na Webu

Svi oblici autorskih prava (copyright) u Republici Hrvatskoj štite se Zakonom o autorskom pravu iz 1978. godine. U pitanju je savezni zakon koji je, s kasnijim izmjenama, 1991. preuzet u zakonodavstvo Republike Hrvatske, a posljednje izmjene su rađene 1993.

Iako je zakon donesen davno prije nego što su digitalne fotografije postale dio svakodnevice, autori zakona su bili dovoljno iskusni s činjenicom kako pravo uvijek kaska za stvarnošću, te su autorska djela koja se štite ovim zakonom definirana kao "tvorevina s područja književnosti, znanosti, umjetnosti i drugih područja stvaralaštva, bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja", a web stranice i sama digitalna fotografija danas svakako spadaju u kategoriju čovjekova stvaralaštva. Ovo nam govori dvije stvari: sadržaji objavljeni na Internetu su kao nečije autorsko djelo nesumnjivo zaštićeni ovim zakonom, a i prilikom izrade Web sadržaja treba paziti da se ne povrijedi tuđe autorsko pravo.

Potpuno je pogrešno misliti kako su zaštićeni samo oni sadržaji na kojima se nalazi natpis copyright ili znak © (po međunarodnim pravilima se nakon © piše ime nositelja autorskog prava i godina prvog izdanja djela), jer to spada u američku pravnu tradiciju. Zanimljivo je da je ta koncepcija napuštena i u SAD koji su se od 1989. približili našem pojmu autorskog djela. Zakonom je zaštićeno svako pisano, glazbeno, kinematografsko, slikarsko, grafičko, fotografsko i drugo djelo, osim uskih zakonskih izuzetaka i naravno djela za koja su autori sami izričito naveli da se mogu slobodno kopirati i koristiti.

Što to u praksi znači? Bez dozvole autora ne smiju se koristiti tuđe slike, fotografije, glazbene sekvence i slični elementi Web-stranica. Ne smijemo npr. uzeti neku reprodukciju umjetničke slike s autorove ili muzejske stranice i objaviti je na svojoj. Ono što je posebno zabranjeno i zaštićeno su slučajevi kada mladi nadobudni Web autor doživi nedostatak inspiracije i na svojim stranicama objavi tuđe autorsko djelo (knjigu, roman, fotografiju ili slično), ali umjesto imena autora navede sebe kao tekstopisca. Zakon je jasan:

"Tko pod svojim imenom ili pod imenom drugoga objavi, prikaže, izvede ili prenese tuđe autorsko djelo, ili dozvoli da se to učini, kaznit će se za krivično djelo zatvorom do pet

godina."

Ono što je naravno dozvoljeno, to su citati. Zakon kaže kako je dozvoljeno "doslovno navođenje ulomaka (citata) iz djela", uobičajene dužine, naravno ako se "prilikom citiranja naznači izvor i ime autora, ako se njegovo ime nalazi u izvoru".

Rapidnim razvojem Internet i Web stranice postaju veliki biznis u koji se ulažu milijuni dolara. Tu se sve više nalaze tvrtke, državne institucije i specijalizirane agencije za izradu Web stranica koje će ljubomorno čuvati svoja djela, u čemu im pomaže i država - u informatičkom dobu intelektualna imovina postaje cjenjenija od fizičke, a država svaki nasrtaj na takvu imovinu sankcionira u krajnjoj liniji onim što pravnici zovu monopol fizičke sile.

3

2. KAKO ZAŠTITITI FOTOGRAFIJE OD KRAĐE NA INTERNETU?

Nažalost, jedini 100% siguran način da se drugima onemogući krađa fotografija je da se fotografije ne stavljaju na Internet. No, za one koji stavljaju svoje fotografije na internet, postoji nekoliko jednostavnih metoda, koje neće onemogućiti krađu, ali kojima se može u dobroj mjeri otežati posao potencijalnim kradljivcima i olakšati proces dokazivanja vlasništva.

2.1. EXIF Podaci

Ne stavljajte na internet fotografiju sa EXIF podacima! Svaka fotografija snimljena digitalnim fotoaparatom u sebi sadrži EXIF podatke u kojima piše vrijeme i datum kada je fotografija snimljena, kojim fotoaparatom, koje su bile postavke ekspozicije i slično. U slučaju krađe, i u situaciji da autor ne koristi opciju snimanja datoteka u RAW formatu, EXIF podaci često su jedini dokaz o autorstvu. Da bi se iz fotografije prije stavljanja na internet uklonilo EXIF podatke, u nekim programima za obradu fotografija postoji posebna opcija "save for web". Također, može se svakoj slici dodati autor, copyright, naslov i slične atribute, ali to i nije neka pretjerana zaštita jer to svatko može promijeniti.

Slika 1: Opcija Save for Web & Devices u Photoshopu automatski briše EXIF podatke

4

2.2. Veličina slike

Ne stavljajte slike u punoj veličini! Što je fotografija manjih dimenzija i slabije kvalitete, to je tu fotografiju kasnije teže obrađivati i negdje drugdje koristiti. Za internet se ne preporučuju dimenzije veće od 800 piksela po duljoj strani, a za sasvim normalan pregled dovoljno je čak i 600 piksela, uz rezoluciju od 72 dpi. Također, može se koristiti malo veća kompresija, što će također onemogućiti daljnje korištenje fotografija za neke komercijalne svrhe.

Slika 2: Smanjena fotografija za web uz prikaz polja u koja se može upisati autor i copyright

2.3. Zaštita na slici

Stavite watermark na sliku! Preko fotografije se u programima za obradu može postaviti watermark ("vodeni žig") koji u sebi može sadržavati ime autora, godinu nastanka, riječ/znak "copyright" ili neku od kombinacija. Ako se na fotografiji nalazi watermark, za bilo kakvo daljnje neovlašteno korištenje fotografije prvo je potrebno taj watermark ukloniti, a što (ovisno o kompleksnosti fotografije) može oduzeti mnogo vremena.

Slika 3: Jednostavni watermark koji sadrži ime i prezime autorice i web stranicu

5

3. VODENI ŽIG ILI WATERMARK

Fotografije možemo zaštititi pomoću vodenog žiga (watermark). Cilj je stvoriti karakteristični znak u jednom dijelu slike, a da se slici ne naruši njen sadržaj (slika 3). To je jednostavan i besplatan način zaštite fotografija prije njihova objavljivanja na Internetu. Vodeni žig se ponekad koristi i u kombinaciji s autorovim potpisom. Naime, prisutnost logotipa ili nekog drugog autorova "pečata" na određenom dijelu fotografije trebala bi predstavljati dovoljno čvrsto jamstvo učinkovite zaštite od neovlaštenog korištenja, jer bi potencijalni prisvojitelji tuđeg autorskog djela lako mogli odustati od svojeg nauma za njezinim uklanjanjem čim bi ugledali da im je željena fotografija "kontaminirana".

S druge strane, valja imati na umu da se vodeni žig uglavnom nalazi na relativno nebitnom dijelu fotografije (kako žig ne bi postao pretjerano nametljiv), što potencijalnom prisvojitelju omogućuje da vrlo jednostavno riješi problem rezanjem (crop) njezinih suvišnih dijelova. Pored toga, na isti bi se način mogle ukloniti i sve one informacije o autoru fotografije (poput njegova e-maila, imena i prezimena, web stranice itd.) koje ne služe samo predstavljanju autora mogućim klijentima, već i primjerenoj zaštiti njegova uratka, a obično se nalaze tik uz rub fotografije. Ipak, kako biste barem donekle otežali uklanjanje zaštite, pokušajte postaviti vodeni žig na onaj dio fotografije koji se ne može izrezati bez da se time utječe na ostale njezine dijelove i pritom nastojite pronaći zadovoljavajuću prozirnost kako prisutnost žiga na fotografiji ne bi narušila njezinu ljepotu i smisao.

Slika 4: Pretjerano korištenje vodenih žigova (stock fotografija)

6

Postoji popriličan broj programa koji će ovu zadaću obaviti bez ikakvih problema, za ubacivanje (vidljivog) vodenog žiga na jednu, a zatim i veći broj fotografija može se koristiti jednostavan, vrlo bogato opremljen i besplatan (ali samo za nekomercijalnu upotrebu) preglednik slika pod nazivom XnView. Program ima vrlo logično i lijepo osmišljeno sučelje te ima mogućnost dodavanja vodenog žiga na više fotografija od jednom (Batch Processing) što olakšava posao ako imamo puno fotografija koje želimo zaštititi. U Photoshopu se također vrlo lako pomoću stilova i layera može stvoriti prozirni žig koji na slici ostavlja efekt vodenog žiga. A sa svojim batch funkcijama (ili sa action funkcijom) i on može nalijepiti vodeni žig na cijelu grupu slika bez da svaku fotografiju posebno dorađujemo.

Slika 5: Primjer watermarka koji narušava izgled slike

Mana žiga je narušavanje slike (slika 5), a prednost je onemogućavanje korištenja slike,

osim ako se slika ne izmanipulira na nivou izrezivanja slike, što u biti skraćuje njezin sadržaj. Dakle, ni watermark ne može u potpunosti spriječiti krađu fotografije, jer će vještiji korisnici Photoshopa pronaći način da uklone vodeni žig (cropanjem, kloniranjem...) ukoliko on nije prevelik i ne zahvaća previše elemenata fotografije.

Mnogi smatraju kako logo uništava fotografiju, no zasada je to ipak najbolji način zaštite fotografija. Vodeni žig, osim što zaštićuje fotografiju od nedozvoljenog korištenja i kopiranja, često daje i podatke, odnosno informacije o autoru iste.

7

3.1. Kreativni vodeni žigovi

Do sada smo prikazali neke mogućnosti prilikom izrade vodenih žigova za naše fotografije. Oni uglavnom sadržavaju (ali ne moraju) znak copyrighta ©, ime i prezime autora, e-mail adresu ili adresu web stranice. No vodeni žig može sadržavati i neki naš specifičan logo (slika 6), bez dodatnih podataka. Dakako, u tom slučaju je teže odrediti o kojem se autoru radi, osim ako je taj logo i autor već toliko poznat da je odmah jasno o kome se radi.

Slika 6: Logo kao vodeni žig za zaštitu fotografije

Još specifičniji i kreativniji način zaštite fotografije bi bilo sa vodenim žigom odlično

uklopljenim u samu fotografiju. Na prvi pogled se sam vodeni žig niti ne primijeti, no on postoji na fotografiji. Ovakav način integracije vodenog žiga ima nekoliko prednosti:

1) kao što je napomenuto ranije, žig se i ne primijeti odmah, pa će ga osoba koja krade našu fotografiju možda i previdjeti, te ga neće ukloniti

2) takav vodeni žig ne narušava sam izgled fotografije, ne kvari njen dojam

3) takav je vodeni žig puno teže, gotovo i nemoguće ukloniti bez uništavanja fotografije

8

Na ovaj način žig kao da postaje sastavni dio fotografije.

Slika 7: Primjer odlično uklopljenog vodenog žiga u fotografiju

Za ovako uklopljene vodene žigove treba utrošiti puno više vremena, truda i znanja, ali

rezultati mogu biti zaista odlični. Također, ovakve žigove se ne može raditi pomoću batch funkcije, jer je svaki jedinstven za svoju fotografiju.

Slika 8: Nemoguće je jednostavno maknuti dobro uklopljeni vodeni žig

9

Slika 9: Svaki je vodeni žig originalan i prilagođen fotografiji na kojoj se nalazi

Slika 10: Na prvi pogled se vodeni žig ni ne primijeti na fotografiji

10

4. DIGIMARC

Fotografije u digitalnom obliku mogu imati i nevidljive oznake i podatke o autoru i copyrightu. Na samoj fotografiji se ne vidi ništa, ona sadrži podatke o vlasniku u sebi. Na taj način nema ni narušavanja samog izgleda fotografije. Takva zaštita se može napraviti pomoću Photoshopa, ali se od tvrtke Digimarc Corporation mora zatražiti vlastiti ID broj. To naravno nije besplatno.

Postoje različiti paketi od 50-100$, ovisno o broju fotografija koje možete zaštititi. Paket Small Business kojim možete zaštititi 5000 fotografija košta 500$. Naravno, ni ova zaštita nije svemoguća, tako da se i ona može zaobići nekim postupcima. Ali prednost kod ovakve zaštite je svakako i činjenica da osoba koja će uzeti sliku nije ni svjesna da ta zaštita postoji, pošto ona nije vidljiva na slici. Tako da će biti lako dokazati čija je fotografija. Mi smo izveli par radnji i manipulacija u Photoshopu sa zaštićenom slikom i zaštita je zaista ostala i nakon njih. No ponavljam, i ona se može zaobići. Od 1996. godine, Digimarc je jedini vanjski plug-in predinstaliran u Photoshopu.

Slika 11: Digimarc čitanje i zaštita fotografija se lako izvodi u Photoshopu

11

5. REVERZIBILNI VODENI ŽIG ZA DIGITALNE FOTOGRAFIJE

Svaka slika priča priču, ali kako ćete znati da digitalna fotografija nije manipulirana kako bi se promijenila ta priča? Novi pristup za dodavanje šifriranog vodenog žiga na digitalne fotografije omogućuje da slika bude osigurana pomoću sigurnosnog ključa, navodi istraživanje objavljeno u časopisu International Journal of Signal and Imaging Systems Engineering.

Vidljivi vodeni znakovi rutinski se dodaju digitalnim fotografijama kao oblik zaštite od kopiranja, ali njihova prisutnost u biti uništava sliku, brišući informacije unutar izmijenjenih piksela na način da se ne mogu ponovno obnoviti. Sada su Dakshinamurthi Sivakumar i Govindarajan Yamuna s indijskog sveučilišta Annamalai u Tamil Nadu razvili novi i reverzibilni vodeni žig. Sustav bi se u početku mogao koristiti za određivanje autentičnosti vojnih slika.

Sada su dostupni jeftini programi za uređivanje slika koji se mogu koristiti za izradu neprimjetnih “fotorealističnih” promjena na gotovo svakoj fotografiji, objašnjava tim znanstvenika. U vojnom okruženju važno je spriječiti neovlaštenu manipulaciju digitalnim slikama i biti u mogućnosti dokazati njezinu vjerodostojnost. “Tradicionalno, autentifikacija izvora i provjera integriteta digitalnih podataka provode se digitalnim potpisima i šifriranjem vodenih žigova”, kažu istraživači. “Nažalost, tehnike vodenog žiga mijenjaju originalne podatke kao modulaciju informacija vodenog žiga i neminovno izazivaju trajna izobličenja izvornih podataka.” Stoga se kod mnogih osjetljivih primjena traži vodeni žig koji će biti reverzibilan, odnosno bez gubitaka. Tim je sada razvio reverzibilni sustav vodenog žiga temeljen na izračunavanju parametara svakog piksela u slici. Ove se informacije pretvaraju u kod Hash Message Authentication Code (HMAC), gdje se različite vrijednosti piksela na slici odabranih za ugradnju u vodeni žig te željene vrijednosti piksela pohranjuju kao ključ. Tako generirani ključ koristi se i za ekstrakciju vodenog žiga i obnovu izvorne slike. Ekstraktirani HMAC i HMAC obnovljene slike mogu se usporediti kako bi se potvrdilo da su primljene slike vjerodostojne te da nisu bile mijenjane.

12

6. ZAKLJUČAK

Zakonska regulativa za zaštitu fotografija je komplicirana, a zakonski postupak dug i mukotrpan s upitnim rezultatima, te zbog toga, ako objavljujete svoje autorske fotografije, vrlo dobro pripazite i pokušajte na vrlo jasan način dati do znanja svakom tko vidi tu fotografiju da ste baš Vi autor kako bi izbjegli sva daljnja zloupotrebljavanja istih. U duhu toga treba i reći da je ponekad bolje poremetiti estetiku slike kako bi osigurali nemogućnost zloupotrebe. Isto tako se treba pokušati koristiti što više različitih primjetnih i neprimjetnih zaštita kao i sačuvati RAW formate fotografija kako bi se moglo kasnije eventualno dokazati autorstvo tih fotografija.

Također za izbjegavanje bilo kakvih problema, toplo preporučamo da prije nego što stavite tuđe autorsko djelo na svoje stranice ili djela kontaktirate autora. Najčešće će (ako nije u pitanju komercijalna stranica) biti oduševljen i poslati vam poruku zahvalnosti.

A najučinkovitiji način rješavanja problema autorskih prava je stvarati svoje originalne stranice ili proizvode. Samostalno izraditi elemente, napisati svoje sadržaje, objaviti vlastite fotografije… Biti dobar dizajner znači i biti svoj. Čak i da nema zaštite autorskih prava, zašto bi ljudi uopće dolazili na stranice gdje se nalazi već viđeno?

13

7. LITERATURA:

1. Poslovni savjetnik, listopad 2010, broj 71, str. 118-119

2. http://www.fot-o-grafiti.hr/novosti/savjeti/autorsko-pravo

3. http://www.svijetfotografije.com/hrv/enciklopedija/autorsko-pravo/

4. http://blog.dnevnik.hr/toco1980foto/2011/04/1629129673/kako-zastititi-fotografije-

od-krade-na-internetu.html

5. http://www.youtube.com/watch?v=vpaxGo8hRFQ - Pogled kroz objektiv 8: Autorska

prava i online servisi za objavu fotografija

6. http://www.pcchip.hr/zastitite-fotografije-vodenim-zigom/

7. http://www.internetsvijet.com/zastita-digitalnih-fotografija-vodenim-zigom/

8. http://farbspiel-photo.com/learn/hdr-cookbook/creative-watermarking

9. http://znanost.geek.hr/clanak/reverzibilni-vodeni-zig-za-digitalne-fotografije/

10. http://www.vojkovic.info/Publicistika/pravo/autorska_prava.html

11. http://www.digimarc.com/digimarc-for-images

14