Zastita Na Radu Novo

7/31/2019 Zastita Na Radu Novo

1/68

SPLIT, 2003.

zatitana radu

zatitana radu


2/68


3/68

Sigurnost na radune poznaje granice,na nju imaju pravosvi ljudi svijeta.

zatitana raduzatitana radu

Kad prilazinekom poslu,prii mu sa

dunom panjom,obavi ga struno,

sigurno i kvalitetno,te se zdrav i sretan

vrati svojoj obiteljikoja te s nestrpljenjemoekuje.


4/68

1. SVE OZLJEDE, POARI I PROFESIONALNEBOLESTI MOGU SE IZBJEI.

2. UPRAVA JE ODGOVORNA ZA SIGURNOST.

3. SIGURNOST JE ODGOVORNOST SVAKOGZAPOSLENOG I UVJET JE ZAPOLJAVANJA.

4. TRENING JE VAAN ELEMENT SIGURNOGRADNOG MJESTA.

5. REDOVITO SE MORA PROVODITI REVIZIJA IINTERNA INSPEKCIJA.

6. SVE SLABOSTI I NEDOSTACI MORAJU SERIJEITI ODMAH.

7. BITNO JE ISTRAITI SVE OZLJEDE, POARE I

POTENCIJALNO OPASNA STANJA.8. VAAN DIO SIGURNOSTI JE I SIGURNOST

IZVAN RADNOG MJESTA.

9. ZA TVRTKU JE KORISNO SPRIJEITI POARE,PROFESIONALNE BOLESTI I OZLJEDE SVOJIH

ZAPOSLENIH.10.LJUDI SU NAJVANIJI IMBENIK SUSTAVA

SIGURNOSTI I ZATITE NA RADU.

naela

sigurnosti


5/68

zatita

na radu

zatita

na raduSPLIT, 2003.


6/68

4

Izdavai:BRODOGRADILITE SPLITNSB - Nezavisni sindikat BrodosplitSMH - Sindikat metalaca Hrvatske

ZATITA NA RADUSplit, 2003.


7/68

5

Zatita na radu i zatita od poara su sastavni dioorganizacije rada i izvoenja radnog procesa. Kako bise u naem poduzeu proces rada provodio na siguran

nain, svoje zadae imaju poslodavac i njegoviovlatenici svih rukovodnih razina, strune slube,povjerenici zaposlenika za zatitu na radu, sindikati isami zaposlenici. Rad na siguran nain, bez nezgoda,ozljeda na radu i materijalnih gubitaka u interesu jesvih sudionika u radnom procesu.

Imperativ uprave je da od svih sudionika u lancusigurnosti trai kooperativnost, konstruktivnost,odgovornost i strunost s ciljem usmjeravanja na brzorjeavanje konkretnih problema sigurnosti u vlastitojsredini.

Ovaj mali prirunik ima iskljuivi cilj olakati stalnu

edukaciju svih zaposlenih, a sve u cilju bolje i cjelovitijezatite na radu.

Na kraju, elim jo jednom zatraiti od svihzaposlenika da mjenjaju svoj odnos prema mjeramasigurnosti, njihovo potivanje i provoenje s jedinimciljem - stvoriti zdravo radno mjesto na kojem se

nee dogaati ozljede i poari.

DirektorBrodosplit - Brodogradilita, d.o.o.Predrag udina, dipl. ing.

Uvod - Rije direktora


8/68

6

Rije Koordinatora povjerenika zatitena radu

Ako zatitu na radu promatramo kao sustav, to ona i jest,onda je moemo na razne naine koristiti u svakodnevnojpraksi. Svi subjekti kojima je obveza skrbiti o zatiti i sigurnostina radu, moraju se pridravati svih propisa s podruja zatitena radu.

Zatita na radu je interdisciplinarno podruje i nije mogue uovoj knjiici obuhvatiti sve to je napisano o pravima i obvezamasvih koji sudjeluju u provedbi zatite na radu.

Sadraj ovog prirunika e podsjetiti i ukazati na tri skupinepodataka i to: to je opasno, kako se treba od opasnog tititi ito je u postupku tienja ija obveza, te tko pri tome ima kakvaprava.

Inae, osposobljavanje za rad na siguran nain je potreba, adobro je to je to i zakonska obveza.

Bez sudjelovanja svih subjekata drutva nee se sprijeiti nitibitno umanjiti neeljeni dogaaji. Stoga je nuno da poslodavac,sindikat i radnik shvate da samo zajednikom brigom o zatitina radu, mogu stvoriti preduvjete za ostvarenje profita radniku,poslodavcu i drutvu u cjelini.

Pogotovo moramo prihvatiti injenicu da je radnik na triturada atraktivan jedino ako je zdrav i radno sposoban.

Upravo je to razlog da sadraj ovog prirunika, s osobitomozbiljnou, prihvatimo kao recept za ouvanje vlastitog zdravljai radne sposobnosti i to na nain da na vrijeme prepoznamo iuklonimo opasnosti pri obavljanju svakodnevnog, zahtjevnog i

tekog posla kojim se bavimo.

Koordinator povjerenika radnikaza zatitu na raduu Brodosplit-Brodogradilitu d.o.o.

spec. znr. Ivan Male


9/68

ZATITA NA RADU - Zatita na radu je skup mjera i aktivnosti,dio ustroja rada i izvedbe radnih postupaka usmjerenih na zatituzaposlenika i ostalih osoba kod poslodavca od ozljeda na radu,profesionalnih bolesti i drugih bolesti uvjetovanih obavljanjemposla.

PROCJENA OPASNOSTI - Procjena opasnosti je akt kojimposlodavac, prema Pravilniku o procjeni opasnosti, utvrujeizvore i opseg opasnosti i tetnosti. To je osnovni akt za ustroj iprovedbu zatite na radu kod poslodavca.

POSLODAVAC - Poslodavac je svaka fizika ili pravna osobakoja zapoljava jednog ili vie zaposlenika (ukljuujui i javne

slube).

OVLATENIK - Ovlatenik je osoba na koju poslodavac prenosiobavljanje poslova zatite na radu. To je duan uiniti ugovoromo radu, gdje e naznaiti vrijeme obnaanja poslova (na primjertri sata dnevno). Ovlatenik mora imati sva ovlatenja koja ima

poslodavac. (Strunjak za zatitu na radu ili sluba za zatitu naradu ne mogu biti ovlatenici.)

ZAPOSLENIK - Zaposlenik je fizika osoba koja u radnom odnosuobnaa odreene poslove za poslodavca.

POVJERENIK ZAPOSLENIKA ZA ZATITU NA RADU -

Povjerenik zaposlenika za zatitu na radu je odabrana iliimenovana osoba (zaposlenik) koja zastupa interese zaposlenikakod poslodavca ili promie zatitu na radu u svakom pogledu.

STRUNJAK ILI SLUBA ZA ZATITU NA RADU (UNUTARNJINADZOR) - Strunjak zatite na radu je osoba koju poslodavac

zapoljava poradi obnaanja poslova unutarnjeg nadzora nadprovedbom zatite na radu i pruanja strune pomoi poslodavcu,ovlatenicima za zatitu na radu, povjerenicima za zatitu naradu i zaposlenicima. (Istovjetno strunjaku radi i sluba.) 7

Pregled pojmova


10/68


11/68

Zatita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvoenjaradnog procesa. Budui da u organizaciji rada i izvoenja radnogprocesa svoje zadae imaju poslodavac i njegovi ovlatenici,strune slube, rukovoditelji svih razina te radnici, moemo tvrditida je rad na siguran nain, bez nesrea, ozljeda i gubitaka uinteresu svih sudionika u radnom procesu, ukljuujui i javniinteres.

U ovom priruniku obraene su opasnosti, mjere zatite na radui zatite od poara koje se mogu javiti u procesu proizvodnjebrodogradilita.

Sadraj prirunika ima za cilj podsjetiti na svakodnevne situacijekoje se mogu javiti pri obavljanju vaih poslova, jer smo poli odpretpostavke da ste kod zapoljavanja u brodogradilitu biliupoznati sa svim tetnostima i opasnostima na poslu kojegobavljate i da ste osposobljeni za rad na siguran nain.

Za sigurno obavljanje svog posla pridravajte se propisanihpravila zatite pri radu, jer ete na taj nain izbjei mnogeneugodnosti i neeljene posljedice.

Zapamtite! Vlastita iskustva iz zatite pri radu stjeu serjeavanjem problematike nezgoda, ozljeda i uslijed njih nastalihekonomskih gubitaka za pojedinca, poduzee, dravu.

Provoenjem osposobljavanja iz zatite na radu, nastojimo izbjei

nezgode. Da bismo to postigli, moramo poznavati neke zakonitostikoje dovode do nezgoda. Nezgodom nazivamo neeljeni,nepredvieni dogaaj koji za posljedicu moe imati povredu ilimaterijalni gubitak. Svaka nezgoda nastaje zbog neije pogreke.

Pogreka najee nastaje ako zaposlenik

- ne zna sigurno raditi,- ne moe sigurno raditi iline eli sigurno raditi.

Upravo zato, dunost vam je nauiti raditi sigurno i svoje znanjestalno usavravati.

Vai neposredni rukovoditelji vam u tome moraju pomoi.Ponekad neete moi raditi sigurno, jer e postojati opasnostod drugih osoba, neispravnih sredstava rada i sl. U tom sluajuzatraite savjet od svog neposrednog rukovoditelja.

Ukoliko bolujete od nekih bolesti koje vam mogu predstavljati

tekoe u izvjesnim fazama rada, morate takve bolesti prijavitikako biste mogli biti rasporeeni na odgovarajue radno mjesto.

Nesigurnim nainom rada ili odbijanjem primjene sigurnih metodarada, ugroavate sebe i druge. 9

UVODNE NAPOMENE


12/68

OPA PRAVILA

Prije rasporeivanja na poslove i radne zadatke va poslodavacje obvezan u cijelosti vas upoznati sa svim tetnostima i

opasnostima koje se javljaju na poslu kojeg ete obavljati.

Morate biti upoznati gdje se nalaze ureaji za gaenje poara i

kako se pravilno koriste, a prilaz tim ureajima mora biti uvijek

slobodan.

Na poslovima gdje se ne mogu otkloniti tetnosti i opasnosti,

uvijek koristite sva propisana osobna zatitna sredstva.

10


13/68

Svugdje i na svakom mjestu potujte znakove obveza opasnosti

i upozorenja!

Strogo je zabranjeno putati u rad strojeve ili postrojenja s kojim

u svom radu ne rukujete!

Ne skidajte crvenu karticu opasnosti s tih strojeva i postrojenja.

ZNAKOVI OPASNOSTI I UPOZORENJA

11


14/68

U naem poduzeu organizirano je struno pruanje prve

medicinske pomoi na Traumatolokoj jedinici Doma zdravlja

"Brodosplit". Pri najmanjoj ozljedi obratite se za pomo. Prvu

pomo mogu vam pruiti i vae kolege u radionici koji su

osposobljeni, a takoer su opremljeni i potrebnom sanitarnomopremom. U sluaju teke ozljede vas ili vaih radnih kolega,

hitno nazovite telefon Traumatoloke jedinice, 2300i medicinskaekipa e sa sanitetskim kolima odmah doi do vas ili vaih kolega

i pruiti vam traenu pomo. Na isti broj telefona moete traiti

i pomo za sluaj poara. Svaku ozljedu na radu, duni ste u roku

24 sata prijaviti svom neposrednom rukovoditelju i lijeniku radi

ostvarivanja eventualnih prava (plaeno bolovanje u 100% iznosu,pravo na materijalnu odtetu i sl.)

POSTUPAK U SLUAJU NESREE

12


15/68

lanak 8.

Zatita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvoenja

radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zatite naradu i primjenom propisa ugovorenih, te priznatih pravila zatitena radu, te nareenih mjera i uputa poslodavca.

lanak 16.

Primjena pravila zatite na radu i s njima povezanih mjerazdravstvene zatite ne smije povlaiti nikakve trokove zazaposlenike.

VANI LANCIZAKONA O ZATITI NA RADU

lanak 30.

Poslodavac mora osigurati osposobljavanje za povjerenikezaposlenika zaduene za zatitu na radu.

"Ako to propusti uiniti, izlae se prekraju i kazni od 10.000do 40.000 kn, a odgovorna osoba u pravnoj osobi prekraju

i kazni od 5.000 do 15.000 kn".

"U sluaju ponavljanja prekraja, kaznit e se poslodavac iodgovorna osoba pravne osobe novanom kaznom udvostrukom iznosu.

NAPOMENA: Gore navedene sankcije odnose se na lanke 16.i 30. Zakona o zatiti na radu.

13


16/68

Prema lanku 64.Zakona o zatiti na raduzabranjeno je uzimanjealkoholnih pia i drugih

sredstava ovisnosti prijei tijekom rada i njihovounoenje u radneprostorije i prostore.

Prema lanku 112.Zakona o zatiti na radu,novanom kaznom od100-300 kuna kaznit e

se na l icu mjestazaposlenik ako unosi iliuiva alkohol i drugasredstva ovisnosti i akone omogui da se utvrdije li pod utjecajemalkohola.

Poslovoa ne smije

rasporediti na posloveradnika koji je podutjecajem alkohola ilid r u g i h s r e d s t a v aovisnosti.

Dok se radi, pridravajtese radne discipline.

Zabranjeno je spavati ubilo koje doba i na bilok o j e m m j e s t u upoduzeu, jer se i na tajnain mogu izbjeipovrede.14


17/68

ODRAVANJE REDAI ISTOE

Urednost tvog radnog mjesta i tvojih radnih prostora uvjet jekvalitetnog i sigurnog obavljanja posla. Zbog toga se uvijek i usvakom trenutku drite tog naela.

Svi prilazni putovi i pjeake staze moraju biti stalno prohodne,ne smiju biti uprljane materijalima koji izazivaju klizavost ili

zakrenje, pa time uzrokuju posrtanje i padove. Sve materijalei sirovine koje koristite u svakodnevnom radu, morate uvijekuredno sloiti.

15


18/68

Zabranjeno je hodati pocjevovodima ili bilo kojojopremi i instalacijama kakobi se skratio put i utedjelo

nekoliko koraka.

Svaka improvizacija moedovesti do povreda, zatobolje uiniti i korak vie samoda se sigurno stigne doodredita.

Nije dozvoljeno bacanjealata, opreme ili ostatakamaterijala s jedne na drugu

razinu.

Pazite kad radite na brodu,niste sami i zato u svakomtrenutku morate posebnoosigurati od sluajnog padaalat, pribor i dijelove opremekoju ugraujete .

Zatitna kaciga glavu uva izato je uvijek nosite dok sekreete po brodu i dokobavljate poslove.

Posao uvijek obavljajte sad u n o m p a n j o m d aizbjegnete povrede.

Nikada ne obavljajte razliiteposlove istovremeno jermoete dovesti u opasnostsvoj ivot i ivot svojih radnihkolega.16


19/68

RADNO - ZATITNA ODJEA

Zatitna kaciga je obvezna (pouzdano uva glavu) i zato UVIJEKi u svakoj prilici (dok se kreete po brodu i dok obavljate posloveu brodskim prostorima) je nosite.Osobna zatitna sredstva i oprema koja se nosi pri radu ubrodogradnji, moraju biti u skladu s normama propisanim za

radno-zatitnu odjeu i opremu.Zato je zabranjeno da vi sami na bilo koji nain "poboljavate"kvalitetu i funkcionalnost zatitne opreme (buenjem, trganjemi sl.).

PAZITE!

Na mjestima gdjebrus i te , bu i te ,drobite ili mehanikiistite opremu, duniste nositi propisanenaoale.

Uvijek kada radite sarotirajuim alatimam o r a t e b i t im a k s i m a l n okoncentrirani na rad. 17


20/68

LJESTVE I SKELE

Drvene ljestve smijetebojiti samo prozirnimbojama. Ljestve morajubiti sigurne od klizanja, apoeljno je da ih priuporabi pridrava drugidjelatnik.

Sve se ljestve smijukoristiti tako da ine kutod 75 stupnjeva s podom.Vrh ljestava uvijek morabiti jedan metar iznad mje-sta koje treba dosegnuti,osim kod dvodijelnihljestava i obavljanjaposlova na stropu.

Zabranjeno je na ljestvepostavljati zatitne ruko-hvate, a uspinje se i silazipo ljestvama uvijek licemokrenutim prema istima.

Svaku skelu pr i jepoetka rada trebapregledati odgovornaosoba.

Penjanje na skelu sesmije dozvoliti samoposebno izvedenim i

osiguranim ljestvama iliprilaznim mostiem(okomite ljestve morajuimati lenu zatitu).

Materijal na skeli morabiti uredno sloen da seomogui nesmetanprolaz.

ZAPAMTITE! Skelunikada ne smijete pre-optereivati ili koristitiza podizanje tereta.18


21/68

Pr i zavar ivanju je

zabranjeno upotrijebitibave kao skelu.

Kablovi za zavarivanje icijevi za zavarivanjemoraju biti ispravni, bezoteenja izolacije i nesmiju proputati.

Njihova ispravnost morabiti pod najstroimnadzorom.

Ako trebate obavitiposao na povienommjestu, nemojte nikadaimprov iz i ra t i , rad iosobne sigurnosti isigurnosti vaih radnih

kolega.Ne smiju se upotre-bljavati kutije i baveumjesto skela.

Noenje kratkih hlaa,

tenisica ili kretanje bezodgovarajue zatitneodjee je zabranjeno.

Razni nakit (prstenje,lanci i sl.) ne smiju senositi kada je vrsta poslatakva da on moe

prouzroiti ozljedu.Odjea i obua morajubiti primjereni poslu kojise obavlja. 19


22/68

Ako poslove obavljate na visini gdjenema propisane skele, duni ste nositisigurnosni pojas s dovoljno dugakimuetom.

Zavariva i njegovpomonik morajuimat i propisanu

zatitnu odjeu iopremu.

Bolje je imati stakloispred vlastit ihoiju, nego vlastitostakleno oko.

P r i u l a e n j u uz a t v o r e n i a l ioneieni prostor(zaguljiv od paraotapala) upotrijebiteplinsku masku spropisanim cjedilom,cijevnu masku iliizolirajui ureaj.

K a d a r a d i t e uprostorima gdje ses t v a r a j u v e l i k ekoliine praine,koristite respirator.20


23/68

21

ZNAKOVI OBAVEZE

Obavezna upotrebanaoala

Obavezna upotrebazatitnih sredstava za ui

Obavezna upotrebarespiratora

Obavezna upotrebarukavica

Obavezna upotrebapregae

Obavezna upotreba

izama

Obavezna upotrebazatitnog pojasa

Obavezna upotrebatitnika za lice

Obavezna upotreba

zatitnog ljema


24/68

PROMET VOZILA

Najvea doputena brzina kretanja vozila na saobraajnicamau brodogradnji je 30 km/h, odnosno smijete voziti brzinomkoja je istaknuta na prometnom znaku (esto puta e to bitiispod 30 km/h).

Ceste i druge prometnepovrine ne smiju sekoristiti za parkiranjevozila ili skladitenje robe,materijala i opreme.

Prometnice uvijek morajubiti slobodne da voziloh i t n e p o m o i i l ivatrogasno vozilo moguu svakom t renutkunesmetano doi namjesto gdje se dogodilatea povreda zaposlenika

ili gdje je nastao poar.

22

Parkirati vozilo smijete samo na za to predvienim mjestima -parkiralitima. Vozilo u kvaru duni ste propisano obiljeiti i toprije ga popraviti ili ukloniti.


25/68

Materijal koji se prevozi,mora biti uredno sloen,propisno obiljeen akod im en z i je p re laz e

prostor predvien zateret, te mora bit iosiguran od ljuljanja ipada.

Ako je teret velikihdimenzija i "stri" izvanpropisanog prostora,

ispred takvog vozilamora i i voz i lo srotirajuim svjetlom iliupaljenim pokazivaemsmjera.

Strogo je zabranjeno prevoziti osobe - djelatnike teretnim

vozilima, dizalicama, viliarima, diesel kolicima i slinimprometnim sredstvima.Prevoenje i dizanje osoba navedenim sredstvima, doputenoje iskljuivo kada se poduzmu dodatne sigurnosne mjere, teizda odgovarajue odobrenje. 23

U brodogradilitu je strogo zabranjeno vui teret po saobraajnicama(cijevi, razni eljezni profili, limovi i sl.).


26/68

Radne platforme ipovrine, te prolazimoraju biti uvijek isti,

bez materi jala kojiizaziva klizanje.

Svom poslu uvijek prilazite odgovorno i s dunom panjom,takoer potujte i rad svojih kolega.

Strogo su zabranjene grube ale koje mogu prouzroiti ozljeduili izazvati tetu.

Ne trite po pogonu, osim u sluaju nesree.

Zabranjene su etnje po pogonima, brodovima ili

sekcijama zbog znatielje.U druge pogone ulazite samo ako imate obaviti neki posao.

Ne prilazite nikada opremi, niti ulazite u prostore gdje jeistaknut znak zabrane.24


27/68

UREAJI, ALATI I OPREMA

Prije poetka svakog posla,posebno pregledajte svakidio alata, a naroitu pozo-rnost obratite na mjestogdje su pojedini dijelovivrsto ili pokretno spojeni.

Za svaki posao upotrijebiteodgovarajui ispravan alat,jer svaka povreda runimalatom moe biti vrloopasna.

Prije poetka rada, uvjeritese da je predmet obradedobro i struno uvren.

Oteeni alat, oprema i

instalacije moraju se odmahzamijeniti ispravnima ili ihtreba dati na popravakstrunim i odgovornimosobama.

Prenosite alat samo uodgovarajuim kutijama ilitorbama.

Nikada ne skidajtezatitnu napravu sastroja koji ima roti-

rajue dijelove.Raskopana odjea iliduga kosa koja leprablizu rotirajuih dije-lova stroja, mogu bitiu z r o k o m t e k i hozljeda.

Ne podmazujte, neistite, ne popravljajtei ne podeavajte strojili neki njegov dio dokse on nalazi u pogonu. 25


28/68

Uvijek prije pokre-tanja stroja ili ureajaprovjerite njegovuispravnost i pazite danjegovim pokreta-njem nekoga neugrozite.

Ne pokreite i ne zau-stavljajte ureaje istrojeve rukom ilidrugim dijelovimatijela.

Strogo je zabranjeno upotrebljavatitlaene plinove, ukljuujui i zrak zaienje tijela, odjee i radnih povrina!26


29/68

ZATITA OD POARA

Ni je doputenoostavljanje smea,uljanih krpa i ostalog

zapaljivog smeakoji bi mogli izazvatipoar.

S m e e i d r u g izapaljivi otpad trebaodlagati na za topredvieno mjesto

(kontejnere).

ZABRANJENO JE ,puenje i upotrebaotvorenog plamena,

loenje vatre, kori-tenje i unoenjepredmeta koji moguproizvesti iskru osimuz posebno odobre-nje, odnosno pisme-nu dozvolu struneslube poduzea.

Novanom kaznomod 100-300 kunakaznit e se zaprekraj na l icumjesta zaposlenika k o p u i u

prostorijama i prostorima u kojima je puenje zabranjeno.

Puiti smijete samo na za to odreenim mjestima.

Znakovi obavjeivanja i upozorenja moraju se potivati, ne smijuse unitavati i premjetati! 27


30/68

Nikada ne punite gorivo uvozilo dok radi motor.

Zabranjeno je puenje ik o r i t e n j e o t v o r e n o gplamena u blizini mjestapunjenja spremnika.

Nije doputeno ostavljanjevozila bez nadzora dok radimotor.

Prostori na kojima e sekoristiti otvoreni plamen (zava-rivanje, plinsko rezanje, le-mljenje) moraju biti oieniod zapaljivog materijala (drvo,papir, zapaljive tekuine, suhoraslinje i sl.).

U poarno ugroenim zonama

gdje e se raditi s otvorenimplamenom, mora se izdatipisana dozvola strunih slubi.

Ako se puni gorivo ili pretauupaljive tekuine izvan zatvo-renih sustava, mora se prekinu-ti puenje i rad s otvorenimplamenom u radijusu od 10metara.

Za prijenos zapaljivih tekuina

obvezno je koritenje elinihposuda.

Zabranjeno je prenositi gorivou plastinoj ambalai.28


31/68

Najstroe je zabranjeno spaljivanje otpadaka u pogonimabrodogradilita, osim uz posebne mjere sigurnosti dobivene odstrune slube.

Pri zavarivanju na visinitreba biti oprezan i ogra-niiti kretanje drugihzaposlenika ispod mje-sta rada.

Sve otvore i kanale trebapo mogunosti zatvoritikako uareni komadi topadaju ne bi izazvalipoar.

Ako doe do zapaljenjapodnica i sl., odmah

pristupite gaenju na-stalog poara i u sluajuirenja, pozovite vatro-gasnu postrojbu natelefon 2300. 29


32/68

30

Sa strojeva, ureaja i instalacijazabranjeno je skidanje i unitavanjesigurnosnih naprava i ureaja.

Pri koritenju aparata, ureaja iopreme potrebno je nositi propisanuosobnu zatitnu i radnu odjeu.

ZNAKOVI ZABRANE

ZABRANJENOUNOENJE

ORUJA

ZABRANJENPROLAZ

ZABRANJENPRISTUP

ZABRANJENAUPOTREBA

OTVORENOGPLAMENA

ZABRANJENAUPOTREBA VODE

ZA PIE

ZABRANJENOPUENJE

ZABRANJENAUPOTREBA VODE

ZA GAENJE


33/68

Nikada ne podiite boce zaacetilen i kisik na viu razinu s

uetom.Za transport sudova podpritiskom propisane su posebnekoare.

ZAVARIVANJE, REZANJE, LEMLJENJE

Boce za acetilen i kisik,koje slue za zavari-vanje, moraju biti propi-sno ispitane, za vrijemerada osigurane od prevr-tanja, moraju imati zati-tnu kapu, te ispravne

ventile.Nakon zavarivanja,treba skinuti armaturu(crijeva, monometar,plamenike) s boca.

Poeljno ih je iznijeti izzatvorenih prostora.

Kolica s bocama za zava-rivanje uvijek ispravnokoristite.

U blizini boca uvijek morabiti i ureaj za gaenje

poara.Kolica s bocama ne smijuse ostavljati na prilazima iprolazima niti na mjestimagdje bi mogla biti zahva-ena poarom.

31


34/68

Svaki ureaj za zavarivanje na cijevi za acetilen, odmah izaredukcijskog ventila, mora imati zaustavlja plamena.Pri elektrinom zavarivanju kabel za uzemljenje mora seprikljuiti klijetima (ne smije se zavarivati niti privrivatiza metalnu ipku). Pri radu u kolonama i posudamaobvezatno je koritenje transformatora za galvansko

odvajanje.

32

ZNAKOVI UPOZORENJA

OPASNOST ODKOROZIJE

OPASNOST ODELEKTRINE

STRUJE

OPASNOST ODZRAENJA

OPASNOST ODEKSPLOZIJE

OPASNOST ODVISEIH TERETA

OPA OPASNOST OPASNOST ODOTROVA

OPASNOST ODPOARA


35/68

PET PRAVILA ZA OSIGURANJEMJESTA RADA

33

Iskljuiti i vidljivorastaviti odnapona!

Sprijeiti ponovnoukljuivanje!

Utvrditibeznaponsko

stanje!

Uzemljiti i kratkospojiti!

Ograditi mjestorada od dijelovapod naponom!


36/68

IZVORI OPASNOSTI ZA SIGURNOST NARADNOM MJESTU

Izvori opasnosti za sigurnost na radnom mjestu odnose se nauvjete radnog mjesta koji mogu dovesti do nesrea i ozljeda. Dabiste ih identificirali, upitajte se slijedee:

Skele, otvori na brodu, ljestve Imaju li skele propisanu zatitnu ogradu? Imaju li oteene podnice? Jesu li ljestve pravilno postavljene? Jesu li otvori zatieni?

Strojevi i ograde Imaju li strojevi ograde?

Imaju li nezatienih pokretnih dijelova koji mogu zahvatitiodjeu?

Podovi, prolazi i izlazi Je li pod oko strojeva ili prolaz pretrpan ili zakren? Je li klizav? Mokar? Jesu li izlazi jasno oznaeni?

Elektrini kabeli Je li teko dohvatiti elektrine kabele? Mogu li se radnici spotaknuti o njih? Jesu li smjeteni blizu vode?

Motorna vozila Jesu li sva motorna vozila odravana i jesu li u dobrom stanju? Imaju li sigurnosne pojaseve?

Koriste li se ti pojasevi uvijek? Imaju li aparat za gaenje poara?

Opasnost od poara Postoji li redovita inspekcija za otkrivanje izvora ove opasnosti? Jesu li izlazi u sluaju opasnosti jasno oznaeni i moe li se do

njih lako doi? Postoje li ispravni aparati za gaenje poara?

Osiguranje Jesu li poduzete odgovarajue sigurnosne mjere kojima se

moe sprijeiti nasilje na radnom mjestu? Postoji li za to dovoljno zaduena osoblja?34


37/68

KONTROLA IZVORA OPASNOSTI

KAKO KONTROLIRATI IZVORE OPASNOSTI NAPOSLU?

Radnike nije mogue zatititi sve dok nismo identificirali iprocijenili izvore opasnosti koji postoje na poslu. Tek tada semogu uvesti razliiti postupci zatite radnika - nazivamo ihkontrolama.

Postoje tri vrste takvih kontrola:1. kontrole u svezi s procesom rada,2. administrativne kontrole,3. osobna zatitna oprema.

Kontrole kojima se uklanja ili umanjuje izvor opasnosti uinkovitijesu od uporabe osobne zatitne opreme. Upamtite: da biste boljezatitili radnike, bolje je kontrolirati izvor opasnosti, a ne radnika.

Budui da su neke kontrole uinkovitije od drugih, sastavili smoprvo popis uinkovitijih kontrola.

KONTROLE U SVEZI S PROCESOM RADA

Ove su kontrole najuinkovitije. One otklanjaju izvor opasnostina slijedee naine:

preoblikovanjem procesa koji zapravo stvara izvor opasnostiili stvaranjem naina za uklanjanje izvora opasnosti iz okolia.

Na primjer, poslodavac moe:

preoblikovati strojeve (npr. tako da stvaraju manje buke), rabiti sigurnija kemijska sredstva (na primjer, vodena otapala

umjesto vrlo toksinih poput trikloretilena), promijenit i sam proces rada (zamijenit i primjerice

manualan/fiziki proces automatskim, u sluajevima kada jepotrebno umakati dijelove u kemijska sredstva, tako da radnicine moraju stajati nad otvorenim posudama),

izolirati proces tako to e opremu ili kemikalije staviti u zasebnusobu ili na odvojeno mjesto,

instalirati odgovarajui sustav ventilacije koji e odvoditikemikalije od radnika.

Lokalna ventilacija s odvodom najbolji je nain ventilacije. Onaisisava opasna isparenja i plinove tono s onog mjesta na kojemuoni nastaju, pa ih radnici ne moraju udisati. Primjer ove vrsteventilacije je napa. 35


38/68

Drugi nain ventilacije nazivamo opom ventilacijom. Primjeriope ventilacije su stropni ventilatori, ventilatori s odvodimasmjeteni na zidu te otvorena vrata i prozori. Oni pojaavajukruenje zraka ime se smanjuje koncentracija oneiivaa u

zraku. Premda je i ovo bolje od nedostataka bilo kakve ventilacije,manje je uinkovito od lokalne ventilacije na samom izvoruoneienja.

ADMINISTRATIVNE KONTROLE

Ovim se vrstama kontrola ne uklanja izvor opasnosti na onaj

nain na koji se to moe postii primjenom kontrola povezanihs radnim procesom. Meutim, primjenom administrativnihkontrola moemo smanjiti koliinu izloenosti radnika razliitimizvorima opasnosti na radnom mjestu. Neki od primjeraadministrativne kontrole koji su zasnovani na radnim postupcimai pravilima sigurnosti, jesu:- ee usisavanje ili vlaenje radi smanjivanja praine,- vrsto zatvaranje spremnika s kemikalijama da bi se sprijeilo

njihovo hlapljenje,- kupovanje posebnih usisavaa za primjereno ienje nekihmaterijala

- dosljedno odravanje opreme po uputama proizvoaa,- oslobaanje radnih prostora od nepotrebnih stvari i otpadaka

(uredno domainstvo),- rotacija poslova, tako da isti radnik nije izloen izvorima

opasnosti tijekom dueg vremena - esto koritenje stanke,- osiguranje uinkovite obuke o zatiti na radu,

- sastavljanje i razdioba pisanih planova djelovanja, ukljuujuii planove u sluaju izravne opasnosti.

OSOBNA ZATITNA OPREMA

Osobna zatitna oprema (OZO) obuhvaa respiratore, maskeprotiv praine, rukavice, zatitna sredstva za oi, zatitnu odjeu,

kacige i drugu zatitnu opremu. Ovo je najuobiajeniji oblikkontrole izvora opasnosti. To je ujedno i najslabiji nain kontrolejer se njime ne uklanja niti ne smanjuje izvor opasnosti. To jenuno zlo.

Najbolji nain pojaavanja uinkovitosti OZO je:- da se svakom radniku izradi OZO po mjeri,- da se izradi program koritenja sredstava za zatitu dinog

sustava, te trai od radnika da slijede sve propisane mjereprije samog koritenja respiratora.

Pozor! Uporabom pogrenog respiratora neete se zatititi,ve moete sebi i nakoditi.36


39/68

Poslodavci bi trebali razmotriti i primijeniti kontrole u radnomprocesu, te administrativne kontrole, prije nego to od radnikazatrae da koriste OZO. Oni su zapravo i zakonom obvezniprimijeniti osnovna pravila zatite na radu, a osobna zatitna

sredstva treba koristiti samo iznimno i tretirati ih kao nuno zlou sustavu zatite na radu.

KAKO UTVRDITI IZVORE OPASNOSTI NA RADNOMMJESTU

Mnoge opasnosti na poslu su oigledne. Padovi, udarci s razliitimpredmetima u padu, posjekline, ekstremna hladnoa ili toplina,

opekline i ozljede kraljenice, predstavljaju samo neke odopasnosti koje su radnicima poznate i kojih nismo svjesni.Neke druge opasnosti, poput kemijskih izvora opasnosti iliponovljenih ozljeda, manje su oite i poznate. Neke su od njih iprikrivene. Ponekad je teko prepoznati uzrokuje li vam ba vaposao bolove u rukama, nogama ili leima. Isto je tako tekootkriti je li neka bolest uzrokovana kemijskim sredstvima koja seupotrebljavaju na vaem radnom mjestu.Valja biti svjestan injenice da na radnom mjestu postoji vierazliitih izvora opasnosti koje moramo otkriti - i oiglednih iprikrivenih.Izvore opasnosti na radnom mjestu moemo podijeliti u trikategorije: kemijski izvori opasnosti, drugi izvori opasnosti zazdravlje, te izvori opasnosti za sigurnost.

Kemijski izvori opasnosti

Duje, koji radi kao ista na brodu koristi mnogo razliitihproizvoda za ienje, ukljuujui i otapala za odmaivanje.Poslije cjelodnevnog rada, esto ga mui glavobolja, a ponekadpati i od vrtoglavice.

Na drugim radnim mjestima upotrebljavaju se mnoge vrstekemikalija, ukljuujui otapala (za boje), sredstva za ienje,graditeljski materijal.

Kemijska sredstva nalazimo u tri razliita oblika: kruta (ukljuujuii prainu), tekua i plinovita (ukljuujui isparenja). Kemijskosredstvo moe promijeniti oblik zagrijavanjem ili hlaenjem.Upravo kao to se dogada kada zamrznete vodu, pa ona prijeeiz tekueg u kruto stanje, ili kad je grijete pa hlapi u obliku pare.Treba poznavati ove oblike ili agregatna stanja kemikalija, jer sei opasnost koja iz njih slijedi moe promijeniti ovisno o tome. Naprimjer, neko kemijsko sredstvo moe biti opasnije u plinovitom

nego u tekuem stanju. Tekue otapalo moe postati opasnoisparenje koje ete udisati ako se zagrije, ili ako se njime sluimou toploj i slabo prozraenoj prostoriji.Kemikalije imaju niz otrovnih djelovanja. One mogu biti i opasneza sigurnost zbog mogunosti da se zapale i eksplodiraju. 37


40/68

Kako ete znati jeste li izloeni djelovanju opasnih kemikalija?Moete li ih namirisati?

Mnoga kemijska sredstva nemaju mirisa pa se na osjetilo mirisa

ne moete uvijek osloniti. Neke kemikalije, poput benzina, ak i u malim koliinamaimaju vrlo jak miris.

Druge kemikalije, poput nekih otapala, mogu biti prisutne uvrlo opasnim koncentracijama, a da nemaju nikakav miris.

Radnici, koji s nekom kemikalijom rade due, mogu izgubitiosjetljivost na njezin miris, pa se ne mogu osloniti na vlastitinos, kao upozorenje na nazonost te kemikalije.

Moete li ih vidjeti?

Kada postoji velika koliina praine, moete je zamijetiti u oblikuoblaka ili po tome to e se nakupljati po radnim povrinama.Meutim, mnoge je kemikalije nemogue vidjeti.

Moete li ih okusiti?

Neke kemikalije imaju osobit okus. Ako udahnete ili progutate

neku kemikaliju, moda ete moi osjetiti njezin okus. Ali, na tone bi trebalo raunati.

VANO JE!

Ne smijete se osloniti samo na vlastita osjetila. Treba bitiinformiran s kojim opasnim tvarima radite, jer neete uvijek bitiu stanju namirisati, vidjeti ili okusiti ta sredstva.Postoje preciznije metode kojima moete ustanoviti radite li s

opasnim koliinama kemikalija. Pogledajte naljepnice na kojima je upisan kemijski sastavsredstava s kojima radite ili druge vrste specifikacija.

Provjerite je li ikada mjerena kvaliteta zraka na vaem radnommjestu i ako jest, upoznajte se s rezultatima.

Provjerite obavlja li se kakvo medicinsko praenje zdravljaradnika.

Drugi izvori opasnosti za zdravljeOsim kemijskih sredstava, postoje i drugi izvori opasnosti naradnom mjestu koji mogu uzrokovati zdravstvene tekoe.

BukaBuka je esta nedaa i moe prouzroiti gubitak sluha. Ukolikona sljedea pitanja moete odgovoriti potvrdno, vjerojatno naradnom mjestu imate problem s bukom. Morate li na radnom mjestu vikati da bi vas uli?

ujete li slabije nakon izlaska s radnog mjesta? Zvoni li vam u uima?Propisano je neprekidno praenje razine buke, godinji pregledisluha radnika te uporaba sredstava za zatitu sluha i obuku zanjihovu uporabu.38


41/68

Ergonomske opasnosti

Ergonomske su opasnosti uzrokovane loe oblikovanim radnimmjestima, to uzrokuje pretjerano zamaranje pri radu. Ove

opasnosti mogu uzrokovati bolove i oteenja ruku, aka, vrata,lea i drugih dijelova tijela.Sljedei imbenici rizika mogu pridonijeti pojavi ergonomskihproblema na poslu jer izazivaju naprezanje tijela:- Ponavljanje: kada se isti pokret stalno ponavlja.- Snaga: fiziko naprezanje u obavljanju razliitih zadaa.- Poloaj tijela: odravanje neprirodnog poloaja ili ostajanje

u jednom poloaju predugo.

- Izravan pritisak: dodir tijela s tvrdom povrinom ili rubom,npr. dijelom alata.

to je vie ovih imbenika rizika, to je vea vjerojatnost pojaveozljede povezane s ponovljenim stresom. Najbolje je rjeenjeovoga problema preoblikovanje radnog mjesta tako da se smanjiutjecaj tih imbenika.

Stres

Organizacijski imbenici na radnom mjestu mogu izazvatiutuenost, frustraciju i strah. Ljudske reakcije na takve stresovemogu izazvati negativne posljedice.Uzroci stresa mogu biti:- preoptereenost poslom i pritisci zahtjevima za produktivnou,- proganjanje ili diskriminacija, iivljavanje nad ljudima,- nesigurnost radnog mjesta,- rad u smjenama ili promjenljive smjene.

Reakcije organizama na stres mogu uzrokovati visoki krvni tlak,bolest srca i emocionalne poremeaje te uestalije ozljeivanje.

ZraenjeZraenje je energija. Veinu vrsta zraenja nemogue je otkritiosjetilima, ali ono predstavlja oblik energije s kojom sesvakodnevno susreemo. Postoje dvije vrste zraenja:

- ionizirajue i- neionizirajue zraenje.

Ionizirajue zraenje moe unititi ili promijeniti atomsku strukturustanica u tijelu. Neionizirajue zraenje nije, openito govorei,toliko opasno, ali jo uvijek moe dovesti do ozbiljnih ozljeda.Infracrveno i ultravioletno zraenje je oblik neionizirajuegzraenja koje moe ozlijediti oi.Obratite pozornost na izvore zraenja poput rendgenskih aparata

i aparata za elektrino zavarivanje.Ekstremne temperature

Ekstremne temperature previsoke ili preniske, mogu predstavljatiopasnost za zdravlje. Kada tijelo nije u stanju odravati normalnu 39


42/68

tjelesnu temperaturu pa se pregrije, to nazivamo toplinskimstresom. On moe uzrokovati tee bolesti. Zbog toga obveznou ljetnom periodu koristite gaziranu slanu vodu. Radnici koji radeu prehladnom okoliu mogu dobiti ozebline ili pothlaenost.

Bioloki izvori opasnostiBioloki izvori opasnosti odnose se na ive organizme ili tvarikoje mogu uzrokovati bolesti u radnika, npr. bakterije, virusi iligljivice.

Radnici zaposleni na pranju i ienju sanitarnih prostorija i naskupljanju otpada na brodu ili radionicama izloeni su biolokimopasnostima.

Posljedice izloenosti biolokim izvorima opasnosti mogu sekretati od blage nadraenosti koe do za ivot opasnih virusa ilibakterijskih bolesti.

KAKO NAM KEMIKALIJE MOGU UI UORGANIZAM?

Da bi prouzroile negativne posljedice za zdravlje, kemikalijenam moraju ui u tijelo. Postoje tri "ulazna puta", odnosno trinaina na koje one prodiru u organizam.

1. NOSUdisanje isparenja, sitnih estica tekuina u obliku magle ilipraine koja se nalazi u zraku koji udiemo.

2. KOAKemijska sredstva koja se upijaju u kou i oi.

3. USTAUdisanje ili gutanje prolivenih ili na hrani nataloenih kemijskihsredstava ili u piima, cigaretama, na bradi, na rukama itd.

Kada kemikalije jednom uu u va organizam, one se krvotokomprenose do svih organa u tijelu.

KEMIJSKA SREDSTVA NA RADNOM MJESTU I VAEZDRAVLJE

Nije uvijek lako otkriti da su vai zdravstveni problemi povezanis poslom kojeg obavljate. Nemojte zanemarivati glavobolje,uestale prehlade i kaalj, vrtoglavicu, probleme s koom ili kakvedruge zdravstvene tegobe za koje sumnjate da su u svezi s vaimradnim mjestom.40


43/68

Kako u znati jesam li izloen djelovanju opasnih kemijskihtvari na radnom mjestu?

Da biste saznali koji kemijski izvor opasnosti postoje na vaem

radnom mjestu, morate pronai odgovore na ova pitanja:

1. Koje kemikalije rabite na poslu?

Neka su kemijska sredstva otrovnija od drugih. Uvijek proitajtenaljepnicu/specifikaciju kako biste vie saznali o tvari s kojomradite.

2. Kako se koriste kemikalije?Nain na koji se kemikalije koriste, moe odrediti mogu li one (iline) dospjeti u va organizam. Neki su radni procesi opasniji oddrugih. Na primjer, ako se kemijsko sredstvo zagrijava ili melje,poveava se opasnost unoenja u organizam udisanjem.Otrovna vam kemikalija ne moe nakoditi ako ne ue u organizamili nije u izravnom dodiru s vaom koom. U organizam je moeteunijeti tako to ete je udahnuti, sluajno progutati ili to e vam

dospjeti na kou.

3. Koliko je otrovna neka tvar i u kojoj mi koliini ulazi uorganizam?

Neke su tvari otrovnije od drugih. Ako ste izloeni malimkoliinama, ona vam nee nakoditi. Druge su kemikalije tolikootrovne da vam ak i vrlo male koliine mogu znatno nakoditi.

41


44/68

Kemikalije ili neki drugi uvjeti na poslu mogu uzrokovati pojavusljedeih simptoma:

SIMPTOMNAJECI UZROCI

Glava

- vrtoglavica, glavobolja- otapala, boje, ozon, dim (ukljuujui i duhanski dim).

Oi- crvene, suzne, nadraene, osjeaj "pijeska u oima"- dim, plinovi i pare, isparenja, praine, ultraljubiasto zraenje,

boje, sredstva za ienje.

Nos i grlo- kihanje, kaljanje, grlobolja- dim, ozon, otapala, praina, boja, sredstva za ienje.

Grudi i plua- zadah, kaljanje, kratki dah- metalna isparenja, praine, dim, otapala, boja sredstva za

ienje.

eludac- munina, povraanje, bolovi u elucu- neka metalna isparenja, otapala, boja, dugotrajna izloenost

olovu.

Koa- crvenilo, suhoa, osipi, svrbe- otapala, zraenje, krom, nikal, deterdenti i sredstva za ienje,

boja.ivani sustav- nervoza, razdraljivost, nesanica, drhtanje- dugotrajna izloenost djelovanju otapala, dugotrajna izloenost

olovu.

Reproduktivni sustav

- Za mukarce: smanjeni broj ivih spermatozoida, oteenostspermatozoida.Za ene:nepravilan menstrualni ciklus, spontani pobaaji,oteenost jajnika stanica ili ploda.

- olovo, toluen i neka druga otapala, zraenje, etilen-oksid42

Kako kemikalije utjeu na vae zdravlje?


45/68

Da bi se blie odredilo na koji e se nain provoditi Zakon ozatiti na radu i drugi Zakoni koji reguliraju prava radnika izzatite, donosi se temeljni akt koji utvruje ustroj zatite na radu.

Direktor Brodogradilita je 1997. god. donio odluku o osnivanjuOdbora zatite na radu, kao i odluku o odreivanju ovlatenikaposlodavca na svim rukovodnim razinama za provedbu zatitena radu sukladno l.13. Zakona o zatiti na radu.

OSNOVNA PRAVA ZAPOSLENIKA

Osnovna prava zaposlenika su propisana u odjeljku III. UstavaRepublike Hrvatske gdje su propisana i osnovna prava i slobodeovjeka i graanina, a za zaposlenike ta prava su:

- pravo na zdrav ivot,- pravo na zdrav okoli,- pravo za zdravstvenu zatitu,- pravo na socijalnu sigurnost,- pravo na zatitu na radu - posebno za mlade, majke, invalidne

osobe i osobe poodmakle ivotne dobi.

Sva ova prava ne ostvaruju se sama po sebi, ostaju mrtvo slovona papiru, ako se za njih ne stvore realne pretpostavke.

U stvaranju pretpostavki moraju sudjelovati svi, naroitozaposlenici koji svojim radom stvaraju materijalna dobra, kojasu pretpostavka za ostvarivanje svih prava.Ova prava se najee detaljnije obrauju u posebnim zakonima.

KOLEKTIVNI UGOVOR

Ovim ugovorom, kojeg su stranke poslodavac i radnici, a zastupaih pregovaraki tim sindikata koji djeluju u brodogradilitu,rijeena su takoer neka od pitanja zatite na radu i to:- osobna prava i dunosti,- pravo na rad u zdravom radnom okoliu,- zamjena opasnih materija i opasnih tehnologija radnim tvarima,- pruanje i osiguranje prve pomoi,- pravo na odbijanje rada zbog nepoduzimanja mjera zatite na

radu,- pravo na isplatu plae u sluaju ekanja dok se ne stvorepropisani uvjeti rada,

- pitanja vezana za izbor povjerenika zaposlenika za zatitu naradu i vezana za uvjete njegovog rada. 43

Regulativa iz zatite na radu u

Brodogradilitu


46/68

Iz prethodnog se vidi da je zatita na radu Ustavom zajamenai zakonom i podzakonskim aktima nametnuta, a to zbog opehumanosti. Svi smo duni i obvezni provoditi zatitu. U praksiesto puta nije tako pa je primjena ili zakonitost ugroena.Sam zakon nije dovoljan da se uvijek i na svakom mjestu zatitaprovede u ivot, pogotovo ako oni koji Zakon trebaju provesti snjime nisu upoznati i ako razmiljaju da je ulagati u zatitu poputbave bez dna i beskorisno.ovjek, njegov ivot i zdravlje, pogotovo njegova radnasposobnost i zdravlje, za nas ne bi trebali imati cijenu.Medutim, svaki poduzetnik i poslodavac vodi brigu o svakomtroku pa tako i o troku ili cijeni koju plaa za zatitu na radu.Na ovom mjestu emo utvrditi nepobitnu injenicu da jeulagati u zatitu na radu ili poboljanje uvjeta rada profitabilanposao, koji donosi korist poduzetniku, a i radnik - iz toga izvlaiosobnu korist.

Naime, ako se zatita na radu ne provodi u tvrtki (poduzeu),posljedice se oituju na drugoj razini. Takvu pogreku plaa idrutvo i drava i svi mi zajedno, kroz duga bolovanja, invalidneosobe i prijevremene mirovine.Ulagati u zatitu za poslodavca znai smanjiti bolovanja,ozljede na radu, profesionalne bolesti, lomove i "kart", poar,neplanirane zastoje, odtete zaposlenicima, trokove lijeenjai drugo.

Potovati pak propisana i nareena pravila, postupke iprocedure od strane zaposlenika znai manje ozljeda, manjeprofesionalnih bolesti i bolesti openito, manje osobnih iobiteljskih trauma, vie sree i zadovoljstva.Svi zajedno ne bismo trebali zaboraviti nepobitnu injenicuda je sretan radnik i produktivan radnik.Mnogi su u svijetu spoznali tu injenicu i zatitu na radu tretirajuravnopravno kao i sve ostale funkcije u procesu rada, to imdonosi takve rezultate na koje su ponosni, koje u svakoj prilici

istiu, koji im podiu ugled i "image".

Spomenimo kao primjer rekorde ili rezultate svjetskih tvrtki.

Sigurnost je dobar posao! U vodeim kemijskim kompanijamana Zapadu raunaju da je prosjena cijena jednog radnog danaizgubljenog zbog ozljede na radu 25.000 EUR. Kompanija kojana 100.000 zaposlenih ima samo 25 ozljeda na godinu (1 ozljeda

na 4000 zaposlenih godinje) ostvaruje utedu od 75.000 mil.EUR na godinu u odnosu na istovjetnu kompaniju koja imasigurnost na razini industrijskog prosjeka u SAD-u. Da bi ostvariladobit od 75.000 mil. EUR, potrebno je proizvesti i prodati robuu vrijednosti oko pola mlrd. EURA.44

Vrijednosni kriteriji zatite na radu


47/68

U naim uvjetima (nia cijena rada, drugo okruenje) krajnjebrojke gubitaka zbog ozljede na radu vjerojatno su nie, ali jesigurno da se i u naim uvjetima moe rei - sigurnost je dobarposao!

O svim sudionicima, a to su i poslodavac, radnici, strune slubeili strunjaci za zatitu na radu, zdravstvo, medicina rada,kadrovska sluba - izobrazba, dravna inspekcija rada i sindikatikao organizirana radnika snaga, ovisi u kojoj mjeri, kada i kakoce se primijeniti ili u ivot ugraditi Zakon o zatiti na radu, odnosnopromijeniti (nabolje) odnos prema zatiti na radu i smanjiti "crnekronike", veliki trokovi i tragini sluajevi koji mnoge porodice

zaviju u crno.

Prema Zakonu o zatiti na radu, posebne obveze i prava imajuposlodavac ili njegov ovlatenik za zatitu na radu, radnik,povjerenik zaposlenika za zatitu na radu, Odbor za zatitu na

radu, sluba ili strunjak za zatitu na radu, medicina rada,proizvoda sredstava rada i osobnih zatitnih sredstava, projektantobjekata namijenjenih za rad - orua i ureaja te drava.Ovom prilikom dat emo vam samo glavna prava i obveze kakobiste u svom svakodnevnom radu mogli pitati, traiti i dogovaratise o provedbi zatite na radu s poslodavcem ili u ime radnikakoje zastupate.

POSLODAVAC

Poslodavac je, prema zakonu, svaka fizika ili pravna osoba kojazapoljava jednog ili vie radnika, ukljuujui i javne slube, aline oruane snage, redarstvenu slubu i kune pomonice, toje regulirano drugim propisima.

Poslodavac ima izriite obveze:

1. Izraditi procjenu opasnosti (temeljni akt na osnovi kojega seodreuje ustroj zatite na radu, pravila zatite te prava, obvezei odgovornosti ovlatenika i zaposlenika u tvrtki).

2. Osigurati sredstva za izradu procjene.3. Duan je u pismenom obliku utvrditi ustroj zatite na radu.4. Dati na odobrenje procjenu opasnosti Inspekciji rada.5. Odrediti u pisanom obliku prava i odgovornosti ovlatenika

i zaposlenika iz zatite na radu.6. Izraditi pisane upute o procesu rada s aspekta zatite na

radu.7. Istaknuti pisane upute na mjesto rada.8. Prenijeti obavljanje poslova na ovlatenika zatite na radu,

ako ih sam ne obnaa. 45

Obveze pojedinih sudionika u provedbizatite na radu


48/68

9. Osposobiti se za obavljanje poslova zatite na radu.10. Duan je zaposliti strunjaka za zatitu na radu, ako zapoljava

vie od 50 zaposlenika.11. Ako zapoljava vie od 250 zaposlenika, mora ustrojiti Slubu

zatite na radu.12. Duan je slubi za zatitu na radu ili strunjaku zatite na

radu stvoriti uvjete za rad, angairajui i ostale slube zaspecifine dijelove njihova posla.

13. Duan je slubi zatite na radu ili strunjaku zatite na raduosigurati neovisnost i ne smije ga dovesti u nepovoljanpoloaj dok postupa po pravilima zatite na radu.

14. Osposobiti sebe i svojega ovlatenika za poslove zatite naradu.

15. Ne dopustiti rad zaposleniku koji nije proao predvienuobuku.

16. Osigurati nadzor zaposlenicima koji nisu osposobljeni zarad na siguran nain.

17. Provesti obuku zaposlenika - pri stupanju na rad, promjeniradnog mjesta ili tehnolokog postupka.

18. Provesti obuku povjerenika zaposlenika za zatitu na radu.19. Davati zaposlenicima u pisanom obliku obavijesti i upute o

opasnostima i tetnostima na radnom mjestu.20. Duan je obiljeiti znakovima sigurnosti i znakovima opihobavijesti na prisutnost opasnosti na radnom mjestu ipripadajuim instalacijama, prema odgovarajuim propisima.

21. Svaka tri mjeseca obavijestiti Radniko vijee o stanjuzatite na radu, uvjetima rada, mjerama koje je poduzeo ilikoje e poduzeti za unaprijeenje uvjeta rada i zdravljazaposlenika. Istu obavijest mora uiniti poslije smrtne, skupneteke ozljede zaposlenika.

22. Rasporediti na radno mjesto s posebnim uvjetima radazaposlenika koji ispunjava propisane uvjete.

23. Nakon isteka odreenog roka, ponovno uputiti na psihofizikii zdravstveni pregled zaposlenika koji radi na mjestu sposebnim uvjetima rada.

24. Posebnim aktom duan je odrediti poslove na kojima moguraditi posebno zatiene skupine zaposlenika (malodobneosobe, ene, osobe sa umanjenom radnom sposobnou istarije osobe).

25. Detaljno propisati na kojim poslovima ena za vrijemetrudnoe i dojenja ne smije raditi.

26. Odravati prostorije i objekte za rad u takvom stanju da neugroavaju ivot i zdravlje zaposlenika.

27. Obustaviti rad na mjestima na kojima se ugroava ivot izdravlje zaposlenika.

28. Osigurati propisana zatitna sredstva, voditi brigu o ispravnostinjihova stanja te skrbiti da ih zaposlenici rabe.

29. Osigurati da strojevi i ureaji budu izraeni u skladu spropisanim normama, da budu stalno u ispravnom stanju,iskljuiti ih iz upotrebe, ako su neispravni, organizirati procesrada sa elementima sigurnosti, uzimajui u obzir imbeniketehnike i ustroja procesa rada.46


49/68

30. Smanjiti jednolian i monoton rad te rasporediti optereenje.31. Stalno nastojati primjenjivati manje opasne tehnologije i

manje opasne tvari i na taj nain unaprijeivati zatitu naradu.

32. Propisno oznaiti opasne radne tvari i potovati uputeproizvodaa takvih tvari.

33. Duan je u radnom prostoru osigurati koncentraciju tetnihradnih tvari uvijek do granice maksimalno doputene (MDK)ili nie.

34. Zabraniti rad zaposlenicima ako je koncentracija tetnih tvariiznad MDK.

35. Vidno oznaiti opasne tvari te dati upute za pravilnu upotrebu.

36. Obveza je poslodavca da u radnom okoliu obavi mjerenja,i to: temperature, vlanosti i brzine strujanja zraka, buke,vibracije, kemijske tetnosti, opasnog zraenja te jakostirasvjete.

37. Duan je ispitati strojeve i ureaje i osobna zatitna sredstvau propisanim rokovima.

38. Strojeve i uredaje duan je ispitati prije uporabe, najmanjejedanput u dvije godine, nakon rekonstrukcije, premjetanjai poetka rada na drugom mjestu.

39. U iskoritavanju uma, u graditeljskim montaerskim radovima,te u podrujima brodogradnje duan je urediti gradilite uskladu s pravilima zatite na radu.

40. Poslodavac je duan izraditi elaborat o privremenom radilitui dostaviti ga Inspekciji za zatitu na radu osam dana prijepoetka radova.

41. Ako na jednom radilitu radi vie poslodavaca svaki je duanzatititi svoje zaposlenike i poduzeti mjere kako njegovi

zaposlenici ne bi ugrozili druge zaposlenike - moraju pismenougovoriti meusobne odnose, moraju voditi dnevnu evidencijunazonih .

42. Poslodavac je duan na radilitu uvati dokaz oosposobljenosti zaposlenika, radnim mjestima s posebnimuvjetima rada, dokaznice o ispitanim strojevima i ureajimai drugu propisanu evidenciju.

43. Poduzeti mjere zatite od poara. Ako on ipak izbije, duan

je poduzeti mjere za gaenje i spaavanje zaposlenika.44. Mora osigurati evakuaciju i spaavanje u sluaju elementarnihnepogoda, eksplozije i isputanja opasnih tvari, za to moraodrediti ovlatene osobe i osigurati potrebna sredstva.

45. Mora osigurati plan evakuacije i spaavanja s kojim je duanupoznati zaposlenike i s njima mora provoditi vjebe najmanjesvako dvije godine.

46. Mora osigurati i organizirati pruanje prve medicinske pomoi

u sluaju ozljede na radu, te osigurati upuivanje u zdravstvenuustanovu u sluaju iznenadne bolesti, osposobiti najmanjejednog zaposlenika na 20 uposlenih za pruanje prvemedicinske pomoi te osigurati materijal i opremu za njezinopruanje. 47


50/68

47. Duan je zatititi nepuae od duhanskog dima, a za puaeosigurati prostoriju za puenje.

48. Duan je udaljiti zaposlenika koji se nalazi pod utjecajemalkohola ili drugih sredstava ovisnosti, te onemoguiti

unoenje sredstava ovisnosti na radno mjesto.49. Aktom propisati izbor lanova Odbora za zatitu na radu,

predsjedati odboru, te najmanje svaka tri mjeseca odratisjednicu.

50. Povjereniku zaposlenika za zatitu na radu duan je osiguratinesmetano obnaanje dunosti.

51. Duan je inspektoru rada, prilikom nadzora, pruiti podatkei informacije.

52. Izvijestiti inspektora rada o izvrenom nadzoru, osam dananakon isteka roka, a na temelju propisanog rjeenja.53. Mora izvijestiti inspektora rada odmah o nastanku teke,

smrtne ili skupne nesree, u roku 48 sati dostaviti i pismenoizvjee.

54. Odmah nakon utvrivanja profesionalne bolesti, od stranenadlenog tijela, duan je izvijestiti inspektora rada.

55. Duan je svojim ovlatenicima u pisanom obliku datiovlatenja i odrediti podruje rada.

56. uvati dokumentaciju i evidenciju.57. Voditi knjigu nadzora te podnijeti inspektorima rada godinje

izvjee o ozljedama i profesionalnim bolestima.58. Duan je obavijestiti inspektora rada ako je zaposlenik

obustavio rad zbog opasnosti za ivot i zdravlje. Inspektorje duan u roku 48 sati utvrditi injenino stanje.

59. Duan je zaposlenicima osigurati usluge medicine rada, aslubi medicine rada omoguiti pristup u sve radne prostore

i uvid u tehniko-tehnoloke postupke.60. Poslodavac i njegov ovlatenik duni su slubi medicine radadati sve relevantne imbenike prisutne na mjestu rada, radito djelotvornije zdravstvene zatite.

Sve navedene obveze sankcionirane su lankom 108. i 110. ZZR,a kazna za poslodavce zbog neizvrenja pojedinih obveza iznosiod 10.000 do 40.000 kn. Za odgovornu osobu u pravnoj osobiza neizvrenje obveza iznosi 5.000 do 15.000 kn, odnosno3.000 do 10.000 kn.

Ako se prekraj ponavlja, poslodavac i odgovorna osoba bite kanjeni dvostrukim iznosom.

48


51/68

Prema lanku 4. st. 1 Zakona o radu zaposlenik je fizika osobakoja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca.

Obveze zaposlenika

- Osposobiti se za rad na siguran nain po uputi poslodavca.- Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada obaviti

zdravstveni pregled po uputi poslodavca.- Upozoriti lijenika o eventualnoj bolesti koja ga onemoguuje

ili ometa u obavljanju ugovora o radu ili ugroava ivot izdravlje drugih zaposlenika.

- Obavljati poslove s dunom pozornou prema propisanimpravilima zatite na radu i drugim propisima i normama, teuputama poslodavca.

- Pri radu koristiti osobna zatitna sredstva, ako su propisana.

- Posao obavljati prema pravilima struke, uputama proizvoaastrojeva i ureaja, radnih tvari i osobnih zatitnih sredstava, teuputama poslodavca i njegovih ovlatenika.

- Suraivati s poslodavcem i njegovim ovlatenikom, tepovjerenikom zaposlenika za zatitu na radu.

- Izvijestiti poslodavca ili njegova ovlatenika te svojeg povjerenikao svakoj injenici koja predstavlja opasnost za sigurnost izdravlje te svakom nedostatku iz sustava zatite na radu.

- Prije naputanja mjesta rada ostaviti sredstva rada u takvustanju da ne ugroavaju druge zaposlenike i imovinu.- Ne smije dolaziti na radno mjesto pod utjecajem alkohola ili

drugih opojnih sredstava.

Prava zaposlenika

- Odbiti rad ako mu prijeti izravna opasnost za ivot i zdravljezbog toga to nisu primijenjena pravila zatite na radu (o

takvoj obustavi moramo odmah obavijestiti poslodavca,povjerenika za zatitu na radu i inspektora rada).- Biti obavijeten o svim promjenama u radnom procesu koje

utjeu na njegovu sigurnost po zdravlje.- Radnik ima pravo na plau, i kad ne radi jer nisu

poduzete odgovarajue mjere zatite na radu.- Radnik ima pravo na skraeni radni dan, ukoliko se mjerama

zatite na radu ne mogu provesti propisane zatitne mjere.

- Vratiti se na iste ili odgovarajue poslove nakon pretrpljeneozljede na radu.- Ozljeda na radu, bolest uvjetovana radom ili profesionalna

bolest ne smiju tetno utjecati na zaposlenika i prijeiti munapredovanje u poslu. 49

ZAPOSLENIK - PRAVA I OBVEZE


52/68

Ovaj institut je novina u Zakonu o zatiti na radu i trebao biodigrati kljunu ulogu u ovom podruju. Osoba imenovana iliizabrana na ove poslove ima dvojaku ulogu: zalagati se zaugraivanje i provedbu zatite na radu u procesu rada, zastupatizaposlenike i podsjeati poslodavca na njegove obveze iz zakonai propisa, poticati takoer zaposlenike da se pridravaju propisanihprocedura. Zbog toga pri izboru ili imenovanju treba voditi raunada se na te poslove odabere zainteresirana osoba s

predispozicijama za unaprijeivanje sigurnosti.Dunosti povjerenika

- Sudjelovati u planiranju i unaprijeivanju uvjeta rada, uvoenjunove tehnologije, poticati poslodavca i njegova ovlatenika naprovedbu zatite na radu.

- Primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provedbumjera zatite na radu.

- Izvijestiti inspektora rada o svojim zapaanjima i opaanjima

zaposlenika.- Biti nazoan inspekcijskom pregledu i oitovati se o injeninom

stanju koje utvrdi inspektor.- Pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroeni ivot i

zdravlje zaposlenika.- Obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalo proirivati i

unaprijeivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti znaajne zasvoj rad.

- Staviti prigovor na inspekcijski nalaz i miljenje.- Svojim djelovanjem poticati ostale zaposlenike u radu nasiguran nain.

- Obavjetavati zaposlenike o mjerama koje poslodavacpoduzima ili e poduzimati u podruju zatite na radu.

- Svaka tri mjeseca duan je o svome radu i stanju zatite naradu izvijestiti Radniko vijee.

Prava povjerenika

- Nesmetano obnaanje dunosti.- Pravo na obavijesti i uvid u propise i procedure o zatiti na

radu.- Pristup na sva radna mjesta.- Pravo na izobrazbu.- Pravo na plaeno vrijeme dok obnaa dunost ili se obrazuje

za obavljanje svojih poslova.- Pravo da ga se ne rasporedi na druge poslove ili kod drugog

poslodavaca.- Pravo da poslodavac s njim ne moe raskinuti ugovor o radu- radni odnos.

- Ne smije mu se umanjiti plaa ili ga se na neki drugi nain dovesti u nepovoljniji poloaj.50

Povjerenik zaposlenika za zatitu na radu


53/68

- Pravo da se protiv njega ne pokrene postupak za naknadutete.

Zakonom o zatiti na radu odredeno je da se prava i obveze

povjerenika poblie odrede Kolektivnim ugovorom.

STRUNJAK ILI SLUBA ZATITE NA RADU

Sluba za zatitu na radu ili strunjak za zatitu na radu u prolimsu vremenima odigrali znaajnu ulogu u promicanju zatite naradu. Uprave tvrtki doivljavale su ih kao osobe odgovorne zazatitu na radu. Novi zakon namijenio im je sasvim drukijuulogu. Slube ili strunjaci za zatitu na radu osobe su kojestrunim radom pomau poslodavcu, njegovu ovlateniku,zaposlenicima i njihovim povjerenicima.Strunjak i lanovi slubi imaju zakonsku zatitu i ne smiju bitidovedeni u nepovoljan poloaj, dok postupaju na temelju zakonai propisa.

Obveze strunjaka ili slube za zatitu na radu

- Struna pomo poslodavcu i njegovim ovlatenicima, tezaposlenicima i njihovim povjerenicima u provedbi iunapreenju zatite na radu.

- Unutarnji nadzor nad primjenom pravila zatite na radu.- Poticanje poslodavca i njegovih ovlatenika da nadlene slube

(kadrovska, pravna, zdravstvena, odravanje i druge) ukloneutvrene nedostatke i obave svoj dio posla.

- Pratiti i evidentirati podatke u vezi s ozljedama na radu,

profesionalnim bolestima, te izrada godinjeg izvjea za potrebeposlodavca.- Suraivati s tijelima inspekcije rada, Zavodom za zatitu na

radu, te ovlatenim ustanovama i trgovakim drutvima kojase bave zatitom na radu.

- Osposobljavati povjerenika zaposlenika za zatitu na radu ipomagati u njegovu radu.

- Rad u odborima za zatitu na radu kod poslodavca.- Suraivati sa strunim slubama poslodavca prilikom izgradnje

i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad, nabave strojevai ureaja, te osobnih zatitnih sredstava.

- Suraivati s medicinom rada.- Sudjelovati u izradi procjene opasnosti (najee kao nositelj

aktivnosti).- Sudjelovati u izradi akata o ustroju zatite na radu kod

poslodavca.- Pripremati ili inicirati izradu pisanih uputa ili procedura za

poslodavca.- Voditi evidenciju i sudjelovati u izobrazbi zaposlenika zazatitu na radu.

- Brinuti se o znakovima sigurnosti, o njihovu postavljanju iodravanju. 51


54/68

- Pripremati izvjea za poslodavca koja e biti razmatrana naRadnikom vijeu.

- Izvjetavati Inspekciju rada nakon smrtne, teke ili skupnenesree i profesionalne bolesti.

- Voditi evidenciju zaposlenika koji rade na radnim mjestima sposebnim uvjetima rada i pratiti rokove njihovih ponovnihpregleda.

- Izraditi popis opasnosti za naputke zaposlenicima koji rade naradnim mjestima s posebnim uvjetima rada.

- Sudjelovati u izradi i odreivanju poslova koje mogu obavljatimalodobnici, trudnice, invalidi rada i osobe starije ivotne dobi.

- Voditi evidenciju o mjerenjima i ispitivanjima instalacija i

opreme, initelja radne okoline, strojeva i ureaja.- Voditi brigu i evidenciju o osobnim zatitnim sredstvima iopremi (nabava, rokovi, atesti, ispitivanje i uporaba).

- Predlagati poslodavcu strojeve, ureaje i opremu kojima bi sepoboljali uvjeti rada i unaprijedila zatita na radu, a dotrajalei opasne strojeve povlaiti iz procesa rada.

- Predlagati poslodavcu tehnike, ustrojstvene i obrazovne mjerei aktivnosti s ciljem unaprijeivanja zatite na radu.

- Predlagati manje opasne tvari i radne postupke kako bi sepoboljali uvjeti rada.- Provjeravati jesu li radne tvari stalno propisno oznaene te

jesu li zaposlenicima osigurane upute na hrvatskom jeziku.- Po potrebi mjeriti plinove, pare i aerosole u radnom okoliu.- Provjeravati ima li u radnom okoliu tetnih tvari u veim

koncentracijama od maksimalno doputenih (MDK).- Kod privremenih i zajednikih radilita sudjelovati u izradi

elaborata i voditi nadzor da se propisano i potuje.- Predlagati poslodavcu mjere za zatitu od poara.- Sudjelovati u izradi plana spaavanja i evakuacije, te brinuti se o

propisanim vjebama.- Predlagati i briniti se o opremi za evakuaciju i spaavanje.- Brinuti se o osobama zaduenima za evakuaciju i spaavanje.- Brinuti se o osobama i opremi za pruanje prve medicinske

pomoi.

- Nadzirati provedbu odredaba o zatiti nepuaa od duhanskogdima.- Suraivati s inspektorom rada prilikom njegova nadzora (davanje

informacija, podastiranje dokumentacije i injenica).- Voditi rauna o isteku roka koji je inspektor propisao i traiti

produljenje, ako nareeno nije uinjeno.- uvati dokumentaciju i upute.- uvati knjige nadzora i nastojati da se upisan nedostatak i

otkloni.- Istraivati nezgode i nesree (izvore i uzroke) i predlagati mjere

kako se isti ili slini sluajevi ne bi ponovili.- Obavljati i druge poslove prema zahtjevima poslodavca.52


55/68

U Brodogradilitu je konstituiran Odbor zatite na radu.

Izbor lanova ureuje se opim aktom poslodavca. U sastavOdbora kod poslodavca ulaze: poslodavac (kao predsjednik),rukovoditelj slube za zatitu na radu, povjerenik zaposlenika zazatitu na radu, predstavnik medicine rada (kao lanovi). Napoziv predsjednika, sjednicama odbora nazoan je i inspektorrada.Zakonom je odreeno da se odbor mora sastajati najmanjejedanput u tri mjeseca.

Zadaa je odbora planirati i nadzirati primjenu pravila zatite naradu, brinuti se o izobrazbi, raspravljati o ozljedama iprofesionalnim bolestima i poticati stalno unaprijeivanje zatitena radu. Povjerenik zaposlenika duan je o stavovima i zakljucimaodbora izvjeivati Radniko vijee.

Poslodavac je duan osigurati zaposlenicima usluge slubemedicine rada kako bi se omoguio zdravstveni nadzor primjerenopasnostima i tetnostima za zdravlje i sigurnost kojima suzaposlenici izloeni.Poslodavac je duan zaposlenicima Slube medicine rada osiguratipristup u sve radne prostorije i prostore. Zaposlenici Slubemedicine rada imaju potpunu profesionalnu neovisnost premaposlodavcu i njegovim ovlatenicima te zaposlenicima i njihovim

ovlatenicima.Zadae Slube medicine rada

- Utvrivati i procjenjivati rizike od tetnosti za zdravlje na radnommjestu.

- Pratiti u radnom okoliu i radnom procesu initelje koji moguugroziti zdravlje zaposlenika, ukljuujui njihov smjetaj iprehranu.

- Savjetovati poslodavca u planiranju i organiziranju rada,ukljuujui i oblikovanje radnog mjesta, o izboru, odravanjui stanju strojeva i ureaja te o tvarima koje se koriste pri radu.

- Sudjelovati u izradi programa unaprijeivanja naina rada te uispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajalita.

- Savjetovati poslodavca o unaprijeivanju zatite zdravlja,sigurnosti, higijene rada, ergonomije te osobnim i skupnimzatitnim sredstvima.

- Pratiti zdravstveno stanje zaposlenika u odnosu na rad, aosobito zaposlenika na poslovima s posebnim uvjetima rada,mladei, ena i zaposlenika sa smanjenom radnomsposobnou.

- Stalno unaprijeivati prilagodbe rada zaposlenicima. 53

Odbor za zatitu na radu

Medicina rada


56/68

- Sudjelovati u mjerama strune rehabilitacije.- Suraivati u obavjeivanju, strunom osposobljavanju i

izobrazbi u medicini rada, higijeni rada i ergonomiji.- Sudjelovati u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.

- Suraivati s tijelima nadzora glede provedbe zadaa izprethodnih toaka.

Projektant ili konstruktor strojeva i ureaja obvezan je prigodom

projektiranja primijeniti propise zatite na radu uz potovanjeergonomskih naela.Proizvoa strojeva i ureaja obvezan je izraditi ih u skladu spropisima zatite na radu, kako bi se opasnosti i tetnosti, kojepostoje pri njegovu koritenju, izbjegle ili smanjile na najmanjumoguu mjeru.Proizvoda je duan pribaviti ispravu od ovlatene ustanove,odnosno trgovakog drutva, kojim se potvruje da je stroj ili

ureaj proizveden u skladu s propisima zatite na radu.Proizvoa strojeva i ureaja s poveanim opasnostima duanje izdati tehnike upute za uporabu stroja.Uvoznik, odnosno trgovako drutvo koje stavlja u promet uvoznestrojeve i ureaje s poveanim opasnostima, duan je osiguratiupute na hrvatskom jeziku, te pribaviti dokumentaciju da je strojizraen po meunarodnim konvencijama.Proizvoai osobnih zatitnih sredstava i opreme duni su provestisve procedure i postupke, kao i proizvodai strojeva i ureaja

to se tie proizvodnje i distribucije.

Republika Hrvatska proglasila je zatitu na radu javnim interesomiz ega proizlazi niz njezinih obveza. Ratificirala je viemeunarodnih konvencija i ugovora iz ovog podruja, te donijelazakone kojima je cilj blie odrediti pojedine segmente zatiteivot i zdravlja gradana, osobito zaposlenika.Posebna je zadatak drave kontrolirati provedbu zakona, a kadase radi o zatiti na radu, u dravnoj upravi djeluje inspekcijazatite na radu i inspekcija rada, koja kontrolira radne odnose imjere zatite na radu.Zakonom je Vlada Republike Hrvatske obvezna pratiti stanjezatite na radu te, uz savjetovanje sa poslodavcima izaposlenicima, prema svojoj nadlenosti utvrivati, predlagati i

povremeno preispitivati politiku i poticati rad na usklaivanjuzakonodavstva radi unaprijeivanja zatite na radu.Kako bi Vlada mogla postupiti po prethodno iznijetom, osnivaNacionalno vijee za zatitu na radu kao svoje savjetodavnotijelo.54

Drava i zatita na radu

Projektanti i proizvoai strojeva i ureaja,osobnih zatitnih sredstava i opreme


57/68

Trokovi ozljeda, oteenja strojeva, alata, opreme isirovine, simbolino su prikazani ledenim brijegom, arauna se da su posredni trokovi i do est puta veiod izravnih trokova.

55


58/68

Poslodavac - poduzetnik odgovara za tetu zaposlenikuuzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom boleu ili boleuu vezi s radom po naelu objektivne odgovornosti (uzronosti),a prema opim propisima obveznog prava, kae se u lanku 15.Zakona o zatiti na radu RH.Odgovornost za tetu prema kriteriju uzronosti ureena jeZakonom o obveznim odnosima RH, NN broj 53/92.Objektivna odgovornost nastaje kada oteenik dokaepostojanje tete, tetne radnje, protupravnost tetne radnje iuzrone veze izmeu te protupravne tetne radnje i tete.Kod odgovornosti za tetu, nastalu u vezi s opasnom stvari iliopasnom djelatnosti, uzrona veza se ne dokazuje ve sepretpostavlja sukladno lanku 173. Zakona o obveznim odnosima.Zakon o obveznim odnosima ne utvruje opasnu stvar niti opasnu

djelatnost.O opasnoj stvari ili opasnoj djelatnosti u svakom konkretnomsluaju odluuje sud.Navest emo ope principe ili naela za opasnu stvar ili naelaza opasnu stvar ili djelatnost s poveanom opasnosti.Pod opasnom stvari podrazumijeva se svaka stvar koja po svojojnamjeri, osobinama, poloaju, mjestu i nainu uporabe ili nadrugi nain predstavlja poveanu opasnost nastanka tete zaokolinu, pa je zbog toga treba nadzirati poveanom panjom.Opasna stvar je npr. automobil, cirkular za rezanje drva, stroj zaobradu drva, aparat za elektrozavarivanje itd.Neka djelatnost je djelatnost poveane opasnosti tada kada unjezinu redovitom toku iziskuje poveanu panju osoba kojeobavljaju tu djelatnost, a samim tokom moe biti ugroenozdravlje ljudi i imovina. Npr. proizvodnja i distribucija elektrineenergije, proizvodnja razliitih kemikalija i otrova i njihovadistribucija, promet itd.

Navest emo sada nekoliko odredaba iz Zakona o obveznimodnosima radi lakeg razumijevanja i uoavanja ove problematike,sa eljom da ne doete u priliku u kojoj e vam biti potrebna (zlune trebalo).

Odgovornost tvrtke

Za tetu koju radnik u radu ili u vezi s radom uzrokuje treoj

osobi odgovara poduzee u kojemu je radnik radio u trenutkuuzrokovane tete, osim ako se dokae da je radnik u danimokolnostima postupao protupropisno.Oteeni ima pravo zahtijevati naknadu tete i izravno od radnika,ako je tetu uzrokovao namjerno.56

ODGOVORNOST ZA TETU UZROKOVANUOZLJEDOM NA RADU


59/68

Odredba ovog lanka nije u suprotnosti s pravilima odgovornostiza tetu poteklu od pravila odgovornosti za tetu uzrokovanuopasnim stvarima ili opasnim djelatnostima (lanak 170. ZOO).Za tetu od opasne stvari odgovara njezin imalac, a za tetu od

opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.Imaocem se smatra vlasnik stvari te drutveno-pravna osoba spravom raspolaganja, odnosno ona kojoj je stvar dana naprivremenu uporabu (lanak 174. ZOO).Rezimirajmo: za tetu odgovara imalac opasne stvari ili osobakoja se bavi opasnom djelatnou - bez dokazivanja krivnje, osimu tri sluaja: uspije li dokazati da je teta nastala radnjomoteenika - namjerno, postupkom tree osobe za koju poslodavac

ne odgovora ili kao posljedica vie sile.U dosta sloenim i tekim prilikama, kakve vladaju u naemgospodarstvu, bit e sve vie tubi zbog ozljeda, profesionalnihbolesti i bolesti uvjetovanih radom.Ovdje spomenuta dva zakona (o zatiti na radu i obveznimodnosima) ve se primjenjuju, to se vidi iz sudske prakse ipresuda u podruju naknade tete prouzroene ozljedama naradu.Kolika e teta biti za gubitak prsta, oka ili, ne daj Boe, ivota,ovisi o umjenosti odvjetnika i mogunosti tvrtke, pa netko zaistu ozljedu moe dobiti 20, a netko 200,00 kn, dok je iznos zasmrtni sluaj od 800 tisua do 2 mil i juna kuna.Mi koji se bavimo poslovima sigurnosti na radu ocjenjujemo iinformiramo o ovoj problematici radi izbjegavanja traginihsluajeva primjenom propisanih i nareenih pravila zatite kakobismo izbjegli tube i obitelji zavijene u crno.U konanici jeftinije je, ali i humanije sprijeiti nego lijeiti. No,

to moraju shvatiti i poslodavci i druge odgovorne osobe utvrtkama.Na je zadatak, kao aktivnih profesionalaca i povjerenika, poduitii pomoi zaposleniku u ostvarenju zakonskog prava.

Za organizaciju i provedbu zatite na radu odgovoran jeposlodavac i tu odgovornost ne moe prenijeti ni na koga.Ovlatenici i slube obavljaju poslove, a za kvalitetu i strunostobavljanja posla odgovaraju poslodavcu, dok je on po zakonuodgovoran pred inspekcijama i sudom.Razliite su razine odgovornosti poslodavca za krenje zakonai propisa iz zatite na radu:

- mandatne kazne- prekrajni postupci- privredni prijestup- kaznena (krivina) odgovornost- zabrana rada. 57

Odgovornost za neprovoenje ili nepridravanjepropisa i pravila zatite na radu


60/68

Zaposlenik, za nepridravanje ili krenje propisa zatite na radu,takoder moe biti kanjen:

- mandatnom kaznom na licu mjesta od inspektora rada,

- suspenzijom s radnog mjesta,- pismenim upozorenjem od poslodavca,- otkazom ugovora o radu,- kaznenom odgovornou.

Najtei je oblik kaznena odgovornost pa emo navesti primjeriz dvaju lanaka iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske,objavljenog u NN broj 110/97 i dvaju oblika krivnje - NAMJERAi NEHAJ, iz ega proizlazi da se kazneno djelo moe uinitiinjenjem ili ne-injenjem.

lanak 25. glasi:

(1) Kazneno djelo moe se poiniti injenjem ili ne-injenjem.(2) Kazneno djelo je poinjeno ne-injenjem ako je poinitelj,

koji je pravno obvezan sprijeiti nastupanje zakonom opisane

posljedice kaznenog djela, to propustio uiniti. Takvo jeproputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenjutoga djela injenjem.

(3) Poinitelj, koji je kazneno djelo poinio ne-injenjem moebiti blae kanjen, osim ako se radi o kaznenom djelu kojemoe biti poinjeno samo ne-injenjem.

Prijanji Osnovni krivini zakon poznavao je termin umiljaj i

nehat, a sada se oblik krivnje naziva NAMJEROM i NEHAJEM.

lanak 44. (Namjera)

(1) Kazneno djelo moe se poiniti s izravnom i neizravnomnamjerom.

(2) Poinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan svogdjela i hoe njegovo injenje.

(3) Poinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestanda moe poiniti djelo pa na to pristaje.

lanak 45. (Nehaj)

(1) Kazneno djelo moe se poiniti sa svjesnim ili nesvjesnimnehajem.

(2) Poinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan damoe poiniti djelo, ali lakomisleno smatra da se to nee

dogoditi ili da e to moi sprijeiti(3) Poinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestanda moe poiniti djelo, iako je prema okolnostima i premasvojim osobnim svojstvima bio duan i mogao biti svjestante mogunosti.58


61/68

Naveli smo ova dva oblika krivnje kako bismo kasnije shvatililanke u kojima se ti oblici krivnje spominju.Naime, namjera je svjesno i voljno suprotstavljanje pravu, a nehajproizlazi iz nepaljiva ponaanja, kada je poinitelj morao biti,

prema svojim svojstvima dunosti, svjestan takve mogunosti.Svjestan i nesvjestan nehaj osobito dolaze do izraaja uodgovornih osoba, kada propuste uiniti ili naloiti otklanjanjeopasnosti iz podruja zatite na radu, zatite od poara, ekolokezatite i drugdje.Dakle, svi oni koji obnaaju dunosti s posebnim ovlastima iodgovornostima mogu doi pod udar krivnje ne-injenjem.

Oteenje zatitnih naprava na radu

lanak 265.

(1) Tko u tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavljaneki rad uniti, oteti, ukloni, iskljui ili na drugi nain uinineuporabljivima ili nedjelotvornima zatitne naprave i timeizazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg

opsega, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do pet godina.(2) Odgovorna osoba koja u tvornici, radionici ili na drugom

mjestu gdje se obavlja neki rad ne postavi zatitne napraveili ih ne odrava u ispravnom stanju, ili ih u sluaju potrebene stavi u djelovanje ili uope ne postupa po propisima omjerama zatite na radu i time izazove opasnost za ivot ilitijelo ljudi ili za imovinu veeg opsega, kaznit e se novanomkaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

(3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovog lanka poini iznehaja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvorado jedne godine.

59


62/68

Pred vama je podsjetnik za nadzor nad provedbom Zakona ozatiti na radu. Brzo se ita i podsjea vas to sve treba uinitida bi sustav zatite na radu djelovao.

PODSJETNIKza nadzor nad provedbom mjera i postupaka sigurnosti

ZATITA NA RADU

1. Jesu li odreeni ovlatenici za zatitu na radu?2. Jesu li njihova prava i obveze utvrene ugovorom o radu?3. Je li osnovano Radniko vijee i informira li ga se o stanju

sigurnosti?4. Je li osnovan Odbor zatite na radu i sastaje li se redovito?5. Je li poduzeto sve to je potrebno za izradu procjena

opasnosti:a) odreen tim,b) traena suglasnost od inspekcije zatite na radu,c) osigurana sredstva za izradu?

6. Jesu li nainjene i istaknute pisane upute na mjestu rada?7. Je li zaposleni strunjak za zatitu na radu ili formirana Sluba

zatite na radu?8. Prua li se Slubi zatite na radu pomo ostalih slubi i

ovlatenika?9. Izvravaju li strunjak ili Sluba zatite na radu svoje zakonske

i radne obveze?10. Je li donijet program osposobljavanja zaposlenika, provodi

li se osposobljavanje?

11. Jesu li odabrani ili imenovani povjerenici zaposlenika zazatitu na radu?

12. Je li provedena obuka povjerenika za zatitu na radu?13. Vri li se obavjeivanje zaposlenika o tetnostima i openito

o sigurnosti?14. Jesu li postavljeni znakovi opih obavijesti i znakovi sigurnosti?

15. Jesu li utvrena radna mjesta s posebnim uvjetima rada, i jeli za takva mjesta provedena obuka i zdravstveni pregled?

16. Potuju li se odredbe zakona o posebnoj zatiti malodobnika,ena, invalida i osoba starije ivotne dobi?60

PODSJETNIK


63/68

17. Jesu li objekti namijenjeni za rad adekvatni propisanimnormama?

18. Imaju li opasne radne tvari odgovarajui tretman?

19. Razmilja li se o zamjeni opasnih radnih tvari manje opasnimili bezopasnim?

20. Vre li se ispitivanja u radnom prostoru: rasvjete, zraenja,tetnosti, opasnih tvari, buke i vibracije, vlanosti i brzinestrujanja te temperature zraka?

21. Vri li se ispitivanje - pregled strojeva i ureaja?22. Izrauje li se elaborat sigurnosti za privremena radilita?23. Ponaaju li se vanjski izvoai radova u skladu s pravilima

rada na siguran nain?24. Jesu li svi zahtjevi sigurnosti sastavni dio ugovora s vanjskim

izvoaima ili ugovora o nabavi?25. Funkcionira li sustav evakuacije i spaavanja (prosudbe,

planovi, obuka, vjebe - treninzi, oprema, naprave, sredstva,

odgovorne osobe)?26. Je li adekvatno rijeeno pruanje prve medicinske pomoi

(obuka osoba, raspoloiva sredstva i oprema)?27. Provodi li se zatita nepuaa?28. Je li onemogueno pijenje alkohola za vrijeme rada?29. Kako se postupa s alkoholiziranima u vrijeme rada (tko je

zaduen za taj posao)?30. Udovoljava li povjerenik zaposlenika za zatitu na radu svojim

obvezama?31. Obavljaju se prema tijelima dravnog nadzora predviene

radnje (izvjeivanje o nesreama i sl.)?32. Udovoljavaju li ovlatenici zatite na radu svojim zakonskim

obvezama glede zatite na radu?

33. Vodi li se i uva:a) tehnika dokumentacija,b) upute o nainu koritenja strojeva,c) planovi ureenja gradilita,d) isprave o obavljenom ispitivanju?

34. Vodi li se i uva evidencija:

a) o osposobljenima za rad na siguran nain,b) zaposlenicima rasporeenim na radna mjesta sposebnim uvjetima rada,

c) opasnim radnim tvarima, 61


64/68

d) o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima teporemeajima u tehnolokom procesu vanima zasigurnost,

e) potencijalno opasnim situacijama?35. Vodi li se knjiga nadzora (koristi li se)?36. Vri li se kontrola zaposlenika i njihovo potivanje propisanih

procedura?37. Je li bilo sluajeva odbijanja rada zbog nepoduzetnih mjera

zatite na radu?38. Je li utemeljena Sluba medicine rada (ili potpisan ugovor s

vanjskim davateljem usluga), obavlja i zakonom propisaneobveze?

39. Suraujete li s ustanovama za zatitu na radu i u kojemupodruju?

40. Je li pri projektiranju i izgradnji objekata namijenjenih radupoduzeto sve zakonom propisano?

41. Postoje li atesti i upute za strojeve, ureaje i osobna zatitnasredstva?

42. Je li bilo osoba sankcioniranih zbog neprovoenja zatitena radu:a) mandatne kazne,b) prekrajni postupci,c) kaznena odgovornost,d) suspenzija,e) pismeno upozorenje,f) otkaz ugovora o radu?

43. Provodi li se kontinuiran unutarnji nadzor i istraivanje svihozljeda, potencijalno opasnih stanja i drugih incidenata?

62


65/68

63

Literatura

1. Ustav Republike Hrvatske

2. Zakon o radu

3. Zakon o zatiti na radu

4. Zakon o obveznim radnim odnosima

5. Kazneni zakon

6. Zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju

7. Zakon o zdravstvenoj zatiti

8. Preporuke i smjernice EU

9. Materijali s raznih savjetovanja

10. Organizacijske upute za siguran radbrodogradilita

11. Broure, struni asopisi i sl.


66/68

64

Uvod .................................................................................................... 5Rije Koordinatora povjerenika zatite na radu ........................ 6Pregled pojmova .............................................................................. 7Uvodne napomene .......................................................................... 9Opa pravila ...................................................................................... 10Znakovi opasnosti i upozorenja ................................................... 11Postupak u sluaju nesree .......................................................... 12

Vani lanci Zakona o zatiti na radu .......................................... 13Odravanje reda i istoe .............................................................. 15Radno zatitna odjea .................................................................... 17Ljestve i skele ................................................................................... 18Znakovi obaveze .............................................................................. 21Promet vozila .................................................................................... 22Ureaji, alati i oprema .................................................................... 25

Zatita od poara ............................................................................. 27Znakovi zabrane ............................................................................... 30Zavarivanje, rezanje, lemljenje ..................................................... 31Znakovi upozorenja ......................................................................... 32Pet pravila za osiguranje mjesta rada ......................................... 33Izvori opasnosti za sigurnost na radnom mjestu ..................... 34Kontrola izvora opasnosti .............................................................. 35

Osobna zatitna oprema ................................................................ 36Kako utvrditi izvore opasnosti na radnom mjestu ................... 37Kako nam kemikalije mogu ui u organizam ............................ 40Kako kemikalije utjeu na vae zdravlje? ................................... 42Regulativa iz zatite na radu u Brodogradilitu ........................ 43Vrijednosni kriteriji zatite na radu .............................................. 44Obveze pojedinih sudionika u provedbi zatite na radu ......... 45Zaposlenik - prava i obveze ........................................................... 49Povjerenik zaposlenika za zatitu na radu ................................. 50Odbor za zatitu na radu ................................................................ 53Medicina rada ................................................................................... 53Projektanti i proizvoai strojeva i ureaja, osobnihzatitnih sredstava i opreme ......................................................... 54Drava i zatita na radu .................................................................. 54Odgovornost za tetu uzrokovanu ozljedom na radu ............. 56

Odgovornost za neprovoenje ili nepridravanjepropisa i pravila zatite na radu .................................................... 57Podsjetnik .......................................................................................... 60Literatura ............................................................................................ 63

Sadraj:


67/68


68/68

O svomzdravlju i ivotuodluuje sam!

Documents

Zastita Na Radu Novo