Zeleno poduzetništvo Dalmacijeprilika za razvoj u skladu s prirodom

Ujedinjeni narodi proglasili su 2010. godinu Međunarodnom godinom biološke raznolikosti

Zeleno poduzetništvo svoje poslovanje

zasniva na prijateljskom odnosu prema

prirodi i doprinosi njezinom očuvanju.

Što je zeleno poduzetništvo?

Priroda i njoj pripadajuća raznolikost biljnih i životinjskih vrsta (biološka raznolikost) je naš osnovni izvor za mnogobrojna dobra, počevši od hrane preko lijekova pa sve do građevnih materijala. Ona nas opskrbljuje mnogim nezamjenjivim uslugama: zrak i čista voda, obnav-ljanje tla, oprašivanje biljaka i regulacija klime su samo neke od njih. Usprkos tomu, čovjek se često nesmotreno i neodrživo odnosi prema prirodi. Naime, prošle je godine Crveni popis Svjetske udruge za zaštitu prirode (The World Conservation Union, IUCN) pokazao da je od promatranih vrsta, čak 38% njih suočeno s opasnosti od izumiranja.

Spremnost na ulaganja u „prirodni kapital” prilika je i najveći izazov 21. stoljeća. Doprinos očuvanju i održivom korištenju prirode Dalmacije i njenih resursa dugotrajna je investicija kojom se čuvaju naše domaće sorte i pasmine, divlje vrste, morski resursi, šume, vode te krajobrazne vrijednosti koje su ujedno i dio kulturne baštine i identiteta Hrvatske.

Zeleno poduzetništvo okuplja ljude koji poštuju navedene vrijednosti, ali i stvaraju nova radna mjesta čime ujedno doprinose lokalnom razvoju. Sektori velikih mogućnosti u Dal-maciji su ekološka poljoprivreda, ekološki uzgoj ribe, školjkarstvo i ekoturizam.

Zeleno poduzetništvo svoje poslovanje

zasniva na prijateljskom odnosu prema

prirodi i doprinosi njezinom očuvanju.

Zašto je ekološka poljoprivreda (naj)bolji izbor?

Ekološka poljoprivreda je sektor pozitivnog ekonomskog rasta temeljen na etičkim, ekološkim i socijalnim načelima.

Održava i povećava zdravlje tla, biljaka, životinja i planeta kao jedinstvene i nedjeljive cjeline.

Proizvodi kvalitetniju i zdraviju hranu. Ekohrana sadrži veće količine vitamina C, esen-cijalnih minerala poput kalcija, magnezija, željeza i kroma, te antioksidanse koji su važni u borbi protiv kanceroznih oboljenja.

Čuva prirodu i okoliš. Ekološka poljoprivreda uvelike podržava biološku raznolikost. Ne koristi umjetna gnojiva i pesticide te time čuva tlo, vodu i zrak. Nije dozvoljena uporaba GMO-a.

Ublažava klimatske promjene. Ekološkom poljoprivredom emitira se od 6% do 60% manje stakleničkih plinova u odnosu na konvencionalnu.

Ekološka poljoprivreda skrbi za životinje - u ekopoljoprivredi posebna pažnja posvećena je dobrobiti životinja: pazi se na držanje, smještaj, hranidbu, zaštitu i odnos prema životinjama.

Visoki standardi proizvodnje. Ekološka proizvodnja je u sustavu nadzora što znači da na tržište dolaze samo certificirani ekoproizvodi koji su prošli sve potrebne kontrole.

U 2008. godini prodaja ekohrane i

pića u svijetu dostigla je vrijednost

od 50,9 milijardi dolara.

U 2008. godini ekološka se

poljoprivreda prakticirala u 154

od 196 država svijeta, na ukupnoj

površini od 35 milijuna hektara!

Ekološka imanja u odnosu na konvencionalna imaju 44% više ptica na svojim poljima i više od 5 puta divljih biljnih vrsta.

U 2008. godini prodaja ekohrane i

pića u svijetu dostigla je vrijednost

od 50,9 milijardi dolara.

U 2008. godini ekološka se

poljoprivreda prakticirala u 154

od 196 država svijeta, na ukupnoj

površini od 35 milijuna hektara!

Uzgoj izvornih sorti i pasmina Dalmacije

Jeste li znali da raznolikost biljnog i životinjskoj svijeta ne čine samo divlje vrste već i domaće sorte i pasmine koje je čovjek tijekom povijesti na bilo koji način promijenio te uzgojem i odabi-rom određenih svojstava prilagodio svojim potrebama?

Dalmacija je regija s gotovo 400 sorti kulturnog bilja i pasmina domaćih životinja, ali i samoniklog korisnog bilja. Tako veliki broj zahvaljujemo iznimnom zemljopisnom položaju, krajobraznoj, klimatskoj i općoj biološkoj raznolikosti, ali i burnom povijesnom razvoju.

Poznajete li neku od ovih iznimnih dalmatinskih pasmina?

Dalmatinski magarac, dalmatinska buša, dalmatinska pramenka, dinarska šarena koza, dal-matinski pas, dalmatinska medna pčela, dalmatinska zimovka ili ilirski golub

A dalmatinskih sorti?

Plavac mali, barjanka, babić, bogdanuša, pošip, oblica, drobnica, lopudska smokva, poljička maraska, dubrovački šipak, hvarska artičoka, palagruški kapar, konavoska kapula

A zaboravljenih povrtnih i poljoprivrednih kultura?

Dalmatinska krizantema ili buhač, brnistra ili žuka, slanić ili slanutak, sikirica ili jara grahorica, pšenica brkulja, kukuruz brnda, mirta, broć ...

Stare pasmine domaćih životinja i sorte kulturnog bilja sastavni su dio krajobraza i staništa. Ujedno su jako bitne za njihovo očuvanje. Simbol su znanja, tradicije i kulture Dalmacije, ali i potencijal za stvaranje prvorazrednih izvornih proizvoda: vina, ulja, mesa, meda, sireva, pogača, suhog voća, sokova, džemova, travarica, eteričnih ulja, te nezaobilazan dio naše gastronomske ponude.

Jeste li znali da je oko 97% varijeteta

povrća koje se uzgajalo još 1900.

godine danas nestalo?

Jeste li znali da je oko 97% varijeteta

povrća koje se uzgajalo još 1900.

godine danas nestalo?

Ekološki uzgoj ribe

Od svih sektora hrane u svijetu uzgoj riba raste najbrže, oko 10% godišnje!

Ekološki uzgoj ribe je najnaprednija postojeća uzgojna praksa, gdje se manjim gustoćama uzgajanih organizama, posebnom hranom i drugim dopuštenim sredstvima postiže maksi-malno zdrav i kvalitetan proizvod, uz minimalni negativni utjecaj na okoliš.

Uzgoj morskih riba u Hrvatskoj počeo je prije otprilike 50 godina.

Zeleni posao kroz priču o ribi hami

Riba hama koja se kod nas još naziva i krb, vrlo je rijetka. Nekada je bila rasprostranjena po cije-loj našoj obali, naročito na ušćima rijeka (Cetina, Neretva), a danas se nalazi pred istrebljenjem.

Međutim ta autohtona vrsta ribe ima karakteristike izrazito povoljne za ekonomski i ekološ-ki prihvatljiv uzgoj.

Stoga 2006. godine, u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, Riba Mljet d.o.o. započinje ekološki uzgoj ribe hama.

Riba Mljet dobitnica je sredstava zaklade „Izvorno hrvatsko” za 2010. godinu kojom Hrvat-ska gospodarska komora dodjeljuje sredstva i pruža potporu projektima čiji je cilj stvaranje kvalitetnih hrvatskih proizvoda te njihova imidža na domaćem i stranom tržištu.

Ekološki uzgoj ribe u svijetu pojavio

se sredinom devedesetih godina, a

Hrvatska se može pohvaliti prvim

modernim uzgojem bijele ribe na

Mediteranu!

….a školjkarstvo?

Uzgoj školjkaša ima puno dulju tradiciju od uzgoja ribe. Spominje se podatak da su školjka-še uzgajali još u antička vremena.

Kako školjkarstvo može postati inovativno a da istovremeno brine o očuvanju vrsta?

Suradnjom znanstveno-razvojnog i gospodarskog sektora moguće je pokrenuti pokusnu proizvodnju novih vrsta školjkaša koje su prirodno prisutne u hrvatskom dijelu Jadrana: od vrsta za koje već postoji razvijena tehnologija uzgoja (kapice), preko vrsta koje su u odmakloj fazi istraživanja (brbavica, periska), do interesantnih vrsta koje tek treba istražiti (prstac).

Time bi se doprinijelo očuvanju vrsta koje su u svom prirodnom okruženju ugrožene zbog pretjeranog izlova. To se posebno odnosi na zaštićene vrste poput periske i prstaca.

Kada zaštita prirode postaje preduvjet uspješnosti poslovanja?

Radi svoje relativno velike produktivnosti i značaja za uzgoj školjkaša Malostonski zaljev je 1983. godine proglašen rezervatom prirode u moru. On je danas najznačajnije mjesto za uzgoj školjkaša u Hrvatskoj.

Uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu čvrsto je povezan s turizmom i ugostiteljstvom. Gastronomska ponuda restorana i hotela u okolici bazira se na kamenicama i jelima od morskih plodova, po čemu su najpoznatiji restorani i hoteli u Malom Stonu.

Znadete li da je uvala Bistrina u

Malostonskom zaljevu bila poznato

uzgajalište kamenica još u doba

Rimskog Carstva, a poznata je izjava

jednog od najznačajnijih hrvatskih

istraživača Jadranskog mora Tome

Gamulina „Republika Hrvatska

ima stotine zaljeva, ali samo jednu

Bistrinu” (1977.).

Ekoturizam

Ekoturizam promiče održive aktivnosti manjeg opsega bliske prirodnom okolišu tako da turist ne utječe negativno na okoliš, a da mjesno stanovništvo ima ekonomsku korist od posjeta. Doprinos očuvanju vrsta zasniva se na doživljavanju i učenju od prirode te se provodi na ekološki održiv način.

Agroekoturizam

Agroturizam predstavlja svojevrsnu novu turističku aktivnost kojom se promoviraju ruralna područja te jača ruralna ekonomija. Usko je vezan za ambijent sela i poljoprivrednu proizvodnju, te proizvodnju tradicionalnih proizvoda na pojedinom domaćinstvu unutar seoske zajednice.

Hrvatske regije koje najviše profitiraju od agroturizma su Istra i Baranja te Dubrovačko-ne-retvanska županija, dok su od mikrodestinacija vrlo interesantni park prirode Lonjsko polje, selo roda Čigoč i selo lastavica Mužilovčica.

Kada agroturizam, uz ostale turističke ponude, posluje i po načelima ekološke poljoprivred-ne proizvodnje on postaje agroekoturizam.

Da bi učili od prirode trebamo biti u prirodi.

Satish Kumar

Jeste li znali da je jedan agroturist

voljan potrošiti i do 20% više za

autentičnu uslugu vezanu za originalan

doživljaj kojega ruralna područja i život

u njima mogu ponuditi!

Jeste li znali da je jedan agroturist

voljan potrošiti i do 20% više za

autentičnu uslugu vezanu za originalan

doživljaj kojeg ruralna područja i život u

njima mogu ponuditi!

Jeste li znali da je informativno-

edukativna kampanja koju provodi

globalna Udruga za pustolovni

turizam znatno povećala broj

„Leave no trace“ (Bez tragova)

certificiranih operatera diljem svijeta?

Kampanja je namijenjena turistima

koje upućuje na koji način ostaviti

najmanje tragova svoje posjete prirodi.

Održivi pustolovni (adventure) turizam

Pustolovni turizam odnosi se na sve turističke aktivnosti koje sadrže dvije od slijedeće tri komponente: fizičku aktivnost, interakciju s kulturnom tradicijom i susret s prirodom.

Ako ste prakticirali jednu od sljedećih aktivnosti, znači da ste i vi bili sudionik pustolovnog turizma: brdski biciklizam, daljinsko plivanje, kajakarenje na rijeci ili po moru, rafting, penjanje, planinarenje, špiljarenje, scuba ronjenje, jedrenje, kampiranje, promatranje ptica, jahanje, skija-nje, slobodno letenje (paragliding, zmajarenje, let balonom), sportski ribolov itd.

Zbog svoje prirodne i krajobrazne raznolikosti, Hrvatska ima velike mogućnosti za razvoj pustolovnog turizma. Trenutačno zajednica pustolovnog turizma pri Hrvatskoj gospo-darskoj komori broji 56 članova, od kojih su barem 50 poduzetništva, dok je polovica njih smješteno na području Dalmacije. Najzastupljeniji oblik pustolovnog turizma u Hrvatskoj je biciklizam.

U svijetu godišnji profit od maloprodaje sportsko-rekreativne opreme procjenjuje se na 20 milijardi dolara za tržište koje broji 149 milijuna poklonika aktivnosti na otvorenom.

!

Tvoje zeleno poduzetništvo moglo bi:

1 2

3 4

- pokrenuti ekološko vinogradarstvo i vinarstvo

- pokrenuti ekološko maslinarstvo

- ekološki uzgajati voće i povrće

- ekološki uzgajati domaće sorte i/ili pasmine

- uzgajati na ekološki način autohtono aromatsko i ljekovito bilje

- pokrenuti ekološko pčelarstvo - proizvodnju ekomeda

- pokrenuti proizvodnju novih domaćih vrsta školjkaša

- ekološki uzgajati riblje vrste

- koristiti selektivne ribolovne alate

- razviti agroekoturizam

- označiti tematski put prirodne baštine

- označiti pješačke staze za turističke sportsko-rekreativne aktivnosti

- pokrenuti ekoedukativni turizam temeljen na zaštiti divljih vrsta

- prodavati ekološke proizvode

- sakupljati, uzgajat, proizvoditi i prodavati sjeme domaćih sorti

- pokrenuti ugostiteljsko-turističke djelatnosti koje nude ili koriste ekološke proizvode

- postati financijski posrednik za zeleno poduzetništvo

- savjetovati o zelenom poduzetništvu

Čovjek je ovladao prirodom prije no što je naučio vladati

samim sobom.

Albert Schweitzer,

dobitnik Nobelove nagrade za mir 1953.

Mnoge studije ukazuju da nezainteresiranost ljudi za

problematiku očuvanja biljnih i životinjskih vrsta proizlazi

iz činjenice da se radi o javnim dobrima i uslugama koje

trebaju biti stalno dostupne bez daljnjeg ulaganja u

njihovu zaštitu i/ili obnovu.

Vrijeme je da se pokrenemo kako bi se sačuvala

raznolikost života na zemlji: biološka raznolikost je

život, naš život!

U Dalmaciji je uspostavljen Program poticanja zelenog poduzetništva!

Krajem 2008. godine kroz suradnju Globalnog fonda za okoliš i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj s četiri dalmatinske županije i njihovim županijskim razvojnim agencijama uspostavljen je Program poticanja zelenog poduzetništva (PPZP).

PPZP namijenjen je gospodarskim subjektima iz sektora poljoprivrede, turizma, ribarstva/marikulture s poduzetničkim idejama, kojima se naročito doprinosi očuvanju i održivom korištenju prirodnih vrijednosti obalnog područja Dalmacije.

PPZP trenutačno je usmjeren na (1) izravno kreditiranje kroz Program „Jamstveno-kreditni fond za zeleno poduzetništvo“ uspostavljenim sa Société Générale - Splitskom bankom d.d.; (2) tehničku i financijsku pomoć u razradi poslovnih ideja i realizaciji projekata zelenog poduzetništva te (3) tehničku i financijsku pomoć u pripremi projektnih prijedloga za prija-vu na druge nacionalne i međunarodne programe potpore.

Pokrenite vaše zeleno poduzetništvo, informirajte se i kontaktirajte nas:

www.undp.hr/coast

www.dunea.hr

www.rera.hr

www.rra-sibenik.hr

www.zadra.hr

Izrađeno u sklopu provedbe GEF-UNDP projekta “Očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti na dalmatinskoj obali“ (web:www.undp.hr/coast)

Grafičko oblikovanje: Krešimir Kraljević

Fotografije: Roman Ozimec, Ranko Tadić, Ante Žuljević, Mirko Ruščić, Županijske turističke zajednice sa područja Dalmacije

Nositelj Projekta COAST je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Projekt se provodi na području Dalmacije uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Osnovni cilj projekta COAST je poticati poduzetničke aktivnosti koje pridonose očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti Dalmacije.