Politički sistem Švicarske
Opća obilježja
Stanovnika:7.591.400 (2007.) Površina: 41.293 km2 (BiH – 51.129 km2) Gustoća naseljenosti = 177,2 stanovnika/ kn2 Glavni grad Švicarske je Bern - 150,000
stanovnika Švicarska je jedna od najstarijih europskih
država Počela se oblikovati u 14 stoljeću
Narodnosni sastav (2000.): Švicarci 80%
prema jeziku kojim govore: njemački 64%, francuski 19%, talijanski 8%, retoromanski 1%,
stranci 20% (najviše iz Italije, Španjolske, Portugala, Srbije i Crne Gore, BiH, Turske; Hrvata oko 35 000)
vjerski sastav (2000.): rimokatolici 44%, protestanti 37%, sunitski muslimani 4%, pravoslavci 1%
službeni jezici: njemački, francuski, talijanski i retoromanski
26 Kantona: Aargau, Appenzell Ausser-Rhoden, Appenzell Inner-Rhoden, Basel-Landschaft, Basel-Stadt, Bern, Fribourg, Geneve, Glarus, Graubunden, Jura, Luzern, Neuchatel, Nidwalden, Obwalden, Sankt Gallen, Schaffhausen, Schwyz, Solothurn, Thurgau, Ticino, Uri, Valais, Vaud, Zug, Zurich
Kratki povijesni pregled
1291. godina - tri kantona se udružuju kako bi si pružili uzajamnu pomoć i zaštitu (Uri, Schwyz i Unterwalden)
XIV. st. pridružuju im se još Lucerne, Zurich, Glarus, Zug i Bern
XV. st. Fribourg, Solothurn, Basel, Schaffhausen i Appenzell
U XVI. st. ideje reformacije šire se Švicarskom (Zwingli i Calvin) Razlogom jakih sukoba između katolika i
protestanata (tri stoljeća ratova) 1798. Helvetska republika: po uzoru na
događanja u Francuskoj Želi se stvoriti centralizirana država,
kontrolirana od Francuskenakon pada Napoleona, propada i taj
pokušaj
Od 1803. do 1848. Nekoliko državnih udara Poraz Napoleona Bečki kongres: Švicarska neutralnost Brz ekonomski razvoj Razlike među kantonima
1848. Švicarska postaje liberalna federalna država, muškarci dobivaju pravo glasa
Žene tek 1971.
1874. revidiran je ustav i uvedeno pravo na referendum
1891. pravo na inicijativu – mogućnost mijenjanja dijela Ustava
1919. prvi izbori prema proporcionalnoj reprezentaciji
1959. prvi put Federalno se vijeće uspostavlja prema “magičnoj formuli” 2-2-2-1
Magična formula
2 mjesta za Radikalnu slobodnu demokratsku stranku (FDP)
2 mjesta za Kršćansku demokratsku narodnu stranku (CVP)
2 mjesta za Socijaldemokratsku stranku (SP) 1 mjesto za Švicarsku narodnu stranku (SVP)
Promjena 2003.g (CVP dobiva jedno mjesto, a SVP 2)
Glavne karakteristike Švicarska = federalna parlamentarna
demokratska republika Izvršna vlast - vlada / Federalno vijeće Federalnu zakonodavnu vlast ima vlada i
dvodomna federalna skupština Referendum: mogućnost “propitivanja”
svakog zakona i promjena dijela Ustava
Federalizam Federalizam je glavni i pokretački princip
Švicarske Najčešće se misli na državnu organizaciju Federalizam je i u Ustavu (iako se nigdje ne
spominje riječ): “Kantoni su suvereni sve dok njihovu suverenost ne određuje federalni ustav, oni će imati sva prava koja nisu prenesena na konfederaciju”
Kantoni i općine imaju visok stupanj odgovornosti Postoji i 26 krivičnih zakona (kantonalni
zakoni) Povijesno, federalizam je proizvod sukoba
koji su prethodili stvaranju države 1848. Iako su u ratu pobjednici bili pro-centralističke
snage, naspram konzervativnih katoličkih kantona, Ustav iz 1848. ipak je odražavao kompromis te je kantonima ostavljena neovisnosti i autonomija
Federalno vijeće Švicarska vlada nije predstavljena u individui,
nego u kolektivu – Federalnom vijeću Ne postoji premijer, nit šef države Federalno vijeće – čine ga iste političke
stranke već 60. godina, koje među sobom dijele 7 mjesta u Vijeću
Vijeće se pridržava nepisanog pravila “kolegijalnosti” i konsenzusaOdluke se donose kolektivno
Uspostavljeno je stvaranjem federalne švicarske države 1848.
Početna struktura vijeća (iz 1848) članovi Vijeća pripadali samo jednoj stranci
(Radikalnoj), s tim da su dva mjesta bila zagarantirana katolicima i dva za ne-njemačke građane
Promjene u strukturi Vijeća 1891. kršćanski demokrati dobivaju jedno
mjesto, a nakon I. svjetskog rata još jedno; 1929. Narodna stranka ulazi u Vijeće, 1943. u Vijeće ulaze i Socijademokrati
Ministarstva Federalnog vijeća Sedam ministarstava
Obrane Ekonomije Okoliša, transporta, komunikacija i
energetikeFinancijaVanjskih poslovaPravdeUnutarnjih poslova
Svaki od sedam ministara ima jednaku moć
Svaki od 7 ministara odgovoran za jedan odjel struktura se gotovo nije mijenjala od
1848. Kao šef, resorni ministar upravlja
strukturom od preko 12.000 uposlenika
Članove Federalnog vijeća biraju članovi oba doma parlamenta
Parlament ne može raspustiti Vijeće, niti Vijeće može raspustiti parlament
Članovi Vijeća ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu funkciju niti su članovi parlamenta, ali moraju sudjelovati u parlamentarnim diskusijama
Predsjedavajući Federalnog vijeća mijenja se svake godine, u prosincu
Nadležnost Federalnog vijeća upravlja saveznim poslovima, nadgleda poštivanje saveznog i kantonalnih
ustava, predlaže savezne zakone i nadgleda njihovo
provođenje, razmatra i odobrava međukantonalne ugovore, upravlja financijama, predlaže proračun, vodi vanjsku politiku, nadzire rad saveznih službenika, podnosi izvješće Saveznoj skupštini o stanju
Konfederacije
Magična formula
Do 2003. izgled magične formule: 2 mjesta za Radikalnu slobodnu
demokratsku stranku (FDP), 2 mjesta za Kršćansku demokratsku narodnu
stranku (CVP), 2 mjesta za Socijaldemokratsku stranku (SP)
1 mjesto za Švicarsku narodnu stranku
(SVP)
Promjene u magičnoj formuli 2003. godine Kršćanska demokratska narodna stranka
pada s dva na jedno mjesto u Federalnom vijeću
Švicarska narodna stranka (SVP) dobiva dva mjesta (umjesto ranijeg jednog)
Federalna skupština - Parlament
Vrijeme ustanovljavanja - 1848. Švicarski parlamentarci nisu profesionalni
političari, obično imaju drugu profesionalnu aktivnost
Na čelu parlamenta – predsjednik mandat predsjednika - jedna godina
Zasjedanja su četiri puta godišnje po tri tjedna
Struktura federalne skupštine - dvodomni parlament s jednakim ovlastima: Nacionalno vijeće Vijeće država
Nacionalno vijeće (predstavnički dom): predstavništvo po principu stanovništva
Vijeće država (senat) određeni broj mjesta prema kantonima, svaki kanton po dva mjesta, a polukantoni
po jedno mjesto
Nadležnost parlamenta Predlaže i potvrđuje zakone, bira članove Federalnog vijeća Bira članove Federalnih sudova
Nacionalno vijeće Izbori se održavaju svake četiri godine,
predzadnje nedjelje u listopadu 200 zastupnika,
mora biti barem jedan predstavnik iz svakog kantona
Mjesta se dodjeljuju prema veličini kantona i sukladno broju osvojenih glasova
Predsjednik Nacionalnog vijeća je i predsjednik Federalne skupštine pa ga se često zove i “prvim Švicarcem”
Vijeće država Sastavljeno je od po dva zastupnika iz
svakog kantona i po jedan iz polukantona Izbori su regulirani kantonalnim zakonima Način izbora zastupnika u Vijeće država
Ranije - od strane kantonalnih parlamenata,
Danas - biraju ih građani na neposrednim izborima
Broj članova Vijeća - 46 članova: po dva za svaki kanton Po jedan za polukanton
Nadležnosti i ovlasti Federalne skupštine
Nadležnost - predmeti federalnog karaktera Zakoni o organizaciji i načinu izbora
saveznih organa Zakoni koji ustavom ostavljeni u nadležnosti
saveznih institucija Izbor Saveznog suda, kancelara
(predsjedavajućeg Federalnog vijeća) i zapovjednika oružanih snaga
Plaće i nagrade članova organa Konfederacije kao i osnivanje stalnih saveznih službi
S obzirom na jednaku moć - oba doma parlamenta moraju potpisati zakone na identičan način (s jednakim tekstom) Ako i nakon tri izmjene ostanu razlike -
konferencijsko vijeće se sastaje s ciljem da eliminira razlikeAko i to ne uspije - zakon “propada”
Zastupnici i senatori nemaju plaću Umjesto plaće - naknada (ca. 50.000 €)
Izravna demokracija
Građani imaju “zadnju riječ”
Mogućnost pre-oblikovanja dijela ustava i zakona preko referenduma i inicijativa
Polu-izravna demokracija - građani sudjeluju u prihvaćanju i predlaganju zakona
U 84% od ca. 3.000 općina građani se jednom godišnje okupljaju na gradski susret Gradski susret
Funkcionira kao zakonodavno tijelo koje donosi odluke o Financijama Porezima I drugim zakonima
Kantoni Appenzell Inner i Glarus
Građani se okupljaju jednom godišnje na Landsgemeinde (otvorenu državnu skupštinu)Otvorena državna skupština = najviši
politički autoritet u ova dva kantona
Oblici izravne demokracije - postoje na federalnoj, kantonalnoj i općinskoj razini
Dva instrumenta izravne demokracije: Građanska inicijativa (1891.) Referendum (1874.)
Građanska inicijativa Pitanja na koje se odnosi - glasovanje o
ustavnim promjenama Uvjeti legitimnosti inicijative - 100.000 potpisa
građana, potvrđenih od općina, skupljenih u roku od 18 mjeseci
Parlament izdaje preporuku o prihvaćanju ili neprihvaćanju inicijative Ako inicijativa nije prihvaćena - građani imaju
mogućnost predstavljanja nove inicijative Tko su najčešći organizatori građanskih
inicijativa? Nevladajuće stranke, udruge ili interesne
grupe
Referendum Fakultativni
50.000 potpisa ili potvrdu 8 kantona, prikupljenih u roku od 100 dana
U kantonima i općinama taj broj je i manji Pitanja na koja se odnosi - potvrda neke odluke,
ugovora, zakona… Obvezni
Pitanja na koja se odnosi Ustavni amandman Pridruživanje nekoj međunarodnoj organizaciji
Prijedlog ne može proturječiti međunarodnim zakonima i ugovorima
Detalji uz referendum Organizira se 3-4 puta godišnje i to
nekoliko različitih referenduma odjednom
Provodi se nedjeljom Često se kombinira s izborima Ukoliko se referendum ne organizira s
izborima= nizak postotak odziva - 20-30%,
Kantoni
20 kantona i 6 polukantona Kantoni su suvereni
= samo u nekim pitanjima ograničeni saveznim ustavom
Svaki od kantona = država za sebe s velikim ovlastima: uspostavljanje vlastitih poreza, organizacija političkog sustava, vlastita policijska struktura, Organizacija školstva na svojem prostoru…
Devolucija vlasti – prenošenje ovlasti s centralne države na kantone
Današnja je Švicarska nastala udruživanjem država (kantona), od 1291. pa do 1815.
Princip nastajanja – autonomija i neovisnost kantona 1798. “Helvetskom revolucijom”
pokušalo se uspostaviti centraliziranu državu, ali nakon pada Napoleona, pada i taj pokušaj
Autonomija i neovisnost karakteristike su kantona i danas
Kantonalni ustavi ratificiraju ih građani na referendumu
Izvršna vlast kantona - kolegijalna, kolektiv, ne individua 5-7 članova koje biraju građani
Jednodomni parlament - različita imena u različitim kantonima
Sva vlast koja nije pripisana federalnim vlastima, na kantonima je
Ovlasti kantona Mogu podići poreze Stvaraju vlastite zakone
Samo da su u skladu s federalnim zakonima
Biraju vlastitu vladu Izravna demokracija: referendum i
inicijative Ovlasti općina
1/5 općina ima vlastite parlamente
Savezni sud
Najviša sudska instanca Sudi
u građanskim sporovima između Konfederacije i kantona, Između raznih pravnih osoba, Između kantona…
U sporovima u kojima postoje naznake protiv odredaba međunarodnog prava
Recommended