Deveta nedeljaFINANSIJSKO TRŽIŠTE - TRŽIŠTE HARTIJA OD VREDNOSTI (HoV)
način podele finansijskog tržišta preuzeto od: Ristić,Ž. (1990) Tržište novca (Beograd, sopst. izd.); Ristić, Ž (1990) Tržište kapitala (Beograd, sopst. izd.)
FINANSIJSKO TRŽIŠTE – definicija i segmentacija (1)
• tržišni mehanizam preko koga se uspostavlja veza između ponude i tražnje (P/T) finansijskih sredstava (kreditno tržište) i finansijskih instrumenata (tržište hartija od vrednosti);
• podela tržišta prema ročnosti tržišnog materijala koji se nudi i traži: tržište kapitala i novčano tržište;
FINANSIJSKO TRŽIŠTE – definicija i segmentacija (2)
• novčano tržište - mobilizacija kratkoročnih finansijskih sredstava, hartija od vrednosti i deviza i snabdevanje procesa proizvodnje i prometa likvidnim sredstvima;
• tržište kapitala – mobilizacija dugoročnih finansijskih sredstava i dugoročnih dužničkih i vlasničkih HoV i usmeravanje u najprofitabilnije projekte;
1. NOVČANO TRŽIŠTE
• likvidna sredstva obezbeđuju se iz primarne emisije i međukreditiranjem banaka i privrede;
• rast likvidnih sredstava formira agregatnu tražnju;• rast likvidnih sredstava mora se uskladiti sa rastom
proizvodnje i ostalim kategorijama realnog sektora što je pod kontrolom centralne banke;
• centralna banka (CB) organizator najvažnijeg segmenta novčanog tržišta – međubankarskog tržišta novca (skraćeno tržište novca);
Segmenti novčanog tržišta
• Kreditno tržište – P/T kratkoročih sredstava u formi kratkoročnih kredita;
• Tržište kratkoročnih HoV;• Eskontno i lombardno tržište na kome se
povlače kratkoročna sredstva CB;• Tržište novca – kupovina i prodaja žiralnog
novca i HoV tržišta novca;
Tržište novca (1)• učesnici CB i poslovno bankarstvo;• CB nema prava da učestvuje na ostalim
segmentima finansijskog tržišta;• CB instrumentima i mehanizmima kreditno
monetarne politike deluje u pravcu realizacije postavljenih ciljeva makroekomske politike;
• Na ovom tržišu odvijaju se operacije CB na otvorenom tržištu i formira referentna kamatna stopa;
Tržište novca (2)
• na ovom tržištu odvija se politika otvorenog tržišta i formira referentna kamatna stopa;
- CB održava optimalnu likvidnost finansijskog sistema zemlje;
- poslovno bankarstvo uspešno prevazilazi likvidnosne oscilacije;
Tržište novca (2)• Ponudu na tržištu novca formiraju viškovi
žiralnog novca poslovnog bankarstva i HoV tržišta novca;
• instrument depozitnih ili kreditnih olašica CB za viškove ili plasman viškova žiralnog novca;
• HoV koje formiraju ponudu na tržištu novca - samo one HoV koje su izdate od strane CB i države i koje to nisu, pod uslovom da je CB dala posebnu saglasnost da se one mogu smatrati HoV tržišta novca: mogu biti blagajnički zapisi,repo aranžmani, državni zapisi i obveznice;
Nacionalno i internacionalno tržište novca (1)
• U zemljama sa konvertibilnom valutom deo tržišta novca je i devizno tržište; ne pravi se razlika između nacionalnog tržišta novca i internacionalnog tržišta novca;
• U zemljama sa nekonvertibilnom valutom, kao što R Srbija, na nacionalnom tržištu novca transakcije se vrše u nacionalnoj valuti, a na internacionalnom tržištu u stranim sredstvima plaćanja i pravi se podela između
- institucionalizovanog internacionalnog tržišta;- neinstitucionalizovanog internacionalnog tržište;
Tržište novca – devizno tržište (2)
- Kada je intitucionalizovano, posluje pod nazivom devizna berza – devizno tržište;
- Neinstitucionalizovano inostrano tržište novca pretpostavlja postojanje međunarodnog platnog prometa; učesnici samo one poslovne banke koje su dobile ovlašćenje CB da devizna sredstva kojima raspolažu drže na računima u inostranstvu;
Devizno tržište – devizna berza (1)• formira P/T stranih sredstava plaćanja u
okviru nacionalne privrede i formira devizni kurs nacionalne valute;
• kupuju se i prodaju devize i efektivni strani novac za namene koje su propisane Zakonom;
• Deviza – potraživanje na strani novac;• Valuta – efektivni novac;• Devizni kurs – cena stranog novca izražena u
domaćoj valuti i obratno;
Devizno tržište – devizna berza (2)• Učesnici CB i poslovne banke; • centralna banka kupuje i prodaje devize i na
taj način utiče na formiranje kursa nacionalne valute;
• Intervencijama CB održava se spoljna likvidnost nacionalne privrede na potrebnom nivou;
• efekti intervencije CB protežu se i na količinu novca (nacionalnog) u opticaju- utiču i na tržište novca i visinu kamatnih stopa na ostalim segmentima finansijskog tržišta;
Trgovina na deviznom tržištu R Srbije
• Spot trgovina- kupovina i prodaja deviza čiji rok izvršenja je do dva radna dana;
• Terminska trgovina - kupovina i prodaja deviza čiji rok izvršenja je na neki dan u budućnosti, a koji počinje da teče prvog dana nakon isteka spot roka;
• Svop transakcija je istovremeno ugovaranje spot kupovine/prodaje deviza za dinare (spot transakcija) i terminske prodaje/kupovine tih deviza za dinare (terminska transakcija) između NBS i banke;
Srednji kurs dinara (1)• formira se slobodno na osnovu P/T deviza, a u
režimu rukovođeno plivajućeg kursa koga sprovodi NBS;
• zvanični srednji kurs dinara utvrđuje NBS na početku svakog radnog dana; na osnovu spot i na kraći rok od spot trgovine evrima;
• zvanični srednji kurs dinara prema drugim valutama utvrđuje se na osnovu zvaničnog srednjeg kursa dinara prema evru, primenom principa pravilno ukrštenih kurseva i u skladu sa međuvalutarnim odnosima na inostranim tržištima ;
Menjački poslovi u R Srbiji
• poslovi otkupa, odnosno prodaje efektivnog stranog novca i čekova deviza i efektive koji se kupuju i prodaju na deviznom tržištu;
• Menjačke poslove mogu da obavljaju banke i pravna lica i preduzetnici koji dobiju ovlašćenja Deviznog inspektorata;
Kursna lista za efektivni strani novac
• kursnu listu za efektivni strani novac formira NBS istovremeno sa formiranjem kursne liste za zvanični srednji kurs dinara;
• Kupovni i prodajni kursevi NBS za devize, odnosno za efektivni strani novac formiraju se oduzimanjem odnosno dodavanjem marži za devize, odnosno efektivni strani novac, u odnosu na zvanični srednji kurs dinara;
• Oduku o visini marže donosi guverner;
TRŽIŠTE KAPITALA - segmenti
• Kreditno tržište – daje se, uzima i koristi kapital u formi dugoročnih kredita;
• Hipotekarno tržište – koristi se kapital u formi hipotekarnih kredita – stambenih kredita za koje je obavezna zaloga u obliku hipoteke;
• Tržište dugoročnih dužničkih HoV i vlasničkih HoV;
Prema Zakonu o tržištu kapitala u R Srbiji – tržište kapitala= tržište HoV;
Primarno i sekundarno tržište HoV• Primarno ili emisiono tržište HoV – tržište na
kome emitenti HoV prodaju HoV – na kome se prvi put prodaje HoV;
• Sekundarno tržište HoV – tržište na kome se HoV trguje drugi i svaki naredni put; produžava vek emitovanim HoV na taj način što se na njemu vrši preprodaja finansijskih instrumenata, a investitorima koji žele omogućava da vrednosni papir u svakom momentu zamene u novac – da ga utrže pre roka dospeća;
Formiranje ponude i tražnje HoV
• Ponudu HoV formiraju:- na primarnom tržištu izdavaoci/emitenti HoV
koji mogu biti privredna društva ili država; - na sekundarnom tržištu HoV ponudu formiraju
investitori - vlasnici kupljenih HoV; • Tražnju HoV formira javnost/investitori koji
mogu biti sva pravna i fizička lica koja su voljna da tekuću potrošnju odlože i investiraju u HoV;
Cilj investiranja u HoV1. štednja - motiv sticanje prinosa na HoV koji
može biti u obliku dividende ili kamate; 2. špekulacija (finansijsko klađenje) - motiv
isključivo kapitalni dobitak koji predstavlja razliku između tržišne i nominalne cene HoV : Bikovi - špekulacija na rast cena; Medvedi – špekulacija na pad cena;
- špekulant vs. hedžer: razlika što istim operacijama prvi preuzima rizik promene cena, a drugi želi da se od ovog rizika zaštiti;
Investiranje na tržištu HoV
• Investor samostalno bira HoV i daje nalog ovaštenom licu za trgovinu HoV da je kupi;
• Investitor ulaže sredstva kod institucionalnih investititora, razne vrste investicionih fondova, - koji prikupljaju pojedinačne uloge investitora a odgovorno lice fonda za trgovinu HoV – portfolio menadžer - investira u HoV koja je po njegovoj proceni najunosnija;
Finansijski posrednici na tržištu HoV
• Posrednici na tržištu kapitala mogu biti finansijske institucije koje imaju status investicionih društava:
- brokersko-dilerska društva;- ovlašćene banke za isporučivanje
investicionih usluga;- investicioni i penzioni fondovi;
Investicioni fondovi• Otvoreni fond;• Zatvoreni fond; • Privatni fond;Otvoreni investicioni fond prema investicionom
cilju mogu biti: 1)fond rasta vrednosti imovine; 2)fond prihoda; 3)balansirani fond; 4)fond očuvanja vrednosti imovine;
Otvoreni investicioni fond• nema svojstvo pravnog lica;• imovina fonda odvojena od imovine društva
za upravljanje fondom;• funkcioniše na principu prikupljanja novčanih
sredstava putem izdavanja investicionih jedinica i otkupa investicionih jedinica na zahtev člana fonda;
Investiciona jedinica je srazmerni obračunski udeo člana fonda u ukupnoj neto imovini otvorenog investicionog fonda;
Zatvoreni investicioni fond• pravno lice organizovano kao javno društvo;• prikuplja novčana sredstva prodajom akcija
putem javne ponude;• osnovni kapital ne može biti manji od 200.000
evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS na dan uplate;
Privatni investicioni fond
• pravno lice organizovano kao društvo sa ograničenom odgovornošću;
• Minimalni novčani ulog člana privatnog fonda ne može biti manji od 50.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS na dan uplate;
• Društvo za upravljanje može neposredno ili preko povezanih lica imati učešće u kapitalu privatnog fonda kojim upravlja;
Dobrovoljni penzioni fond
• nema svojstvo pravnog lica;• institucija kolektivnog investiranja u okviru
koje se prikuplja i ulaže penzijski doprinos u različite vrste imovine sa ciljem ostvarenja prihoda i smanjenja rizika ulaganja;
• novčani deo osnovnog kapitala društva za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondom, prilikom osnivanja, iznosi najmanje 1.000.000 evra u dinarskoj protivvrednosti, po srednjem kursu NBS na dan uplate;
Razlika između penzionih i investicionih fondova
• ograničenja za investiranje daleko veća za penzione od bilo koje druge vrste investicionih fondova;
• investitori u penzione fondova svoje uloge mogu podići tek nakon što napune određeni broj godina života;
Banka kao investiciono društvo
• poslovanje sa HoV netradicionalan bankarski posao;
• Poslovanje sa HoV:- u svoje ime i za svoj račun; - kao agent - čist posrednik;- kao pokrovitelj emisije - u svoje ime a za tuđ
račun na način da preuzima emisiju HoV tuđeg izdanja u cilju prve prodaje HoV investitorima uz obavezan otkup emitovanih HoV;
Fond za zaštitu investitora• obavlja delatnost u svrhu zaštite investitora u
HoV čija su sredstva ili finansijski instrumenti izloženi riziku u slučaju stečaja investicionog društva, banke ili društva za upravljanje koji obavljaju investicione usluge;
• Organizovala ga Agencija za osiguranje depozita;
• Potraživanja klijenata osigurana su do vrednosti od 20.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po klijentu člana Fonda;