Mjesta gdje se sada nalaze

bosanski rukopisi

TRAGOM PISANE BAŠTINE BIH

Vaska Sotirov-Đukić, dipl. bibliotekar

dukic@bih.net.ba

BOSNA I HERCEGOVINA Čajniče

ČAJNIČKO EVANĐELJE

Bosančica na tankom pergamentu;

19,5 x 15; 167 listova; jednostupčan;

noviji povez od drveta i mrke kože; slabije iluminiran.

Manastir uspenja presvete Bogorodice i

Crkva vaznesenja Hristovog

Jedini bosanski

srednjevjekovni rukopis

koji se nalazi u

Bosni i Hercegovini.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika

Bosne i Hercegovine

http://kons.gov.ba/

Čajničko jevanđelje koje se čuva u

Muzeju Crkve Uspenja Bogorodice i

Crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču,

Republika Srpska, proglašava se

nacionalnim spomenikom Bosne i

Hercegovine (u daljem tekstu: nacionalni

spomenik).

Na nacionalni spomenik se primjenjuju

mjere zaštite utvrđene Zakonom o

sprovođenju odluka Komisije za zaštitu

nacionalnih spomenika ustanovljene u

skladu sa Aneksom 8. Opšteg okvirnog

sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini

(“Službeni glasnik Republike Srpske“, br.

9/02, 70/06 i 64/08). http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3724

Pleven Plovdiv

Sofija BUGARSKA

POČETIJE SVIJETA

Sačuvani samo

fragmenti koji se nalaze

u rukopisnom zborniku

apokrifnih članaka i

molitava iz 17. vijeka

Plovdivske narodne

biblioteke, listovi 90-97.

Narodna biblioteka „Ivan Vazov“

Plovdiv

http://www.libplovdiv.com/

SOFIJSKO EVANĐELJE

Na pergamentu, ima 3 odlomka:

1 odlomak ima 51 lista 17x12,5 cm,

2 odlomak ima 6 listova 17,5x13 cm a

3 odlomak samo 2 lista 127x13,5

Svi odlomci su oštećeni;

tekst je jednostupačan;

iluminacija je u obliku jednostavnih

crvenih inicijala i ukrasne pletenice.

Narodna biblioteka “Sv. Kiril i Metodije” u Sofiji http://www.nationallibrary.bg/

Odlomke su Biblioteci poklonili St. Georgiev i

Pantev iz Tetevena u Bugarskoj.

U ovoj biblioteci su pohranjeni sljedeći odlomci:

odlomak 1 sa signaturom br. 23 i

odlomak 2 br. 468

Biblioteka kulturnog kluba “Georgi Dimitrov”

u Plevenu

Ovdje se čuva 3

odlomak sa signaturom

091/180

Poznat je i kao

Plevenski listići

CRNA GORA Cetinje

Cetinje Cetinjski manastir

DIVOŠEVO EVANĐELJE

Na pergamentu; 16,5 x 22,5 cm.; 187 listova

181 list je na pergamentu, ostalo su papirni umeci

(6 listova) iz kasnijeg doba koji su dodavani

jer je kodeks oštećen.

Crkva sv. Nikole u Podvrhu

kod Bijelog Polja na Limi

Prema zapisu iz 1603. godine, kodeks je bio u

pravoslavnom Manastiru u Donjem Zastupu.

Evanđelje je nađeno 1960. god. u crkvi sv. Nikole u

Podvrhu kod Bijelog Polja na Limi, u Crnoj Gori.

Crkveni muzej na Cetinju

http://cetinje.travel/riznica-cetinjskog-manastira/

Sada je u Crkvenom muzeju na Cetinju.

U Manastirskoj riznici Cetinja čuva se pod brojem 323.

HRVATSKA

Zagreb

Split Ostrvo Krk

SPLITSKI ODLOMAK

GLAGOLJSKOG MISALA

Sačuvan samo jedan list na pergamentu; 30x20 cm.

Državni arhiv u Splitu

http://www.das.hr/o_arhivu.php

Vjekoslav Štefanović našao je odlomak u

Kaptolskom arhivu u Splitu pod brojem 468

i utvrdio je da je to misni tekst za mjesec decembar.

GRŠKOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA

Na debelom pergamentu

4 lista

1 i 4 list 21,7x15,5 cm.

2 i 3 list 22,7x16,5 cm.

jednostupačan;

skromna iluminacija.

Apostol je pronašao vrbnički kapelan Gršković na ostrvo

Krku, gdje su ga, najvjerojatnije, donijele izbjeglice iz

Bosne. Po njemu je i dobio ime.

Hrvatska akademija znanosti

i umjetnosti

http://info.hazu.hr/

Odlomci se sada nalaze u Hrvatskoj

akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

MIHANOVIĆEV ODLOMAK APOSTOLA

Sačuvana su dva lista pergamenta

ispisana poluoblom glagoljicom na

staroslavenskom jeziku.

Dvolist je bio zalijepljen u

koricama „Ilovičke krčmije“

(iz 1262. god.), pisane u Ilovici za

manastir sv. Arhanđela na Privlaci

(Boka Kotorska).

Na pergamentu;

20,5 x 8,5-6,5 cm;

2 lista; dvostupčan.

Ruševine manastira Arhangela Mihaila

Manastir sv. Arhanđela na Prevlaci (Boka Kotorska) podignut je krajem 4.

vijeka (Car Konstantin). Miholjska prevlaka - Ostrvo Sv. Arhanđel Mihailo –

ili u skorije vreme Ostrvo Cvijeća - je prvo od tri ostrva u jedinstvenom nizu

ostrva u Tivatskom zalivu Boka kotorske, poznatijih kao krtoljski arhipelag.

Miholjska prevlaka Ruševine manastira Arhangela Mihaila

„Ilovička krmčija“ je u 14. vijeku dospjela na Vranjinu na Skadarskom jezeru,

zatim na Obod i Cetinje, a onda u Skoplje, gdje je 1729. godine na nju se

potpisao, latinicom, patrijarh Arsenije. 1853. godine listovi su bili još

zalijepljeni za korice, tek ih je 1868. godine odlijepio Miklošič. „Ilovičku

krmčiju“ u Zagreb je donio, sa svojom kolekcijom ćirilskih rukopisa, Antun

Mihanović. Nakon njegove smrti, Štrosmajer je otkupio čitavu Mihanovićevu

zbirku od njegova nasljednika i poklonio je HAZU.

Mihanovićev odlomak se sada nalaze u Hrvatskoj akademiji znanosti i

umjetnosti u Zagrebu. Signatura: Frag. gl. 1.

Hrvatska akademija znanosti

i umjetnosti http://info.hazu.hr/

ITALIJA

Bolonja

Monteprandone

Vatikan Venecija

MLETAČKI ZBORNIK

Na pergamentu i papiru manji dio,

19,5 x 13 cm.; 300 listova,

dvostupčan.

Bogato iluminiran sa mnogo

inicijala, minijatura i zastavica.

Biblioteca Nazionale Marciana, Venezia http://marciana.venezia.sbn.it/

Čuva se u Biblioteci Sv. Marka u Veneciji, u zbirci MSS Orientali.

Signatura: MSS Orientali, Orient 227, Collocazine 168.

HVALOV ZBORNIK

Na pergamentu (kvieru);

17 x 11; 359 listova; dvostupčan;

smeđi kožni uvez.

Bogato iluminiran: sastoji se od 359

ukrašenih listova pergamenta.

Obiluje mnoštvom inicijala, iluminacija,

minijatura i zastavica.

Na hrptu poveza piše: “Test. Doroth.

Discipuli Cantica novum de LXXII

Psalter.”

Bibliotheca Universitaria di Bologna http://www.bub.unibo.it/

Kodeks je pripadao talijanskom lingvisti

Giacomu Facciolatiju (1682-1769),

koji ga je poklonio papi Benediktu XIV, a ovaj Biblioteci.

Signatura No 3575 V http://biblioteche.unibo.it/portale

http://www.bub.unibo.it/

LISTIĆI IZ MONTEPRANDONE

Pergament; 16x12 cm; 2 lista; dvostupčan tekst ; jako oštećen.

San Giacomo istituì nel Convento di

Santa Maria delle Grazie di Monteprandone http://www.sangiacomodellamarca.net/biblioteca_san_giacomo.htm

Dva odlomka iz Monteprandona su sačuvani pukim slučajem, i to ih je, nenamjerno,

sačuvao inkvizitor koji je 1432. godine djelovao u Bosni protiv bosanskih krstjana.

Radi se o franjevcu Dominiku Gangali (nakon zaređenja Giacomo della Marca alias Jakov

Markijski; 1391-1476), koji je heretički tekst uništio a sa dva sačuvana lista je učvrstio

korice svoje rukopisne knjige “Margaritarum”.

U biblioteci sa signaturom No 18, u zbirci koja je pripadala Giacomu della Marca,

koja je pripala kao zavještanje samostanu

Santa Maria delle Grazie di Monteprandone.

RADOSAVLJEV ZBORNIK

Na papiru, 14,3 x 11 cm;

60 lista; jednostupčan;

osim lista 41 koji je

dvostupčan;

povez nov: debeli karton

obavijen pergamenom

Vatikanska biblioteka

http://www.vaticanlibrary.va/

Rukopis je u XVIII v. bio u posjedu Matije Sovicaosorskog kanonika,

rođenog na Cresu (umro 1774), zatim pripao koparskom biskupu

Camuzziju, a od njega prešao barunu Zojsu, te u biblioteku Congregatio de

propaganda fidae, odakle je došao 1902. godine u Vatikansku biblioteku.

Fondo Borgiano illirico 12 (sign. Borg. Illir. 12)

U opisu slavenskih rukopisa Vatikanske knjižnice iz 1985. godine

naveden je kao Apocalisse patarina, XV/1444-1461.

Digital manuscripts: http://www.mss.vatlib.it/guii/scan/link.jsp

IRSKA

Dablin

NIKOLJSKO EVANĐELJE

Na pergamentu, 16,5 x 10,5 cm.; 147 lista;

jednostupčan; povez nov;

oštećen; lijepo iluminirano.

Manastiru Nikolje u

Ovčarsko-kablarskoj klisuri

Rukopis je pisao nepoznati pisar,

vjerovatno u kraljevskom

skriptoriju u vrijeme Tvrtka I,

a prvi put ga pominje Vuk

Stefanović Karadžić, koji je

kodeks pronašao u manastiru

Nikolje u Ovčarsko-kablarskoj

klisuri, a svoj nalaz objavio u

časopisu „Danici“.

Chester Beatty Library, Dublin http://www.cbl.ie/index.aspx

Rukopis je bio pohranjen u beogradskoj Narodnoj biblioteci pod sign. rs.

br.55 (112), u toku I svjetskog rata je „izgubljeno“.

Nađeno ponovo u Dablinu u biblioteci Sir Chester Beatty,

gdje se i danas nalazi (sign. W 147).

Sir Chester Beatty Chester Beatty Library

MAKEDONIJA

Skoplje

VRUTOČKO EVANĐELJE

Elegantni, dobro obrađeni pergament;

17,9 x 11,5 cm; 157 listova.

U originalnom rukopisu postoji

paginacija na ćirilici .

Gotovo trećina rukopisa nedostaje .

Tekst je pisan crnom tintom , naslovi

i početna slova su u crvenoj, a

početna slova u zelenoj tinti.

Kartonski umotan u smeđu kožu.

Koža je ukrašen okvirima i rezetki

kako unutar tako i na sredini prednje i

zadnje korice .

Univerzitetska biblioteka

“Kliment Ohridski”, Skoplje http://nubsk.edu.mk/

Od unosa može se vidjeti da je rukopis u XVIII stoljeću bio u manastiru Trojice u

Pljevljima . Kasnije je bio u manastiru Arhangela Mihaila (na Tari) i u XIX stoljeću je bio

u selu Vortex - Gostivar. Rukopis je pronađen u obitelji Popovski u selu Vortex –

Gostivar (Makedonija) 1937. godine. Tadašnji vlasnik nije dozvoljavao pristup kodeksu.

Rukopis nakon dugih lutanja, sada čuva Dobrivoje Popovski u Skoplju i 1990. je

snimljen, registrovan i mikrofilmovan u Biblioteci " Sv . Kliment Ohridski " u Skoplju.

Vrutočko evanđelje – digitalna kopija:

http://staroslovenski.nubsk.edu.mk/vrutocko-cetvoroevangelie-13-14v.html

NJEMAČKA Berlin

BERLINSKA ALEKSANDRIDA

Na papiru; 182 listova;

jednostupčan; uvez nov;

naslov je zlatotiskom upisan

na hrptu novog poveza.

Oštećen, na početku nedostaje

35 stranica i kraj rukopisa.

Pruska državna biblioteka, Berlin

Stiftung Preußischer Kulturbesitz http://www.preussischer-kulturbesitz.de/

Rukopis je, sudeći po tajnopisu na 3V, još 1535. god. posjedovala

neka slavenska porodica, do1582. god. pripadao je porodici Beck iz

Leopoldstorffa kod Beča, a zatim porodici Aschenbrenner.

Rukopis se nalazi u Berlinu u fondu Pruske državne biblioteke,

pod naslovom: Historia Alexandri Magni russice.

Signatura: sign. MS. slav. Quart 8.

RUSIJA

Sankt Peterburg (Lenjingrad)

Moskva Nacionalna biblioteka Rusije

BATALOVO EVANĐELJE

4 lista pergamenta; 20,5x13,5 cm.

Nečitak zapis u kojem stoji

da je Trpen Kacalinovi

poklonio Batalovo evanđelje

manastiru Skrbatno 1703.

godine.

Ostatak kodeksa nađen je u

Makedoniji, u posjedu

učitelja Meledinova u selu

Kukuk.

National Library of Russia http://www.nlr.ru/eng/

U Gosudarstvenu publičnu biblioteku u Lenjingradu

(danas Sankt Peterburg) kodeks je stigao

preko počasnog člana Sevastjanova.

Gosudarstvena publična biblioteka u Lenjingrad.

Sign. Q.II I.No 62.

ČETVEROEVANĐELJE IZ DOVOLJE

Pisan na papiru sa vodenim znakom; 21,5x14,5 cm;

114 listova; jednostupačan; oštećen-početak i kraj

nedostaju, kao i nekoliko listova iz sredine

evanđelja; tinta, cinober i žuta boja;

iluminacija siromašna.

Iz natpisa na etiketi rukopisa, Alexander Giljferding je na unutrašnjoj strani

korica (fol. III) dodao da je ovo Evanđelje pronašao 1857. u manastiru

Dovolja (tada Hercegovina). 1868. rukopis došao u Imperial Public Library

uz kolekciju Alexander Giljferdinga.

Gosudarstvena publična biblioteka u Lenjingrad

– u Giljferdingovoj zbirci pod brojem 7.

National Library of Russia http://www.nlr.ru/eng/

GILJFERDINGOV APOSTOL

Pergament; 21x14 cm; 302 listova;

jednostupačan

(listovi 128-138 dvostupačan);

bogata iluminacija, inicijali u

tamnosmeđoj i zelenoj boji,

nisu ujednačeno urađeni.

Po marginalnim zapisima vjerovatno je da je ranije bio u nekom srpskom manastiru,

naime, u jednoj od zabilješki na margini je izrazit resavski pravopis,

ali nema podatka o mjestu gdje je zabilješka napravljena.

U XIX vijeku bio je još u vlasništvu bosanskog trgovca Spasoja Jovičića,

koji ga je, izgleda, poklonio Giljferdingu,

jer se kodeks prvi put spominje u “Otčetu” GPB iz 1868. godine.

Gosudarstvena publična biblioteka u Lenjingrad

Giljferdingova zbirka br. 14

National Library of Russia http://www.nlr.ru/eng/

GRIGOROVIĆ-GILJFERDINGOVI ODLOMCI

Pergament; 27,5 x 20,5 cm;

2 + 6 lista; dvostupačno

(kao Miroslavljevo evanđelje)

Dva lista se nalaze u Grigorovičevoj zbirci u Moskvi na GPB Odjeljenju

rukopisa “Lenjin”pod signaturom Fond 87 No 11/I,

dok se šest listova nalazi u GPB Odjeljenje rukopisa “Saltykov-Ščedrin”,

Sankt Petersburg u Giljferdingovoj zbirci pod signaturom Giljf. No 61.

Aleksandar Giljferding je pronašao

evanđelje 1857. godine, dok je bio

konzul Rusije u Bosni i

Hercegovini. Mjesto otkrića je

nepoznato (najvjerojatnije

Mostar?). 1868. rukopis je došao u

Gosudarstvenu publičnu biblioteku

u Lenjingradu

kao dio njegove zbirke.

National Library of Russia http://www.nlr.ru/eng/

PRIPKOVIĆEVO EVANĐELJE

Na pergamentu; 19,7x14,5

cm; 260 listova;

jednostupačan;

siromašna iluminacijama.

Oštećene su korice,

nedostaju prvih 8 listova, list

228 je izrezan a 260 prazan.

Giljferding je pronašao ovo evanđelje u Pljevljima (Taslidži) na

Sandžaku, a u svojoj bilješci notirao je i kolofon.

Zaveden je u sklopu Giljferdingove zbirke –

Rukopisni odjel GPB u Lenjingradu kao Evanđelje No 6.

National Library of Russia http://www.nlr.ru/eng/

SLOVENIJA Ljubljana

KOPITAREVO EVANĐELJE

Na pergamentu; 19 x 15,5 cm.;

225 listova; jednostupčan;

korice drvene u smeđoj koži;

na kraju dodano deset papirnih

listova prilikom kasnije upotrebe;

nedostaju pojedini listovi;

bogato iluminiran.

Narodna in univerzitetna knjižnica u Ljubljani

https://www.nuk.uni-lj.si/nuk.asp

Rukopis je prvobitno pripadao biblioteci Jerneja Kopitara, pa je austrijska vlada

otkupila cijelu zbirku poslije njegove smrti za Licejsku biblioteku u Ljubljani

1845. godine. Ne zna se kako se kodeks našao u vlasništvu Kopitara, postoji

mogućnost da mu je knjigu poklonio Vuk Stefanović Karadžić,

koji se bavio sakupljanjem starih rukopisa.

Danas se nalazi u Univerzitetnoj biblioteci u Ljubljani,

pod signaturom Cod. N° 24.

SRBIJA

Beograd

IZGORJELI RUKOPISI 1941.

DANIČIĆEVO

EVANĐELJE

Pergament; 199 listova; jednostupačan.

Oštećen: nema listova na početku i na kraju

TREĆE BEOGRADSKO

EVANĐELJE

Na pergamentu; 136 listova;

jednostupačan.

Oštećen:

nije imao početak i kraj,

nedostajali su

listovi iz sredine.

Nema sačuvane slike.

Narodna biblioteka Beograda

Uništena 1941. godine,

tokom bombardovanja

Daničićevo evanđelje

se nalazio u Beogradskoj narodnoj biblioteci

pod br. 56 (92) prema Katalogu Narodne

biblioteke.

Treće beogradsko evanđelje

Lj. Stojanović spominje u svom “Katalogu

rukopisa Narodne biblioteke u Beogradu” pod

brojem 54 (635).

Oba evanđelja su izgorila

1941. godine tokom

bombardovanja kad je

zapaljena Narodna

biblioteka Beograda.

MIROSLAVLJEVO EVANĐELJE

Na pergamentu, 41,8 x 28,4 cm;

362 listova; dvostupčan.

Bogato iluminiran,

pozlaćen: ukupno

296 minijatura i ukrasnih inicijala.

Narodni muzej Srbije http://www.narodnimuzej.rs/

Miroslavljevo evanđelje se čuva u Narodnom muzeju u Beogradu

pod inventarskim brojem 1536.

List 165 otkinut zbog slike gole žene i sada se nalazi

u Nacionalnoj biblioteci u Rusiji pod signaturom Fn I No 83.

SREĆKOVIĆEVO EVANĐELJE

IZGUBLJENO

Na pergamentu; 186 + 2 lista u Kalinjinu;

oštećen, nedostajao je početak i kraj,

kao i veći dio Evanđelja po Matiji

(2 lista u Kalinjinu sadrže Evanđelje po Matiji).

Pripadao je beogradskom historičaru Panteliji

Srećkoviću i za njegova života je bio dostupan, pa ga je

opisao M. Speranski, naročito njegove glose i njihov

integralni tekst koji je objavio.

On je obavijestio i o 2 lista koji se nalaze u Tveru

(kasnije Kalinjinu), ali nakon snrti Srećkovića, kodeksu

se gubi svaki trag, a i pristup listićima nije bio moguć.

Pamučni papir

sa voštanim mrljama

bez vodenog znaka;

17,8x12,1 cm;

2 lista.

BELIĆEVO EVANĐELJE

Aleksandar Belić ih je pronašao u

Mostaru, nakon smrti, listići su

predati Biblioteci SANU u

Beogradu.

Od tada im se „gubi“ svaki trag!

Papir; gotovo kompletan;

258 listova

BEOGRADSKI APOSTOL

Srpska akademija nauke i umetnosti

Arhiva SANU (br. 55)

Na pergamentu; 19 x 13 cm;

32. ff., jednostupčan, bez

korica; slabo iluminiran.

Oštećen vatrom jer su neki

listovi nagorjeli.

Rukopis je bio u Mostaru i

pripadao je, izgleda, Iliji

Ivaniševiću, no već 1903.

nalazi se u SANU u Beogradu.

MANOJLOVO (MOSTARSKO) EVANĐELJE

Arhiv SANU: Sign. 343

(stara zbirke - ZdlTKci).

TURSKA

Istanbul

HRVOJEV MISAL

Prva vijest o kodeksu potiče od A.

D. Mordtmana, 1854. god. u

Philologusu. Bosanska vlada je

1889. godine povjerila jednoj

mađarskoj komisiji da se detaljnije

informira o kodeksu, a iste godine

je kodeks došao u Jagićeve ruke.

Bio je zagubljen, pa ponovo

pronađen u Saraju, u Carigradu.

Na pergamentu; 22,5 x 31 cm;

247 listova, dvostupčan;

uvez nov.

Bogato iluminiran: 247

pergamentnih listova sa 380

inicijala, sa 94 minijatura i

notnim zapisom.

Topkapi Saray http://www.topkapisarayi.gov.tr/tr

Ovaj vrijedan spomenik kulture za vrijeme Osmanlija odnesen je kao

plijen u Istanbul (Carigrad), između ostalog i zbog toga što je uvez bio

optočen dragim kamenjem. Dragulji su nestali, a Misal se sada nalazi

na reprezentativnom mjestu u Topkapi Sarayi Muzesi u Istanbulu.

Rukopis je čamio u podrumima biblioteke u Istanbulu do 1927. godine,

a ponovo je „otkriven“ tek 1963. godine.

Vidi:

Facebook grupa Tragom pisane baštine BiH

https://www.facebook.com/groups/1411074575835613/

Google grupa Tragom pisane baštine BiH

https://groups.google.com/forum/#!forum/tragom-pisane-bastine-bih

Blog Tragom pisane baštine BiH

http://tpbbih.blogger.ba

Donacije za očuvanje spomenika kulture u BiH

Podržite rad Komisije/Povjerenstva za očuvanje

nacionalnih spomenika BiH zahvaljujući kojima su

preuzeti veći dio podataka. http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2531

Podržite Fondaciju Mak Dizdar

http://makdizdar.ba/misija/

Zahvaljujući njima postoji arhiva on-

line knjiga Maka Dizdara i historijskih

knjiga o srednjevjekovnoj Bosni i

Hercegovini

Međunarodni Forum Bosna

Dio ilustracija je preuzeto iz knjige :

Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost.

Sarajevo : Forum Bosnae , 2008.

Podržite Međunarodni Forum Bosna donacijom

ili narudžbom njihovih publikacija

ili pretplatom na časopis Forum Bosnae http://www.ifbosna.org.ba

KRAJ