Trite faktora proizvodnjePredavanje br. 6

Znate li koliko su zaradili glumci u ovom filmu?

Druga krajnost dananjiceRusija je poslala Sjevernoj Koreji 35,000 tona hrane u sklopu plana humanitarne pomoi Svjetskog programa za hranu (WFP), objavila je u nedjelju junokorejska novinska agencija Yonhap pozivajui se na sjevernokorejske slubene izvore. U Sjevernoj Koreji je tijekom 90-tih od gladi umrlo vie od milijun ljudi, a ova isporuka uslijedila je godinu dana nakon to je Rusija donirala jednaku koliinu hrane toj komunistikoj zemlji. Sjeverna Koreja ovisi o stranoj pomoi da bi mogla prehraniti etvrtinu od svoja 22 milijuna stanovnika. Glad i siromatvo natjerali su stotine tisua Sjevernokorejaca da izbjegnu u susjednu Kinu.

O emu emo danas diskutirati?Dohodak i bogastvo i raspodjela dohotka Potranja za faktorima proizvodnje Produktivnost Granini prihod utroka Promjene u potranji za faktorima Efekt supstitucije i efekt dohotka Optimalan izbor resursa za poduzee Nadnica, renta, kamata i profit

Teorija razdiobe dohotkaAnalizira nain na koji se dohodak i bogatstvo dijele u drutvu Zato je netko bogat, dok drugi nema dovoljno hrane za preivljavanje? Jesu li dohoci rezultat sree i nasljedstva, dok je siromatvo generirano iz neimanja mogunosti za promjenom i diskriminacije?

to je to dohodak?Dohodak je ukupan primitak ili gotovina koju subjekt u drutvu realizira u odreenom vremenskom razdoblju najee od godine dana. Ukupnost dohotka = Nacionalni dohodak Dohotke u trinoj ekonomiji ostvaruju vlasnici faktora proizvodnje u obliku nadnica, rente kamata i profita.

Razdioba dohotka izmeu faktora proizvodnjeOko otpada na dohodak po osnovi rada, a oko na osnovi dohotka po osnovi imovine (kamate, rente, profiti) Osobni dohodak suma dohodaka koji ostvaruje pojedinac temeljem faktora proizvodnje koje posjeduje i njihovih cijena Raspoloivi osobni dohodak = osobni dohodak-plaeni porezi

Osobni dohodakOsobni dohodak se sastoji od ukupnih primitaka koje je pojedinac zaradio (ili kuanstvo) tijekom nekog vremenskog razdoblja ( najee 1 godina) Osobni dohodak = dohodak od rada + dohodak od vlasnitva (renta, kamata, dividende) + transferna plaanja

to je to bogatstvo?Vrijednost neto imovine na odreeni dan

-

to ini bogatstvo jedne obitelji Realna imovina Financijska imovina

Da li svi imaju isti dohodak?

Ne

Raspodjela dohotkaRaspodjela dohotka To je relativna podjela ukupnog nacionalnog dohotka izmeu dohodovnih skupina. mjeri dohodak obitelji prema dohodovnim razredima

Kako se mjeri stupanj nejednakosti izmeu dohodaka?Potrebno je razdijeliti dohotke u razrede (dohodovni razredi) i tono utvrditi koji postotak ukupno ostvarenog dohotka otpada na taj dohodovni razred. Stupanj nejednakosti moe se prikazati pomou Lorenzove krivulje.

Lorenzova krivuljaLorenzova krivulja je grafiki prikaz distribucije dohotka meu obiteljima u nekoj nacionalnoj ekonomiji u odreenom vremenu.

Lorenzova krivuljaKumulativni postotak obitelji je varijabla na osi Xod najsiromanijih prema najbogatijima.

Kumulativni postotak obiteljskog dohotka je varijabla na osi Y

Lorenzova krivuljaVarijabla X i Y kreu se u rasponu od 0100%. Apsolutna jednakost u raspodjeli dohotka je dana linijom pod kutem od 45 stupnjeva. Nejednakost u raspodjeli dohotka prikazana je Lorenzovom krivuljom koja je ispod pravca.

Mjerenje nejednakostiDohodovna Skupina 0 -20 20-40 40-60 60-80 80-100 Postotak primljenog dohotka 3,8 9,4 15,8 24,2 46,8

Mjerenje nejednakostiApsolutna Jednakost 0 20 40 60 80 100 Apsolutna nejednakost 0 0 0 0 0 0 Stvarna razdioba 0 3,8 13,2 29,0 53,2 100

Lorenzova krivulja100 % dohotka Krivulja apsolutne jednakosti ODSTUPANJE OD APSOLUTNE JEDNAKOSTI

50

0 0 50 100 % stanovnitva

PONOVIMO: Crtanje Lorenzove krivulje100 Kumulativni postotak dohotkaRazred % obiteljskog Kumulativ dohotka

C

J

80 60

0-20% 20-40% 40-60% 60-80% 80-100%

3,5 % 8,8 14,5 23,1 40,1

3,5% 12,3 26,8 49,9 100.0

I40 20 0

B H A F20 40 60 80 100Kumulativni postotak stanovnitva

G

Razlike u nejednakostimaNejednakosti u drutvu se razlikuju od zemlje do zemlje Npr. vedska ima puno manju nejednakost nego Brazil Vea je nejednakost u raspodjeli bogatstva nego dohotka

Nejednakosti u raspodjeli dohotka i bogatstvaDovode do situacije da pojedinci imaju toliko novaca da ne znaju kako da ga utroe, dok drugi nemaju dovoljno niti za preivljavanje. Podjela na bogate i siromane

Najvee nejednakosti prisutne suNajvee nejednakosti prisutne su u zemljama srednjeg dohotka, naroito u dravama Latinske Amerike kao to su Peru, Panama, Brazil, Venezuela U tim zemljama 10% stanovnitva raspolae sa 40-50% ukupnog dohotka

Lorenzova krivulja100% Postotak dohotka 80 60 40 20 0 40 20 60 Postotak stanovnitva vedska UK SADBrazil

80

100%

Tko su siromani?To je obitelj koja nema za pokrie svojih ivotnih potreba. Obitelj je skupina rodbinski povezanih ili nerodbinski povezanih pojedinaca koji ive zajedno. Vlada temeljem statistikog ureda odreuje koji je to iznos novca potreban obitelji da izbjegne siromatvo i bijedu

Prag siromatvaIzraunava se kao: 1) minimum novanih sredstava za pokrivanje ivotnih potreba 2) 3X potrebna novana sredstva za prehranu.

Siromani su...Oni ija mjesena primanja su ispod izraunatog praga siromatva. U SAD za trolanu obitelj u 1999.g. prag siromatva je iznosio 13 290, a za etverolanu 17 029$.

Siromani su...U Hrvatskoj za jednolanu obitelj u 2002.g. prag siromatva je iznosio 19254,00 kune, a za etverolanu 40433,00 U Hrvatskoj za jednolanu obitelj u 2004.g. prag siromatva je iznosio 20714,00 kune, a za etverolanu 49499,00

Siromatvo u HrvatskojPetina stanovnitva Hrvatske je relativno siromana, ulo se na okruglom stolu "Siromatvo i mogunosti njegova ublaavanja u Hrvatskoj" odranom u ponedjeljak u organizaciji Instituta za javne financije. Drava moe smanjiti siromatvo kroz poticanje gospodarskog rasta kojim se stvaraju nova radna mjesta, boljim obrazovanjem, uinkovitijim sustavom socijalne skrbi, decentralizacijom, ograniavanjem korupcije i razvojem institucija, zakljuio je Predrag Bejakovi s Instituta za javne financije.

Drava i siromatvoDrava s udjelom potronje od oko 50 posto BDP-a ima veliki redistributivni utjecaj pa e porezni teret i ubudue biti progresivan, tj. neravnomjerno raspodijeljen na pojedince s viim dohocima: u 2003.godini ak 40 posto populacije nije zaraivalo dohodak na tritu, pa je deset posto populacije s najveim dohotkom snosilo najvei fiskalni teret. Kako u Hrvatskoj raste nejednakost u raspodjeli ukupnog dohotka, namee se zakljuak da dosadanji gospodarski rast nije stvorio dovoljno ekonomskih mogunosti za siromane pa se drava mora u budunosti vie usmjeriti na stvaranje mogunosti da ljudi rade i zarade, a manje na preraspodjelu postojeeg bogatstva u drutvu.

Siromatvo se razlikuje prema...Rasi (crnci su siromaniji od bijelaca) Tipu obitelji (obitelji sa samohranom majkom su siromanije od obitelji sa oba roditelja) ivotnoj dobi (umirovljenici su siromaniji od zaposlenih) Obrazovanju (slabo obrazovani su siromaniji od visoko obrazovanog stanovnitva)

to uzrokuje siromatvo?Najmanje siromanih kuanstava ima jednog lana obitelji koji radi povremeno Jedna od pet siromanih obitelji ima lana koji je stalno zaposlen kroz cijelu godinu Siromatvo nije uzrokovano nedostatkom posla. Problem je u niskim nadnicama i povremenom zapoljavanju. Ako je plaa radnika u etverolanoj obitelji ispod 8,20$ ona e biti suoena sa siromatvom (SAD)

Temeljne determinante siromatva su...1) Neadekvatno obrazovanje 2) Rasna podijeljenost 3) Slaba ekonomija 4) Rasna i spolna diskriminacija na tritu rada 5) Obitelji sa jednim roditeljem

Izvori nejednakostiPo osnovi dohotka od rada - Sposobnosti i umijea - Intenzitetu rada - Izboru zanimanja Po osnovi dohotka od imovine - Izvori bogatstva - Poduzetnitvo - Nasljedstvo

Raspodjela bogatstva u odnosu na raspodjelu dohotka100 80 Postoji vea nejednakost u raspodjeli bogatstva, nego u raspodjeli dohotka % dohotka i bogatstva 60 40 20 Dohodak

Bogatstvo 20 40 60 80 100

0

% stanovnitva

JednakostTri oblika prava jednakosti: 1) jednaka politika prava (pravo glasa) 2) Jednake ekonomske mogunosti (jednaka mogunost dobivanja posla, obrazovanja i dr.) 3) Jednak ekonomski ishod (pojedincima se osiguravaju jednaki dohoci i potronja)

Kako rijeiti problem nejednakostiDrava intervenira na nain da uzima od onih koji imaju i usmjerava ka onima koji nemaju - U toj preraspodjeli drava moe poremetiti ekonomsku efikasnost i smanjiti veliinu raspoloivog nacionalnog dohotka za raspodjelu

Koliko je drava efikasna u preraspodjeliNametanje visokih poreznih stopa najbogatijima destimulativno je i oni mogu smanjivati svoju tednju i radni napor, to rezultira manjom nacionalnom proizvodnjom. Visoka transferna plaanja prema siromanima smanjuju njihovu motivoranost za radom

Drava i raspodjela dohotka100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0

% dohotka

Nakon oprezivanja i Tr. Pl. Prije oporezivanja i transfernih plaanja 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 % stanovnitva

Koliko je drava efikasna u preraspodjeliOKUN Njegov eksperiment je pokazao da svakih 100$ uzetih od bogatih poveava dohodak siromanih za 50%, a ostatak potroi drava kroz rastroni administrativni aparat

Jednakost ili efikasnost?Dohodak donje polovice E Toka A najefikasniji ishod s maksimalnim nac. dohotkom Toka E preraspodjela bez gubitaka Z Putanja A-Z, preraspodjela uz gubitke A Dohodak gornje polovice

Drava blagostanjaDrava modificira djelovanje trita da zatiti pojedinca od kriznih situacija i garantira ljudima minimum dostojanstva i ivotnog standarda.

Politike drave blagostanja1) 2) 3) 4) 5) 6) 7)

Javne mirovine Osiguranje protiv bolesti inezgoda Obiteljske pripomoi Programi za stanovanje i hranu Osiguranje nezaposlenih Zdravstveno osiguranje Dohodovna potpora za odreene skupine

Drava i poreziDa bi drava osigurala sve programe koje si je zacrtala neophodna su joj sredstva koja prvenstveno prikuplja putem poreza od svojih graana. Kakav je utjecaj poreza?

PoreziIako porezi rezultiraju distorzijama u gospodarstvu, neophodni su za funkcioniranje drave. Koju poreznu stopu treba vlada izabrati, a da joj porezni prihodi budu maksimalni?

Koja je granica do koje drava moe poveavati poreze?Odgovor je ponudila ekonomika ponude Tvrdili su da su visoke granine porezne stope odgovorne za probleme u SAD-u, nisku tednju, krizu, stagnantnu produktivnost i inflaciju. Lafferova krivulja

Lafferova krivuljaPorezni prihodi Teoretska Lafferova krivulja- porezni prihodi su maksimalni pri poreznoj stopi od 50%

B A

0

50

100

Porezna stopa

Lafferova krivuljaPraksa je pokazala da je krivulja u stvarnosti pomaknuta udesno, pa bi maksimalni prihodi dravnog prorauna ostvarivali se pri poreznoj stopi od cca 80%

PonovimoNavedite faktore proizvodnje? Navedite dohotke koje faktori proizvodnje nose svojim vlasnicima?

Razdioba dohotka izmeu faktora proizvodnjeOko otpada na dohodak po osnovi rada, a oko na dohodak po osnovi imovine (kamate, rente, profiti)

Osobni dohodak suma dohodaka koji ostvaruje pojedinac temeljem faktora proizvodnje koje posjeduje i njihovih cijena

Kako drava intervenira u raspodjeli dohotkaDrava ubire dio dohodaka kroz oporezivanje i druge namete

Transferna plaanja predstavljaju neposredna plaanja drave pojedincima koja nisu u zamjenu za tekua dobra i usluge

Potranja za faktorima za proizvodnjuFaktori proizvodnje: rad, zemlja, kapital i poduzetnitvo 1) Potranja za ovim faktorima za proizvodnju izvedena je iz potranje za finalnim proizvodom (derivirana potranja)

Potranja za zemljom na kojoj raste kukuruz izvedena je iz potranje za kukuruzom Potranja za radnicima koji sudjeluju u proizvodnji kompjutera izvedena je iz potranje za kompjuterima

Potranja za faktorima za proizvodnjuFaktori proizvodnje: rad, zemlja, kapital i poduzetnitvo

2) Potranje za faktorima proizvodnje su meuovisneu proizvodnom procesu sudjeluje vie faktora, pa je i potranja meuovisna

Savreno konkurentno trite faktora proizvodnjeVelik broj subjekata na strani ponude faktora proizvodnje Velik broj subjekata na strani potranje faktora proizvodnje Ponuditelji i Kupci su price takeri

Savreno konkurentno trite faktora proizvodnjePRETPOSTAVIMO! Dva faktora proizvodnje: RAD (La) i KAPITAL (C) Troak rada je nadnica (W), a troak kapitala je kamata (r) Kapital je fiksan, a rad je varijabilan faktor

Savreno konkurentno trite faktora proizvodnjeKoliko radnika je potrebno angairati u proizvodnom procesu?

Rad i trite radaRad je vie od posla jer se sudjelovanjem u radnom procesu ovjek sudjeluje u drutvu i dokazuje svoj identitet. Na tritu rada koje predstavlja trite inputa ovjek nudi svoj rad za nadnicu drugim pojedincima ili poduzeima koji potrauju rad.

Koliko emo radnika upoljavati?Mjeriti emo vrijednost proizvodnje po radniku (MRPLa) MRPLa = (MPLa)(MR)

NA savreno konkurentnom tritu MR=P MRPLa= (MPLa)*P

to je to MRP?Potranja za faktorima proizvodnje predstavljena je graninim prihodom utroka (MRP = marginal revenue product)Granini prihod utroka (MRP) je dodatni prihod koji donosi svaka dodatna jedinica utroka Granini prihod utroka = granini proizvod utroka iskazan u novanim jedinicama

Granini prihod utroka (MRP)Koliko e se nekog faktora proizvodnje kupiti poduzee ovisi o:Cijeni toga faktora Njegovoj produktivnosti Cijeni finalnog proizvoda za iju proizvodnju se faktor proizvodnje pribavlja

ProduktivnostProduktivnost je proizvedena koliina proizvoda po jedinici inputaProduktivnost se mjeri proizvodnjom Faktori proizvodnje (inputi) predstavljaju koliinu etiriju utroaka

to je FP produktivniji to je njegova potranja veaAna moe imati veu nadnicu od Marka jer je produktivnija Zemlja na kojoj je prinos kukuruza vei nego na drugoj oranici moe ostvarivati veu rentu

Koliko radnika e poduzee uposliti?Broj radnika 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Output 15 29 41 51 58 62 63 63 62 60 Granini proizvod rada 15 14 12 10 7 4 1 0 -1 -2

Koliko radnika e uposliti poduzee?Pod postojeim uvjetima niti jedno poduzee nee uposliti vie od sedam radnika Zato? Zato to svaki slijedei radnik nam smanjuje ukupnu proizvodnju.

Savreno konkurentno trite faktora proizvodnjePitanje! to se deava sa vrijednosti MRPLa kada se upoljava vei broj radnika?

MRPLa = (MPLa)*(MR)

Granini prihod utrokaNadnica

Savreno konkurentno trite (P = MR)

Monopolistiko trite (P < MR)

MRPLa = MPLax P MRPLa = MPLa x MRSati rada

Krivulja MRPZato krivulja MRP ima negativan nagib? Upoljavanjem sve veeg broja utroka uz ostale nepromijenjene, MP tog utroka se smanjuje. Krivulja MRP je KRIVULJA POTRANJE

ZA TIM FAKTOROM PROIZVODNJE!

Krivulja MRPKrivulja MRP nekog utroka predstavlja krivulju potranje za tim utrokom i to kratkoronu krivulju potranje. Dugorona krivulja potranje za utrocima je elastinija, poloenija.Poduzea imaju na raspolaganju vie vremena da supstituiraju skuplje utroke sa jeftinijima.

P

Savreno konkurentno trite FP PTRITE

1) Poduzee je price taker pri 10 n.j. 2) MRPLa=W pri 50 radnika

S

PODUZEES

Rad

10

10

D 100Q

Potranja za radom

MRP

50

Q

Savreno konkurentno trite FPBroj radnika koje e angairati poduzee a da pri tome maksimizira svoj profitAko je MRPLa > w (granini troak zapoljavanja radnika) nastaviti zapoljavanje Ako je MRPLa < w smanjiti zapoljavanje Ako je MRPLa = w poduzee maksimizira svoj profit

Broj zaposlenih radnikaPoduzee e zaposliti onoliki broj radnika ija je granina korisnost rada jednaka graninom troku rada.Granini doprinos rada mjerimo MRPla Granini troak rada mjerimo nadnicom

Koliko radnika e poduzee uposliti?Nadnica Na savreno konkurentnom tritu rada, poduzee se suoava sa savreno elastinom krivuljom ponude rada, moe uposliti koliko eli radnika

Toka makismizacije Gdje je MRPLa=nadniciw SLa

MRPLa = DLa

L

Sati rada

Savreno konkurentno trite FPAko se trina ponuda rada povea u odnosu na potranju (ulazak ena na trite rada), javit e se viak radnika i nadnica e se smanjiti. Pitanje!Kako e to utjecati na potranju za radom?

Pomak krivulje ponude rada Nadnica

w1 w2

S1 S2 MRPLa = DLaSati rada

L1

L2

to kada neki faktor proizvodnje poskupi?Neki proizvod ili usluga mogu biti proizvedeni na vie naina Svako poduzee nastoji koristiti najjeftiniju metoduKada nadnice rastu poduzea nastoje rad zamijeniti strojevima Kada zemlja poskupi, farmeri nastoje intenzivnije eksploatirati zemlju, zamjenjujui radom i kapitalom skupu zemlju Pravilo supstitucije

Q Zemlja (ha) 1 2 3 4 5 6 7 8 9

(MPL)

P

TR

MRPL

20 38 53 65 73 78 80 80 78

10 10 10 10 10 10 10 10 10

Zemlja (ha) 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Q

(MPL)

P

TR

MRPL

20 38 53 65 73 78 80 80 78

18 15 12 8 5 2 0 -1

10 10 10 10 10 10 10 10 10

200 380 530 650 730 780 800 800 790

180 150 120 80 50 20 0 -10

O kakvom je tritu rije?Trite proizvoda je savreno konkurentno, cijena je nepromijenjena za bilo koju jedinicu proizvoda. Poduzee nema utjecaja na cijenu. Svaka jedinica graninog proizvoda utroka prodaje se po konkurencijskoj cijeni MRP(FP) = MP(FP)

*P

Koliko zemlje ete iznajmiti?Ukoliko morate platiti 200 novanih jedinica rente za hektar zemlje koliko ha zemlje ete iznajmiti?

Koliko zemlje ete iznajmiti?Ukoliko morate platiti 200 novanih jedinica rente za hektar zemlje koliko ha zemlje ete iznajmiti? Odgovor: SAMO JEDAN HEKTAR JER JEDINO PRVI HEKRAT VAM NOSI 200 NOVANIH JEDINICA

Zemlja 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Q 20 38 53 65 73 78 80 80 78

(MPL) 20 18 15 12 8 5 2 0 -1

P 10 10 10 10 10 10 10 10 10

TR 200 380 530 650 730 780 800 800 790

MRPL 200 180 150 120 80 50 20 0 -10

Koliko zemlje ete iznajmiti?Koliko ete zemlje iznajmiti ako je renta 120 novanih jedinica? Koliko ete zemlje iznajmiti ako je renta 60 novanih jedinica?

Koliko zemlje ete iznajmiti?Koliko ete zemlje iznajmiti ako je renta 120 novanih jedinica? Odgovor: 4 hektara zemlje Koliko ete zemlje iznajmiti ako je renta 60 novanih jedinica? Odgovor: 5 hektara zemlje

Potranja za zemljomUkoliko je renta 200 kolika je potranja? Ukoliko je renta 180, kolika je potranja? Ukoliko je renta 150, kolika je potranja?

Krivulja graninog prihoda utrokaOva krivulja predstavlja krivulju potranje za utrokom poduzea Njen nagib je opadajui to je manja cijena utroka to je vea potranja za utrokom to je cijena utroka via to je potranja za utrokom manja.

Ukupna renta i probitak poduzeaAko poduzee unajmi 4 ha zemlja kolika je ukupna renta 4*120=480 Koliko 4 ha zemlje vrijedi poduzeu? Poduzee je spremno platiti 200+180+150+120 Probitak poduzea je

Pomak krivulje MRP FP = Pomak krivulje potranje za faktorom proizvodnjeetiri razloga zbog kojih se krivulja MRP moe pomaknuti: 1. Promjena u potranji finalnog proizvoda 2. Promjena produktivnosti 3. Promjena u cijeni ostalih resursa 4. Komplementarni faktori

.

Promjena u potranji finalnog proizvodaNajee ima najvei utjecaj na promjenu potranje za FPUkoliko se potranja za finalnim proizvodom povea, tako da se cijena udvostrui, krivulja MRP e porasti MRP se mijenja i njegova krivulja se pomie udesno zato to MRP raste

Promjena produktivnostiProduktivnost je output po jedinici inputa Ako output po jedinici inputa raste, tada MRP raste i krivulja se pomie udesno U pravilu rast produktivnosti nastaje zbog bolje kapitalne opremljenosti rada ili obrazovanije radne snage.

Promjena cijene ostalih FPS obzirom da postoje 4 FP, kada cijena jednoga raste, a cijene ostalih su nepromijenjene, skuplji se supstituira jeftinijim FP, PRAVILO SUPSTITUCIJE. Efekt proizvodaUkoliko cijena inputa raste, output finalnog proizvoda pada, zaposlenost je manja. Ukoliko cijena inputa pada, , output finalnog proizvoda raste, zaposlenost svih resursa raste.

Dva efekta su kontradiktornaPonekad je pravilo supstitucije jae, a ponekad efekt proizvoda.

Komplementarni faktori proizvodnjePremda se FP mogu supstituirati, u proizvodnji odreenog proizvoda potrebno ih je i kombinirati Dva FP su komplementarna ako poveanje upotrebe jednog FP uzrokuje poveanje upotrebe drugog FP Kada cijena FP raste, potranja za komplementarnim FP pada Kada cijena FP pada, potranja za komplementarnim FP raste

Optimalna kombinacija FPPoduzee e poveavati upotrebu nekog FP sve dok MRP tog faktora ne bude jednak njegovoj cijeni. Upoljavat emo radnike sve dok je MRP rada jednak cijeni rada (La=labour=rad)

MRPLa = PLa

Optimalna kombinacija FP: minimalni trokoviMRP P La MRP P LaLa

=

P La P La

La

= 1

Optimalna kombinacija FP:maksimalan profit

MRPL MRPK MRPLa = = =1 PL PK PLa MPL MPK MPLa 1 = = = PL PK PLa MR

PL=8; PC=3, La=15L 1 2 3 4 5 6 MRPL 12 10 8 6 4 2 C 1 2 3 4 5 6 MRPC 15 13 10 7 3 0 La 1 2 3 4 5 6 MRPLa 30 26 21 15 8 1

Odredite optimalnu kombinaciju proizvodnje koja daje minimalne trokove

Odgovor:Poduzee e angairati 5 jedinica kapitala 4 jedinice rada 3 jedinice zemlje

PL=8; PC=3, PLa=15L 1 2 3 4 5 6 MRPL 12 10 8 6 4 2 C 1 2 3 4 5 6 MRPC 15 13 10 7 3 0 La 1 2 3 4 5 6 MRPLa 30 26 21 15 8 1

Kako se odreuje visina nadniceNa tritu rada djelovanjem ponude i potranje za radom Nadnice rastu ako ponuda rada opada ili ako potranja za radom raste

to je imalo presudan utjecaj na veliki porast nadnica?Da li se ponuda smanjila? Ne! Faktori koji odreuju potranju imali su presudan utjecaj na kretanje nadnica kroz povijest. to odreuje potranju za FP? Potranja za FP izvodi se iz MRP.

Kako se moe poveati MRPLaGranina produktivnost e se poveati ako radnici imaju bolju opremu sa kojom rade i vie opreme Granina produktivnost obrazovanije radne snage vea je od produktivnosti neobrazovanih radnika

Zato se razlikuju nadnice izmeu zemalja?Zbog razliitosti njihovih krivulja ponude rada i potranje za radom. Nerazvijene zemlje imaju malo kapitala, pa je i njihova granina produktivnost rada niska, a i razina obrazovanja radnika nia je nego u razvijenim zemljama.

S Nadnica Nadnica

D

Nerazvijena zemlja S

Razvijena zemlja D

Broj radnika

Broj radnika

Razvijene zemlje imaju vie nadnice zbog drugaije krivulje ponude i potranje za radom.

Osnovne determinante viih nadnica u razvijenim zemljama su1) bolja obrazovanost radne snage i vea iskustvenost 2) bolja kapitalna opremljenost radom i koritenje suvremene tehnologije

Savreno konkurentno trite radaSvi poslovi i ljudi su identini i nadnice po satu su jednake, ali u stvarnosti nadnice se ipak razlikuju. Zato? 1) postoje razlike u poslovima (vie nadnice za manje privlane poslove nadoknadne razlike) 2) postoje razlike izmeu ljudi u kvaliteti obavljanja poslova

Savreno konkurentno trite radaLjudski kapital predstavlja ukupnost korisnog i dragocjenog znanja kojega su ljudi sakupili tijekom njihova procesa obrazovanja i usavravanja. Obrazovaniji radnici imaju vie nadnice 3) Postoje razlike izmeu ljudi u posjedovanju posebnih vjetina i talenata

Savreno konkurentno trite radaZAKLJUAK! ak i na savreno konkurentnom tritu rada postoje razlike u nadnicama kao odraz razlika u trokovima obrazovanja i usavravanja, neprivlanosti nekih zanimanja i nagradi za posebne darove.

Trite rada podijeljeno je u nekonkurencijske grupeRazlike u nadnicama se pored pobrojanih razloga objanjavaju i postojanjem podijele na tritu rada na nekonkurencijske grupe. - Za postizanje vrsnosti u nekom zanimanju neophodna su velika ulaganja (teko ete iz dananje perspektive postati kirurg) - Specijalizacija u posebnom zanimanju usmjerava ljude na uski segment trita rada (podtrite rada) i oni postaju podloni ponudi i potranji za tim zanimanjem

DiskriminacijaPostoje razlike u nadnicama (za isti posao) izmeu bijelaca i crnaca Postoje razlike u nadnicama izmeu mukaraca i ena Kada postoje razlike izmeu nadnica zbog pripadnosti odreenoj rasi, spolu ili religiji, govori se o postojanju DISKRIMINACIJE.

Diskriminacija postojiZato to visokostruni kadar iskljuuje nisko struni kadar iz dobrih poslova (nisko struni kadar nema dovoljno novaca za usavravanje i uvijek ostaje u tom segmentu) Zato to ene ne ulaze u neke visoko plaene poslove (menaderstvo) i prekidaju karijeru radi obitelji

Kako smanjiti diskriminaciju?Istraivanja pokazuju da se diskriminacija smanjuje, ali je jo prisutna Diskriminaciju je mogue smanjiti kada bi se uveo pristup jednaka plaa za jednaki rad - potrebno je izvriti sistematizaciju radnih mjesta unutar poduzea i odrediti vrijednost boda - Radnike koji obavljaju usporedive poslove treba platiti jednako

Trite rada ponuda radaPonuda rada predstavlja broj radnih sati koje stanovnitvo (radno aktivno stanovnitvo) jedne zemlje eli raditi u poslovnim jedinicama gospodarskog i drutvenog sustava.

Elementi ponude rada1) sati rada (koliko sati e pojedinci provesti na radnom mjestu) 2) participacija radne snage (povean udio ena, smanjen udio mukaraca iznad 65 godina) 3) useljavanje i iseljavanje

Krivulja ponude radaWVea nadnica Vei broj radnika je spreman raditi Ovako bi izgledala krivulja ponude rada kada pojedinac ne bi uzimao u obzir i oportunitetni troak, odmor

S La

0

Broj radnika

Krivulja ponude radaIzbor pojedinca da nudi svoj rad na tritu temelji se na principu maksimizacije korisnosti Pojedinac svoju korisnost rada kompenzira odmorom Nadnica mjeri cijenu odmaranja Vie nadnice uzrokuju da se cijena odmora poveava

Krivulja ponude radaVie nadnice ohrabruju radnike da vie rade i supstituiraju odmor sa radom (efekt supstitucije) Vie nadnice omoguuju radnicima da kupuju vie proizvoda , ukljuujui i odmor i zabavu i smanjuju sate rada (efekt dohotka) Koji efekt djeluje snanije?

Individualna krivulja ponude radaKrivulja ponude radaKada efekt supstitucije nadjaava efekt dohotka krivulja ponude rada raste Kada je efekt dohotka jednak efektu supstitucije krivulja je okomita na os X Kada efekt dohotka nadjaava efekt supstitucije krivulja ponude se savija unatrag

Individualna krivulja ponude rada NadnicaS LaEfekt dohotka > Efekta supstitucije

Efekt dohotka < Efekta supstitucije

Sati rada

Efekt supstitucije i dohotkaDohodak

480w = 20

Radnik izabire toku A: 16 sati dokolice, 8 sati rada Dohodak = 80 Ako nadnica poraste na 20

P 240w = 10 C A

Uz veu nadnicu radnik bira: 20 sati dokolice, 4 sata rada = dohodak je 80

B

Q0 8 12 16 20 24Efekt supstitucije Efekt dohotka

Sati dokolice

Krivulja ponude radaNa spremnost pojedinca da radi u velikoj mjeri utjee i porezna politika drave posebice granina porezna stopaTo je dodatni porez koji pojedinac plaa na dodatnu novanu jedinicu dohotka koju zaradi.

Ljudi se odluuju za rad u sivoj ekonomiji

Trina krivulja ponude radaW

S

W2 W1Trina krivulja ponude rada je rastua u skladu sa ZAKONOM PONUDE Pri viim nadnicama vea je ponuda rada

La1

La2

Broj radnika

Elastinost krivulje ponude radaElastinost ovisi o:Oportunitetnom troku rada svakog pojedinca. Tipu trita rada. Elastinosti krivulje ponude rada svakog pojedinca. Mogunost ulaska i izlaska sa trita.

Elastinost krivulje ponude radaRadnici preferiraju neelastinu krivulju ponudePoveanje potranje imat e velik odraz na rast nadnica.

Poslodavci preferiraju elastinu krivulju ponude rada.Porast potranje za radom nee imati znaajan odraz na rast nadnica.

ImigracijaOgraniavanje imigracije ima utjecaj na elastinost krivulje ponude rada. Ilegalna imigracija poveava elastinost krivulje ponude rada.

Potranja za radomKrivulja potranje za radom u skladu je s osnovnim zakonom potranjePri viim nadnicama poslodavci su spremni zaposliti manje radnika Pri niim nadnicama poslodavci su spremni zaposliti vie radnika

Potranja za radomW

Potranja za radom 0 Broj radnika

Potranja za radomPoduzea pretvaraju potroaevu potranju za finalnim proizvodima (toga poduzea) u potranju za faktorima proizvodnje. Izvedena potranja potranja za FP poduzea ovisi o potranji za njegovim proizvodima

Potranja za radomNajvei utjecaj na krivulju potranje za radom ima elastinost potranje za finalnim proizvodom toga poduzeato je elastinija finalna potranja, to je elastinija i izvedena potranja za FP. to je neelastinija finalna potranja, to je neelastinija i izvedena potranja za FP:

Potranja za radomZnaaj koji rad ima u poslovnom procesu tog proizvoda i uslugeto je rad znaajniji,to je manje elastina izvedena potranja za njime.

Potranja za radomMogunost i trokovi supstituiranja rada nekim drugim faktorom proizvodnjeto je laka supstitucija, elastinija je izvedena potranja za radom.

Potranja za radomStupanj u kojem granini proizvod utroka pada s poveanom potronjom.to produktivnost bre pada, manje je elastina izvedena potranja.

Trite radaW S

W

E

U sjecitu krivulje ponude i potranje za radom Trite rada je u ravnotei Ne postoje pritisci za Poveanje ili smanjenje nadnic

D LaBroj radnika

Trite radato se deava na tritu rada u sezoni kada naglo poraste potranja za konobarima?Krivulja potranje se pomie udesno i ravnotena nadnica raste i vei je broj radnika spreman raditi pri toj nadnici

to kada na kraju akademske godine diplomira velik broj lijenika?Krivulja ponude se pomie udesno i ravnotena nadnica je manja.

Trite radaFaktori koji utjeu na potranju izazivaju pritisak za promjenom ravnotee na tritu rada Faktori koji utjeu na potranju za radom izazivaju pritiske za promjenom ravnotene nadnice na tritu rada.

Tehnologija i trite radaTehnologija smanjuje i poveava potranju za radom.Uvoenje tehnologije poveava potranju za obrazovanom radnom snagom, tako da opada potranja za nisko kvalificiranim radnicima. Ako je uvoenjem nove tehnologije porasla potranja za finalnim proizvodom, poveat e se i potranja za radom od strane toga poduzea.

Trite radaVisina nadnice u zemlji ima velik utjecaj na konkurentnost cjelokupne nacionalne ekonomije.Manja konkurentnost, manja zaposlenost i izvoz, manja potranja za radom

Devizni teaj nacionalne valute ima isto tako vanu ulogu u odreivanju visine nadnice.Precijenjena valuta, manji izvoz, manja potranja za radom.

Porast ponudeW S0

S1 W0 W1 D La0 La1 Broj radnika

Porast potranjeW S0

W1

W0

D1

D La0La1

Broj radnika

Organiziranje radnika u sindikateNadnice radnika organiziranih u sindikate odreuju se pregovorima izmeu poslodavaca i sindikata. Sindikati ele podii nadnice svojih lanova i poboljati uvjete rada Kolektivni ugovori

Monopol na tritu radaKada sindikati imaju monopolsku mo na tritu rada

WEfikasan broj radnika bio bi La*, u presjecitu Ponude i potranje ali zbog monopolske moi Sindikata nadnica je via.

A w*

SLa

DLa MRLa*Broj radnika

Sindikati i monopolWRadnici udrueni u sindikate ostvarivat e nadnicu W1

w1

A w*

SLa

DLa MRLa1 La*Broj radnika

Djelovanje sindikata: poveanje nadnica i smanjena zaposlenostW S A AB kontingent radnika koji ne mogu nai posao uz tako visoku nadnicu B

w1

W E D

Broj radnika

Odreivanje minimalne nadnicePOZITIVNO: pojedinci koji uspiju zadrati ili dobiti posao u novim okolnostima imaju viu nadnicu NEGATIVNO: Poveava se kontingent nezaposlenih jer su poslodavci manje zainteresirani zaposliti radnike uz viu nadnicu

KapitalZemlja i rad su primarni ili izvorni faktori proizvodnje, a kapital je proizvedeni faktor proizvodnje Kapital se sastoji od trajnih proizvedenih dobara koji se ponovno upotrebljavaju kao proizvodni utroci za daljnju proizvodnju Kapital je i utroak i proizvod.

KapitalKada su kapitalna dobra u vlasnitvu i kada se ista prodaju istie se njihova cijena (cijena kapitalnih dobara) Kapitalna dobra ne moraju biti u vlasnitvu, mogu se uzeti u zakup i plaa se zakupnina.

Renta-zakupninaRenta je cijena faktora ija je ponuda fiksna Zakupnina je naknada za kapitalno dobro koje je dato u zakup.

Kapitalna dobraTreba li drati kapitalna dobra neiskoritena (novac u arapi, tvornicu zatvorenu itd.) Kapitalna dobra treba ulagati danas da bi ostvarili povrat novca u budunosti ime se treba rukovoditi prilikom ulaganja

Stopa povrata na kapitalStopa povrata na kapital je vana mjera koja oznaava neto povrat u novanim jedinicama godinje za svaku novanu jedinicu uloenog kapitala Godinji neto povrat (zakupnine umanjene za izdatke) na jedinicu uloenog kapitala

Stopa povrata na kapitalna dobraDali ste stan u najam i dobivate zakupninu 10 000 kn. Kada odbijete trokove od 1 000 kn, stopa povrata na kapital je (10000-1000)=9 000 na jedinicu uloenog kapitala. - u ovom sluaju na procijenjenu vrijednost stana

Sadanja vrijednostKapitalna dobra traju dui broj godina i kontinuirano nose zakupnine. Ukoliko se odluite prodati danas to kapitalno dobro potrebno je znati kolika je njegova sadanja vrijednost. Sadanja vrijednost (PV-present value) je vrijednost tijeka dohotka u vremenu

Sadanja vrijednost (PV)Odreuje sadanju vrijednost buduih tijekova dohotkaVrijednost buduih plaanja treba biti diskontirana za odreeni vremenski period uz kamatnu stopu koja bi se zaradila.

Sadanja vrijednostSadanja vrijednost se izraunava diskontiranjem neto buduih primitaka na dananji dan PV=N/(1+i)n PV= sadanja vrijednost N=stalni godinji primici u kn i=kamatnjak u decimalnim brojevima N= broj godina

Kta

Sadanja vrijednost 1 kn u budunosti III I II IV V0,990 0,980 0,971 0,962 0,952 0,943 0,980 0,961 0,943 0,925 0,907 0,890 0,951 0,906 0,863 0,822 0,784 0,747 0,905 0,820 0,744 0,676 0,614 0,558 0,820 0,673 0,554 0,456 0,377 0,312

VI

0,01 0,02 0,03 0,04 0,05 0,06

0,742 0,552 0,412 0,308 0,231 0,174

kta

Sadanja vrijednost 1kn u budunosti III I II IV V0,935 0,926 0,917 0,909 0,870 0,833 0,873 0,857 0,842 0,826 0,756 0,694 0,713 0,681 0,650 0,621 0,497 0,402 0,508 0,463 0,422 0,386 0,247 0,162 0,258 0,215 0,178 0,149 0,061 0,026

VI

0,07 0,08 0,09 0,10 0,15 0,20

0,131 0,099 0,075 0,057 0,015 0,004

Sadanja vrijednost vjene renteKolika je vrijednost zemlje koja traje vjeno i nosi godinje N kn. Sadanja vrijednost (PV) se izraunava kao PV= N (kn)/i N=stalni godinji primici zemlje u kn i=kamatnjak u decimalnim brojevima

Sadanja vrijednost vjene rentePrimjer! Zemlja svom vlasniku godinje nosi 100 kn, a godinji kamatnjak je 5%, kolika je sadanja vrijednost zemlje? PV= 100/0,05=2000 kn

Financijska imovinaPojedinci tede svoja novana sredstva i zato oekuju povrat koji nazivamo kamatnjak. Primjer kamatnjaka oroeni novac u banci donosi vam kamatnjak. Kamatnjak je cijena koju banka ili financijski posrednik plaa osobi koja je posudila novac (vlasniku novca) za upotrebu toga novca na neko razdoblje.

Odreivanje kamatnjaka u kratkom roku8

Kamatnjak u %

6

E, kratkorona ravnotea

4 D 2 0 Q1 Q2 Kapital Q3 Q4

Odreivanje kamatnjaka u dugom roku8

Kamatnjak u %

6

E SL

4 S S1 S2 S3 S4 S5

E D

2 0 Q1 Q2 Kapital Q3 Q4

Nominalni i realni kamatnjakKamatnjaci koji se iskazuju u novanoj valuti (kn, $) nazivaju se nominalni kamatnjaci. Realni kamatnjak je povrat na kapital koji mjeri koliinu dobara koju dobivamo zato to smo nekome ustupili novac. Realni kamatnjak je razlika izmeu nominalnog kamatnjaka i stope inflacije.

Uloga trinog kamatnjaka1) Trini kamatnjak racionalizira oskudnu drutvenu ponudu kapitala na one projekte koji imaju najveu stopu povrata 2) Potie ljude da rtvuju tekuu potronju radi poveanja zaliha kapitala

ProfitProfit predstavlja razliku izmeu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. to odreuje stopu profita poduzea u trinoj ekonomiji? 1) profiti kao implicitina naknada 2) kao nagrada za snoenje rizika i inovaciju 3) kao dobici monopola