Upload
markoneda
View
22
Download
14
Embed Size (px)
DESCRIPTION
vcff
Citation preview
Tržište faktora proi zvodn je
Tržišta faktora proizvodnje
• Faktori proizvodnje predstavljaju inpute koji se koriste u proizvodnji dobara i usluga.
Slika 1 Svestranost ponude i tražnje
Koli čina jabuka 0
Cena jabuka
Tražnja
Ponuda
Tražnja
Ponuda
Broj bera ča jabuka
0
Nadnica berača jabuka
(a) Tržište jabuka (b) Tržište bera ča jabuka
P
Q L
W
Tabela 1 Kako konkurentno preduzeće odlučuje koliko rada da unajmi
Copyright©2004 South-Western
Rad Autput Marginalni proizvod
rada
Vrednost marginalnog
proizvoda rada
Nadnica Marginalni profit
L (broj radnika)
Q (korpi nedeljno)
MPL = ∆Q/∆L (korpi nedeljno)
VMPL = P X MPL W ∆ profit = VMPL – W
0 0
1 100 100 $1.000 $500 $500
2 180 80 800 500 300
3 240 60 600 500 100
4 280 40 400 500 -100
5 300 20 200 500 -300
Proizvodna funkcija
Slika 2 Proizvodna funkcija
Proizvodna funkcija
Broj bera ča jabuka 0
Koli čina jabuka
300 280
240
180
100
1 2 3 4 5
Proizvodna funkcija i marginalni proizvod rada
• Marginalni proizvod rad a je povećanje količine autputa od dodatne jedinice rada. – MPL = ∆Q/∆L
– MPL = (Q2 – Q1)/(L2 – L1)
Proizvodna funkcija i marginalni proizvod rada
• Opadajući marginalni proizvod je svojstvo po kojem marginalni proizvod nekog inputa opada sa povečanjem količine tog inputa.
Slika 2 Proizvodna funkcija
Proizvodna funkcija
Broj bera ča jabuka 0
Koli čina jabuka
300 280
240
180
100
1 2 3 4 5
Tabela 1 Kako konkurentno preduzeće odlučuje koliko rada da unajmi
Copyright©2004 South-Western
Rad Autput Marginalni proizvod
rada
Vrednost marginalnog
proizvoda rada
Nadnica Marginalni profit
L (broj radnika)
Q (korpi nedeljno)
MPL = ∆Q/∆L (korpi nedeljno)
VMPL = P X MPL W ∆ profit = VMPL – W
0 0
1 100 100 $1.000 $500 $500
2 180 80 800 500 300
3 240 60 600 500 100
4 280 40 400 500 -100
5 300 20 200 500 -300
P=$10
Vrednost marginalnog proizvoda i tražnja za radom
• Konkurentno preduzeće koje maksimizira profit unajmljuje radnike do tačke u kojoj je marginalni proizvod rada jednak nadnici.
VMPL = Nadnica
Slika 3 Vrednost marginalnog proizvoda rada
0 Broj bera ča jabuka 0
Vrednost marginalnog
proizvoda
Vrednost marginalnog proizvoda (kriva tražnje za radom)
Tržišna nadnica
Broj berača pri kome se maksimizira profit
Tržišna nadnica
Šta izaziva pomeranje krive tražnje za radom?
• Cena autputa • Tehnološka promena • Ponuda ostalih faktora
PONUDA RADA
• Važno: ponuda rada ne raste uvek sa porastom cene rada (nadnicom; najamninom)
Slika 4 Ravnoteža na tržištu rada
Nadnica (cena rada)
0 Koli čina rada
Ponuda
Slika 4 Ravnoteža na tržištu rada
Nadnica (cena rada)
0 Koli čina rada
Ponuda
Tražnja
Ravnotežna nadnica, W
Ravnotežna zaposlenost, L
Slika 5 Pomeranje ponude rada
Nadnica (cena rada)
0 Koli čina rada
Ponuda, S
Tražnja
2. . . . smanjuje nadnicu . . .
3. . . . i povećava zaposlenost.
1. Povećanje ponude rada... . . .
S
W
L
W
L
Slika 6 Pomeranje tražnje za radom
Nadnica (cena rada)
0 Koli čina rada
Ponuda
Tražnja, D
2. . . . povećava nadnicu . . .
3. . . . i povećava zaposlenost.
D
W
L
W
L
1. Povećanje tražnje za radom...
Tabela 2 Rast produktivnosti i realnih nadnica u SAD
Copyright©2004 South-Western
Vremenski period
Stopa rasta produktivnosti
Stopa rasta realnih nadnica
1959-2000 2,0 2,0
1959-1973 2,9 3,0
1973-1995 1,3 1,1
1995-2000 2,6 2,9
OSTALI FAKTORI PROIZVODNJE:
ZEMLJA I KAPITAL
• Kapital se odnosi na ukupan fond opreme i građevinskih objekata koji se koristi u proizvodnji. – Kapital privrede podrazumeva akumulaciju
dobara koja su proizvedena u prošlosti, a koja se u sadašnjosti koriste za proizvodnju novih dobara i usluga.
OSTALI FAKTORI PROIZVODNJE:
ZEMLJA I KAPITAL
• Cene zemlje i kapitala – Kupovna cena jeste cena koju neko plaća da
bi stekao neograničeno vlasništvo nad faktorom proizvodnje.
– Cena zakupa je cena koju neko plaća da bi u ograničenom vremenskom periodu koristio faktor proizvodnje.
Slika 7 Tržišta rada i kapitala
Koli čina zemlje 0
Cena zakupa zemlje
Tražnja
Ponuda
Tražnja
Ponuda
Koli čina kapitala 0
Cena zakupa
kapitala
Q
P
(a) Tržište zemlje (b) Tržište kapitala
P
Q
• Promena ponude bilo kog faktora menja zaradu
svih faktora. • Međusobna povezanost svih faktora proizvodnje