130569235 Mikrobiologija Skripta Za Ponavljanje (2)

Skripta za ponavljanje Mikroba Autor : Luka Lubina

MIKROBIOLOGIJA

Autor: Lubina LukaRecenzent: Mikuli Valentina

1


STREPTOKOKIOPENITOGram pozitivne ovalne ili okrugle bakterije (koki)Promjera od 0,8-1,0 mikrometaraMogu biti sloene ili u paru ili su povezane u duge lance ovisno o uvjetima u kojima se nalazeNeki streptokoki su dio normalne ljudske flore dok neki uzrokuju bolesti.Fakultativni su anaerobi, katalaza negativni, nepokretni i nesporadini.Metabolizam im je fermentativan a glukozu razgrauju do mlijene kiseline te ih zato nazivamo bakterijama mlijene kiseline.U rodu ih ima oko 20ak a najvaniji za ovjeka su S.Pygenes i S.Pneumoniae

KLASIFIKACIJA STREPTOKOKAStreptokoki se klasificiraju na temelju hemolize na krvnom agaru. Hemoliza je sposobnost nekoga organizma da unitava eritrocite. Razlikjemo vie vrsta hemolize:

Alfa hemoliza- kada se razgrauje samo hemoglobin ali eritrocit ostaje itav, u takvom stanju se pojavljuje uti pigment na agaru.

Beta hemoliza- je potpuno unitavanje eritrocita Gama hemolia- nema hemolize

Kao i sve bakterije streptokoki se mogu klasificirati prema antigenoj strukturi.Za streptokoke je karakteristian ugljikohidrat C prema kojem se bakterije mogu podjeliti.

Streptococcus Pyogenes Streptococcus Pneumoniae

STREPTOCOCCUS PYOGENES

2


Beta hemoltiki streptokok seroloke skupine A.Posjeduje sve normalne karakteristike streptokoka te je adaptirana samo na ovjeka i samo kod njega uzrokuje bolesti

MIKROMORFOLOGIJAStreptokoki su ili u paru ili povezani u lance, nalazimo ih u paru zbog toga to se nikad potpuno ne razdvoje nakon razmnoavanja. Unitavanjem veze stanica umire. Ovi strepeptokoki su gram pozitivni ali starenjem ostaju gram negativni. S. Pyogenes ima kapsulu graenu od hijaluronske kiseline. Ta kiselina je potpuno jednaka hijaluronskoj kiselini vezivnog tkiva ovjeka tako da je organizam ne prepoznaje kao stranu. Kapsula djeluje antifagocitno. Ovojnica ovo streptokoka je ista kao kod ostalih streptokoka, Na citoplazmatsku opnu (1) nadovezuje se peptidoglikan murein (2). Karakteristini za ovu bakteriju su ugljikohidrati C (3) koji se sastoje od N-acetilglikozamina i ramnoze. Nakon UGH C dolaze R, T, G proteini. R i T protein nemaju ulogu u patogenosti ve su samo specifini za pojedinu bakteriju. G protein je vani patogeni imbenik streptokoka i on vee Fc fragment imunoglobulina te onemoguava organizmu da ga prepozna.Kroz itavu stanicu prolaze fibrili sastavljeni od M proteina koji je najvaniji patogeni imbenik ove bakterije. Njegovo glavno djelovanje je antifagocitno. No on ne unitava protutijela, ve je na njegovom N kraju jako kisela aminokiselina koja svojim elektrinim nabojem odbija antitijela. Vana osobina ovog proteina je i u vezivanju na epitel (najvie nazofarinksa) pomou lipoteikoine kiseline.

EGZOTOKSINI I EGZOENZIMINajvaniji egzotoksin Streptococcusa Pyogenes je SPE (sreptokokni pirogeni egzotoksin)

3


On je odgovoran za osip kod arlaha i za sindrom toksinog oka. Egzoenzimi su: Streptolizin O Streptolizin S Streptokinaza Streptodornaza (DNA-aza) NAD aza Hijalurodinaza Proteinaze, amilaze, esteraze

Streptolizin O je odgovoran za hemolizu na agaru, no on se aktivira samo kad nema kisika jer ga kisik inaktivira. Ne djeluje samo na eritrocite, ve i na leukocite i na druga tkiva. Tako moe otetiti srane stanice i djelovati kardiotoksino. Streptolizin S je za razliku od O postojan i u aerobnom okruju, a ime je dobio po tome to ga nalazimo u serumu ovjeka.Streptokinaza onemoguava ograivanje organizma od infekcije jer razgrauje fibrin.Streptodornaza hidrolizira DNANAD-aza oslobaa nikotinamid iz NAD, nju uglavnom proizvode nefrogeni sojevi ali nema veze sa nefrogenou, djeluje i leukocidno Hijalurodinaza unitava hijaluronsku kiselinu u vezivnom tkivu ovjeka te tako pomae u irenju streptokoka kroz organizamOstali egzoenzimi imaju razliite funkcije i djelovanja.

OTORNOST I OSJETLJIVOSTStreptokoki su najosjetljivije bakterije i na njih dobro djeluju i antibiotici i dezinficijensi. Osjetljivi su na sve peniciline, cefalosporine i dr. Uglavnom se koristi penicilin.

PATOGENOSTStreptokoki uzrokuju 2 vrste oboljenja. To su gnojne upale i poststreptokokne bolesti.

GNOJNE UPALE

Akutna upala drijelaAkutni tonzilofaringitis je esta streptokokna upala u djece, Izaziva je streptokok koji prianja

na epitel farinksa!Kada bakterija doe u farinks prianja pomou lipoteikoine kiselina na fibronektin epitela, kada se razvije oko 2 milijuna bakterija one poinju ulaziti kroz mikro upljine u epitelu u organizam. Graulociti ne uspijevaju unititi bakterije te se stvara gnoj. Svojim enzimima ga streptokok razgradi i iri se dalje limfom do limfnih vorova . vorovi nateku i bole. Tu bolest prestaje, jer se poinju stvarati anti-M protutijela. U nekim sluajevima dolazi do komplikacija ali jako rijetko jer je i prije otkria antibiotika smrtnost bila od 1 od 3%

ErizipelErizipel je akutna streptokokna infekcija koe i potkonog limfnog tkiva.Erizipel se pojavljuje na ozljeenoj koi no ta ozljeda moe biti mikroskopskih dimenzija. Nalaz bolesti je tipian kao kod svake infekcije koe (bol, crvenio i dr.)

4


PiodermaPioderma je infekcija koe. Za razliku od erizipela, streptokoki koji uzrokuju piodermu napadaju zdravu kou. No ni ovi streptokoki nee proi kroz zdravu kou ve kroz bilo kakvu mikrotraumu (ubod insekta, ogrebotina).Kada doe do infekcije vrlo brzo se stvaraju protutijela protiv DNA-aze i hijalurodinaze.No anti M protutijela se javljaju tek nakon 2-3 mjeseca.

Pioderma

arlaharlah se javlja kod streptokoknih upala kad streptokok uzronik proizvodi SPE (streptokokni pirogeni egzotoksin)! Od utjecajem SPE javlja se osip, pa takvu infekciju koji nazivamo arlah.

Sindrom toksinog okaSindrom toksinog oka uzrokovan je streptokoknim pirogenim egzotoksinom A (SPE A)Kod ovog slaja srtnost je visoka (30%). Ovakav sluaj nastaje kod jako velike stimulacije T stanica putem toksina.

POSTSTREPTOKOKNE BOLESTI

Akutna reumatska groznica (ARG)ARG je kasna negnojna posljedica infekcija gornjeg respiratornog sustava.Ona je uzrokovano streptokokom seroloke skupine A, a javlja se 1-4 tjedna nakon infekcije.Vrlo je bitno da ova groznica nastaje samo kod ljudi u kojih se javila imunoloka reakcija. Prava patogeneza ARG nije potpuno poznata ali se uzimaju neke od sljedeih mogunosti: Izravna invazija streptokoka Toksini uinak streptokoknih egzoenzima i egzotoksina Reakcija poput serumske bolesti Autoimuna reakcija uzrokovana slinou tkivnih proteina i antigenih proteina

bakterije. Organizam proizvodi antitijela koja unitavaju normalna tkiva u tijelu. Najvie se

oteuje endokard zalistaka Akutni glomerulonefritis. Akutni glomerulonefritis je bolest koja ima patogenezu slinu patogenezi ARG.Naime i u ovoj bolesti organizam >unitava sam sebe< stvarajui antitijela koja mu tete.

5


Ova bolest je zrokovana nefrogenim M tipom streptococcusa Pypgenes. Patogenost je u tome da se imunosni kompleksi bakterije odlau na glomerularnoj membrani. Tada organizma unitava glomerularnu membranu. No postoje i srodnosti izmeu proteina GM i bakterijskih atigena.Bolest obino prolazi bez posljedica no u nekim sluajevima dolazi do zatajenja bubrega.

STREPTOCOCCUS PNEUMONIAE

Najei je uzronik dinih upala a drugi je po redu uzronik meningitisa u djece. To je alfa-hemolitiki streptokok izduenog oblika (poput svijee), koji posjeduje dobro razvijenu kapsulu. Za razliku od prethodno opisanog streptokoka ovome protein M ne djeluje fagocitno. Javlja se ili u paru ili u kratkim lancima. Nepokretan je.

MIKROMORFOLOGIJAPneumokok je graen tipino kao i svi streptokoki. No kod njega je kapsula puno razvijenija te je graena od mnogo polisaharidnih polimera. Prema polimerima koji izgrauju kapsulu pneumokoke moemo podijeliti na 84 tipa. Kapsula djeluje antifagocitno. Pneumokok ima protein M no on nije antigen kao kod S. Pyogenes

EGZOENZIMI Pneumokok proizvodi nekoliko egzoenzima od kojih su najvanija 3 :

I. Peumolizin O koji je srodan streptolizinu O te on pri anaerobnim uvjetima uzrokuje beta-hemolizu na krvnom agaru.

II. Neuraminidaza se smatra initeljem invazivnostiIII. Autolizin, je amidaza koja unitava pepdidoglikan i tako dovodi do lize bakterije,

njega aktiviraju antibiotici.

OTPORNOSTKao i Stretococcus Pyogenes i pneumokok je dosta osjetljiv na antibiotike, dezinficijense i promjene temperature te pH. No kod ovog streptokoka se javlja umjerena do visoka rezistentnost na peniciline (ne toliko esto), znaju se ak javiti i sojevi koji su rezistentni na kloramfenikol. U hrvatskoj postoje soje umjereno rezistentni na peniciline i makrolide (30%) dok visoko rezistentnih nema. Za tu rezistentnost je odgovorna promjena proteina koji vee penicilin

6


PATOGENOSTPneumokok moemo nai u zdravih ljudi u nazofarinksu (40-70%). Prenosi se s ovjeka na ovjeka kapljinim putem te od njega oboli 1-5 od 1000 ljudi godinje. Najopasniji je kod pada imunoloke obrane. Tada se moe spustiti u bronhe te izazvati lobarnu pneumoniju . Ako ue u limfu onda moe uzrokovati bakterijemiju i sepsu.

Ova infekcija je vrlo opasna i uzrokuje 25-30% smrtnosti.Lijeenje ovisi o testu na osjetljivost.U djece se lako proiri u sinuse i srednje uho pa tamo moe uzrokovati lokalne upale.

MIKROBIOLOKA DIJAGNOSTIKA STREPTOKOKA

UZORAK AGAR ZA KULTIVACIJU

Streptococcus Pyogenes Obrisak drijelaObrisak i eksudat rane

Krv,likvor

Obogaeni hranjivi agar

Streptococcus Pneumoniae Eksudat srednjeg uha,Ekspirat traheje, likvor,

iskaljaj

Krvni agar

Pneumokok se moe izravno mikroskopirati, ali zbog testa na antimikrobne lijekove ga nasaujemo na agar.Kod Pyogenesa nije potrebno raditi test na antibiotike ali je katkad potrebno napraviti test na penicilin i makrolide. Za Pyogenes moemo rabiti brze testove pomou monoklonskih protutijela. Ti testovi traju 10ak minuta i ukoliko su pozitivni primjenjujemo lijeenje. Serolki odreujemo titar ASO (antistreptolizina O) i smatramo ga pozitivnim ukoliko je vii od 200, kod pneumokoka ne ispitujemo seroloki.

7


STREPTOCOCCUS AGALACTIAE

To je betahemolitiki streptokok seroloke skupine B. Prije je bio uzronik bolesti samo kod ivotinja no sada su se pojavili i sojevi koji uzrokuju neonatalne i postnatalne infekcije u ovjeka. Ima sve karakteristike streptokoka ali njegova je specifinost u tome da ima antigen B. Habitat mu je uglavnom u enskom spolnom sustavu ali moe se pronai i u probavnom i u orofarinksu ljudi. Novoroene se moe inficirati in utero ali i nakon roenja te za vrijeme prolaska kroz rodnicu. Ukoliko se inficira dijete, moe dobiti meningitis.Osjetljiv je na penicilin a kod alergije na njega i kod teih oblika meningitisa koristimo za terapiju kloramfenikol.

STREPTOKOKI SEROLOKE SKUPINE DStreptococcus bovis, Enterococcus, Streptococus anginosus,

Peptostreptococcus

Streptococcus bovis ini normalnu floru probavnog sustava kod goveda ali i kod 5-10% ljudi i gotovo ga uvijek naemo kod bolesnika s karcinomom kolona.

Enterococcus je rod u kojemu poznajemo najmanje 12 vrsta ali u ovjeka infekciju uzrokuju samo 2. To su E. faecalis i E. faecium.

Imaju sve morfoloke osobine streptokoka ali i bitnih razlika. Enterokoki su jako otporne bakterije na vanjske nepovoljne uvjete. Kod njih je ipak najznaajnija njihova otpornost prema antibioticima (klindamicin, cefalosporin) umjerena osjetljivost prema aminoglikozidima te tolerancija prema penicilinima i ampicilinima.

Bakteriju smatramo tolerantnom ukoliko antibiotici na nju ne djeluju baktericidno nego samo bakteriostatski.Uzronik je endokarditisa ali i prostatitisa, te moe uzrokovati sepsu u nekim sluajevima.Laboratorijski se odreuje na krvnom agaru na kojem tvori sivkaste kolonije s jednom od hemoliza. Zbog sigurnosti se odredi grupni antigen D

Streptococcus anginosus je nazvan tako zbog toga to je prvi put izoliran kod osobe s anginom. No on nije uzronik angine, ve ga smatramo normalnom florom ovjekovog probavnog i spolnog sustava. Raste u sitnim kolonijama veliine oko 1mm na agaru radi hemolizu a od drugih bakterija ga razlikujemo biokemijskim testovima.

Peptostreptococcus je bakterija koja za rast zahtjeva anaerobne uvjete ili mikro aerobne.U rodu imamo nekoliko vrsta i pripada normalnoj flori probavnog sustava i enskog spolnog sustava.

8


STREPTOCOCCUS VIRIDANS

Viridans streptokoki su dobili ime po tome jer alfa hemolizom tvore zelena obojenja oko kolonije (lat.viridans= zelen).Viridans skupina je u biti skupina nedefiniranih alfahemolitikih streptokoka. Dok se ne sazna dovoljno o nekoj bakteriji ona je svrstana u viridans grupu. Nalazimo ih u gornjim dinim putovima gdje ine obranu od ostalih mikroorganizama. Nalazimo ih jako puno u usnoj upljini gdje su bezopasni ukoliko ne uu u krvnu struju. Jedna od njih je i Streptococcus mutans koja je uzronik karijesa.Uglavnom su osjetljive na penicilin, no ako je ovjek alergian na penicilin koristimo vankomicin.

STAFILOKOKI

OPENITOStafilokoki su gram pozitivne okruglaste bakterije. Fakultativni su anaerobni organizmi. Nepokretni su i ne tvore spore. U rodu postoji oko 30 vrsta ali za ovjeka su bitni Staphylococcus aureus, Staphylococcus epidermis i Staphylococcus saprophyticus. Za razliku od streptokoka stafilokioki su katalaza pozitivni.Cijeli rod stafilokoka sa moe podijeliti na dvije skupine.

Koagulaza pozitivni (aureus) Koagulaza negativni (ostali)

9


STAPHYLOCOCCUS AUREUS

Stafilokoki su dobili ime po tome jer ine nakupine poput grozda. Aureus je gram pozitivni kok koji sa starenjem postaje negativan. Katalaza je pozitivan a oksidaza negativan. Ukoliko ga posadimo na krvni agar onda nam pokazuje beta-hemolizu razliitog intenziteta. Obino nastanjuje povrinu ovjeka ali moe se nai i na prljavim predmetima i u praini.

OTPORNOST Od svih nesporogenih bakterija aureus je najotporniji na nepovoljne imbenike okolia.Iz gnoja se moe izdvojiti i nakon 2-3 mjeseca. A na hranjivoj podlozi ive i po nekoliko godina. to se tie otpornosti prema antibioticima, i ovdje je jako izraena njihova katalaza pozitivnost.Naime oni vrlo brzo stvaraju otpornost prema svim antibioticima. Tako da se ubrzo nakon primjene nekog antibiotika, stvore i otporni sojevi. Takva otpornost je uzrokovana sljedeim imbenicima :

Proizvodnja beta-laktamaze (95% stafilokoka) Meticilinska rezistencija (promjena mjesta djelovanja antibiotika) javlja se u 1-50%

aureusa i u 50-75% epidermisa Tolerancija (manjak autolizina) Posjedovanje plazmida koji omoguuje genetski kodiranu otpornost.

In vitro se primjenjuju rifampicin i fucidinska kiselina. Ali se ne primjenjuju u ljeenju zbog mogunosti stvaranja otpornosti.

MIKROMORFOLOGIJAStafilokoki su graeni kao i svaka gram pozitivna bakterija. Imaju citoplazmu obloenu citoplazmatskom ovojnicom. Na nju se nadovezuje peptidoglikan murein koji sadri teikoinu kiselinu (za razliku od streptokoka koji sadre lipoteikoinu na flagelama).Onda slijede 2 antigena a to su enzim koagulaza (vezana koagulaza) i protein A.Koagulaza sljepljuje stafilokoke ukoliko se nalaze u svjeoj plazmi a protein A ima djelovanje kao i protein G kod streptokoka. Naime on se vee za Fc fragment antitijela i na taj nain ga imunoglobulini okrue pa organizam ne prepoznaje bakteriju kao antigen.

PATOGENOSTPatogenost stafilokoka je uzrokovana njihovom sposobnou da se umnaaju i ire po organizmu. Te mnogim egzotoksinima i egzoenzimima.Najvaniji enzimi su:

Katalaza enzim koji usporava ubijanje bakterija u fagocitima Koagulaza (slobodna koagulaza) oslobaa se u okolinu stanice i vri koagulaciju

plazme. Tako se stvore naslage fibrina koje ograde kolonije stafilokoka te oni postanu nedostupni imunosnom sustavu organizma.

Hijalurodinaza, DNA-aza, proteinaza, lipaza

10


Najvaniji egzotoksini su. Postoji skupina toksina koji su oznaeni kao alfa, beta, gama i delta toksini. Oni su

opasni po ivot za ivotinje no kod ljudi uzrokuju neto slabija oteenja tkiva. Najopasniji je alfatoksin koji uzrokuje lizu eritrocita i trombocita. Moe otetiti i leukocite te krvne ile a djeluje i jako dermonekrotino.

Leukocidin je toksin koji unitava granulocite stvarajui pore na njihovoj membrani. Epidermolitini toksini su toksini koji uzrokuju sindrom opeene koe TSST (toksin sindroma toksinog oka od eng. Toxic shock syndrom toxin) je

identian SPE. Sindrom toksinog oka moe nastati kod bilo koje infekcije stafilokoka koji lue ovaj toksin.

Stafilokokni enterotoksini (A,B,C,D,E,F) (75% A). Enterotoksini izazivaju jako povraanje. Problem kod njih je to su otporni na kuhanje od 30 min (i manje ) tako da ih ovjek unese hranom i kroz par sati se javi slika trovanja hranom.

BOLESTIStafilokoki se normalno nalaze u nazofarinksu, probavnom i spolnom sustavu. U normalnim stanjima tamo nee uzrokovati upalu, no u sluaj neke traume dolazi do prodiranja stafilokoka u tkivo i irenje organizmom. Tako moe doi i do sepse, te upale bilo kojeg drugog organa. Najee uzrokuje osteomijelitis dugih kostiju te teku upalu plua i gnojni meningitis. Kao to je spomenuto u prethodnom odlomku oni svojim toksinima i enzimima mogu uzrokovati trovanje hranom, sindrom toksinog oka te sindrom opeene koe.

LIJEENJEObino se treba operativno odstraniti gnojno arite i potpuno ukloniti sav gnoj. Uz to se provodi antibiotsko lijeenje. Problem se javlja kod toga jer su uglavnom svi otporni na penicilin, no postoje i penicilaza- otporni penicilini (semisintetski). Oni se koriste ukoliko bolesnik nije zaraen u bolnici. Ukoliko je zaraen onda se stafilokoki testiraju. Takav postupak se radi i kod infekcija organa (pneumonije, meningitisa) pa se po antibiogramu odreuje terapija.

PRENOENJEPrenose se dodirom i kapljino, obino je prenosilac zdrava osoba. A najbolja zatita je dobra higijena naroito nakon doticaja s bolesnicima.

11


Enterobakterije

OPENITO

Enterobakterije su gram negativni tapii (bacili) koji ne stvaraju spore.Pokretne su i spadaju pod peritrihe bakterije. to znai da imaju flagele smjetene sa svi strana svoje ovojnice. Iako ne stvaraju spore dobro podnose sve nepovoljne uvjete okoline. Vrlo su brojna skupina bakterija i do danas se zna za oko 130 vrsta ali taj broj i dalje raste. No od svih ti vrsta samo je 30ak bakterija patogeno i bitno za ovjeka. Najvanije od svi enterobakterija su Salamonele i igele. One su dio normalne flore ovjekova organizma i zauzimaju postotak on 1-2% . dok su tako malom postotku one su korisne za ovjeka jer ga brane od patogenih mikroorganizama, ali kad broj poraste uzrokuju teke infekcijetapii s duljine od 0,5-3,0mikrometara i izgledom ih ne moemo razlikovati osim to neke imaju kapsulu a neke nemaju. Sve bakterije imaju peritriho smjeten flagele ali neke imaju i fimbrije.Antigena struktura enterobakterija se odnosi na 3 temeljna antigena .To su:

Antigen stanine stjenke ili antigen O, koji je lipopolisaharid kapsule. Antigen kapsule li antigen K, koji je normalno polisaharid ali katkada ima i dodatke

proteina. Antigen flagela ili H antigen, koji je izgraen od proteina flagelina koji imaju

specifian redoslijed aminokselina te tako predstavljaju bitnu antigensku strukturu.

Enterobakerije su osjetljive na standardne dezinficijense i poviene temperature, no osjetljivost na antibiotike je dosta varijabilna. Tu varijabilnost uzrokuje postojanje G-plazmida. Pomou njega bakterije konjugacijom mogu stei vrlo veliku otpornost na sve antibiotike. U pravilu su sve otporne na penicilin G a najosjetljivije na kabapeneme

PATOGENOST

12


Enterobakterije su jako specifine to se tie patogenosti i gotovo svaka ima svoje initelje. No ipak postoji 7 initelja patogenosti koji su zajedniki svim enterobakterijama.

I. initelji kolonizacije su adhezini. To su uglavnom kapsule i flagele pomou kojih bakterija prijanja na tkiva.

II. initelji inazivnosti su oni initelji koji dovode do ulaska bakterije u krv a to su glavnom neki enzimi i proteini. (fosfataze i kinaze)

III. Endotoksin lipid A je karakteristian za svaku enterobakteriju i on je uzronik vruice, septikog oka, trombocitopenije, lekupenije i dr.

IV. Ostali endotoksini uzrokuju sekreciju elektrolita u lumen crijeva, da bi se ujednaila osmotska ravnotea ulazi i voda te dolazi d nastanka dijareje.

V. Hemolizini uzrokuj hemolizu ne samo eritrocita ve i leukocitaVI. Citotoksini unitavaju stanice svih tkiva

VII. Siderofore su zaduene za hvatanje bakterije na eljezo ime joj omoguava preivljavanje u tkivnim tekuinama

DIJAGNOSTIKA I PREVENCIJA

Za dijagnostiku ovih bakterija uzimaju se uzorci stolice ili bris rektuma. Uzgajaju se na selektivnim hranjivim podlogama .Uglavnom se lijee nadomjetavanjem izgubljenih elektrolita i vode. No kod teih oboljenja treba se uporabiti cjepivo.

SALMONELASalmonele su rasprostranjene bakterije i u tlu a i u probavnom sustavu ovjeka.To su tapii bez spora sa fimbrijama i pertriho smjetenim flagelama.Uzgajaju se na obini i selektivnim podlogama jer su im potrebni minimalni uvjeti za preivljavanje. Na hranjivim podlogama ine sive kolonije promjera 2-3mm, u podlogama s laktozom rastu u bezbojnim kolonijama jer ne razgrauju laktozu.

OTPORNOSTSalmonele su dosta otporne, najotpornije su od svih enterobakterija. Dugo preivljavaju izvan organizma domaina i termo su rezistentne, te na temperaturi od 42 stupnja mogu preivjeti i do 48h to je jako dobro za dijagnostiku i njihovu izolaciju. U mikrovalnoj peici umiru tek nakon 15min. Osjetljive su na niski pH i kiselina eluca ih brzo unitava

PATOGENOSTPrema prilagodbi na domaina salmonele se dijele na:

Salmonele adaptirane samo na ovjeka (salmonela Typhi, Salmonela Parathypi A, B, C)

Salmonele adaptirane samo na ivotinje (S.Abortus-equi na konja, S.Dublin na stoku) Salmonele koje imaju irok raspon domaina.

initelji patogenosti salmonela su jako brojni a najbitniji su:

13


Adhezini Povrinske molekule na bakterijskoj stanici: Vi antigen koji poveava otpornost

salmonele na peroksid leukocita i onemoguava fagocitozu neutrofilima, Makrofagi i dalje mogu fagocitirati ali bakterija u njima preivljava.

Endotosini u kojima je lipid A daje otpornost salmoneli na baktericidnu aktivnost seruma.

Citotoksini uzrokuj nekrozu Peyrovih ploa i drugi tkiva Enterotoksini Sekrecijsi sistem

BOLESTISalmonela uzrokuje 3 vrste oboljenja.To su Gastroenteritis, crijevne groznice i septike sindrome (sepsa).Gastroenteritis je najei oblik zaraza salmonelom i on se oituje muninama, povraanjem proljevom te povienom temperaturom, traje nekoliko dana.Crijevne groznice su jako iroko podruje zaraza salmonelom i mogu biti potpuno bezazlene do jako opasne. Najopasniji oblik crijevne groznice je trbuni tifus. Inkubacija poinje nakon tjedan do dva . Salmonela proe subepitelijalno do limfnoga tkiva i proiri se po organizmu kad ue u krvotok. Na zarazu se ne sumnja jer nema tipine klinike slike zaraze koja se oituje proljevom, tek nakon sekundarnog umnaanja dolazi do takve slike. Osip nastaje u 30% bolesnika Sepsa je najrjei oblik zaraze. Takva zaraza se dogodi kad putem krvi salmonela zarazi ostale organe. No za razliku od ostalih sluajeva salmonela se e mnoi sekundarno tako da nema proljeva.

EPIDEMIJOLOGIJA, PREVENCIJA I LJEENJEFeko-oralni nain zaraze je mogu kod svih salmonela. I to je jedini nain da se dobije trbuni tifus. No veini salmonela su izvor ivotinje pa se moemo zaraziti izravno od njih ili konzumacijom nedovoljno obraenog mesa, jaja i dr. Najvanije je ju spreavanju zaraze salmonelom odravati dobru higijenu.Ukoliko doe do zaraze lijeenje se provodi na nain ovisan o vrsti zaraze. Ukoliko su to Gastroenteritisi obino se samo nadoknauju izgubljeni elektroliti i voda provoenjem laganih dijeta. A kod teih oblika zaraze mora se koristiti terapija antibioticima.

MIKROBIOLKA DJAGNOSTIKA Ovisno o tipu zaraze provode se razliite mikrobioloke analize.Ukoliko imamo gasatroenteritis uzimaju se uzroci stolice, povraene mase i sumnjive hrane .Kod crijevnih groznica se uzima krv a nakon 15ak dana i uzorak stolice.Kod sepse se uzima uzorak krvi ili sekundarno inficiranog tkiva.Uzorci se zasauju na hranjive ili na selektivne podloge. Na hranjive se zasauju sterilni uzorci a na selektivne uzorci stolice i urina.

14


IGELA

igele su gram negativni nepokretni tapii. Nemaju kapsulu. Fakultativni su anaerobi te su vrlo patogene za ovjeka uzrokujui kod njega dizenterini sindrom.Nastanjuju probavni sustav ovjeka i primata.Mikromorfologija igela je standardna mikromorfologija svih enterobakterija samo to one nemaju peritriho smjetene flagele (nemaju ih uope) te ne posjeduju kapsulu. Neke imaju pile.Uzgojiti se mogu na obinim i selektivnim podlogama. Tvore kolonije S oblika veliine 1-2mm.

ANTIGENA STRUKTURAigela ima samo O-antigen te to dovodi do poklapanja meu vrstama igela. A javlja se slinost i s drugim enerobakterijama.

OTPORNOSTigele ne pokazuju posebnu otpornost, osjetljive su na dezinficijense i na povienu temperaturu, due ive u kiselo pH od salmonela ali ne mogu preivjeti eluani sok.U alkalnom okruenju preive do nekoliko dana a na rublju i posteljini ive i do 45 dana.

OTPORNOST PREMA LJEKOVIMAOtporne vrste su se pojavile u 20om stoljeu izazivajui veliku smrtnost kod djece. Prvo se pojavila otpornost prema sulfonamidima i streptomicinima, zatim na tetracikline i konano na kloramfenikol (ali neto rijee)Ta otpornost je prenosiva meu bakterijama putem konjugacije.

15


PSEUDOMONAS I

ACINETOBAKTER

OPENITOPseudomonasi su gram negativne bakterije. tapiastog su oblika ili lagano zakrivljene, imaju tipino graenu stjenku kao i sve druge gram bakterije. Veliina im se kree od 0,5-1 mikrometar te su asporogene. Imaju bieve koji nisu vidljivi svjetlosnim mikroskopom osim pomou nekih specijalnih bojenja. Pseudomonasi posjeduju i fimbrije. Makromorfologija se ne moe uopiti zbog toga jer je gotovo svaka kolonija drugaijeg izgleda. Najvaniji predstavnik pseudomonasa je Pseudomonas aeruginosa. On moe initi 6 razliitih vrsta kolonija:

1) Spljotene s nazubljenim rubovima, hrapave ili glatke2) Uzdignute otrih rubova glatke3) Uzdignute i hrapave4) Mukoidne5) Naborane6) Patuljaste

U 90 % se radi o prve dvije vrste kolonija jer uzastopnim kultivacijama ove ostale vrste kolonija prelaze u prve dvije.

METABOLIZAMPseudomonasi su aerobne bakterije tako da E dobivaju oksidacijom. eere ne fermentiraju.

ANTIGENA STRUKTURAZa pseudosomonase se ne moe tono odrediti njihova antigenost. Uglavnom se temelji na protutijelima na lipopolisaharide. No i tu nema podudaranja u testovima.

OSJETLJIVOSTPseudomonasi su dosta rezistentne bakterije. One mogu preivjeti visoke temperature do 1h. U vodi preivljavaju i mjesecima (pri normalnim temp.)to se tie osjetljivosti na antibiotike tu su takoer jedne od najrezistentnijih bakterija. Sistem obrane i rezistentnosti se ne zna ali smatra se da je rezultat enzimske razgradnje lijeka ili spreavanja njegova ulaska u stanicu. Naravno ni to se ne moe potpuno uopiti jer rezistentnost ovisi o geografskom podruju. Zato je uvijek potrebno napraviti antibiogram. No osjetljivost je dokazana na veinu cefalosporina tree generacije, kloramfenikol, karbapeneme i dr.

Pseudomonas aeruginosa

16


PATOGENOSTPseudomonasi jako rijetko izazivaju infekcije kod zdravog imunokompetentnog ovjeka. On je uobiajeni saprofitni organizam ljudi i kao takav ini normalnu mikrofloru. No kod sluajeva pada obrane organizma pseudomonasi izazivaju teke infekcije. Najznaajniji patogeni pseudomonas je aeruginosus. Infekcija ovim organizmom moe se ustvrditi u tri faze:

U fazi kolonizacije i adherencije U fazi invazivnosti U fazi sistemske infekcije

Sve te faze su meusobno povezane, a infekcija se moe zaustaviti i sprijeiti u bilo kojem stadiju. Infekcija uvijek poinje adherencijom na epitel. To se ne bi dogodilo u normalnim uvjetima organizma zato jer fibronektin epitela spreava takvu adherenciju, no on biva unite nekim drugim patolokim procesima i adherencija je tada mogua. Ne mora se epitel unititi samo nekom boleu ve takav gubitak fibronektina moe biti uvjetovan i nekakvim traumama.Za adherenciju su odgovorne fimbrije. No postoje tu jo i neki toksini produkti koji takoer sudjeluju u adherenciji.Kao i sve ostale bakterije i pseudomonasi stvaraju nekakve toksine, enzime, proteaze i dr.Najvaniji su:

Egzoenzim S osigurava ireverzibilnost adherencije. Kad se jedanput uhvati za epitel organizam ga ne moe odbaciti. No i dalje glavnu ulogu u adherenciji imaju fimbrije.

Alginat (glikokaliks) je sastavljen od D-manuronske i L-guluronske kiseline. On obavija cijelu bakteriju i omoguava joj bolju adherenciju, obranu od fagocita, takoer povezuje sestrinske stanice inei tako mikrokolonije. Uz sve navedeno, glikokaliks oteuje leukocite i onemoguava prodiranje antibiotika u stanicu.

Elastaza je proteaza koja unitava elastine lamine u krvnim ilama. Alkalna proteaza takoer unitava tkivo organizma i na taj nain omoguava bakteriji

da doe do hranjivih tvari. Posjeduje i 2 hemolizina koji imaju ulogu u razaranju lipida a mogu pridonjeti i

invazivnosti u tkivo. Jedan je termolabilan a drugi termostabilan. Lipid A ima mnoga bioloka djelovanja. On izaziva nastajanje poviene temperature,

leukopenije, leukocitoze te kod odraslih dovodi do respiracijskog distres sindroma. Egzotoksin A inhibira proteinsku sintezu. Dosta je slian difterijskom toksinu, imaju

istu aktivnost no razliite su strukture.

Ostali pseudomonasi su slabo proueni .

17


ACINETOBACTER

OPENITOTo su kratki zdepasti a katkad i okruglasti bacili. Gram negativni su i asporogeni. esto imaju kapsulu i ive striktno aerobno. Katalaza su pozitivni a oksidaza negativni. Jedina vrsta koju taksonomija priznaje je Acinetobacter calcoaceticus. Oni su slobodnoivui organizmi i moemo ih nai svugdje u prirodi. U ovjeka nastanjuju kou, slinu, sluznice i dr. Kao to se vidi na slici uglavnom prevladavaju diploforme. No u daljnjim fazama razmnoavanja pojavljuj se tapiasti oblici povezani u parove ili u lance. Kultiviraju se na normalnim agarima, neke pokazuju sposobnost hemolize a uglavnom stvaraju kolonije bijele i krem sjajne boje.

METABOLIZAMAcinetobacter su striktno aerobni organizmi. Za energiju koriste razliite organske sastojke.Takoer koriste razne organske sastojke za dobivanje ugljika, a mogu koristiti amonijak i nitratne soli.

ANTIGENA STRUKTURAKao i kod ostalih bakterija s kapsulom i kapsula acinetobaktera je antigen. No kod ove bakterije ima mnogo razlika meu kapsulama. Tako je pomou fluoresceina odreeno tridesetak serotipova.

OSJETLJIVOSTOvo je jako rezistentan soj. Rezistentan je i na dezinficijense i antibiotike. Razlog toga je stvaranje betalaktamaza i aminoglikozidaza, a njihovoj rezistentnosti pridonosi i slaba propusnost stanine stijenke.Otporni su na amplicin, cefalosporine i kloramfenikol. Amikacin je najuinkovitiji antibiotik.

PATOGENOSTKao i pseudomonasi i acinetobacteri ne izazivaju infekcije u inae zdravih osoba, no kod pada imuniteta mogu izazvati razne oblike zaraze. Kod osoba sa slabim imunitetom izazivaju pneumoniju, sepsu i dr. Acinetobakter ne ulazi kroz epitel tek tako, ve ulazak mora biti uzrokovan nekom traumom ili boleu. Mogu inficirati rane, mokrani sustav, spolni. Mogu

18


izazvati konjuktivitis, meningitis i dr. Infekcije ovim bakterijama nisu este pa se o njihovoj patogenosti i ne zna puno. Zdrave osobe su otporne na infekciju ovim bakterijama

VIBRIO, KAMPILOBAKTER, HELIKOBAKTER

VIBRIONIVibrioni su najrairenije bakterije u vodama. To su gram negativni zavinuti bacili. Pokretni su pomou bia a ive striktno aerobno.Najvaniji vibrion za ivjeka je V.cholerae. Kolera (mislim na bakteriju ne na bolest, no ne pokuavajte ovo govoriti na ispitu jer nije ba tono, ja si samo ovako olakavam pisanje) je bakterija koja ima svu gore navedenu morfologiju vibriona. Zavijena je u obliku zareza. Bakterija dobro podnosi visoki pH dok ga niski ubija dosta brzo. To je bitno za dijagnostiku jer se stolica kao uzorak nasauje na alkalnu peptonsku vodu.

ANTIGENSKA STRUKTURAKolera (bakterija) ima lipopolisaharidni antigen koji je specifian za tu grupu bakterija. Taj antigen nazivamo O-antigen. No naravno to nije tako jednostavno pa naalost ne postoji samo jedan serotip ve njih139. A bakterije serolokih skupina O1 i O139 uzrokuju koleru

OSJETLJIVOSTKolera je osjetljiva bakterija kao i svi ostali vibrioni, osjetljiva je na dezinficijense, kiseline, suenje i na vrlo veliki broj antibiotika..

PATOGENOSTOva bakterija je patogena samo ovjeku. No nije toliko esta, ako se sjeate enterobakterija znate da one uzrokuju bolesti kad ih je malo (salmonele 100 000 a igele ak kad ih je samo 100) e pa za razliku od tih bakterija, vibriona kolere treba biti vie milijuna da bi uzrokovali bolest i to moraju dospjet u probavni sustav. Kad se jednom razmnoe do tako velikog broja onda adheriraju na epitel i poinju luiti enterotoksine te nastaje klinika slika kolere. Enterotoksin je protein koji se sastoji od 2 podjedinice (A i B) podjedinica B se uhvati za stanicu a podjedinica A ulazi u enterocit (stanica crijeva) Kad podjedinica A ue u enterocit onda dolazi do poveanog luenja ciklikog AMPa. Zbog toga dolazi do poveanog luenja elektrolita i vode pa nastaje proljev, osoba moe izluiti 20 30 l stolice dnevno (dobro ste proitali) to dovodi do teke dehidracije, acidoze oka i smrti.

MIKROBIOLOKA DIJAGNOSTIKAPotrebno je uzeti uzorak stolice i nasaditi ga na peptonsku vodu. Nakon nekoliko sati inkubacije prebacuje se na TCBS te se preko noi pojave ute plosnate glatke kolonije. One se onda testiraju O1 antiserumima.

19


KORINOBAKTERIJE, LISTERIJA, ERIZIPELOTRIKS, LEGIONELA, GARDNERELA,

LAKTOBACILI.

KORINOBAKTERJEKorinobakterije su gram pozitivne katalaza pozitivne te oksidaza pozitivne bakterije. Po obliku su to pleomorfni bacili. Ne stvaraju spore a po metabolizmu ih svrstavamo u aerobne ili fakultativne anaerobne. Najpoznatija i za ovjeka najvanija korinobakterija je C.diphteriae. Ona se normalno nalazi samo u ovjeku dok ostale korinobakterije moemo nai i u ivotinja i biljaka. ovjek kao domain ovih bakterija je ujedno i prijenosnik a na drugog ovjeka, bakterija se moe prenijeti kapljino ili izravnim kontaktom s ispljuvkom ili eksudatom. To su kao to sam ve spomenuo bacili koji su na rubovima malo zadebljali. Slau se u karakteristine nakupinice u obliku slova V ili X pa preparat izgleda kao rasute ibice (pogledaj sliku) . Na krvnom ili selektivnom agaru stvaraju sive kolonije, no ukoliko imamo teluritne soli stvaraju kolonije sivo - crne boje. Zaudo C.diphteriae uzrokuje difteriju. Difterija je jedna infektivna bolest koja, ukoliko egzotoksin ue u krv moe biti prilino opasna. Taj toksin moe otetiti srce, plua i periferne ivce te smrtnost dosee do 30%. Najei uzrok smrti je zatajene srca no mogu se javiti i opstrukcije dinih putova (to je prilino svejedno ako bolujete jer vam ionako nema spasa )Vano je spomenuti da taj toksin lue samo bakterije koje su inficirane specifinim bakteriofagom kojeg nazivamo beta fag. Ove obine difterije (bez beta faga) ne uzrokuju tako teku kliniku sliku ve mogu uzrokovati blae upale (npr. Faringitis)to se tie lijeenja i prevencije ovakve zaraze, koristimo uglavnom peniciline i eritromicine. Bilo bi bolje to prije otkriti zarazu dok se toksini jo ne proire a pacijenta izdvojiti.Uzorci za dijagnostiku se uzimaju ovisno o mjestu infekcije. Bakterije se postavljaju na krvne i selektivne agare. Vrlo je bitno da selektivna podloga ima teluritne soli. Kalijev telurit inhibira rast normalne fore ali preivljavaju sve korinobakterije, vrste korinobakterija se dokazuju biokemijskim putevima i reakcijama.

20


C.diphtheriae

LISTERIJAListerija je nedovoljno istraena bakterija, ponajvie njezina patogeneza. iroko je rasprostranjena u prirodi te je moemo nai u tlu, trulei, vodama itd. Izgledom je to jedna tapiasta bakterija sa zadebljanim krajevima.

Bakterija je pokretna sa peritriho smjetenim flagelama. U rodi ima 7 vrsta a najvanija za ovjeka je L. Monocytogenes koja izaziva infekcije i rjee L- Ivanovii. Razlikuje se od Korinobakterija po tome jer ova ne sadri mikolinu kiselinu u stjenci ve lipoteikoinu kao Streptokoki i Stafilokoki. To su gram pozitivne bakterije. Koje stvaraju palisade kao i difteroidi, no mogu se nai i u lancima poput streptokoka. Otpornost ovog roda je stabilna ve dui niz godina. Potpuno su otporne na cefalosporine a lijek koji je najuinkovitiji je amplicilin. to se tie patogenosti ovih bakterija, najvei uzronik je monocytogenes. No patogeneza nije posve jasna. Najvei rizik zaraze imaju trudnice, osobe s slabim imunitetom, fetusi, novoroenad Ukoliko doe do zaraze kod trudnice, dosta esto se jave bolesti fetusa, spontani pobaaji te mrtvoroena djeca. Ukoliko doe do infekcije tokom poroda, u djeteta se moe razviti meningitis ili sepsa. Sterilni uzorci se nasauju na krvni agar a sterilni na selektivne podloge. Identifikacija se provodi testom hemolize (uski pojas oko kolonije), tipinom morfologijom, pozitivnim testom katalaze, negativnim oksidaze i dr.

Novoroene s Listeriozom .

21

KLASIFIKACIJA STREPTOKOKA Streptococcus Pyogenes Streptococcus PneumoniaeSTREPTOCOCCUS PYOGENES

EGZOTOKSINI I EGZOENZIMIGNOJNE UPALEAkutna upala drijelaAkutni tonzilofaringitis je esta streptokokna upala u djece, Izaziva je streptokok koji prianja na epitel farinksa!ErizipelPiodermaarlahSindrom toksinog okaPOSTSTREPTOKOKNE BOLESTI

Akutna reumatska groznica (ARG)STREPTOCOCCUS PNEUMONIAEStreptococcus PyogenesStreptococcus PneumoniaeSTREPTOCOCCUS AGALACTIAESTREPTOKOKI SEROLOKE SKUPINE D

Enterococcus je rod u kojemu poznajemo najmanje 12 vrsta ali u ovjeka infekciju uzrokuju samo 2. To su E. faecalis i E. faecium. Imaju sve morfoloke osobine streptokoka ali i bitnih razlika. Enterokoki su jako otporne bakterije na vanjske nepovoljne uvjete. Kod njih je ipak najznaajnija njihova otpornost prema antibioticima (klindamicin, cefalosporin) umjerena osjetljivost prema aminoglikozidima te tolerancija prema penicilinima i ampicilinima.STREPTOCOCCUS VIRIDANS

OPENITOSTAPHYLOCOCCUS AUREUS

OPENITOPATOGENOSTDIJAGNOSTIKA I PREVENCIJAOTPORNOSTPATOGENOSTBOLESTIMIKROBIOLKA DJAGNOSTIKA IGELA

OTPORNOSTOTPORNOST PREMA LJEKOVIMA

LISTERIJANovoroene s Listeriozom

Documents

130569235 Mikrobiologija Skripta Za Ponavljanje (2)