15 Nezaposlenost i Rast

  • View
    112

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of 15 Nezaposlenost i Rast

15 NEZAPOSLENOST I RAST Povezivanje nezaposlenosti i rasta Zapoinjemo s lineariziranom funkcijom proizvodnje u kojoj je output proporcionalan (s faktorom a) zaposlenom radu L: Y = aL linearizirana funkcija proizvodnje Definiranjem nezaposlenosti U kao radnu snagu umanjenu za zaposlenost, U N L, prethodna se jednadba pretvara u Y = aN aU. Proirivanjem (mnoenjem i djeljenjem) zadnjeg izraza s N daje Y =aN aU(N/N) = aN aNu, gdje je u = U/N stopa nezaposlenosti. Ova jednadba vrijedi kada je ekonomija u ravnotei. Tada Y* = aN aNu* gdje je Y* potencijalni output i u* ravnotena (ili prirodna stopa nezaposlenosti). Vrijedi i u drugim vremenima. Kada Y i u odstupaju od svojih ravnotea. Tada Y = aN aNu Oduzimanjem prve jednadbe od ove druge te stavljajui da je a' = aN daje Y- Y* = a' (u* - u) Okunov zakon (verzija 1) Jednadba poznata kao Okunov zakon kae da je odstupanje dohotka od svoje potencijalne razine proporcionalno razlici izmeu stvarne i prirodne stope nezaposlenosti. Prisjetimo se sada iznenadne/kratkorone krivulje agregatne ponude = e + (Y Y*) SAS krivulja Supstituiranjem Okunovog zakona u SAS krivulju te stavljajui da je ' = a' dobijamo Phillipsovu krivulju = e + '(u* u) Phillipsova krivulja koja postavlja negativan odnos izmeu inflacije i stope nezaposlenosti. Ovaj je odnos takoer pod utjecajem oekivane inflacije. Sljedea slika prikazuje SAS krivulju i Phillipsovu krivulju jednu pokraj druge. Bitno je zapisati da je Philliposva krivulja jednostavno zrcalna slika SAS krivulje.

Phillipsova krivulja je zrcalna slika SAS krivulja. Ako iznenadna inflacija podigne dohodak, smanjuje nezaposlenost u isto vrijeme. Ba kako krivulja agregatne ponude dolazi u kratkoronoj i dugoronoj verziji, tako dolazi i Phillipsova krivulja.

1

Ako je inflacija kako je oekivano, dohodak je na potencijalnoj razini te je stopa nezaposlenosti na svojoj prirodnoj razini prirodnoj u smislu da reflektira trenutno institucionalno okruenje, ukljuujui takve stvari kao to su porezi i snaga sindikata. Kako se okruenje mijenja, tako se mijenja prirodna stopa nezaposlenosti. Neoekivana inflacija vodi dohodak iznad njegove potencijalne razine te je stopa nezaposlenosti ispod prirodne. Druga verzija Okunovog zakona rezultira ako se uzmu prve diferencije na obje strane jednadbe Y = aN aNu, neka je a' = aN opet. Ovo daje Y Y-1 = -a' (u u-1). Ova formulacija je dobra u teorijskom kontekstu gdje se razina tehnologije dri nepromijenjenom. Ipak, u empirijskom radu moramo uzeti u obzir da rast dohotka vodi smanjenju nezaposlenosti jedino kada prijee stopu rasta potencijalnog dohotka. Oznaavajui rast potencijalnog dohotka s b, druga verzija Okunovog zakona koji se koristi za empirijski rad je Y/Y-1 b = - u ili nakon ureivanja: Y/Y-1 = b u Okunov zakon (verzija 2)1 (kako je = aN/Y-1, tretiranje kao konstatu je samo aproksimacija)

Slika dokumentira Okunov zakon za SAD. Graf ilustrira vanu toku: prethodna jednadba se moe napisati kao u = ( b Y/Y-1) , to pokazuje da se nezaposlenost mijenja jedino ako ekonomija raste po stopi razliitoj od b. U ekonomiji koja raste po svojoj putanji potencijalnog outputa, to pretpostavlja da je trite rada u trajnoj ravnotei, neemo oekivati promjene u nezaposlenosti. Tako je b ravnotena stopa rasta ili stopa rasta potencijalnog dohotka. Kao i u mnogim drugim zemljama, rast u SAD-u se znatno usporio nakon 1973, to znai da je b postao manji. Od ovog oekujemo da pomakne liniju Okunova zakona prema dolje. Na grafu se vidi da se to uistinu i desilo. Gledanjem podataka za Njemaku vidimo da se iskustvo razlikuje od onog amerikog. Vana su tri opaanja koja vrijede za veinu europskih zemalja: 1 Postoji slinost izmeu SAD-a i Njemake. Linija Okunovog zakona za Njemaku se takoer pomakla prema dolje poslije 1973. Sada je nezaposlenost ostala nepromijenjenom rastom BDP-a od 2.7% umjesto 4.3% stope rasta zahtijevane prije 1973.1

Verzija Okunovog zakona koja kae da je rast dohotka negativno povezan s promjenom u stopi nezaposlenosti

2

2 3

Fluktuacija toki podataka oko linije je izraenija nego kod SAD-a. To znai da se Okunov zakon dri uz manju preciznost. Postoji vie interferencija od drugih utjecaja. Linija se nije samo pomakla prema dolje nakon 1973, ona je takoer postala puno poloenijom. Ovo mijenja odnos izmeu rasta i nezaposlenosti. Za dati negativni ok na rast dohotka sada poveava nezaposlenost puno vie nego prije 1973. Kroz recesije nezaposlenost se pogorava puno vie nego prije.

Europska nezaposlenost Ono to prvo upada u oi je pomicanje nezaposlenosti prema gore u skoro svim europskim zemljama. Ovo je vano opaanje jer je u suprotnosti s pogledom da nezaposlenost fluktuira oko neke prilino stabilne (prirodne) ravnotene razine: ako se pusti na miru poslije nekog poremeaja, unutar nekoliko godina nezaposlenost bi trebala gravitirati prirodnoj stopi. U SAD-u su poleti i padovi dovoljno esti te dovoljno slini u veliini da bi podravali postavku ravnotene stope koja je relativno stabilna krouz vrijeme. Zato je bitno ovo pretpostavljeno klizanje prirodne stope nezaposlenosti prema gore? Zato to je prouzroeno razlozima koji su vrlo razliiti od onih koji uzrokuju da nezaposlenost raste kroz recesiju (pa su tako i njihovi lijekovi)? Ciklika se nezaposlenost u konanci probrine sama za sebe. Ako u konanici traje predugo, vlada moe ubrzati proces putem fiskalne ili monetarne politike. Ravnotena nezaposlenost reflektira institucionalne karakteristike trita rada i ekonomije u cijelini. Upravljanje potranjom moe kamuflirati neugodne strukturalne efekte na stopu nezaposlenosti neko vrijeme, ali ih ne moe otjerati. Prvo stoga moramo vidjeti kolko se tekue razine nezaposlenosti moe smatrati ravnotenim fenomenom , a koliko se moe pripisati ciklikim faktorima.

Ravnotena vs.ciklina nezaposlenost

3

Statistika nezaposlenosti ne govori nita koji dio nezaposlenosti reflektira ravnoteu a koji dio reflektira poslovni ciklus. Da bi se ovo ispravilo, ekonomisti su razvili vie pristupa da otkriju ravnotenu nezaposlenost. Jedan takav koncept je Beveridgeova krivulja. Ova se krivulja izravno izvodi iz uvedenih nesavrensoti na dijagram trita rada.

Otvorena mjesta i nezaposlenost postoje skupa zbog nepodudaranja, frikcije i informacijskih problema. Beveridgeova krivulja pokazuje omjer izmeu slobodnih mjesta i nezaposlenosti pri razliitim realnim nadnicama.

Panel (a) ilustrira pogled da na tritu rada u stvarnom svijetu postoje nesavrene informacije ili nepodudaranje koji su odgovorni zato neki djelovi ponude i potranje ostaju neefektivni. Pa tako ako je i realna nadnica na svojoj razini w* koja isti trite, U* ljudi jo uvijek trai posao dok poduzea imaju jednak broj otvorenih mjesta V*. Uzmimo U* i V* te identificirajmo ovu kombinaciju tokom A na panelu (b), gdje se slobodna mjesta mjere du okomite osi a nezaposlenost du vodoravne. Pretpostavimo da realna nadnica prelazi razinu koja isti trite, recimo zbog pogreno oekivane inflacije. Pri w1 nezaposlenost je U1. Otvorena mjesta su opala, ali nisu nestala, stoje pri V1. Uzmimo par novih opaanja nezaposlenosti/otvorenih mjesta te ih obiljeimo na panelu (b). Ovo daje toku B. Da bi dobili treu toku, stavimo da je realna nadnica preniska pri w2. Ovo smanjuje nezaposlenost na U2, ali poveava upranjena mjesta na V2. prenoenjem ovoga na panel (b) daje toku C. Ovo se da napraviti za svaku realnu nadnicu. Povezivanjem dobivenih razina nezaposlenosti i otvorenih mjesta daje liniju koja se zove Beveridgeova krivulja2. U teoriji, sve to sad trebamo je dodati liniju 45 na dijagram s Beveridgeovom krivuljom i tamo gdje se njih dvije sijeku (u toki A) je nezaposlenost u ravanotei U* - ravnotea u smislu da agregatno broj poslova odgovara broju radnika. Izvan ravnotee, recimo kroz recesiju, realna nadnica raste, kao i nezaposlenost te se smanjuje broj otvorenih mjesta. Prema tome sputamo se prema desno du Beveridgeove krivulja. Ciklika nezaposlenost se mjeri razlikom izmeu U i U*. Slino se deava za ekspanziju, ekonomija se pomie prema gore du Beveridgeove krivulje. Da li se Beveridgeova krivulja koristi u stvarnosti? Da, esto. kolski primjer prua Nizozemska nie stope otvorenih mjesta su povezane s viim stopama nezaposlenosti. Ono to je problem u stvarnosti je da nesavrenosti ne djeluju simetrino na otvorena mjesta i nezaposlenost. Takoer se statisko izvjetavanje o nezaposlenosti i slobodnim mjestima se vodi istim kriterijima. Registriranje nezaposlenim donosi vitalne nagrade u2

Negativno nagnuta linija, koja opisuje inverzan odnos izmeu stope slobodnih mjesta i stope nezaposlenosti. Ekspanzija predstavlja penjanje prema gore du ove linije, a recesija sputanje.

4

formi naknada za nezaposlene. Tako prijavljena nezaposlenost pokriva gotovo 100% stvarne nezaposlenosti te je vjerojatno da ukljuuje i neto dobrovoljne nezaposlenosti ljudi koji se prave zainteresiranima za rad pri realnoj nadnici da bi dobili doprinos za nezaposlenost. S druge strane, prijavljivanje otvorenih mjesta ne donosi direktne dobitke, tako vidljiva otvorena mjesta mogu biti samo dio stvarnih slobodnih mjesta. Posljedica je da ravnotena zraka iz ishodita mora imati manji nagib od 1. Ali za koliko? Uvjerljivo je da je omjer prosjene nezaposlenosti i prosjeno otvorenih mjesta daje dobru mjeru vidljivosti dviju varijabli u ravnotei. Sljedei ovo, dobijamo vaverage/uaverage= 0.23. Beveridgeova se krivulja moe korisiti da bi se identificirale toke u kojima je dolo do promjena karakteristika trita rada, koje su pomakle ravnotenu stope nezaposlenosti. vicarsko iskustvo ilustrira zato se B.krivulja pomakla. Prvi se pomak SZ dogodio kada je osiguranje od nezaposlenosti postalo obavezno sredinom 70-ih. Drugi se pomak desio 9 god kasnije kada je osiguranje od nezaposlenosti znaajno poboljano. Primjetimo ipak da su ove promjene samo dovele do toga da nezaposlenost bude vidljivija. Sljedee gledamo varijable koje mogu posluiti kao poten