SVEU ILI TE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU TRAVNIK POSTDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ POSLOVNA EKONOMIJA

TR I TE RADA I NEZAPOSLENOST U BOSNI I HERCEGOVINISEMINARSKI RAD

VITEZ, 2011.

SVEU ILI TE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU TRAVNIK POSTDIPLOMSKI ZNANSTVENI STUDIJ POSLOVNA EKONOMIJA

TR I TE RADA I NEZAPOSLENOST U BOSNI I HERCEGOVINISEMINARSKI RAD

Predmet Mentor: Magistrant: Broj indeksa.: Studijski smijer:

Februar 2011. II

Sa etak

U ovom radu se daje prikaz nezaposlenosti na podru ju Bosne i Hercegovine te zna aj tj. djelovanje nezaposlenosti na tr i te rada. Rad se sastoji od etiri dijela. Nakon kra eg uvoda koji govori o predmetu i problemu rada, cilju izrade, strukturi rada, radnoj hipotezi te znanstvenim metodama, u narednom dijelu se govori o pojmu nezaposlenosti, vrstama nezaposlenosti, sto je to prirodna stopa nezaposlenosti, privatni i dru tveni tro kovi nezaposlenosti te sam uticaj nezaposlenosti. Tre i dio govori o stanju tr i ta rada i nezaposlenosti na podru ju Bosne i Hercegovine, dok u etvrtom dijelu se govori o konkretnim strate kim ciljevima Bosne i Hercegovine te programima i mjerama za pove anje zapo ljavanja u Bosni i Hercegovini. Klju ne rije i: tr i te rada, zaposlenost, nezaposlenost, stopa zaposlenosti, stopa nezaposlenosti.

III

SADR AJ1.UVOD ................................ ................................ ................................ ................... 1 1.1.Predmet i problem rada ................................ ................................ ................... 1 1.2.Svrha i ciljevi izrade rada ................................ ................................ ............... 1 1.3.Struktura rada ................................ ................................ ................................ . 2 1.4.Radna hipoteza................................ ................................ ................................ 2 1.5.Znanstvene metode pri izradi rada ................................ ................................ ... 3 2.NEZAPOSLENOST..................................................................................................4 2.1. Pojam nezaposlenosti ................................ ................................ ..................... 5 2.2. Vrste nezaposlenosti ................................ ................................ ...................... 6 2.3. Prirodna stopa nezaposlenosti................................ ................................ ......... 7 2.4. Privatni i dru tveni tro kovi nezaposlenosti ................................ .................. 10 2.5. Uticaj nezaposlenosti ................................ ................................ ................... 10 3.TR I TE RADA I NEZAPOSLENOST U BiH................................ ................... 11 4. STRATE KI CILJEVI, PROGRAMI I MJERE ................................ ................. 17 4.1. Strate ki cilj 1 ................................ ................................ .............................. 18 Stimulirati rast, zapo ljavanje i pobolj anje kvaliteta radnih mjesta 4.2. Strate ki cilj 2 ................................ ................................ .............................. 18 Osigurati inkluzivna tr i ta rada, kroz sprje avanje dugoro ne nezaposlenosti, 4.3.Strate ki cilj 3 ................................ ................................ ............................... 19 Unaprijediti uskla enost ponude sa potrebama tr i ta rada 4.4. Strate ki cilj 4 ................................ ................................ .............................. 20 Pove ati i unaprijediti ulaganja u ljudski kapital i prilagoditi sustave 4.5. Strate ki cilj 5 ................................ ................................ .............................. 20 Ja anje socijalne i teritorijalne kohezije kroz razvoj poduzetni tva 4.6. Strate ki cilj 6 ................................ ................................ .............................. 21 Ja anje institucionalnih kapaciteta i socio ekonomskog dijaloga na planu ZAKLJU AK ................................ ................................ ................................ ........ 22 LITERATURA ................................ ................................ ................................ ....... 24 POPIS ILUSTRACIJA ................................ ................................ ........................... 25

IV

1. UVODTr i te je prostor gdje se susre u ponuda i potra nja za nekom robom, uz razmjenu novca. Na tr i tu rada, roba tj. predmet ponude i potra nje jeste rad. Tr i te gdje se kroz ponudu i potra nju osigurava zapo ljavanje radnika u nekom dru tvu, te odre uje temeljna cijena rada za pojedine poslove predstavlja tr i te rada. Ono uklju uje organizacije i institucije koje nude zaposlenje, zatim radnike koji tra e zaposlenje te metode koje povezuju potencijalne zaposlenike s izvorima posla i zapo ljavanja.

1.1.Predmet i problem rada ivot savremenih privreda se odvija preko tr i ta sa manjim ili ve im u e em dr ave. Takvi sistemi dosta dobro i skladno funkcioni u, me utim i u njima se javljaju poreme aji. Tako da postoje periodi kada su uslovi poslovanja povoljni, te omogu uju ostvarivanje dobrih ekonomskih rezultata privrede. Me utim, postoje vremenski periodi kada privreda ulazi u nepovoljna ekonomska razdoblja koja vode do rasta nezaposlenosti i propadanja poduze a te niskom profitu. Ovakvo cikli no kretanje privrede podrazumjeva njihovo kretanje iz faza ekspanzije i prosperiteta u faze recesija i kriza. Takvi ciklusi podrazumjevaju normalan ivotni vijek privrede, od rasta i razvoja, do pada i propadanja. Recesija u privredi podrazumjeva pad proizvodnje i stope zaposlenosti. Postoji jasna veza izme u kretanja proizvodnje i stope nezaposlenosti u toku privrednih ciklusa. Kada se proizvodnja smanjuje poduze a trebaju manje radnika, nove ne primaju a stare otpu otpu taju. Ovo kretanje je prvi uo io Arthur Okun i poznato je kao Okunov zakon koji ka ka e: Na svakih 2% pada BDP-a u odnosu na potencijalni BDP stopa nezaposlenosti se pove a za oko 1%.

1.2.Svrha i ciljevi izrade rada Svrha izrade ovog rada jeste kako bi se istra ilo i upoznalo tr i ta rada na podru ju Bosne i Hercegovine. Svrha jeste doznati zbog ega je tolika stopa 1

nezaposlenosti na ovom podru ju, koji su to faktori koji utje u na nezaposlenost, njihova me usobna djelovanja i sl. U radu e se istra iti kolika je registrovana zaposlenost, kretanje registrovane nezaposlenosti, zatim stope nezaposlenosi, te uticaj plata, proizvodnje i BDP-a na stopu nezaposlenosti.

1.3.Struktura rada Nastanak nezaposlenosti se ve e za davnu pro lost. Npr. prvi nezaposlenici su bili rimski vojnici koji bi se vratili iz rata upravo zbog toga to su za vrijeme rata njihovu zemlju za obra ivanje preuzeli bogati senatori, koji su dr ali robove za prera ivanje te zemlje. Po to vojnici nisu znali ni ta drugo raditi osim baviti se poljoprivredom, a njihova zemja je sada pripadala senatorima, tako su vojnici po povratku bili slobodni gra ani Rima, ali bez zemlje, posla a samim time i bez prihoda. Prva velika nezaposlenost je zabilje ena u Njema koj nakon I.Svjetskog rata kada je do lo do demobilizacije a samim time i nezaposlenosti. 1930-tih godina je uslijedila velika ekonomska kriza, a samo desetak godina poslije nastupa i II. Svjetski rat. Samim time je logi no da slijedom ovakvih de avanja nastupi velika nezaposlenost. Sredinom 1970-tih i 1990-tih je nezaposlenost postala skoro u svim industrijskim zemljama jedan veliki dru tveni problem. Ovakvi primjeri govore da je prirodni tok razvoja i ivota privreda cikli an te da u svakoj privredi nakon po etka i razvoja slijedi vrhunac, a onda neupitno dolazi do stagnacije, problema a samim time i pove ane nezaposlenosti. To je jedan prirodan ciklus i ivotni vijek svih ekonomskih privreda.

1.4.Radna hipoteza Svaka privreda prolazi kroz odre ene cikluse svog razvoja. Postoje odre ene karakteristike svakog ciklusa, te se svaki od nju+ih mo e okarakterizirati padom ili porastom odre enih indikatora pomo u kojih se nastoji pratiti te cikluse i na osnovu njih upravljati privredom.

2

U svakoj privredi razvojem privrednih ciklusa, indikatori kao to su smanjenje proizvodnje,pad realnog BDP-a, pad potra nje za radom itd. dovode do pove ane nezaposlenosti. 1.5.Znanstvene metode pri izradi rada Tokom izrade rada kori tene su slijede e metode: -Induktivna metoda (polaze i od pojedina nog ka op tem) - je omogu ila da na temelju pojedina nih injenica i saznanja do em do uop tavanja i formiranja odre ene zakonitosti i primjene u radu. -Deduktivna metoda (polaze i od p teg ka pojedina nom) - gdje sam na temelju op tih zaklju aka izvodila pojedina ne zaklju ke, tvrdnje te otkrila nove zakonitosti. -Metoda analize pomo u koje sam odre enu pojavu nastojala objasniti ra lanjivanjem njenih slo enih pojmova i zaklju aka na jednostavnije elemente, zatim analiziranjem svakog elementa za sebe i u odnosu na druge elemente -Metoda sinteze - spajanjem jednostavnih misaonih tvorevina u slo ene i slo enijih u jo slo enije, te sam povezivala odre ene izdvojene elemente u jedinstvenu cjelinu u kojoj su svi elementi uzajamno povezani. -Metoda apstrakcije - koja mi je omogu ila da elimini em odre ene nebitne elemente, a izdvojim one posebne te na njih obratim pa nju. -Metoda konkretizacije - kojom se odre uju oni posebni elementi unutar cjelokupnog izu avanja te na taj na in vr i konkretizacija. -Metoda generalizacije mi je olak ala da od pojedina nih zapa anja izvedem op te zaklju ke, a da oni nisu preop ti. -Metoda specijalizacije - podjelom pojmova gdje se od op teg pojma dolazi do novog pojma koji je u i po opsegu ali ipak bogatiji po sadr aju. -Metoda deskripcije - kako bi jednostavno opisala injenice, procese, odnose i veze ali bez znanstvenog tuma enja. -Metoda kompilacije koja podrazumjeva preuzimanje tu ih rezultata znanstvenoistra iva kog rada tj tu ih zapa anja, stavova, zaklju aka. Ova metoda omogu ava opona anje drugih pri emu se preuzimaju dijelovi tu ih radova. -Komparativna metoda - za uspore ivanje istih ili srodnih injenica tj utvr ivanje njihove sli nosti i razlika. -Grafi ko prikazivanje podataka - kako bi grafi ki prikaz zamjenio op irne opise. 3

-Metoda dokazivanja - sadr i sve metodolo ke postupke: analizu, sintezu, generalizaciju, specijalizaciju, indukciju, dedukciju, apstrakciju i konkretizaciju. -Metoda opovrgavanja - kao postupak dokazivanja pogre nosti teze

2.NEZAPOSLENOSTU privredi uvijek postoji odre eni broj ljudi koji je bez posla. Razlozi su raznovrsni: neki radnici sami napu taju posao, neki postaju tehnolo ki vi ak, za neke trenutno u poduze u nema posla, ali poduze e e ih zaposliti kada ponovo pove a obim proizvodnje itd.. U broj nezaposlenih lica stalno ulazi i onaj broj mladih kolovanih ljudi koji stalno tra e posao. Odre eni broj ljudi je nekada radio, ostao bez posla i nakon dugog i neuspje nog traganja za novim poslom odustao od daljeg tra enja. Jedan dio njih e mo da u doba prosperiteta, ohrabren, ponovo krenuti u potrazi za poslom. Ravnote a na tr i tu roba i faktora proizvodnje se uspostavlja djelovanjem cijena. Padom cijena kada je ponuda ve a od tra nje i rastom cijena kada je tra nja ve a od ponude uspostavlja se tr i na ravnote a. Me utim, ovaj mehanizam nema potpuni uspjeh na tr i tu rada, tj tr i te rada i radne snage ne funkcioni e na isti na in kao i druga robna tr i ta. Radna snaga pru a svoje usluge u obliku rada za odre eni vremenski period. Cijena rada se naziva plata ili nadnica i esto se odre uje nezavisno od odnosa ponude i tra nje za radnom snagom. U idealnom stanju tr i ne ravnote e, ponuda i potra nja za radnom snagom su izjedna ene i nema nezaposlenosti. Kako je stvarno privredno stanje daleko od idealnog, uvijek postoji izvjestan broj nezaposlenih osoba, koje tra e, a ne mogu na i posao. Prema tome, nezaposlenost predstavlja razliku izme u ponude radne snage i tra nje za njom, tj vi ak ponude nad tra njom za radnom snagom. Da tr i te radne snage funkcioni e kao svako drugo robno tr i te, do lo bi do opadanja plata i do smanjivanja nezaposlenosti. Padom plata, kao cijene rada mo e se o ekivati i pove anje tra nje za radnom snagom. Rad postaje jeftiniji i mnogim bi se robnim proizvo a ima isplatilo da zaposle nove radnike i da ostvare s njima dodatne profite. S pove anom tra njom i smanjenom ponudom radne snage smanjila bi se i nezaposlenost.

4

Me utim, ovo se u stvarnosti ne doga a. Plate su rigidne nadole ak i u prisustvu visoke nezaposlenosti, jer su zaposleni radnici navikli na postignuti standard ivota i uporno se suprotstavljaju obaranju realnih plata. S druge strane prirodni prira taj stanovni tva, a zatim i migracija stanovni tva sa sela u grad i iz poljoprivrede u druge djelatnosti, neprekidno pove avaju ponudu radne snage potpuno nezavisno od visine realnih plata. Nezaposlenost se pojavljuje i kao rezultat prirodne stope ili voljne nezaposlenosti. Ova vrsta nezaposlenosti je dobrovoljna. Te grupe radnika iz raznih razloga odlu uju da ne prihvate posao pri postoje oj tr i noj cijeni rada tj najamnini. Njihove pretpostavke mogu i i i u pravcu o ekivanja ve ih najamnina u narednom periodu ili ta grupa radnika vr e odmor od rada po postoje im najamninama. Ipak, ekonomiste najvi e zanima prisilna nezaposlenost. To je situacija kada kvalifikovani radnici ne mogu na i posao pri va e im cijenama. Takva situacija je mogu a jedino u situaciji kada cijena rada ne pokazuje dovoljnu fleksibilnost. Tr i te rada obilje eno savr eno fleksibilnim nadnicama ne e podr avati prisilnu nezaposlenost. Cijene nadnica jednostavno bi klizile dolje ili gore sve dok tr i te ne postane uravnote eno.1

2.1. Pojam nezaposlenosti

Standardna

definicija

nezaposlenosti prema

MOR-u

(Me unarodnoj

organizaciji rada) se temelji na tri kriterija koja moraju biti zadovoljena istovremeno, a to je da je osoba: bez posla, trenutno raspolo iva za rad i da tra i posao. Prema tome, nezaposlene su sve osobe iznad dobi odre ene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovni tva, koje su u razdoblju promatranja: a) bile bez posla, tj. koje nisu radile za pla u ili bile samozaposlene, kako je to odre eno me unarodnom definicijom zaposlenosti; b) bile trenutno raspolo ive za rad, tj. raspolo ive za pla eni rad ili samozaposlenost tijekom razdoblja promatranja;1

Dr. Milenko R.Stani , Osnove ekonomije, str 138-140, Banja Luka; 2006.

5

c) tra ile posao, tj. poduzimale odre ene korake u to no odre enom proteklom vremenu da na u pla eni posao ili da se. 2 Zaposleni su osobe starije od 16 godina, koje obavljaju pla eni posao u punom ili skra enom radnom vremenu i statisti ki su evidentirani. Nezaposlenost se, u ekonomskim terminima, pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu na i zaposlenje. Nezaposlenim osobama se smatraju starije osobe od 16 godina, sposobne i voljne raditi te aktivno tra e posao, ali su ipak bez posla. Stopa nezaposlenosti predstavlja broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnog stanovni tva (osobe izme u 16 i 65 godina). Apsolutna nezaposlenost je to an broj nezaposlenih osoba, a relativna nezaposlenost je stopa nezaposlenosti, tj, omjer nezaposlenih osoba i radne snage. Pri tome se radnom snagom smatra zbroj zaposlenih i nezaposlenih osoba. Nezaposlenost posebno dobija na zna aju u trenucima aktuelne svjetske ekonomske krize gdje se suo avamo sa kolapsom privreda, a samim time i radnih mjesta, a od navedene krize svakako nije ostala po te ena ni Bosna i Hercegovina.

2.2. Vrste nezaposlenosti Ovisno od uzroka nezaposlenosti, ekonomisti dijele nezaposlenost na nekoliko vrsta nezaposlenosti: a) frikcijska nezaposlenost - prisutna je u svakoj privredi a odnosi se na onaj dio ukupne nezaposlenosti koji je uzrokovan promjenom posla. Radi se o napu tanju postoje eg posla zbog promjene mjesta stanovanja, zbog tra enja bolje pla enog ili zanimljivijeg posla i sli no. Frikcijska nezaposlenost nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi izme u regija i radnih mjesta ili kroz razli ite faze ivotnog ciklusa. Mo emo re i da u privredi uvek postoji frikciona nezaposlenost. Jedan dio frikcione nezaposlenosti mo emo smatrati dobrovoljnom upravo zbog toga to ljudi sami odlu uju da napuste postoje i posao jer ele na i bolji. Dio frikcione nezaposlenosti2

Hussmanns, R., Mehran, F. i Verma, V. (1990.) Istra ivanja ekonomski aktivnog stanovni tva, zaposlenosti, nezaposlenosti i nezaposlenost: ILO priru nik o konceptima i metodama. Geneva: ILO.

6

predstavlja nedobrovoljnu nezaposlenost jer pojedinci koji su ostali bez posla su primorani tra iti drugi posao. Frikciona nezaposlenost se smatra kratkoro nim fenomenom. b) strukturna nezaposlenost - nastaje kada pod uticajem promjena u strukturi tra nje zapo nu procesi promjena u privrednoj strukturi. Strukturna nezaposlenost ozna ava raskorak izme u ponude i potra nje za radnicima, koji mo e nastati ako potra nja za jednom vrstom rada raste, potra nja za nekom drugom vrstom rada se smanjuje, a ponuda se ne prilago ava brzo. U takvim uslovima dolazi do seljenja kapitala iz stagniraju ih grana u nove, propolzivne grane. Ova nezaposlenost prestavlja dugoro an fenomen jer radnici koji ostaju bez posla posao moraju da potra e u drugim granama, prekvalifikaciju a to nije mogu e uraditi za kratko vrijeme. to zahtjeva esto se de ava da novo

zaposlenje podrazumjeva i preseljenje u sasvim drugi kraj zemlje. Suzbijanje takve nezaposlenosti zahtjeva anga ovanje dr ave na planu izrade sveobuhvatnih programa prekvalifikacije pomo i pri preseljenju u krajeve gdje ima posla, kao i finansijku pomo za privredni razvoj ovih krajeva gdje su koncentrisane stagniraju e grane. c) cikli na nezaposlenost - posljedica je smanjenja agregatne tra nje i nivoa privredne aktivnosti u recesijskoj ili depresionoj fazi ciklusa. Smanjenje agregatne potro nje uzrokuje pad agregatne proizvodnje, a budu i da je tra nja za radnom snagom izvedena iz tra nje gotovih proizvoda dolazi do smanjenja tra nje za radnom snagom i pove anja nezaposlenosti. Zbog sporom prilago avanja zarade i cijene, povratak privrede u stanje pune zaposlenosti je dosta ote an. U ovakvom periodu,posmatraju i voljnost radnika da rade pri odre enoj visini nadnica razlikuje se dobrovoljna i prisilna nezaposlenost, tj. postoje ljudi koji bi radili i za postoje u ni u zaradu, ali ne mogu da na u posao. Na du i rok, kada do e do prilago avanja zarada i cijene ni e, stvorit pove anje agregatne tra nje do nivoa pune zaposlenosti. e se preduslovi za

2.3. Prirodna stopa nezaposlenosti Osobe u radnom dobu se svrstavaju u zaposlene, nezaposlene ili one van kontigenta radne snage. Zaposleni su ljudi koji obavljaju neki pla eni posao, kao to oni koji su zaposleni ali su odsutni zbog odmora, bolovanja. Nezaposleni su ljudi koji nemaju posao, ali aktivno tra e 7

posao ili ekaju povrat na posao. Oni koji su zaposleni ili nezaposleni nalaze se u radnoj snazi. Prema tome, broj radne snage predstavlja zbir zaposlenih i lica koja su se prijavila na biroima rada. Stopa nezaposlenosti predstavlja u e e u ukupnoj radnoj snazi onih koji ele da rade a nemaju posao. Stopa nezaposlenosti = Broj nezaposlenih x 100 Broj radne snage

Puna zaposlenost je stanje u kojem nema cikli ke ve samo frikcijske i strukturne nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti pri punoj zaposlenosti nezaposlenosti i kre e se od 3 do 5 % radne snage. Nezaposlenost mo emo porediti s morem u koje stalno priti u nove rijeke nezaposlenih, a istovremeno jedan dio nezaposlenih stalno oti e iz tog mora jer u me uvremenu nalazi posao. U recesionoj fazi ciklusa dolazi do pada proizvodnje i rasta nezaposlenosti. U tom periodu se veoma te ko dolazi do posla, pa mnogi odustaju od daljeg traganja za poslom i ne registruju se kao nezaposleni. Vremenom, kako privreda prelazi u izlaznu fazu ciklusa i realne zarade po inju rasti, zaposlenost se postepeno pove ava, a oni koji su odustali od traganja za poslom, ponovo se registruju kao nezaposleni i kre u u potragu za poslom. Zato radna snaga, tj. broj onih koji tragaju za poslom polako raste s porastom realnih zarada, to se mo e vidjeti na Slici 1. predstavljeno linijom L. W W2 C D E W3 Realna zarada A B L' L se naziva prirodnom stopom

LD

Z2

Z

Z1

Radna snaga Dijagram 1. Dijagram prirodne stope nezaposlenosti 8

Linijom L je predstavljen onaj dio radne snage koji je spreman prihvatiti posao po postoje oj zaradi. Ona se nalazi lijevo od krive L zbog postojanja frikcijske i strukturne nezaposlenosti. Krivom LD je predtavljena tra nja za radnom snagom, koja pokazuje da e poduze a zapo ljavati vi e radnika pri ni em nivou realnih zarada, i obrnuto. Ravnote a na tr i tu rada se nalazi u ta ki A, tj. u ta ki gdje se sijeku kriva tra nje za radnom snagom i linija L, kojom je predstavljena ponuda radne snage. Zaposlenost Z koja odgovara ovoj ta ki se smatra punom zaposleno u. Rastojanje AB predstavlja prirodnu stopu nezaposlenosti. Ova nezaposlenost se tretira kao voljna nezaposlenost. Zna i, uz nivo zarade W1 ukupna radna snaga je Z1, ali samo jedan dio radne snage (Z) eli da prihvati posao uz postoje u zaradu. Postavlja se pitanje koji tipovi nezaposlenosti ine prirodnu stopu nezaposlenosti? Na osnovu onoga to je re eno o zali itim tipovima nezaposlenosti, prirodnu stopu nezaposlenosti inile bi frikcijska i strukturna nezaposlenost. Uvijek postoji odre eni broj ljudi koji su trenutno u potrazi za poslom, kao i odre eni broj radnika koji su izgubili posao. Ako se nekim slu ajem uspije nametnuti zaradu koja je iznad ravnote nog nivoa, ukupna nezaposlenost se pove ava i iznosi CDE. Uz novu, vi u zaradu W2, broj radnika koji poduze a ele zaposliti iznosi Z2. Rastojanjem DE predstavlja voljnu nezaposlenost, a rastojanje CD predstavlja nevoljnu nezaposlenost, zato to bi ovi radnici pristali da rade za postoje u zaradu ali ne mogu na i posao. Me utim, s obzirom na to da su radnici kolektivno izdejstvovali zaradu W2 koja je iznad ravnote e i na taj na in pove ali nezaposlenost, sa stanovi ta ukupnog broja radnika ovo se mo e smatrati dobrovoljnom nezaposleno u. Ako se na dugi rok odr ava zarada na nivou W2, onda e privreda dugoro no ostati u ta ki C, a rastojanje CE predstavljat e prirodnu stopu nezaposlenosti. ta uti e na prirodnu stopu nezaposlenosti? To su prije svega demografske i strukturne promjene u prirodi. Npr, u posljednje vrijeme mo emo primjetiti da mladi vrlo rano po inju tra iti posao te samim time vrlo rano po inju raditi, to pove ava stopu nezaposlenosti. Uz to, sve je vi e ena koje ele raditi, to tako er uti e na pove anje stope nezaposlenosti. Strukturne promjene u privredi, naro ito propadanje tradicionalnih grana kao to je tekstilna industrija, industrija elika itd., uslovljava pove anje stope nezaposlenosti.

9

2.4. Privatni i dru tveni tro kovi nezaposlenosti

Prilikom sagledavanja tro kova nezaposlenosti, kako privatnih tako i dru tvenih, va no je napraviti razliku izme u dobrovoljne i nedobrovoljne nezaposlenosti. Kada su pojedinci dobrovoljno nezaposleni, privatni tro kovi nezaposlenosti su manji od privatne koristi. Koristi koje pojedinac ima sastoji se iz socijalne pomo i koju prima od dr ave kao nezaposlen. Pored toga neki se pojedinci svjesno odri u dohotka koji bi primili kao zaposleni i provode odre eno vrijeme kao nezaposleni, o ekuju i da na u bolje pla eni posao. Me utim, primanje socijalne pomo i je slu aj u mnogim zemljama ali ne i u Bosni i Hercegovini. Ipak je potrebno razmotriti i ovaj faktor koji uti e na dobrovoljnu nezaposlenost. Kada je u pitanju nedobrovoljna nezaposlenost situacija je druga ija. To zna i da bi pojedinci pristali da rade za va e u zaradu, ali nisu u mogu nosti da na u posao jer pri postoje oj zaradi postoji vi ak ponude rada. Ova grupa osje a gubitak usljed nezaposlenosti, tj. privatni tro kovi nezaposlenosti su ve i od privatnih koristi. Ne treba zaboraviti da visoki nivoi naknade za slu aj nezaposlenosti podsti u pojedince da budu dobrovoljno nezaposleni. To ne zna i da dru tvo treba nastojati da u potpunosti elimini e dobrovoljnu nezaposlenost. Stalni prelazak radne snage iz zaposlenosti u nezaposlenost i obrnuto, predstavlja mehanizam preko kojeg dru tvo vr i realokaciju radne snage i omogu ava pojedincima da do u do posla koji najvi e odgovara njihovim sposobnostima. Na taj na in se stvaraju uslovi pove anja proizvodnje na dugi rok.

2.5. Uticaj nezaposlenosti Sredi nji problem suvremenih tr i nih gospodarstava jeste nezaposlenost. Onda kada je nezaposlenost visoka, resursi se rasipaju, a samim time se osipaju i dohoci ljudi. Tokom takvih te kih razdoblja, ovakve ekonomske nevolje poga aju i osje aje ljudi pa samim i time i njihove ivote u krugu obitelji. Time mo emo zaklju iti da nezaposlenost osim to uti e na ekonomski razvoj dru tva, ona ima i priholo ki uticaj na pojedinca to ostavlja dublje negativne tragove u oporavku osobe te traganju za novim poslom. Razmatraju i ekonomski uticaj, visoka nezaposlenost uti e na smanjenje BDP-a. To govori da dru tvo tom prilikom ne koristi svoje resurse koliko je to mogu e, te samim time nije u prilici proizvesti dobra i usluge koje e omogu iti ljudima pre ivljavanje ili u ivanje i luksuz. 10

Gubici u razdobljima visoke nezaposlenosti su najve i dokumentovani gubici u suvremenoj ekonomiji. Razmatraju i dru tveni uticaj, iako je ekonomski tro ak nezaposlenosti visok, niti kakav novac ne mo e adekvatno prikazati humane, socijalne i psiholo ke gubitke u razdobljima trajne prisilne nezaposlenosti. Mnoge psiholo ke studije pokazuju da je otpu tanje s posla jednako traumatski doga aj kao i smrt bliskog prijatelja ili neuspjeh npr u koli. Nezaposlenosti dovodi do gubitka samopo tovanja, ak i do mentalnih bolesti, problema unutar obitelji i raspada brakova. Tako er je utvr ena povezanost izme u rasta stope nezaposlenosti i rasta stope kriminaliteta te stope samoubojstava.

3.TR I TE RADA I NEZAPOSLENOST U BiHKrajem aprila 2010. godine provedena je Anketa o radnoj snazi u Bosni i Hercegovini. Anketa je provedena na uzorku od 10.502 doma instava, od toga u FBiH 5.897, u RS 3.603 i u Distriktu Br ko 1.002 doma instva. Intervjuisane su sve osobe u uzorkom izabranim doma instvima koja su prihvatila intervju. Stopa neodziva bila je 11,1%, tj. prikupljeni su podaci o ekonomskoj aktivnosti i ostalim karakteristikama stanovni tva za 9.332 doma instva. Prema ovim podacima u BiH radnu snagu (ekonomski aktivno stanovni tvo) je inilo 1.157.940 osoba, dok je broj neaktivnih bio 1.438.761 osoba. U okviru radne snage bilo je 842.831 zaposlenih i 315.110 nezaposlenih osoba. U okviru zaposlenih osoba bilo je 47.542 nepla enih poma u ih lanova obitelji.

11

Dijagram2. Radno sposobno stanovni tvo prema aktivnosti u BiH3 Stopa nezaposlenosti bila je 27,2 % (25,6% za mu karce i 29,9% za ene), dok je u istom periodu 2009. godine iznosila 24,1% (23,1% za mu karce i 25,6% za (55,1% za mu karce i 61,3% za ene). Stope aktivnosti i zaposlenosti prema podacima ARS 2010 su iznosile 44,6% i 32,5%, dok su u 2009. godini bile 43,6% i 33,5%. Stope su bile zna ajno vi e za mu karce nego za ene. Stope aktivnosti i zaposlenosti su bile najvi e u starosnoj grupi 25 do 49 godina (70,6% i 52,5%). Broj aktivnih i neaktivnih lica koji ine radno sposobno stanovni tvo se pove ao u odnosu na 2009.godinu. radna snaga- aktivno stanovni tvo se pove alo za 2,3%. Broj zaposlenih lica manje je za 1,9%, dok se broj nezaposlenih lica pove ao za 15,7% u odnosu na 2009.godinu. Stopa zaposlenosti je manja u odnosu na 2009.godinu za 0,6% i u 2010-godini je 32,5%. Podaci pokazuju da u BiH ispod polovine radno sposobnog stanovni tva ine aktivne osobe, tj. one koje se na tr i tu rada javljaju kao zaposlene i nezaposlene osobe. ene). Stopa nezaposlenosti bila je najvi a me u mladim osobama starosti 15 do 24 godine, te je iznosia 57 ,5%

3

Izvor: Anketa o radnoj snazi 2010. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

12

Republika BiH Stopa aktivnosti (%) 2006 2007 2008 2009 43,1 43,9 43,9 43,6 FBiH 43,1 42,3 42,4 41,6 Srpska 43,1 47,0 47,0 47,4

Br ko distrikt BiH 37,6 39,0 36,8 38,1

1010Stopa zaposlenosti (%) 2006 2007 2008 2009

44,629,7 31,2 33,6 33,1

42,929,1 29,2 31,8 30,9

47,930,9 35,1 37,3 37,2

40,623,7 23,4 25,1 27,0

2010Stopa nezaposlenosti (%) 2006 2007 2008 2009

32,531,1 29,0 23,4 24,1

30,432,4 31,1 25,0 25,7

36,628,5 25,2 20,5 21,4

25,837,1 40,0 31,9 29,2

2010

27,2

29,1

23,6

36,4

Tabela 1. Mjere aktivnosti stanovni tva u BiH i entietima (%)4 Prikazani podaci su podaci prema Anketi o radnoj snazi 2010.godine. Me utim prema statisti kim podacima Agencije za statistiku BiH stopa nezaposlenosti je slijede a: BiH PERIOD Broj zaposlenih lica Broj nezaposlenih lica Stopa nezaposlenosti (%) 2006 650.312 512.959 44,1 2007 672.629 532.932 44,2 629 2008 697.654 504.428 42,0 720 2009 664.800 510.580 43,4 802 2010 676.997 512.153 43,1 798

Prosje ne neto plate (KM) 565

Tabela 2.Kretanje broja zaposlenih, nezaposlenih, stope nezaposlenosti te prosje nih neto plata5

4 5

Izvor: Anketa o radnoj snazi 2010. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine www.bhas.ba; Agencija za statistiku BiH

13

Obrazovanje i zaposlenost Obrazovna struktura zaposl ni osoba pokazuj da najve i udio (64,3%) i a zavr enu srednju kolu, slijede zaposleni s osnovnom kolom ili ni im obrazovanjem (20,3%) i 15,4% akademski obrazovani osoba. Nezaposlene osobe imaju donekle sli nu obrazovnu strukturu: 71,2% osoba ima srednjo kolsko obrazovanje, 21,2% su osobe s osnovnim obrazovanjem ili ni e, dok je 7,6% zavr ilo vi u kolu, fakultet, akademiju, magisterij ili doktorat. Istodobno, podaci iz Ankete pokazuju ni u obrazovnu strukturu neaktivni osoba stariji od 15 godina: me u njima je gotovo 60,5% osoba sa zavr enom osnovnom kolom ili ni e, 35,4% su osobe sa srednjom kolom, a preostali 4,1% su akademski obrazovane osobe. Stopa nezaposlenosti je najvi a me u osobama sa zavr enom srednjom kolom (29,3%) a najni a sa visokom kolom (15,6%).

Struktura registrovane nezaposlenosti prema stepenu obrazovanja 21,2% 7,6% 71,2%srednjo kolsko obrazovanje osnovno obrazovanje visoko obrazovanje

Dijagram 3. Struktura registrovane nezaposlenosti prema stepenu obrazovanja

Struktura zaposleni osoba prema statusu u zaposlenju pokazuje da osobe u plaenoj zaposlenosti (zaposlenici) imaju najve e u e e (73,5%). U e e samozaposleni osoba je bilo 20,8% (od toga 29,7% ene) a nepla eni poma u i lanova je bilo 5,6% (od toga 72,9% ene).

14

20.9%

Zaposlene osobe pre a statusu u zaposlenosti 5,6% 73.5%zaposlenici samozaposlenici

poma u i lanovi

Dijagram 4. Zaposlene osobe prema statusu u zaposlenosti Struktura zaposleni osoba prema sektoru aktivnosti pokazuje da je najve e u e e u sektoru usluga 49,3%, zatim u sektoru industrije 31,0% i u sektoru poljoprivrede 19,7%. Zaposlene osobe prema sektoru aktivnosti20% 49% 31% poljoprivreda, lov, umars tvo i ribolov

industrija i gra evinarstvo uslu ne djelatnosti

Dijagram 5. Zaposlene osobe prema sektoru aktivnosti Struktura nezaposleni po polu prema Anketi je: 57,9% mu karaca i 42,1% ena. Struktura nezaposlenosti prema polu u Bi

ene mu karci

Dijagram 6. Struktura nezaposlenosti prema polu u Bi

15

U promatranom periodu 17,5% nezaposleni osoba tra i posao kra e od 12 mjeseci a ak 40,4% nezaposleni tra i posao du e od pet godina, to je posljedica poslijeratnog stanja i tranzicije gospodarstva u na oj zemlji. Uporedba izme u registrovane (prema izja njenju ispitanika u anketi o prijavi Zavodima za zapo ljavanje) i ILO (anketne) nezaposlenosti pokazuje da postoji zna ajna razlika izme u ova dva podatka. 90,5% od ILO (anketno) nezaposleni osoba je tako e bilo i registrirano nezaposleno. Broj registrovani nezaposleni osoba u Zavodima za zapo ljavanje je ve i 92,6% od ILO nezaposleni osoba.

Registrirane nezaposlene osobe prema statusu ARS a34,3% 18,7%zaposlen/zaposlena

nezaposlen/nezaposlena neakti an/neakti na

47%

Dijagram 7. Registrovane osobe prema statusu U strukturi ukupno registrovani osoba prema statusu u ARS 47,0% je bilo -u i ILO (anketno) nezaposleni , dok je anketno zaposleni neaktivni osoba 34,3%. Proizvodnja Indeks obima industrijske proizvodnje u Bi pokazuje da je u septembru bilo 18,7% i anketno

2010. obim industrijske proizvodnje ve i za 6,1% u odnosu na mjese ni prosjek ostvaren u 2009. Obim proizvodnje ostvaren u septembru 2010. manji je od obima proizvodnje ostvarenog u istom mjesecu pret odne godine za 1,2%, dok je obim industrijske proizvodnje ostvaren u periodu januar - septembar 2010. ve i za 0,8% u odnosu na isti period 2009. Istovremeno, kada se uporedi obim industrijske 16

proizvodnje u septembru 2010, ostvaren je rast industrijske proizvodnje od 35,6% i ve i je za 0,4 procentna poena u pore enju s rastom ostvarenim u augustu 2010. Analiza strukture indeksa industrijske proizvodnje, kada se posmatra septembar 2010. u odnosu na septembar 2009, pokazuje da je u svim podru jima koja konstitui u indeks obima industrijske proizvodnje zabilje en pad obima proizvodnje, i to u rudarstvu za 3,8%, prera iva koj industriji 0,8% i snabdijevanju el. energijom, plinom i vodom za 0,7%. 6 BDP to se ti e kretanja BDP-a u Bosni i Hercegovini, promatramo li period od 20032009 mo emo primjetiti velike oscilacije u kretanju.2003 Nominalni BDP BiH (u milionima KM) teku e cijene Realni BDP (stopa rasta u %)3,8 6,3 3,9 6,1 6,2 5,7 -2,9 14.505

200415.786

200517.127

200619.252

200721.760

200824.702

200923.994

Tabela 3. Kretanje BDP-a7

4. STRATE KI CILJEVI, PROGRAMI I MJERE ZAPO LJAVANJAStrategija zapo ljavanja FBiH definira prioritete za politiku zapo ljavanja u

periodu 2009-2012. godina. Ona definira strate ke ciljeve, specifi ne ciljeve, programe i o ekivane rezultate koje treba ostvariti u navedenom roku. Cilj ove strategije odgovara Smjernici Europske strategije zapo ljavanja implementirati politike zapo ljavanja iji je cilj postizanje zaposlenosti, unapre enje kvalitete i produktivnosti rada i ja anje socijalne i teritorijalne kohezije. Postoji est strate kih ciljeva strategije zapo ljavanja FBiH. 8

6 7

Bilten 3, Centralna Banka Bosne i Hercegovine 2010 Bilten 3, Centralna Banka Bosne i Hercegovine 2010

17

4.1. Strate ki cilj 1 Stimulirati rast, zapo ljavanje i pobolj anje kvaliteta radnih mjesta Vizija je realizirati skup strategija razvoja ljudskih resursa koja e omogu iti gra anima FBiH da maksimiziraju svoj potencijal kroz sticanje vje tina i znanja koji e im omogu iti postizanje bolje kvalitet ivota za sve. Koncept razvoja ljudskih resursa podrazumjeva cjelo ivotno u enje, stru no obrazovanje i obuku, politike tr i ta rada i sve ostale aspekte politike zapo ljavanja. 4.2. Strate ki cilj 2 Osigurati inkluzivna tr i ta rada, kroz sprje avanje dugoro ne nezaposlenosti, neaktivnosti, socijalne isklju enosti i siroma tva radno sposobnog stanovni tva Smanjenje i sprje avanje dugoro ne nezaposlenosti istra ivanja pokazuju da ako ljudi zapadnu u dugotrajni period nezaposlenosti, postaju sve manje motivirani da se vrate na tr i te rada. Cilj strategije zapo ljavanja je srje avanje neaktivnosti, socijalne isklju enosti i siroma tva radno sposobnog stanovni tva kroz sprje avanje dugoro ne nezaposlenosti. Ova strategija se fokusira na: a. Uspostava sustava koji e identificirati potencijalne dugoro no nezaposlene b. Program aktivnih mjera usmjerenih za potencijalne dugoro no nezaposlene c. Program za utvr ivanje plana akcije za dugoro no nezaposlene. Specifi ne ciljne skupine: mu karci starosti 25 49 godina, koji su nezaposleni 6-24 mjeseca; mu karci i 2013. godine. Pove ati stope zaposlenosti fokusiraju i se na skupinu ekonomski neaktivnih ena - neaktivnost vodi u socijalnu isklju enost i siroma tvo. Neaktivne osobe predstavljaju zna ajan potencijal za unapre enje ponude na tr i tu rada i osiguranje kontinuiranog ekonomskog razvoja, te su oni rezerva radne snage. Poznata je neaktivnost me u enama koja mo e biti prouzrokovana tradicionalnim obiteljskim ivotom. Cilj strategije zapo ljavanja je pove anje stopa zaposlenosti sa ene nezaposlene 15-49 mjeseci.O ekivani rezultati:Stopa dugoro no nezaposlenih bi se trebala smanjiti sa 31.3% U 2007. godini na 20% do

8

Strategija zapo ljavanja Federacije Bosne i Hercegovine (2009-2013); Vlada FBiH, Ministarstvo rada i socijalne politike, 2008.

18

posebnim fokusom na grupu neaktivnih ena. S tim ciljem neophodno je promovirati jednake mogu nosti i boriti se protiv diskriminacije. Pove ati stope zaposlenosti fokusiraju i se na grupu neaktivnih, posebno na stariju radnu snagu - kada se radi o starijoj radnoj snazi (50-64godine) strategija se fokusira na pripadnike dobne skupine 50-54 starosti, jer su oni najvi e motivirani za ponovno zaposlenje. Grupa starijih radnika su najvjerovatnije otpu teni zbog tehnolo kih promjena ili privatizacije. Cilj strategije je zapo ljavanja starije radne snage je promocija gleksibilnosti, te pre-kvalifikacija u skladu sa potrebama tr i ta rada, te na taj na in pove ati stopu zaposlenosti starijih radnika. O ekivani rezultati:Stopa zaposlenosti starijih radnika se treba pove ati sa 28.3% u 2007. godini na 35% do kraja 2013.godine. Osigurati aktivno u e e na tr i tu rada mladih starosti 15-24 godina kroz pove anje mogu nosti integracije na tr i te rada jedan od razloga nezaposlenosti mladih jeste nesklad izme u znanja i vje tina ste enih obrazovanjem i potreba tr i ta rada. Znanje koje se sti e u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju jo uvijek je visoko teoretsko. Tako er postoji nesklad gdje pri upisu u srednje kole i fakultete, ene uzimaju se u obzir budu e potrebe za radnom snagom. Cilj oves trategije je osiguranje aktivnog u e a mladih na tr i tu kroz pove anje mogu nosti integracije na tr i tu rada. O ekivani rezultati:Stopa zaposlenosti mladih treba porasti sa 11.6% u 2007. godini na 25% do kraja 2013. godine. Ve a povezanost sa tr i tem rada posebno ugro enih skupina, kao to su osobe sa posebnim potrebama i Romi ove grupe su esto izlo ene riziku od do ivotne neaktivnosti, sa vrlo vjerovatnim posljedicama socijalne isklju enosti i siroma tva. Cilj je pru iti ovim ljudima kvalitetniji ivot. O ekivani rezultati Broj zaposlenih osoba sa posebnim potrebama trebao bi se pove ati sa 26.8% na 35% do kraja 2013. godine. Broj pripadnika romske populacije koji nisu zavr ili osnovni kolu se treba smanjiti sa 66% na 60% do kraja 2012. Godine.

4.3.Strate ki cilj 3 Unaprijediti uskla enost ponude sa potrebama tr i ta rada Preduvjet za razvoj ekonomije jeste da poduze a mogu do i do radne snage sa potrebnim kvalifikacijama. Ukoliko poduze a imaju problema sa anga iranjem kvalificirane radne snage, to mo e ugroziti ili usporiti razvoj poduze a, to opet 19

mo e usporiti ekonomski rast zemlje. Prema tome, od su tinskog je zna aja osigurati da poduze a u FBiH na kratkoro noj i na dugoro noj osnovi imaju neophodnu radnu snagu u ponudi koja raspola e odgovaraju im kvalifikacijama. Plan za ostvarenje ovog cilja jeste kroz: monitoring potra nje na tr i tu rada, monitoring i usmjeravanje potencijala radne snage u pravcu potra nje na tr i tu rada, pru anje potrebne obuke i obrazovanja sa ciljem uskla ivanja ponude sa zahtjevima tr i ta rada, uspostava efikasnog sustava posredovanja.

4.4. Strate ki cilj 4 Pove ati i unaprijediti ulaganja u ljudski kapital i prilagoditi sustave obrazovanja i obuke novim zaht jevima na tr i tu rada za znanjem i vje tinama Postoji veliki nesklad izme u sustava obrazovanja i potreba tr i ta rada u FBiH. Zbog toga je bitno posti i da sustav obrazovanja odgovara potrebama tr i ta rada. Budu oj radnoj snazi treba omogu iti da stekne znanja, vje tine i sposobnosti za kojima postoji potra nja na tr i tu rada. Sustav obrazovanja mora biti sposoban da adekvatno odgovori na brze promjene na tr i tu rada, te da promovira koncept cjelo ivotnog u enja. To se mo e posti i osiguranjem suradnju izme u vladinih institucija u pogledu unapre enja kvalitete, efikasnosti i djelotvornosti obrazovanja, i postizanje da obrazovanje zadovoljava potrebe tr i ta; ako se osigura uspje na tranzicija iz obrazovanja na tr i te rada, dalje razvijanje u usavr avanje sadr aja, metodologije i strukture stru ne obuke u cilju zadovoljavanja potreba na tr i tu rada itd.

4.5. Strate ki cilj 5 Ja anje socijalne i teritorijalne kohezije kroz razvoj poduzetni tva Postoje veliki regionalni dispariteti izme u ruralnih i urbanih podru ja u FBiH. Da bi se podstakao razvoj ruralnih podru ja, zaposlilo vi e ljudi (posebno neaktivnih i ena), te smanjile regionalne razlike, promoviranje poduzetni tva se u drugim zemljama pokazalo efikasnom mjerom. Ovaj cilj bi se mogao ostvariti sko bi se omogu ili br i rast poduzetni tva i otvaranje radnih mjesta, posebno u uslu nom sektoru u kantonima sa sporijim ekonomskim razvojem, te na taj na in smanjile velike regionalne razlike. 20

4.6. Strate ki cilj 6 Ja anje institucionalnih kapaciteta i socio ekonomskog dijaloga na planu zapo ljavanja Plan za ostvarenje ovog cilja jeste kroz: reformiranje i reorganiziranje Javne slu be zapo ljavanja kako bi bolje odgovorila potrebama tr i ta rada, osigurati u e e socijalnih partnera u politikama tr i ta rada i zapo ljavanja, obezbijediti finansijske resurse za implementaciju strategije zapo ljavanja.

21

ZAKLJU AKNa tr i tu Bosne i Hecegovine postoji problem neuskla enosti ponude i tra nje na tr i tu rada koji je produbljen s posljedicama globalne recesije. Imamo li u vidu kako su se uzroci nezaposlenosti dodali na dotada nju strukturnu nezaposlenost koja je ustvari proiza la iz dugogodi njeg neuspjeha u provo enju tranzicijskostrukturalnih reformi, mo emo uvidjeti koliko su duboki korjeni i uzroci dana nje nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini. Postojanje neravnote e tj neuskla enosti izme u ponude i tra nja za radom dovodi do najte e posljedice globalne krize u Bosni i Hercegovini tj uporedno djelovanje dva krajnja negativna uzroka nezaposlenosti - strukturalnog i cikli kog. Ovakva dugoro na strukturalna nezaposlenost i kratkoro na cikli na nezaposlenost uz djelovanje globalne recesije dovodi do velikih tro kova za nezaposlene te samim time i gubitak potencijalnog uotputa na nivou makroekonomije. Neravnote a na tr i tu rada koja je i proiza la iz promjena u poslovnim ciklusima bi trebala biti privremenog karaktera. Me utim promjene u broju nezaposlenih mogu postati postojane. Ako bi proces prilago avanja na tr i tu rada bio du i, to je ipak mogu e s obzirom na dosada nje postojanje visoke strukturalne nezaposlenosti, mo e se o ekivati ovakav ishod. Ako bi do lo do nefleksibilnog prilago avanja, lako je mogu e da se nezaposlenost ne vrati na svoj po etni nivo u vrijeme ekspanzije, ve je mogu e da bude i ve a nego prije nastupanja recesije. S problemom nezaposlenosti, dolaze i problemi zaposlenih, kao to su: pove ano kr enje prava na rad, smanjenje brige o za titi radni kih prava i sl.. Rast nezaposlenosti e izazvati pritisak na bud et zemlje, konflikte izme u zaposlenih i nezaposlenih i sl. Takva nejednakost rezultira pove anim kriminalom, korupcijom, makroekonomskom nestabilno u itd. Nastupanjem globalne recesije, produbljuju se negativni efekti po nekvalificiranim radnicima za kojim se smanjuje potreba. Potra nja za visokokvalificiranim poslovima u modernoj ekonomiji znanja e rasti, a potra nja za nekvalificiranim radom opadati. Izradom ovog rada je potvr ena postavljena radna hipoteza U svakoj privredi razvojem privrednih ciklusa, indikatori kao to su smanjenje proizvodnje,pad realnog BDP-a, pad potra nje za radom itd. dovode do pove ane nezaposlenosti .

22

U Bosni i Hercegovini se ve dugi niz godina primjeti visoka stopa nezaposlenosti. S obzirom da je zemlja u razvoju potreban je izvjestan period kako bi dostigla zadovoljavaju i nivo razvoja. Uzimaju i u obrzir da recesija uvijek za sobom nosi i pove anje nezaposlenosti, recesija je u Bosni i Hercegovinu pogor ala i onako lo u situaciju, te je u 2010.godini stopa nezaposlenosti dostigla nivo od gotovo 50%. Tako er je evidentan pad GDP-a, obim proizvodnje se smanjuje a tada poduze a trebaju manje radnika, nove ne primaju a stare otpu taju.

23

LITERATURA

1. M.R.Stani , Osnove ekonomije, Banja Luka; 2006. 2. Hussmanns, R., Mehran, F. i Verma, V. (1990.) Istra ivanja ekonomski aktivnog stanovni tva, zaposlenosti, nezaposlenosti i nezaposlenost: ILO priru nik o konceptima i metodama. Geneva: ILO. 3. Anketa o radnoj snazi 2010, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2010 4. Statisti ki informator, pregled stanja tr i ta rada u BiH; Agencija za rad i zapo ljavanje Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2010 5. Bosna i Hercegovina Ekonomski trendovi, Vije e ministara Direkcija za ekonomsko planiranje, Sarajevo 2010 6. Strategija zapo ljavanja Federacije Bosne i Hercegovine (2009-2013); Vlada FbiH, Ministarstvo rada i socijalne politike, 2008. 7. Godi nje izvje e Centralne Banke BiH, Centralna Banka BiH 2010 8. Bilten 3, Centralna Banka BiH,2010 9. . Papi ; Kriza bosanskohercegova ke ekonomije, Po etak kraja ili kraj po etka, Forum Bosnae 47/2009. Sarajevo 10. .Papi i F. au evi ; Ekonomija ubrzanog razvoja, Forum Bossnae 43/2008. Sarajevo 11. M.P.Todaro, i S.C.Smith, Ekonomski razvoj, deveto izdanje

Internet: www.fzs.ba www.fzzz.ba www.bhas.ba www.arz.gov.ba www.poslovi.infostud.com www.cpessec.org

24

POPIS ILUSTRACIJATabeley

Tabela 1. Mjere aktivnosti stanovni tva u BiH i entitetima (%) Izvor: Anketa o radnoj snazi 2010.; Agencija za statistiku BiH Tabela 2. Kretanje broja zaposlenih, nezaposlenih, stope nezaposlenosti te prosje nih neto plata Izvor. Bosna i Hercegovina Ekonomski trendovi, Vije e ministara,Direkcija za ekonomsko planiranje 2010. Tabela 3. Kretanje BDP-a

y

y

Dijagramiy y

Dijagram 1. Prirodne stope nezaposlenosti Dijagram 2. Radno sposobno stanovni tvo prema aktivnosti u BiH Izvor: Anketa o radnoj snazi 2010, Agencija za statistiku BiH Dijagra 3. Struktura registrovane nezaposlenosti prema stepenu obrazovanja Dijagram 4. Zapoeslene osobe prema statusu u zaposlenosti Dijagram 5. Zaposlene osobe prema sektoru aktivnosti Dijagram 6. Struktura nezaposlenosti prema polu u BiH Dijagram 7. Registrovane osobe prema statusu

y y y y y

25