2. Koncepcija suvremene proizvodnje u preradi drva

i proizvodnji namještaja

Koncepcija suvremene proizvodne filozofije.

Njezin je cilj potpuno zadovoljenje potreba tržišta i kupca.

Zadovoljenje očekivanja postiže se proizvodnjom usmjerenom prema kupcu, povećanjem udjela usluga te servisa i ekološki čistom proizvodnjom.

Suvremena proizvodna filozofija u preradi drva i proizvodnji namještaja ostvaruje se stalnim ulaganjem u nju, angažiranjem velike količine znanja te zadovoljenjem zahtjeva za tehnološkom čistoćom. Nju je pak moguće ostavariti nizom elemenata vezanih za kupca, proizvodnju i poslovanje tvrtke.

Koncepcija suvremenog tržišta drvnim proizvodima ostvaruje se:

• širokim i promjenjivim proizvodnim programom

• visokom kakvoćom proizvoda i poslovnog sustava

• stalnim smanjenjem cijena proizvoda od drva

• suvremenom proizvodnom koncepcijom

• sustavima planiranja i održavanja kratkih i točnih rokova isporuke proizvoda od drva kupcima.

Koncepcija suvremene proizvodne filozofije u preradi drva i proizvodnji namještaja (prema Figuriću, 23)

Zahtjevi tržišta usmjeravaju proizvođače, osobito proizvođače namještaja, prema:

• brzim promjenama asortimana prizvodnje

• skraćenju vremena od ideje do pojave proizvoda na tržištu

• organiziranju proizvodnje u malim promjenjivim serijama

• poboljšanju kakvoće proizvoda od drva.

Brza promjena asortimana proizvoda od drva u pojedinačnoj i serijskoj proizvodnji utjecala je na uvođenje programabilne ili fleksibilne automatizacije. Bitna su obilježja programabilne automatizacije:

• visoki investicijski troškovi (ali ipak manji nego u sustavu s krutom automatizacijom)

• sposobnost mijenjanja redoslijeda operacija kojima se upravlja pomoću programa

• visoka fleksibilnost, što čini sustav pogodnim za izradu različitih proizvoda u malim serijama

• manja proizvodnost nego pri krutoj automatizaciji.

Odnos produktivnosti i fleksibilnosti za različite razine automatizacije (modifcirano prema Figuriću, 23)

Instalirani fleksibilni tehnološki sustavi sastavljeni su od obradnih stanica i najčešće su rezultat specijalne prilagodbe, koju realiziraju proizvođači strojeva i upravljačkih sustava za potrebe prerade drva i proizvodnje namještaja. Intenzivno uvođenje novih fleksibilnih tehnoloških sustava u preradu drva i proizvodnju namještaja posljednjih godina pokazuje na tendenciju daljnjeg razvoja te vrlo dinamične oblasti. Tako je današnja razina razvoja obradnih sustava obilježena mogućnošću fleksibilnih tehnoloških sustava na osnovi računalne automatizacije koji bi imali tri osnovna svojstva (23):

1. fleksibilnost, 2. automatiziranost, 3. inteligenciju.

U bliskoj budućnosti očekuje se korištenje znatno više razine prilagodljivog upravljanja u fleksibilnim tehnološkim sustavima. Elementarni sustav prilagodljivog upravljanja, koji su već u upotrebi, upućuju na velike mogućnosti.

Cilj povećanja razine inteligencije strojeva ili stanica za montažu jest smanjenje potrebe za njihovim nadzorom i kontrolom. To omogućuje uvođenje integralnog koncepta proizvodnje.

CIM - računalom integrirani proizvodni sustav zatvorena je povratna veza u kojoj su osnovni ulazni podaci proizvodni zahtjevi (potrebe) i proizvodni koncepti (kreativnost), a glavni izlaz su gotovi proizvodi. Sastoji se od elemenata softvera i hardvera, u što je uključeno konstruiranje, planiranje, programiranje, upravljanje proizvodnjom (povratna veza, nadzor i optimiranje), proizvodna oprema (uključivši i alatne strojeve) te proizvodni proces (razmještaj, formiranje i konsolidiranje).

Za CIM je bitna integracija svih informacija i informacijske tehnologije, proizvodnje i gospodarenja te njihova povezanost. Postavljaju se visoki zahtjevi u povezivanju softvera s informacijskom tehnologijom kao i strojeva.Integriranjem pojedinih dijelova proizvodnog lanca moguće je skratiti vrijeme izvršenja naloga s klasičnog tjedna na CIM dan, te usto:

• smanjiti troškove proizvodnje• smanjiti obrtna sredstva vezana za proizvodnju • povećati fleksibilnost proizvodnje • povećati stupanj pouzdanosti kakvoće

proizvoda.

Funkcije računalom integrirane proizvodnje (modificirano prema Figuriću, 23)