Što su meke, a što tvrde vijesti?

Tvrde vijesti su poznate kao „Breaking news“.

Karakteristike tvrdih vijesti su

1. Da se temelje na najvažnije događaje2. Citiranje svjedoka i stručnjaka3. Da izvještavanje prati razvoj događaja4. Da se vijesti pišu u zadnji tren5. Da se izvješčuje u velikoj konkurenciji

Meke vijesti sadržavaju ono što bi ljudi htjeli znati.

Prikaz

Prikaz je izvještaj koji prikazuje mrtve stvari ili sve što nije osoba.

On je objektivna deskripcija koja informira o predmetu kojeg prikazuje.

Recenzija

Recenzija ima ulogu vodiča čitateljima u svijetu literature ili diskografije.

Cilj je, da se ljudima pomaže u izbjegavanju manje vrijednih djela.

Također, nastoji protumačiti teška dijela, da bi ih čitatelji mogli lakše savladati.

Razlike između Prikaza i Recenzije

Prikaz se razlikuje od recenzije u tome, što ne sadržava stajalište autora.

Prikaz i recenzija također imaju različite svrhe.

Nakladnik medija

Nakladnik medija je svaka fizička osoba koja putem medija objavljuje programske sadržaje i sudjeluje u javnom informiranju.

Novinski nakladnik

Novinski nakladnik je svaka fizička osoba koja objavljuje programske sadržaje putem tiska.

Novinar

Novinar je fizička osoba koja se bavi

1. Prikupljanjem2. Obradom3. oblikovanjem

4. ili razvrstavanjem informacija za objavu putem medija.

Glavni urednik

Glavni urednik je novinar, koji je ovlašten za uređivanje medija kojeg imenuje nakladnik. Modeli publike prema McQuailu

1. Unitarni, jedinstveni model koji još predstavlja publiku općenito, bez nekih podjela.2. Pluralistički model, koji predstavlja ograničenu unutarnju raznolikost.3. Model jezgre i periferije koji povećanjem broja kanala omogućuje dodatne i

konkurentske alternative.4. Fragmentirani model koji obilježava velika fragmentacija i dezintegracija središnjeg

programa.

Gledatelji konzumiraju brojne kanale bez pravila, a u tom je modelu povezanost publike sporadična

Utjecaj medija na pojedince

Utjecaj medija na pojedince može se u najširem smislu definirati kao bilo koja promjena uzrokovana izravno ili neizravno

1. snimanjem

2. prikazivanjem

3. ili izvještavanjem o zbivanjima.

Što podrazumijevamo pod semiotičkom analizom fotovijesti

Semiotička analiza fotovijesti analizira komunikološku vrijednost neke fotovijesti.

Što je sloboda medija

Sloboda medija obuhvaća osobito:

1. slobodu izražavanja mišljenja2. neovisnost medija3. slobodu

1. prikupljanja2. istraživanja3. objavljivanja4. raspačavanja informacija.5. pluralizam i raznovrsnost (Mannigfaltigkeit) medija6. otvorenosti medija za različita mišljenja i za raznolike (mannigfaltige)

sadržaje.7. dostupnost javnim informacijama8. uvažavanje zaštite ljudske osobnosti, privatnosti i dostojanstva9. slobodu osnivanja pravnih osoba za

1. obavljanje djelatnosti javnoga informiranja

2. tiskanja i raspačavanja tiska i drugih medija3. proizvodnju i objavljivanje radijskog i televizijskog programa, kao i

drugih elektroničkih medija,4. autonomnost urednika, novinara i ostalih autora programskih sadržaja u

skladu s pravilima struke.

Standardna vijest

Standardna vijest sadrži sva strukturalna obilježja vijesti.

Po Grbelji i Sapunaru, u standardnoj vijesti zastupljeni su sljedeći elementi:

1. Događaj2. Interes3. Pravo4. Moral5. Dobar ukus6. Novost7. Važnost8. Iznenađenje9. Dramatika

Čimbenici vijesti (svih 12) (Ruge-Galtung)

1. Frekvencija

Što je vremenski tijek nekog događaja usklađeniji s periodičnošću objavljivanja određenih medija, to je veća vjerovatnost da će postati vijest.

1. Čimbenik praga pozornosti

Kako bi neki događaj postao vijest mora proći određeni prag pozornosti.

1. Jednoznačnost

Što je neki događaj jasniji i jednoznačniji, veća je vjerovatnost da će biti klasificiran kao vrijedan novinskog informiranja.

1. Važnost

Što više neki događaj izravno utječe na život recipijenta, to će taj događaj prije postati vijest.

1. Suglasnost

Što su događaji suglasniji s očekivanjima i željama publike, veća je vjerovatnost da će postati vijest.

1. Iznenađenje

Što je neki događaj rijeđi, to je veća vjerovatnost da će postati vijest

1. Kontinuitet

Kad neki događaj prijeđe prag pozornosti i postane vijest, o njemu se dalje izvješćuje čak ako se smanjuje njegova vrijednost kao vijest.

1. Variacija

Ako na sliku vijesti preteženo utječu određeni događaji, npr. unutarnja politika, onda komplementarni događaji (vanjska politika) imaju veću šansu da postanu vijest, jer se masovni mediji trude oko uravnoteženog prikaza informacija.

1. Odnos prema elitnim nacijama

Događaj u kojemu sudjeluju moćne i važne nacije imaju osobito visoku vrijednost kao vijest.

10. Odnos prema elitnim osobama

Događaje u kojima sudjeluju moćne i važne osobe, imaju osobito visoku vrijednost kao vijest.

11. Personalizacija

Događaji koji se mogu predstaviti kao poslijedica djelovanja ljudi koji se mogu konkretno identificirati, imaju veću vrijednost kao vijest nego abstraktnih.

12. Negativizam

Što je neki događaj negativniji, to će prije postati vijest.

Framing koncept

Framing koncept je teoretski pristup, koji se bavi novinarskim odabirom vijesti.

Pri tome, pokušava objasniti njihovu stabilnost i njihove promjene.

Frame možemo tumačiti kao interpretacijski okvir, kao kognitivne strukture u svijesti novinara, koje olakšavaju selekciju i obradu informacija.

Kulturni imperijalizam

Kulturni imperijalizam označava situaciju, u kojoj jedna zemlja vlada medijima druge zemlje, a pogođena zemlja nema usporedljiv utjecaj.

Vladanje medijima, podrazumijeva vlasništvo nad medijama, emitiranim sadržajima ili distribucijskim sredstvima za određene sadržaje.

BRAJŠA - 9 specifičnosti dijaloško-poliloško-govornog komuniciranja

1.prihvaćanje različitosti komunikatora

2.reciprocitetno prihvaćanje poruka što se ostvaruju u govoru

3.individualizirano shvaćanje drugoga

4.davanje i primanje povratnih informacija

5.konfliktno komuniciranje u dijalogu

6.priznavanje simetričnosti i komplementarnosti u komuniciranju

7.divergencija komunikacije na verbalnom i neverbalnom području

8.izbjegavanje svake mistifikacije u komuniciranju

9.transfersko ponašanje u komuniciranju

Ptičica efekt u fotonovinarstu

Esej feljton

ESEJ je granični žanr koji spaja novinarstvo s literaturom i znanošću.

Ovaj žanr traži 3 vrline:

1. izvrsno poznavanje stvari2. visok stupanj kreativnosti3. i lijep jezik

FELJTON je sličan eseju ali manje pretenciozan.

Mora biti

1. lagan,2. zanimljiv 3. pun efekata4. te poentu za kraj.

Najčešće izlazi u nastavcima.

France Vreg -4 izražajne značajke feljtona:

1.pisanje početi aforizmom, citatom, anegdotom

2.vanjsku kompozicijsku povezanost čine:

1. oblik pisma

2. putopisa

3. razgovora

4. zapisa

5. problemske meditacije

3.u feljtonu se ništa ne događa, uvijek je meditativan

4.feljton je sastavljen od statičnih elemenata: opisa, razgovora, dosjetki, citata

Intervju

Intervju doslovno znači međupogled, a u novinarskoj praksi najučestaliji je oblik dijaloškog javnog komuniciranja.

Davatelj intervjua obično o temi zna više od ispitanika.

Novinarski intervju ima zadatak da se obavijest posreduje razvojno.

Može novinar i sve znati o temi o kojoj pita,ali ovako je zanimljivije,novinar pita u ime velikog auditorija

Selekcija u fotonovinarstvu

Koje su karakteristike novinara u novinama

Novinar koji piše u novinama, mora zadovoljavati sljedeća obilježja:

1. zamjetnu pismenost,opću i novinarsku2. dobro poznavanje tema o kojima piše,3. sveobuhvatnost teme i obrada sa svih aspekata4. razumljivost5. zanimljivost6. i atraktivnost teksta.

Monološko novinarstvo

Monološki novinski žanrovi su češći u novinstvu, diseminativni su.

Njihova je vrijednost u tome što su to trajni zapisi o vremenu, prostoru i ljudima.

Ograničenje im je što publika ne može polemizirati s autorima.

Tri stavke za procjenu kvalitet fotografije prema Angusu McDougall-u

1. Poruka1. Kakva je poruka?2. je li jasna?3. mogu li se na fotografiji prepoznati profesionalni i etički standardi?

1. estetika1. kompozicija fotografije?2. utječe li kompozicija na poruku?3. Prepoznaje li se estetska vrijednost odnosno estetski dojam?

1. tehnika1. utječu li kamera i tamna komora na poruku?2. te je su li zadovoljene tehnikčke karakteristike?3. je li fotografija dovoljno kvalitetna da ide u tisak?

Što je esej prema književnom teoretičaru Milivoju Solaru

Esej je književna vrsta u kojoj je ujedinjena znanstvena namjera u obradi određenog životnog ili znanstvenog pitanja.

Nastojii se obradu ostavritii na umjetnički korektan, živ, uvjerljiv i stilski dotjeran način.

Način isto mora biti takav, da u njemu dolazi do izražaja i sposobnosti pisca da ostvari umjetničke dojmove.

Missouri Group-7 smrtnih grijeha za novinarsku etiku

1. Plagijat2. Podmićivanje, počevši od besplatnog ručka, karte za putovanja do auta ili stana3. Sukob interesa: nepodupirati kampanju turističkog poduzeća ako je novinar jedan od

dioničara.4. zadržavanje informacija: novinar stalno odlučuje koje će informacije objaviti,a ako to

čini zbog nekih drugih a ne novinarskih standarda,tada to nije prihvatljivo5. Prijevara: teško dokazivo dijelo, možemo je nazvati manipulacijom podacima,

stajalištima i slično.6. Povreda privatnosti: rak-rana hrvatskog novinarstva.

Prava čovjeka ne poštuju se pogotovo prava djece, manjina i drugih ranjivih skupina.

1. Sudjelovanje u vijestima: stara dvojba glasi-snimiti nesreću ili baciti kameru i pomagati stradalnicima.

Black & Bryant-3 vrste medija

1. Masovni mediji: 1. Novine2. Časopisi3. Knjige4. radio,5. film i tv.6. Osobni mediji: temeljeni na tehnologiji koja stvara i prenosi poruke.

Za razliku od mas. medija, korisnik je onaj ko njima upravlja.

To su

1. CD i kasetni rekorderi,2. videorekordei,3. PC4. kamere....

1. 3. Telekomunikacijski mediji: 1. Telefoni 2. PC s modemom 3. interaktivna televizija.

Bit telekomunikacijskih medija jest u povezivanju pojedinaca međusobno ili s drugim informacijskim izvorima.

Polažišta teorije vrijednosti vijesti

Teorija vrijednosti vijesti analizira sadržaj medija.

To je osnova, da bi se zaključilo o kriterijama novinarske selekcije.

Koncepciju kasnije teorije nalazimo već u knjizi „Public Opinion“ (1922) Walter Lippmana.

On je utvrdio, da se kompleksna realnost nemože obuhvatiti na potpun i primjeren način.

Proučavanje teorije vrijednosti vijesti počinje u Europi šesdesetih.

Oestgard je u tim istraživanjima utvrdio, da na novinsko izvješčivanje osobito utječu tri čimbenika.

1. Pojednostavljivanje2. Identifikacija3. Senzacionalizam

Modeli odabira vijesti

Model genuine selekcije

U modelu genuine selekcije događaje se smatraju uzrokom.

Selekcijske odluke novinara su intervencijske varijable a informacije se označava kao poslijedice.

Na novinare se pri tome gleda kao na pasivne posrednike.

Oni se orijentiraju prema objektivnim kriterijama a zbilju pokazuju kakva ona jest.

Takav pristup ne odgovara realnosti, jer se relevantnost događaja ne može spoznati u cijelosti.

Ona ne proizlazi iz događaja kao takvog, nego se temelji na pripisanoj relevantnosti.

Osim toga, realnost nije uvijek neovisna o izvješćivanju, što se pokazuje u događajima insceniranima radi njihova objavljivanja.

Istraživanje pristranosti vijesti

Svjesna iskrivljivanja u informiranju predmet su istraživanja pristranosti vijesti.

Cilj je identifikacija uzroka neuravnoteženosti u medijskom informiranju.

Primjer News Corp. I Robert Murdoch

Robert Murdoch je izgradnjom NewsCorp. Stvorio jedan od najvećih svjetskih medijskih koncerna koji ima oko 800 tvrtki u više od 50 zemalja.

Njegov godišnji promet iznosi oko 21 miljardi dolara.

News Corp. ima široko područje djelovanja.

Proteže se od

1. Proizvodnju filmova2. Upravljanjem tv i radijskih postaja3. Izdavanje tiska4. Raspačavanjem pay tv

McQuail: 7 uvjeta koji masovni mediji moraju zadovoljiti

1. Formalna organizacija2. Usmjerenost prema mnogobrojnoj publici3. Javnost i otvorenost svima4. Publika5. Primatelji su heterogeni ljudi, koji žive na različitim mjestima i pod različitim

uvjetima6. Mogu istodobno dospijeti do velikog broja ljudi7. Odnos komunikatora i publike

Pravila za točno opisivanje zbilje po Kuncziku

1. Sve iznesene činjenice moraju biti točne2. Nesigurni podaci moraju ostati vidljivi3. U točnost se ubrajaju potpunost i uravnoteženost4. Izbjegavati floskule5. Ako je izražavanje mišljenja predmet izvještavanja, to treba označiti6. Bez ukrasnih, nadpunjavajućih činjenica

Uravnoteženo programiranje-Pilkingtonov izvještaj:

Ravnoteža se postiže kada uređivačka politika posvećuje punu pozornost najširim mogućim temama i osobama,bez obzira na njihovu važnost.

HUB-4 stupnja komunikacije

1. Intrapersonalna komunikacija- Razgovor sa samim sobom2. Interpersonalna komunikacija- Može biti dijadna, trijadna ili više3. Skupna komunikacija: Poslovni sastanak, koncert4. Masovna komunikacija: Komunikator koristi masovne medije za komuniciranje s

brojnom publikom.

Medijska industrija

Medijska industrija je djelatnost, koja se bavi proizvodnjom i distribucijom masovne komunikacije

Medijska industrija ima 3 funkcije:

1. Biznis-Ostvarivanje dobiti

2. Primjena komunikacijske tehnologije

3. Snažna politička, društvena i kulturna institucija

Prava novinara i građana

Novinar može

1. Pitati sve što želi2. Zabosti nos u tuđe poslove3. Zatražiti razgovor s najutjecanjim ljudima

Građani i novnari imaju

1.pravo da znaju

2. pravo na žaštitu vlastitog ugleda

3. pravo na privatnost

4. pravo na pristup

5. pravo na pošteno suđenje

6. pravo na žaštitu izvora

7. pravo na žaštitu intelektualnog vlasništva

8. pravo na slobodnu trgovinu i izbor pri kupnji

Odgovornost masovnih medija

5 uvjeta koji mediji moraju poštovati

1. Osigurati istinit, sažet i razuman pregled dnevnih događaja2. Osigurati forum za razmjenu komentara i kritike3. Osigurati sredstva za predstavljanje različitih mišljenja4. Razviti metodode predstavljanja i objašnjenje društvenih ciljeva i vrednota5. Osigurati načine da se svakom članu društva omogući puna i svakodnevna informacija

Elementi vrijednosti vijesti

1. Pravodobnost

Vijest nema čekanja, odmah se objavljuje

1. Blizina

Što nam je događaj bliži, to nam je važniji

1. Važnost2. Poslijedice3. Ljudski interes4. Sukob5. Neobičnost6. Utjecaj7. Publika

Internet

Internet je najmlađi i najslobodniji masovni mediji i razvija se u golemnim skokovima.

Prednost interneta je brz i jednostavan pristup digitalnim zapisima i maksimalan pregled nekih izvora podataka.

Interaktivnost interneta ne može nadmašiti nijedan klasični medij.

Razlika između vijesti i informacije

Informacija je skup činjenica o stvarnosti, koja postaje vijest, tek kad ih informativni mediji predstavu kao takvu.

Nepristranost

Nepristranost označuje prikazati događaje onako kako se dogodili.

Novinar se ne bi trebao u izvještavnju svrstati ni nakoju stranu.