PITANJA ZA MEUNARODNI MARKETING - I KOLOKVIJPitanja - doc. dr.
Senad Lipovaa i mr. sci. Kenan Mahmutovi1. Definirajte meunarodni
marketing kao poslovnu koncepciju i poslovnu filozofiju. Pojasnite
pojedine sadrajne elemente definicije!Meunarodni marketing kao
poslovna koncepcija podrazumijeva stav preduzea prema svojoj ulozi
u privredi i drutvu i ''znai usmjerenost ka zadovoljavanju
identifikacionih potreba graana kao potroaa, privrede i drutva u
odreenim proizvodima i uslugama uz ostavrenje dobiti. Ova
koncepcija se zasniva na saznanju da u privredi gdje trite ima
odluujuu ulogu, sudbina i egzistencija preduzea zavisi od njega.
Marketing kao poslovna koncepcija je univerzalan. Mogu ga
primjenjivati sva preduzea bez obzira na veliinu, djelatnost ili
zemlju porijekla. Kada ga sagledavamo kao temeljni pristup voenja
poslova, nazivamo ga marketinkom filozofijom. Ona sadri tri
temeljne orjentacije:1. orjentacija na razmjenu (oznaava takav
meusobni odnos sudionika u uravnoteenoj razmjeni koji e rezultirati
obostranim zadovoljstvom i kupca i proizvoaa)1. orjentacija na
probleme (ogleda se u svijesti svakog sudionika o sadanjim i
potencijalnim problemima drugog sudionika i spremnosti da mu
pomogne u njihovu rjeavanju)1. orjentacija na sisteme (predstavlja
svjesnost oba sudionika u razmjeni da postoje i drugi sudionici u
procesu koji pomau u neometanom odvijanju procesa).Marketinka
filoofija zahtjeva da meunarodno preduzee primjenjuje svoje
orjentacije dugorono, sagledavajui ne samo sadanje nego i budue
stanje u okruenju.
2. Nabrojte i pojasnite glavne razlike izmeu domaeg i
meunarodnog marketinga?Glavne razlike izmeu domaeg i meunarodnog
marketinga su:1. Meunarodno okruenje. Vanjske snage u meunarodnom
okruenju djeluju mnogo sloenije nego na domaem tritu. Na svakom
pojedinom stranom tritu poduzee se mora suoiti sa drugaijim
rizicima, jezikom, kulturom, zakonima, valutama, stupnjern razvoja,
itd. to mu izrazito oteava, produljuje i poskupljuje analizu,
planiranje i provedbu marketinkih aktivnosti.2. Razliita upotreba.
Na stranim tritima je vrlo esta razliita upotreba marketinkih
principa, koncepcija, metoda i tehnika (koje su iste kao i u domaem
marketingu). To je ruzultat razliitih djelovanja pojedinih
elemenata u stranim oktuenjima.3. Posebne metode i tehnike koje se
koriste u meunarodnom marketingu nisu prisutne u domaem marketingu.
To se posebice odnosi na odabir stranog trita, odabir strategije
nastupa na inozemnim tritima, strategije i taktike voenja poslovnih
pregovora, osiguranje od valutnih rizika i internacionalizaciju
poslovanja poduzea. Sve su to ekskluzivne sastavnice meunarodnog
marketinga i ne smatraju se problemom u provoenju marketinkih
akcija na domaem tritu.4. Meunarodna konkurencija na stranim
tritima je neuporedivo jaa nego na domaem tritu. Osim toga u
inostranstvu ne postoji zatita domae vlade i javnosti ili domaih
poduzea. Naprotiv, tamo postoje "tue" vlade, "tua domaa" javnost i
"tua" poduzea koja su esto neprijateljski nastrojena prema stranom
poduzeu. Na domaem tritu se isto javlja meunarodna konkurencija,
ali je ona na svjetskom tritu jo prisutnija, brojnija i veih
mogunosti.5. Razlike izmeu pojedinih stranih trita su bitne te ih
poduzee mora uzeti u obzir kod izrade marketinkih planova i
provedbe marketinkih akcija. esto puta e poduzee morati prilagoditi
svaki elemenat marketinkog miksa (proizvod, cijena. distribucija,
promocija) svakom od odabranih stranih trita. Npr. na tri strana
trita poduzee nastupa s tri adaptirana proizvoda, tri cijene, tri
vrste razliitih distributivnih kanala i tri promocije. To pred
poduzee postavlja dodatne probleme i poveava trokove poslovanja.6.
Koordinacija planova marketinga na svakom stranom tritu. Kod grupa
poduzea koje posluju u velikom broju stranih zemalja, primjena
meunarodnog marketinga podrazumijeva koordinaciju i integraciju
marketinkih programa na stranim tritima u jedinstveni globalni
program. Ovakav zajedniki program treba ispuniti globalne ciljeve
grupe, sprijeiti dubliranja u bilo kojem segmentu poslovanja grupe
te iskoristiti sinergije i poticati razmjenu iskustava znanja i
osoba s jednog na drugo trite.
3. U emu je razlika izmeu plurinacionalnog i multinacionalnog te
multiregionalnog meunarodnog marketinga? Navedite primjer i
pojasnite razliitosti!Za razliku od marketinke koncepcije koju
poduzea primjenjuje na nacionalnom tritu, na me meunarodnom tritu
ta ista poduzea primjenjuju meunarodne koncepcije: izvozna
koncepcija, plurinacionalna koncepcija, multinacionalna koncepcija,
multiregionalna koncepcija i globalna koncepcija.Izvozna koncepcija
meunarodnog marketinga predstavlja u sutini koncepciju domae
orijentacije preduzea koja se tek ukljuuju, i to povremeno, u
meunarodne poslove. To najee rade u sluaju vika proizvoda koji
preostanu nakon podmirenja domaeg trita.Plurinacionalna koncepcija
meunarodnog marketinga jest marketinka orijentacija poduzea koje je
jo uvijek usmjereno na domae trite tj etnocentrino je orrjentirano.
Ovakva koncepcija je utemeljena na uvjerenju poduzea da su nain
poslovanja, kadrovi i vrijednosti domae zemlje superiorni u odnosu
na ostatak svijeta. Ipak, domai proizvoa kontaktira s potroaem u
inozemstvu i prilagoava svoj program marketinga, u nekim
elementima, zahtjevima stranih trita. Ova koncepcija razlikuje se
od izvozne u tome to preduzee planira i poduzima neke aktivnosti i
prije i poslije ina kupoprodaje. Osim toga, ne prilagoava
zahtjevima stranog trita samo neke elemente svog proizvoda, nego se
prilagoava vanjskom okruenju u cjelokupnom poslovanju (podreuje se
tritu). Primjer industrija koje su razbijene na tritu u vlastitom
samozadovoljstvu i uspavanosti, koritenjem plurinacionalne
koncepcije su: britanska industrija automobila, europska industrija
tekstila i proizvoai elektronike u SAD.Multinacionalnu koncepciju
meunarodnog marketinga primjenjuju meunarodna poreduzea
policentrine orjentacije koje uvaavaju razlike u okruenju na
svjetskome tritu i promatraju svaku zemlju kao nezavisno trite.
Svaka zemlja dio je neke vee regije koje su dijelovi svjetskog
trita. Ovakvo struktuiranje uz koritenje strategije adaptacije (a
ne i standardizacije) usmjerava poduzee prilagoavanju stranom tritu
i zadovoljavaju njegovih lokalnih potreba. Za razliku od ranije
navedenih koncepcija, multinacionalna koncepcija je utemeljena na
vienacionalnom interesu, a ne na interesu jedne zemlje. U svom
nastupu na svjetskom tritu multinacionalna preduzea koriste sloene
strategije ulaska na strana trita te neke prednosti ekonomije
razmjera. Meunarodna preduzea koja su ekstenzivno razvila svoje
poslovanje u brojnim stranim zemljama posluju na tim tritima kao da
su lokalna poduzea. Zato se esto govori da u ovoj fazi poduzea
koriste multidomae (multilokalne) strategije, jer se meunarodno
preduzee na tritu natjee istovremeno s vie strategija marketinga
koje su zasebno prilagoene svakom od stranih lokalnih
trita.Multiregionalna koncepcija meunarodnog marketinga obuhvaa
primjenu regionalnih strategija koje meunarodno preduzee moe
primjenjivati na irem prostoru nekoliko drava koje imaju ujednaena
glavna obiljeja vanjskog okruenja. Nastala je u razdoblju brzog
irenja meunarodnih regionalnih integracija (EU. NAFTA. ASEAN, itd.)
koje obuhvaaju nekoliko trita i dovode do cijepanja globalnog
svjetskog trita na nekoliko veih, izdvojenih regionalnih trita. Za
razliku od individualnih strategija marketinga koje se prilagoavaju
svakom od lokalnih stranih trita, multiregionalni marketing
omoguuje meunarodnom poduzeu da u veoj mjeri koristi pogodnosti
ekonomije razmjera. To se posebice odnosi na velika regionalna
trita kao to trite Triade (EU, NAFTA, Japan) na kojem se ostvaruje
najvei dio svjetske potronje. Povezivanje aktivnosti meunarodnog
marketinga na regionalnoj razini omoguuje poduzeima poveanje
efikasnosti i vanu primjenu standardizacije marketinkih
programa.
4. ta je globalni meunarodni marketing? Koja su mu temeljna
obiljeja? Koja ga preduzea primjenjuju, kada i zato? Koji se
socijalni, filozofski i etiki problemi pojavljuju njegovom
primjenom i irenjem? Kakva je po vaem miljenju budunost
globalizacije?Globalna koncepcija meunarodnog marketinga utemeljena
je na geocentrinoj orijentaciji poduzea i promatra svjetsko trite u
cjelini kao globalno trite, kako sa stajalita inputa tako i sa
stajalita outputa. Globalno trite je ono trite koje se moe
dosegnuti istim osnovnim proizvodom, apelom i propagandnom
porukom.Temeljna obiljeja ovog koncepta su:1. slinosti i
razliitosti na pojedinim stranim tritima omoguuju preduzeu da
kreira globalne strategije 1. mogunost standardizacije marketinkih
programa to preduzeu omoguava bitno snienje trokova i niz drugih
pogodnosti 1. oblikovanje i razvijanje potpuno novih globalnih
proizvoda i usluga zasnovanih na slinosti potreba i elja potroaa na
svjetskom tritu.Istovremeno, globalna poduzea oblikuju i razvijaju
potpuno nove globalne proizvode i usluge osnovane na slinosti
potreba i elja potroaa na svjetskom tritu. Ti proizvodi nisu
adaptirani pojedinim tritima, nego su ve od poetka razvijeni i
lansirani na trite kao globalni. Primjer takvih proizvoda i usluga
te proizvoaa su osobna raunala (Pentium npr:} IBM ili satelitska TV
mrea CNN. Za CNN ne postoji domae trite i domaa vijest, ali niti
strano trite niti vijest iz inozemstva. Rije je kao to su strano,
domae ili inostrano za CNN ne znae nita. Postoji globalno svjetsko
trite informacija na kojemu ova TV postaja nastupa primjenom
globalne marketing koncepcije.Globalni marketing je posljednja faza
u povijesnom razvoju meunarodnog marketinga. Naziv globalni
marketing i njegovo prvotno tumaenje izloio je Theodor Levitt,
profesor iz Harvarda, 1983, godine. On je pozvao meunarodna poduzea
da razvijaju standardizirane proizvode i komunikaciju koje e nuditi
svjetskom tritu u cjelini, jer previe prilagoavanja lokalnim
tritima znai gubitak u ekonomiji razmjera i poveanje trokova
poslovanja. To ne znai da danas sva meunarodna poduzea koriste
globalnu koncepciju marketinga, a niti da globalna poduzea ne
koriste i danas u svom poslovanju ostale koncepcije meunarodnog
marketinga. Naprotiv, globalna poduzea i dalje koriste za neke
proizvode i neka strana trita (posebice u razdoblju njihova
osvajanja) izvoznu ili multinacionalnu korncepciju meunarodnog
marketinga, ukoliko to zahtjeva situacija u inozemnom okruenju. S
druge strane, veina meunarodnih poduzea jo nije dola u razvojnu
fazu da primjenjuje globalnu koncepciju meunarodnog marketinga, a
neka nee doi nikad ili barem jo dugi niz godina. Ovisno o grani
djelatnosti i trinoj situaciji te proizvodnom programu, poduzea se
nalaze u svim nabrojenirn fazama razvoja meunarodnog marketinga.
Dok u nekim djelatnostima neka poduzea za neke proizvode
primjenjuju globalnu koncepciju, istovremeno u drugim djelatnostima
druga poduzea primjenjuju plurinacionalnu, multinacionalnu,
multiregionalnu ili izvoznu koncepciju.Meutim, ne moe se rei da nas
sva meunarodna preduzea koriste globalnu koncepciju marketinga, ali
niti da globalne preduzea danas ne koriste u svom poslovanju ostele
koncepcije meunarodnog marketinga. Naprotiv, neka globalna preduzea
i danas koriste za neke proizvode i neka strana tritaukoliko to
zahtjeva situacija u inozemnom okruenju. S druge strane, veina
meunarodnih preduzea nije dolo u fazu da primjenjuje globalnu
koncepciju meunarodnog marketinga, a neka nee doi nikad ili barem
jo dugi niz godina. Dok u nekim djelatnostima neka preduzea za neke
proizvode primjenjuju globalnu koncepciju, istovremeno u drugim
djlatnostima druga preduzea primjenjuju ostale koncepcijske oblike
meunarodnog marketinga.Gotovo sve to vidimo moe se procijeniti
pozitivno ili negativno, ovisno o tome kako utjee na nas i na
vrijednosti do kojih drimo. Zato ne udi to neki od nas vide
globalizaciju kao neto strano emu se treba nepokolebljivo
oduprijeti, dok je drugi smatraju divnim i dobrodolim olakanjem.
Bez sumnje, stvarnost je mnogo sloenija, posljedice su mnoge i od
nekih zaziremo, a druge uvaavamo. Opasnost je u tome to e, ukoliko
se globalizacija razvija ili se sagledava kao poduhvat iji je
jedini cilj da ogromnim korporacijama omogui pristup lokalnim
tritima, umjesto da dovodi do smanjenja siromatva i razumijevanja
meu kulturama, istinske mogunosti koje prua globalno integrisana
privreda biti osuene na propast. Nisu nam potrebna nova
nerazumijevanja meu kulturama. Nije nam potrebna globalizacija
voena linim interesima koji oblikuju njenu budunost. Korporacije
moraju odigrati historijsku vodeu ulogu u stvaranju budunosti
globalizacije. To je sutinska uloga koja e odluiti budui uspjeh ili
neuspjeh globalizacije.
5. ta je strateki marketing, a ta strateko upravljanje
meunarodnim marketingom? ta predstavlja analitiku osnovu za
strateko upravljanje meunarodnim marketingom?U upravljanju
meunarodnim poslovnim operacijama menadment meunarodnog poduzea
mora se suoiti s dva problema: Aktivnosti marketinga mora voditi i
usmjeravati sa stajalita postojee poslovne situacije za ostvarenje
sadanjih i buduih uinaka (operativne marketinke odluke) i U procesu
planiranja mora stvoriti podlogu za poslovanje poduzea na
meunarodnom tritu u buduem poslovnom razdoblju (strateke marketinke
odluke).Strateki marketing predstavlja niz aktivnosti koje su
potrebne da bi se proizvod to bolje pozicionirao u svijesti
potencijalnog kupca i u konanici da bi kupac kupio proizvod i
stvorio svijest o samoj tvrtki ili brandu.Strateko upravljanje
meunarodnim marketingom definiramo kao proces planskog i ciljnog
povezivanja marketinkih potencijala preduzea, utemeljenih na
stratekom odluivanju i upotrebi savremenog instrumentarija za
analizu, planiranje, izvedbu i kontrolu marketinkih
aktivnosti.Strateki marketing proces sadri: strateku analizu
okruenja, konkurencije i ostalih utjecajnih faktora te prognozu
buduih trendova u podruju poslovanja poduzea; utvrivanje ciljeva,
strategija i podruja djelovanja poduzea; odabir strategije za
ciljna trita svake (strateke) poslovne jedinice, odreivanje
marketinkih ciljeva te oblikovanje, usmjeravanje i izvedbu
marketinkih programa.Izvorite stratekog upravljanja meunarodnim
marketingom predstavljaju globalna vizija i strateko razmiljanje
vodstva poduzea.Analitiku osnovu za strateko upravljanje
meunarodnim marketinkim aktivnostima ine sljedee analize:1. Analiza
stanja poduzea i prognoza razvoja poduzea i njegovh poslovnih
potencijala (marketinkih, tehnolokih, financijskih, informatikih i
kadrovskih). Potrebno je uoiti neiskoritene mogunosti i osigurati
uvjete za iskoritavanje raspoloivih potencijala. Pri teme uzeti u
obzir i mogue strateke koalicije i partnerstvo.2. Analiza
meunarodne poslovne okoline i istraivanje stranih trita sadri
ispitivanje vanjskih i unutranjih snaga stranih okruenja te
utvrivanje prepreka i ogranienja na stranim tritima i trinih ansi
poduzea.3. Izbor ciljnih trita i trinih segmenata (ciljnih skupina
potroaa) predstavlja trei dio analize, a odnesi se na
selekcioniranje stranih trita te odabir najpovoljnijih. Takoer, na
odabrani ciljnim tritima treba identificirati skupine potroaa na
koje e poduzee djelovati svojim marketinkim akcijama.
6. Koje su faze procesa planiranja meunarodnog marketinga?
Pojasnite ukratko svaku od njih na odabranom primjeru iz
prakse?Planovi meunarodnog marketinga najee se izrauju prema faznom
pristupu u kojem se, prema loginom slijedu navode pojedini sadraji.
Prema jednom od moguih faznih pristupa, postoje etiri faze procesa
planiranja meunarodnog marketinga:1. Faza: Gdje smo sada? Analiza
vlastitog okruenja (analiza kapaciteta preduzea; analiza sektora;
vrednovanje: opih ciljeva, raspoloivih resursa, pomoi i subvencija)
i istraivanje stranih trita (meunarodno okruenje; meunarodna
konkurencija)Analiza stranog okruenja i konkurentnosti poduzea(plan
meunarodnog marketinga zapoinje fazom u kojoj planeri odgovaraju na
pitanje: Gdhe smo sada? Analiza stranog okruenja obuhvata studije
ekonomskih, politikih, pravnih i kulturnih elemenata okruenja
odabranih ciljnih trita. Najbitnije u ovoj fazi je odrediti
potencijalno najvanija trita koja e se kasnije detaljnije obraditi.
Istaivanje stranog preduzea podrazumijeva istraivanje inozemne
konkurencije. U ovom dijelu treba predvidjeti kako e konkurenti
reagirati na nastup preduzea na odabranom tritu. Analiza vlastitog
okruenja obuhvata sve relevantne informacije o vlastitoj
konkurentnosti)2. Faza: Gdje elimo biti? Selekcija obiljeja (trita;
linija proizvoda; naina ulaska; strategije: globalna/lokalna,
diferencijacija trokovi/proizvodi; trinih ciljeva)Odabir stranih
trita(u ovoj fazi planeri trebaju odgovoriti na pitanje: Gdje
preduzee eli stii? procjena potencijalnih trita moe se obaviti uz
primjenu matrice koja preduzeu pomae da usredotoi raspoloive
resurse na prilike s najveim dobitnim potencijalom. Nakon izbora
ciljnih trita odluuje se o strategiji ulaska na odabrana ciljna
trita. Preduzee u ovoj fazi odreuje dinamiku ostvarenja svojih
ciljeva i kvalifikaciju ciljnih sadraja)3. Faza: Kako emo stii?
Meunarodni marketinki miks (proizvod, cijena, distribucija,
promocija)Marketinki miks(u ovoj fazi planeri trebaju odgovoriti na
pitanje: Kako stii do cilja? Odgovor je u marketinkom miksu tj.
izradu marketinkih programa koji sadre politike: proizvoda, cijena,
distribucije i promocije. Kod odreivanja marketinkog miksa treba
odabrati opu strategiju miksanja elemenata. Za svaku aktivnost
treba specificirati trokove neophodne za izvoenje akcije)4. Faza:
Implantacija (primjena, koordinacija, kontrola, evaluacija)Primjena
i kontrola(posljednja faza plana marketinkog planiranja je primjena
marketing programa, njihova koordinacija, kontrola i praenje.
Preduzee treba precizno odrediti zadatke i finansijska sredstva za
izvoenje marketinkih procesa)
7. Navedite zadatke kontrole meunarodnog marketinga?Zadaci
kontrole meunarodnog marketinga su:1. Nadzirati izvedbu aktivnosti
i procjenjivati budua kretanja,2. Utvrivati i analizirati stupanj
izvrenja postavljenih ciljeva,3. Utvrivati eventualna odstupanja
izvedbe u odnosu na plan, i poduzimati odgovarajue mjere za
korekciju, te pokuati predvidjeti budue promjene radi djelovanja
ante, umjesto post festum4. Prikupljati informacije koje e omoguiti
poboljanje izrade i izvedbe novog plana meunarodnog marketinga
(uenje na vlastitim pogrekama).
8. Navedite i ukratko pojasnite 4 glavna elementa sustava
kontrole meunarodnog marketinga?etiri glavna elementa sustava
kontrole meunarodnog marketinga:1. komunikacijski sistem (savremeni
komunikacijski sistem olakava kontrolu jer omoguuje uspjeno
prevladavanje fizikih udaljenosti i barijera meu lokacijama na
kojima preduzee posluje)2. vjerodostojnost podataka (kada se plan
marketinga i ciljevi poslovanja za odreeno trite temelje manjkavim
i neodgovarajuim podacima tada su mogunosti uspjene modifikacije i
kontrole narueni)3. raznolikost okruenja (u sistem kontrole
potrebno je ugraditi specifinosti okruenja pojedinih inozemnih
trita i omoguiti funkcionisanje mehanizma kontrole u skladu s tim
posebnostima)4. veliina meunarodnih operacija (uprava podrunica ima
vei stepen samostalnosti u odluivanju, a manje odluka dolazi
hijerarhijski iz matinog preduzea. To znai da se broj zajednikih
odluka izmeu podrunice i matinog preduzea poveava. Sistem kontrole
treba uspjeno prilagoditi veliini meunarodnih operacija
preduzea).
9. Objasnite znaenje koncepta meunarodnog ivotnog ciklusa
proizvoda za analizu makroekonomskoga okruenja?Koncept ekonomskog
napretka zasniva se na teoriji meunarodnog ivotnog ciklusa
proizvoda. U kontekstu analize makroekonomskog okruenja, teorija
meunarodnog ivotnog ciklusa proizvoda upuuje na sve znaajniju ulogu
zemalja u razvoju. Prema teoriji, najrazvijenije zemlje svijeta se
javljaju u ulozi inovatora u razvoju proizvoda i/ili tehnologija.
Kasnije, druge razvijene zemlje usvajaju proizvod i/ili
tehnologiju, te preuzimaju dio pozicija koje je na tritu imala
zemlja inovator. Proizvodnja se uskoro seli u zemlje u razvoju, ak
i u nerazvijene zemlje, da bi zemlja inovator zadovoljavala potrebu
za proizvodom uvozom iz tih proizvodnih podruja. Primjeri takvih
proizvoda su mnogi (tekstil, obua, radio, TV i sl.), gotovo da se
vie i ne proizvode u SAD-u, ve se na to trite uvoze iz Kine,
Indije, Singapura, Tajvana. Napredna zemlja se prepoznaje po
sljedeim obiljejima:1. visoke vrijednosti makroekonomskih
pokazatelja, prije svega BDP-a i nacionalnog dohotka2. visoka
vrijednost potranje po stanovniku3. relativno niske stope porasta
stanovnitva4. relativno mali broj zaposlenih u primarnom sektoru5.
razvijen tercijarni sektor6. raznovrsna proizvodnja7. viak
proizvoda i usluga8. raspoloivost kapitala za ulaganja9. razvijena
tehnologija i znaajna ulaganja u istraivanje i razvoj10. pristupani
znatni izvori energije po niskoj jedininoj cijeni
10. Kako preduzee moe utvrditi konkurentsku prednost na
konkurentnom inozemnom tritu?Utvrivanje konkurentske prednosti
preduzea mogue je na osnovu pronalaenja odgovora na sljedea
pitanja:1. Tko su sadanji konkurenti na odabranom inozemnom tritu,
a koga se oekuje kao konkurenciju u budunosti?2. Koja su osnovna
obiljeja po kojima se prepoznaju ciljevi, strategije i taktike
konkurenata?3. Kako se procjenjuje vanost konkretnog trita za
konkurenciju danas i ta se moe saznati o naporima koje je ona
spremna uloiti u dotino trite u budunosti?4. Koje se posebne
prednosti i snage konkurencije? To mogu biti npr: odlian dizajn,
lojalnost potroaa, liderstvo u inovacijama, dobar image, dominantan
poloaj na tritu, uspjena promocija, besprijekorna usluga potroaima,
niski trokovi proizvodnje, mogunost uticaja na zakonodavstvo i
sl.5. Ima li konkurencija slabosti to ju ine ranjivom, te koje
su?6. Koje se promjene konkurencije mogu oekivati u budunosti?7.
Koji su specifini uticaji konkurencije, to jest njezinih ciljeva,
strategije i taktike na trite, djelatnost u cjelini i pojedine
proizvoae u djelatnosti?Analizi konkurencije posebnu panju pridaju
meunarodna preduzea koja ulau velike napore u proces otkrivanja i
upoznavanja situacije i razloga koji su doveli do uspjenosti onih
preduzea koja su se afirmirala kao vodea ili lideri na tritu-
benchmarking.
11. Koji su glavni izvori politikih problema na inozemnom tritu
i kako se problemi manifestiraju?Politiki problemi na inozemnom
tritu se javljaju kada je uoeno postojanje opasnosti da zbog
politikih akcija vlade ili odreenih interesnih grupa djelovanje i
operacije preduzea budu ugroeni djelimino ili u cjelosti, odnosno
kada moe doi do djeliminog ili potpunog gubitka svega uloenog u
dotino inozemno preduzee. Uticaj politike na poslovanje uglavnom
proizilazi iz politikog suvereniteta i politikog konflikta.Pod
politikim suverenitetom podrazumijeva se elja zemlje domaina da
uvede autoritet nad inozemnim poslovanjem putem razliitih sankcija.
Takve sankcije kontinuirane ili povremene. Obiljeje im je da su
uglavnom predvidive. Problem politikog suvereniteta veinom je
prisutan u zemljama u razvoju. Ove, kao i nerazvijene zemlje, imaju
obiaj nametati ogranienja na meunarodno poslovanje, a radi zatite
svoje nezavisnosti. Moe se rei da su ove zemlje na izvjestan nain
ljubomorne na svoju politiku slobodu pa je ele pod svaku cijenu
zatiti, ak i kada to znai usporeni privredni razvoj, odnosno bez
pomoi i uticaja meunarodnog poslovanja. Razvijene
industrijalizirane zemlje zahtijevaju otvorenu ekonomsku politiku u
cilju dugotrajnog politikog suvereniteta (od vlade se oekuje da
ispuni ciljeve smanjenja nezaposlenosti, ograniavanje inflacije,
redistribucija prihoda, zatita okoline i sl.).Politiki konflikti
podrazumijevaju nerede, unutranje sukobe, to jest graanske ratove,
zavjere, urote, atentate. Politiki konflikt moe, ali i ne mora
imati uticaja na meunarodno poslovanje. Npr: svrgavanje iranskog
aha Reze Pahlavia dovelo je do velikih gubitaka amerikih, evropskih
i japanskih preduzea u toj zemlji. Za razliku od toga, smrt Anwara
El Sadata u Egiptu nije uticalo na meunarodno poslovanje na dotinom
tritu. Djelovanje politikog konflikta na meunarodno poslovanje u
zemlji u kojoj se on oituje moe biti neposredno i posredno.
Neposredni uinci jesu razliite pojave nasilja poevi od otmica
slubenika preduzea, preko oteenja imovine do trajka radnika (veinom
su povremeni i bez ogromnih gubitaka). Do posrednih efekata dolazi
zbog promjena u politici postojee vlade.
12. emu slui i kako se provodi analiza politike
perspektive?Prije konane odluke o ulasku u poslovni poduhvat,
mogunost politike intervencije u meunarodnom poslovanju zahtjeva od
poslovnog subjekta paljivu analizu politike situacije u stranoj
zemlji s kojom se eli poslovati. Analiza mora biti usmjerena i
ukljuivati sljedee elemente: 1. tip vlade (demokratske republike,
diktature, monarhije), 2. stabilnost vlade (javni nemiri, krize
vlada oruani napadi dravni udari), 3. kvalitet vlade zemlje domaina
u smislu voenje ekonomske politike zemlje (sposobnost vlade u
eliminisanju unutranje i vanjske zaduenosti, sposobnost
ostvarivanja stabilnog i diverzificiranog ekonomskog rasta i
razvoja, kvalitet dugoronog planiranja ekonomske politike te
kvaliteta njene primjene), 4. promjene u politici vlade
predstavljaju najomraeniji element za meunarodna preduzea, 5. stav
zemlje/vlade prema ulaganju stranog kapitala (postoje nerazvijene i
zemlje u razvoju, u malom broju, koje su sumnjiave prema stranim
ulaganjima, boje se inozemne dominacije i eksploatacije),6.
meunarodne veze s vladama drugih zemalja (vane su bilateralne veze
zemlje domaina s vladom matine zemlje inozemnog preduzea),7. stav
vlade prema zapoljavanju stranaca, 8. bliskost vlade i naroda
(povjerenje koje vlada uiva u narodu).Istodobno poslovanje u
uvjetima nekoliko ili vie razliitih politikih okruenja ini sve
odluke, operacije i aktivnosti strunjaka za meunarodni marketing
izuzetno sloenim. Zbog mnogobrojnih, meusobno razliitih imbenika,
razina rizinosti primjene i ostvarivanja ciljeva plana i programa
meunarodnog marketinga se poveava.
13. to je politiki rizik, koja su njegova osnovna obiljeja i
zbog ega se radi procjena politikog rizika?Politiki rizik rezultat
je neizvjesnosti zbog: ope (ne)stabilnosti politikog sistema u
budunosti- hoe li se odrati postojei, povoljno ocjenjeni politiki
uvjeti, te buduih djelovanja vlade koja bi mogla prouzrokovati
gubitak ulagau- rizik nastaje zbog mogunosti da lokalna vlada
svojevoljno promjeni pravila igre i tako prouzroi gubitak,
zamrzavanje zarade ili imovine ukljuujui i gubitak cjelokupnog
poslovnog podhvata inozemnog preduzea u sluaju
eksproprijacije.Politiki rizik treba razlikovati od trinih rizika
koji proizilaze iz neizvjesnosti buduih kretanja trokova, potranje
i konkurencije. Sve ostale neizvjesnosti smatraju se politikim.
Meutim, u praksi razlika nestaje- uloga vlade danas je toliko
znaajna da su uobiajeni trini rizici esto posljedica politikih, a
ne ekonomskih snaga. Meuovisnost izmeu politikih i trinih fenomena
namee potrebu procjene svih rizika podhvata, bez razlike izmeu
politikih i trinih.Razlikuju se 4 vrste politikih rizika:1. rizik
ope nestabilnosti, koji proizilazi iz neizvjesnosti buduih kretanja
u politikom sistemu zemlje domaina2. rizik vlasnitva/kontrole, koji
proizilazi iz neizvjesnosti pojave buduih djelovanja vlade koja bi
mogla unititi ili ograniiti ulagaev vlasniki udjel ili stvarnu
kontrolu nad njegovim vlasnitvom u zemlji domainu3. rizik
poslovanja, koji proizilazi iz neizvjesnosti u vezi s buduom
politikom ili propisima lokalne vlade kojima e se ograniiti
poslovanje inozemnog ulagaa na lokalnom tritu, a tiu se
proizvodnje, marketinga, finansija i sl4. rizik transfera koji
proizilazi iz neizvjesnosti stupanja na snagu propisa kojima e se
ograniiti ulagaeva sposobnost transfera dobiti ili repatrijacije
kapitala iz zemlje domaina.Procjenom politikog rizika se ele
saznati odgovori na sljedea pitanja:1. Kolika je vjerovatnost
nastupa ope politike nestabilnosti u zemlji domainu tokom
planiranog razdoblja ulaganja (koliko je stabilan politiki sistem
zemlje domaina)?2. Koliko bi vremena sadanja vlada mogla ostati na
vlasti?3. Koliko panje posveuje sadanja vlada tekuim pravilima
poslovanja, obzirom na ideologiju koju zastupa i mo koju ima?4. Ako
sadanju vladu naslijedi nova, kakve bi promjene u pravilima
poslovanja ta nova vlada mogla donijeti?5. Kako bi promjene u
pravilima poslovanja mogle ugroziti sigurnost i profitabilnost
ulagakog podhvata? ta bi se u svijetlu tih efekata moglo uiniti ve
sada?
14. Kako specifina obiljeja zakonodavnog okruenja djeluju na
odluke u okviru meunarodnog marketinga, te u kojim se podrujima
odluivanja taj uticaj posebno izraava?Poslovanje unutar dravnih
granica pod uticajem je nacionalnog prava. Vanost inozemnog
zakonodavstva za realizaciju programa i plana meunarodnog
marketinga proizilazi iz izlaska na razliita inozemna trita, a
problemi nastaju zbog injenice da su zakoni svakog trita drukiji i
posebni. Preduzea koja su aktivno ukljuena u meunarodno poslovanje
nalaze se u situaciji da se moraju pridravati zakona veeg broja
meusobno razliitih pravnih sistema. Kompleksnost ove situacije
dodatno se pogorava ako se pojavljuju problem ili potekoa
odreivanja ovlasti zakona i suda u odreenim sluajevima. Menaderi
ukljueni u odluivanje o nastupu preduzea u inozemstvu moraju biti
svjesni obiljeja i specifinosti svih zakona koji e se odnositi na
poslovne odluke i operacije.Zakonski aspekti s kojima se preduzee
susree na inozemnom tritu:1. odluka o cijeni (fiksne i varijabilne
cijene)2. odluke o ambalai (odredbe u vezi sa oneienjem i ouvanjem
okoline, potenje u pakiranju i oznaavanju3. odluke o proizvodu
(zatita patenata, zahtjevi u vezi s garancijom, sigurnost
proizvoda)4. odluke o vezi s konkurencijom (barijere ulaska, tajni
zlonamjerni sporazumi)5. odluke o prodaji (mito, krae tajni)6.
odluke o proizvodnji (plae i naknade, sigurnost na radu)7. odluke o
kanalima (prava posrednika, teritorijalni ekskluzivitet u
posredovanju).
15. Navedite i pojasnite temeljne aspekte domaeg i inozemnog
okruenja koje treba upoznati prije realizacije plana i programa
meunarodnog marketinga?Temeljni aspekti na domaem tritu su:1. Koji
zakoni reguliraju poslovanje na domaem tritu, a koji meunarodnu
razmjenu?2. Postoje li meudravni sporazumi, posebno sa zemljama s
kojima elimo poslovati?3. Koja su osnovna obiljeja poreznog
zakonodavstva?4. Postoje li i kakve su olakice i stimulacije za
izvoznike?5. Postoje li zakoni kojima se ograniava izvoz odreenih
proizvoda na odreena trita?6. Postoji li podrka vlade za
bojkotiranje odreenih trita?7. Kojim zakonima se titi domaa
industrija?Temeljni aspekti na inozemnom tritu su:1. Postoje li i
koje su tarife za uvoz i izvoz?2. Postoje li ogranienja za izvoz na
odreena trita?3. Postoje li proizvodi koji dotiraju?4. Postoje li
antidampinki zakoni?5. Odreuju li se cijene zakonskim putem?6. Koja
ogranienja postoje za strana ulaganja?7. Imaju li nacionalna
preduzea povlateni status?8. Koje su uvozne/izvozne dozvole
potrebne?9. Postoje li kakvi ograniavajui trgovinski sporazumi?10.
Postoje li kakve meudravne povelje i sporazumi?11. Koja su obiljeja
radnog zakonodavstva?12. Kakva su prava i ovlasti koje po zakonu
imaju sindikati?13. Postoji li antimonopolno ili antitrustovsko
zakonodavstvo?16. Objasnite razliku izmeu meunarodnog i nacionalnog
marketinga?Neki autori smatraju da su razlike izmeu medunarodnog i
domaceg marketinga nebitne te da su oba marketinga ista. Razlika se
svodi iskljuivo na razlike u okruenjima stranih i domaih
trita.Najvanije razlike izmeu ova dva marketinga su:Meunarodno
okruenjeRazliita upotreba (mark. Principa, metoda..)Posebne metode
i tehnikeMeunarodna konkurencijaRazlike meu pojedinim
tritimaKoordinacija planova marketinga na stranim tritima
17. Pojasnite karakteristike globalne ekonomije?Globalna
ekonoija je meuovisan sistem trgovine, investicija i razvoja koji
povezuje sve zemlje i regione svijeta.Osnovne karakteristike
su:-Porast svjetske trgovine i FDI-Poveanje meuovisnosti u
svjetskoj ekonomiji-Porast konkurencije-Poveanje kompleksnosti u
glob. Ekonomiji
18. ta je to globalna kompanija i ta je karakterie?Kompanija
koja povezuje svjetske resurse sa prilikama na svjetskom tritu
kroz:1.Direktno investiranje2.Razvijanje globalnog lanca
vrijednosti i3.Globalne konkurentnosti4.Globalni fokus5.Strateko
partnerstvo6.Globalna kompanija je neovisna o veliini.19. Objasnite
razliku izmeu FDI i portfolio investicija?Portfolio investicije -
ova ulaganja se uglavnom pojavljuju kao ulaganja u obveznice i
druge vrijednosne papire to ih izdaje strana drava (tradicionalni
oblici ulaganja u strana preduzea koja ne daju ulagau provo
upravljanja i kontrole).Direktne strane investicije (FDI) su takav
oblik ulaganja kod koga ulaga obezbjeuje pravo vlasnitva, kontrole
i upravljanja nad firmom u koju su uloena sredstva radi
ostvarivanja nekog dugoronog ekonomskog interesa.Razlika FDI i
portfolio investicija:1.Motiv investiranja: UPRAVLJANJE a
neostvarenje profita kroz kapitalni dobitak i dividendu.2.Vremenski
horizont ulaganja: dug,neogranien, kod portfolio : kratak (prodaja
dionica)3.Tip investitora: kompanije koje investiraju u biznis koji
poznaju (kod portfolio: razliiti fondovi)
20. Objasnite razliku izmeu izvozne i meunarodne koncepcije
meunarodnog marketinga?Izvozna koncepcija meunarodnog marketinga
predstavlja u sutini koncepciju domae orijentacije poduzea koja se
tek ukljuuje i to povremeno u meunarodne poslovne operacije.To
najee rade u sluajevima vikova proizvoda koji preostanu nakon
podmirenja domaeg trita te ih izvoze na strana trita gdje postoji
potranja za takvim proizvodima.Proizvodnja je locirana u domaoj
zemlji,kao i dobavljai i kupci,konkurenti su domai,orijentacija i
strategija usmjerene na domae trite.Meunarodna konepcija MM je
marketinka orijentacija preduzea koja su jo usmjerena na domaa
trita. Ova koncepcija razlikuje se od izvozne u tome to preduzee
planira i poduzima neke aktivnosti i prije i poslije ina
kupoprodaje, te prilagoava se vanjskom okruenju u cjelokupnom
poslovanju.
21. Objasnite razliku izmeu multinacionalne i globalne
koncepcije mm?Multinacionalnu kocepciju me.mar.primjenjuju
meunarodna preduzea policentrine orijentacije koje uvaavaju razile
u okruenju na svjetskom tritu i promatraju svaku zemlju kao
nezavisno trite.Svaka zemlja dio je neke vee regije koje su
dijelovi svjetskog trita.Globalna koncepcija meunarodnog marketinga
utemeljena je na geocentrinoj orijentaciji poduzea i promatra
svjetsko trite u cijelini kao globalno trite, kako sa stajalista
inputa tako i sa stajalita outputa.
22. ta je to atlas metoda i emu slui?Atlas metoda (World Bank)
prevoenje dohotka iz lokalne valute u meunarodne novane jedinice
($, Euro) Vrijednost GDP-a u lokalnoj valuti se prevodi u USD po
sintetiziranom kursu, koji se rauna kao:GDP = Trogodinji kurs NV
prema USD x deflator GDP-aDeflator = inflacija u zemlji / inflacija
u G-5
23. Objasnite pojam globalizacija?Globalizacija je proces koji
disperzira kako u irinu, tako i u dubhinu, a koji obuhvata
meunarodno kretanje trgovine, finansija i informacija na
jedinstvenom integrisanom, globalnom tritu.Subjekti globalizacije
su: IMF I Svjetska banka, WTO, te transnacionalne kompanije
(TNC).
24. Koji su izvori informacija za potrebe meunarodnog
marketinga?To su:-ljudi-direktne percepcije-dokumentacija
25. Nabrojte i ukratko pojasnite metode istraivanja meunarodnog
marketinga?Metode istraivanja meunarodnog marketinga:1. Istraivanje
za stolom - prikupljanje sekundarnih podataka,2. Terensko
istraivanja prikupljanje primarnih podataka.Sa stanovita pristupa
metode istraivanja meunarodnog marketinga:1. Istraivanje
POSMATRANJEM (Toyota)Promatranje je proces uoavanja i biljeenja
injenica ili dogaaja, bez postavljanja pitanja osobama ije se
ponaanje prati. Ono slui usvajanju novih spoznaja.
2. Istraivanje ANKETIRANJEM Prema vrsti odgovora koji se nudi:
Otvorena pitanja (ispitanik daje svoj odgovor), Zatvorena pitanja
(ispitanik bira izmedju ponudjenih odogovora)U zavisnosti od toga
da li se iz pitanja vidi cilj ankete i to da se ona odnosi na
ispitanika: Direktna pitanja (izbjegavaju nejasnost i dvosmislenost
znaenja pitanja), Indirektna pitanja (pitanje se ne odnosi na
ispitanika lino)3. Istraivanje putem EKSPERIMENTAEksperiment se moe
definirati kao postupak kojim namjerno izazivamo pojavu u
kontroliranim uvjetima da bismo ju opaali i/ili mjerili.
Eksperimenti na podruju marketinga mogu se provesti u laboratoriji
i na terenu.4. Kombinirane metode
14
