A-Osnovi Ustavnog Sistema BiH

7/23/2019 A-Osnovi Ustavnog Sistema BiH

1/35

OSNOVI USTAVNOG SISTEMA BiH

1. Opte karakteristike BiH kao drave

(1) o!ti!"itet. Republika Bosna i Hercegovina, ije e slubeno ime od sadabiti "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje premameunarodnom pravu kao drava, uz prilagoavanje njenog unutarnjeg ureenja

prema ovdje sadranim odredbama te unutar njezinih meunarodno priznatihgranica !na ostaje lanica jedinjenih naroda te kao Bosna i Hercegovinamoe zadrati ili zatraiti lanstvo u organizacijama u sklopu sistemajedinjenih naroda i drugim meunarodnim organizacijama

(#) $e%okratska !a&e'a. Bosna i Hercegovina demokratska je drava koja

#unkcionira na naelima pravne drave te ima slobodne i demokratske izbore

() Sastav Bosna i Hercegovina sastoji se od dvaju entiteta, $ederacije Bosne iHercegovine i Republike %rpske &u daljnjem tekstu "entiteti"'

() reta!*e ro+a, "s'"-a, kapita'a i '*"di. (retanje po cijeloj Bosni iHercegovini slobodno je Bosna i Hercegovina i entiteti nee ometati punuslobodu kretanja za osobe, robu, usluge i kapital u cijeloj Bosni i Hercegovini

)iti jedan od entiteta nee uspostavljati kontrole na graninim linijama izmeu

entiteta

() G'av!i -rad. *lavni grad Bosne i Hercegovine je %arajevo

(/) O0!ake i si%+o'i. Bosna i Hercegovina imat e oznake i simbole kakveutvrdi njena +arlamentarna skuptina te potvrdi +redsjednitvo

() $rav'*a!stvo. +ostoji dravljanstvo Bosne i Hercegovine koje e regulirati+arlamentarna skuptina, te dravljanstvo svakog od entiteta koje e regulirati

svaki od entiteta, pod uvjetom-(a) da su svi dravljani bilo kojega od entiteta time i dravljani Bosne iHercegovine

(+) da se nijednoj osobi ne uskrati dravljanstvo Bosne i Hercegovine ilinekog od entiteta na proizvoljan nain ili pak tako da ostane bez dravljanstva

)i jednoj osobi nee se uskratiti dravljanstvo Bosne i Hercegovine ili nekog odentiteta na osnovu spola, rasne pripadnosti, boje koe, jezika, vjere, politikog ilidrugog miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, pripadnosti nacionalnojmanjini, vlasnitva, roenja ili drugog statusa

(2) %ve osobe koje su bile dravljani Republike Bosne i Hercegovineneposredno prije stupanja na snagu ovoga stava dravljani su Bosne i

.


2/35

Hercegovine /ravljanstvo osoba koje su naturalizirane nakon 0aprila .112 aprije stupanja na snagu ovoga stava regulirat e +arlamentarna skuptina

(d) /ravljani Bosne i Hercegovine mogu imati i dravljanstvo drugedrave, pod uvjetom da o tome postoji bilateralni sporazum, koji je odobrila

+arlamentarna skuptina u skladu s lanom 3&3'&d', izmeu Bosne iHercegovine i odnosne drave !sobe s dvojnim dravljanstvom mogu glasati uBosni i Hercegovini i entitetima samo ako im je prebivalite u Bosni iHercegovini

(e) /ravljanin Bosne i Hercegovine u inozemstvu uiva zatitu Bosne iHercegovine %vaki od entiteta moe izdavati pasoe Bosne i Hercegovinesvojim dravljanima onako kako to utvrdi +arlamentarna skuptina Bosna iHercegovina moe izdati pasoe dravljanima kojima nisu izdani pasoi nekogod entiteta +ostojat e 4entralna evidencija svih pasoa koje izdaju entiteti iBosna i Hercegovina

2


3/35

#. 3*"dska prava i os!ov!e s'o+ode

(1) 3*"dska prava. Bosna i Hercegovina i oba entiteta osiguravaju najvii nivomeunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda tu svrhu postojat e

(omisija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, kako stoji u 5neksu 0 !pegokvirnog sporazuma(#) Me4"!arod!i sta!dardi. +rava i slobode odreeni u 6vropskoj konvencijiza zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda te njenim +rotokolima direktno se

primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svim drugimzakonodavstvom() 5opis prava. %ve osobe unutar podruja Bosne i Hercegovine uivajuljudska prava i osnovne ne slobode iz gornjeg stavka &2', koje ukljuuju-

(a) +ravo na ivot

(+) +ravo na nepodvrgavanje muenju, nehumanom ili poniavajuempostupkuili kazni(2) +ravo osobe da ne bude drana u ropstvu ili potinjenosti ili da obavlja

prisilni ili obavezni rad(d) +rava na slobodu i sigurnost linosti(e) +ravo na poteno suenje u graanskim i krivinim predmetima, tedruga prava u vezi s krivinim postupcima(6) +ravo na privatni i porodini ivot, dom i potu(-) %lobodu miljenja, savjesti i vjere(7) %lobodu izraavanja(i) %lobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja s drugima(*) +ravo na zakljuenje braka te osnivanje obitelji(k) +ravo na imovinu(') +ravo na obrazovanje(%) +ravo na slobodu kretanja i prebivalita

() Nediskri%i!a2i*a. ivanje prava i sloboda iz ovoga lana ilimeunarodnih sporazuma osigurava se svim osobama u Bosni i Hercegovini,

bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi poput spola, rase, boje koe, jezika,

vjere, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla,pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, roenja ili drugog statusa() I0+*e-'i2e i pro-!a!i2i. %ve izbjeglice i prognanici imaju se pravo slobodnovratiti svojim domovima !ni imaju pravo na povrat imovine koje su bili lienitokom neprijateljstava od .11. te da im se naknadi ona imovina koja im se nemoe vratiti %vaka obaveza ili izjava u vezi s takvom imovinom preuzeta ilidana pod prinudom nevaea je i nitavna(/) 5roved+a. Bosna i Hercegovina te svi sudovi, ustanove, vladini organi, kao i

posredni organi kojima upravljaju entiteti ili se istima upravlja unutar entiteta,

primjenjuju i potuju ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg stavka &2'&) Me4"!arod!i spora0"%i. Bosna i Hercegovina ostaje ili postaje strankom

7


4/35

meunarodnih sporazuma popisanih u /odatku 8 ovoga stava(8) Sarad!*a. %vi nadleni organi u Bosni i Hercegovini suraivat e i osiguratineogranien pristup-svim meunarodnim mehanizmima za praenje stanja ljudskih prava

uspostavljenim za Bosnu i Hercegovinu9nadzornim organima ustanovljenim od bilo kojega od meunarodnih sporazumanavedenih u /odatku 8 ovog stava9:eunarodnom sudu za ratne zloine na prostoru bive ;ugoslavije &te e senaroito pokoravati nalozima izdanima na osnovu lana 21 %tatuta toga suda'9kao i svim drugim organizacijama kojima mandat u vezi s ljudskim pravima ilihumanitarnim pravom dodijeli


5/35

. Nad'e!osti i!stit"2i*a BiH

%ljedea pitanja spadaju u nadlenost ustanova Bosne i Hercegovine-(a)


6/35

#. Nad'e!osti e!titeta

(a) 6ntiteti imaju pravo osnivati posebne paralelne odnose sa susjednimdravama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitou Bosne i

Hercegovine(+) %vaki od entiteta pruit e svu potrebnu pomo vladi Bosne iHercegovine kako bi joj se omoguilo izvravanje meunarodnih obaveza Bosnei Hercegovine, s time da za #inansijske obaveze koje jedan od entiteta preuzme

bez pristanka onog drugog prije izbora +arlamentarne skuptine i +redsjednitvaBosne i Hercegovine odgovara odnosni entitet, osim ako je preuzimanje teobaveze bilo neophodno za nastavljanje lanstva Bosne i Hercegovine u nekojmeunarodnoj organizaciji

(2) 6ntiteti e na podrujima pod svojom nadlenou osigurati sigurno

okruenje za sve osobe putem civilnih ustanova za provedbu zakona koje edjelovati u skladu s meunarodno priznatim standardima te potivatimeunarodno priznata ljudska prava i osnovne slobode iz gornjeg lana 2, kao i

putem drugih mjera prema potrebi(d) %vaki od entiteta takoer moe sklapati sporazume s dravama i

meunarodnim organizacijama uz pristanak +arlamentarne skuptine+arlamentarna skuptina moe zakonom precizirati da za odreene vrstesporazuma nije potrebna takav pristanak

0


7/35

. $odat!e !ad'e!osti BiH

(a) Bosna i Hercegovina preuzima odgovornost u drugim pitanjima okojima se sloe entiteti9 koja su utvrena u aneksima ? do @ !pteg okvirnog

sporazuma9 ili pak koja su neophodna za ouvanje suvereniteta, teritorijalnecjelovitosti, politike nezavisnosti i meunarodnog subjektiviteta Bosne iHercegovine, u skladu s diobom odgovornosti meu institucijama Bosne iHercegovine +rema potrebi se za ostvarivanje takvih odgovornosti moguosnivati dodatne institucije

(+) roku od est mjeseci od stupanja ovoga stava na snagu, entiteti ezapoeti pregovore u vezi s ukljuivanjem drugih pitanja, ukljuujui koritenjeenergetskih resursa i zajednike privredne projekte, u odgovornosti ustanovaBosne i Hercegovine

=


8/35

. 5ar'a%e!tar!a sk"pti!a BiH (5redstav!i&ki do% i do%!aroda 9 i0+or, %a!dat, sastav, !a&i! od'"&iva!*a i!ad'e!osti)

(1) $o% !aroda. /om naroda ima .? poslanika, od toga dvije treine iz$ederacije &pet Hrvata i pet Bonjaka' i jedna treina iz Republike %rpske &pet%rba'

(a)Hrvatske i bonjake poslanike iz $ederacije odabiru hrvatski odnosnobonjaki zastupnici Aastupnikog doma $ederacije +oslanike iz Republike%rpske odabire )arodna skuptina Republike %rpske

(+) /evet lanova /oma naroda tvore kvorum, pod uslovom da suprisutna najmanje tri bonjaka, tri hrvatska i tri srpska poslanika

(#) :ast"p!i&ki do%. Aastupniki dom sastoji se od 32 lana, od kojih su dvijetreine izabrane s podruja $ederacije, a jedna treina s podruja Republike%rpske

(a) Aastupnici Aastupnikog doma izravno se biraju u njihovom entitetu uskladu s izbornim zakonom kojeg usvoji +arlamentarna skuptina

(+)


9/35

naroda potrebna veina glasova prisutnih bonjakih, hrvatskih te srpskihposlanika koji pristupe glasanju

(6) (ad veina bonjakih, hrvatskih ili pak srpskih poslanika prigovoripozivanju na stavak &e', predsjednik /oma naroda odmah saziva zajedniku

komisiju od tri poslanika, prema odabiru bonjakih, hrvatskih i srpskihposlanika, radi razrjeenja toga pitanja 5ko to komisija ne uini u roku od petdana, sluaj e biti predan stavnom sudu koji e u ubrzanom postupku ocijenitinjegovu proceduralnu regularnost

(-) +redsjednitvo ili sam /om mogu raspustiti /om naroda, pod uslovomda odluku /oma o rasputanju odobri veina koja ukljuuje veinu poslanika

barem dva od tri naroda- Bonjaka, Hrvata ili pak %rba(7) !dluke +arlamentarne skuptine ne stupaju na snagu prije

objavljivanja(i) !ba doma objavljuju cjelovitu evidenciju svojih rasprava te, osim u

iznimnim okolnostima u skladu s njihovim poslovnicima, raspravljaju javno(*) +oslanici i zastupnici ne odgovaraju krivinopravno ni

graanskopravno za djela poinjena u sklopu njihovih dunosti u +arlamentarnojskuptini()Nad'e!osti. +arlamentarna skuptina ima sljedee nadlenosti-

(a) +rema potrebi donosi zakone radi provedbe odluka +redsjednitva ilipak radi obavljanja nadlenosti +arlamentarne skuptine prema ovome stavu

(+) !dluuje o izvorima i iznosima prihoda za #unkcioniranje ustanovaBosne i Hercegovine te podmirivanje meunarodnih obaveza Bosne i

Hercegovine(2) !dobrava proraun za ustanove Bosne i Hercegovine(d) !dluuje o suglasnosti za rati#ikaciju meunarodnih ugovora(e) !dluuje o ostalome to je potrebno za obavljanje njenih dunosti ili

pak dunosti koju na nju uzajamnim dogovorom prenesu entiteti

1


10/35

. 5reds*ed!itvo BiH ( i0+or, %a!dat, sastav i !ad'e!osti )

+redsjednitvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri lana- jednog Bonjaka ijednog Hrvata, od kojih je svaki direktno biran na podruju $ederacije, te jednog

%rbina direktno biranog na podruju Republike %rpske

(1) Bira!*e i tra*a!*e %a!data.(a)Dlanovi +redsjednitva neposredno se biraju u svakom entitetu &svaki

bira glasa za popunjenje jednog mjesta u +redsjednitvu' u skladu s izbornimzakonom kojeg usvoji +arlamentarna skuptina pranjeno mjesto u+redsjednitvu dotini e entitet popunjavati u skladu sa zakonom koji usvoji+arlamentarna skuptina

(+) Dlanovi +redsjednitva na prvim se izborima biraju na dvije godine9

na svim sljedeim izborima biraju se na etiri godine Dlanovi +redsjednitvamogu biti birani dvaput uzastopce, te potom etiri godine ne mogu biti ponovobirani(#) 5ost"p2i.

(a) +redsjednitvo odreuje vlastiti poslovnik, kojim se predviaodgovarajue obavjetavanje o svim sastancima +redsjednitva

(+) Dlanovi +redsjednitva izmeu sebe imenuju +redsjednika prvomemandatu +redsjednik e biti onaj lan koji dobije najvei broj glasova +otomnain odabira predsjednika, rotacijom ili na neki drugi nain, utvruje+arlamentarna skuptina

(2) +redsjednitvo e nastojati sve svoje odluke donositi konsenzusom Ceodluke pak, podlono donjem stavu &d', mogu donositi dva lana kad svanastojanja da se postigne konsenzus ostanu bez rezultata

(d) Dlan +redsjednitva koji se ne slae s nekom odlukom +redsjednitvamoe je proglasiti tetnom po vitalni interes entiteta na podruju kojeg jeizabran, pod uslovom da to uini u roku od tri dana od donoenja odluke Cakveodluke odmah se prosljeuju )arodnoj skuptini Republike %rpske, ako je njenutetnost izjavio lan s toga podruja, odnosno bonjakim poslanicima /omanaroda $ederacije, ako je tetnost izjavio bonjaki lan, ili pak hrvatskim

poslanicima toga organa, ako je tetnost izjavio hrvatski lan 5ko se odnosnaizjava potvrdi s dvije treine glasova navedenih poslanika u roku od deset dananakon njenog proslijeenja, osporena odluka +redsjednitva ne stupa na snagu() Nad'e!osti. +redsjednitvo ima nadlenosti-

(a)


11/35

(d) +regovarati o meunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine,opozivati ih te, uz saglasnost +arlamentarne skuptine rati#icirati

(e) 8zvravati odluke +arlamentarne skuptine(6) +redlagati, na preporuku


12/35

/. Vi*e;e %i!istara BiH (i%e!ova!*e, %a!dat, sastav i!ad'e!osti)

+redsjednitvo predlae predsjednika


13/35

. Sta'!i ko%itet

(a) %vaki lan +redsjednitva po slubenoj dunosti ima civilnunadlenost zapovijedanja oruanim snagama )iti jedan od entiteta nee

drugome entitetu prijetiti silom ili upotrijebiti silu protiv njega, te oruane snagejednog entiteta ni pod kakvim okolnostima nee ulaziti ili se zadravati napodruju drugog entiteta bez saglasnosti vlade ovoga posljednjeg te+redsjednitva Bosne i Hercegovine %ve oruane snage u Bosni i Hercegovinimoraju djelovati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitou Bosne iHercegovine

(+) Dlanovi +redsjednitva biraju %talni odbor za vojna pitanja radiusklaivanja aktivnosti oruanih snaga u Bosni i Hercegovini Dlanovi+redsjednitva lanovi su %talnog odbora

.7


14/35

8. Ustav!i s"d BiH (sastav, !a&i! i0+ora i od'"&iva!*a i od'"ke)

(1) Sastav. stavni sud Bosne i Hercegovine ima devet lanova(a) Detiri lana bira Aastupniki dom $ederacije, a dva lana )arodna

skuptina Republike %rpske +reostala tri lana bira predsjednik 6vropskog sudaza ljudska prava nakon konsultacija s +redsjednitvom(+) %uci su istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta %vaka osoba s

pravom glasa i takvim kvali#ikacijama moe biti sudac stavnog suda %uci kojeodabere predsjednik 6vropskog suda za ljudska prava ne smiju biti dravljaniBosne i Hercegovine ili bilo koje od susjednih drava

(2) %uci u prvome sazivu imenuju se na pet godina, osim ako ranijepodnesu ostavku ili budu s razlogom smijenjeni, konsenzusom ostalih sudaca(od sudaca u prvome sazivu nema reizbora %uci redom imenovani obavljaju

dunost dok ne navre = godina ivota, ukoliko prije ne podnesu ostavku ilibudu s razlogom udaljeni konsenzusom ostalih sudaca(d) Aa imenovanja nakon isteka vie od pet godina od prvotnog

imenovanja sudaca, +arlamentarna skuptina moe zakonom odrediti drugaijinain odabira troje sudaca koje bira predsjednik 6vropskog suda za ljudska

prava(#) 5ost"p2i.

(a)


15/35

toga suda, u skladu s ovim stavom, 6vropskom konvencijom o ljudskimpravima i temeljnim slobodama i njezinim +rotokolima te sa zakonima Bosne iHercegovine9 ili pak u vezi s postojanjem ili optim dosegom vladavinemeunarodnog prava u vezi s odlukom dotinog suda

() Od'"ke. !dluke stavnog suda konane su i obavezujue

.?


16/35


17/35

1>. Os!ove "stav!o- siste%a ?edera2i*e BiH (Optekarakteristike, 0ako!odav!a, i0vr!a i s"dska v'ast)

$ederacija BiH je teritorija sa vecinskim bosnjackim i hrvatskim stanovnistvom

u Republici Bosni i Hercegovini koja se sastoji od #ederalnih jedinica &(antona'sa jednakim pravima i odgovornostima

*lavni grad $ederacije je %arajevo

$ederacija ima grb, zastavu, peat, kao i druge simbole

%luzbeni jezici $ederacije su bosanski jezik i hrvatski jezik %luzbeno pismo jelatinica

%ve osobe na teritoriji $ederacije uzivaju prava na-a' ivot9

b' slobodu, s tim da su hapenje i pritvaranje dopusteni samo u skladu sazakonom9c' jednakost pred zakonom9d' zabranu svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji koze, polu, jeziku,religiji ili vjerovanju, politikim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom isocijalnom porijeklu9

e' pravian krivini postupak9#' zabranu muenja, okrutog ili nehumanog postupanja ili kaznjavanja9g' privatnost9h' slobodu kretanja9i' azil9

j' zatitu obitelji i djece9k' imovinu9l' osnovne slobode- slobodu govora i tampe9 slobodu miljenja, savjesti iuvjerenja9 slobodu religije, ukljuujui privatno i javno vjeroispovjedanje9slobodu okupljanja9 slobodu udruivanja, ukljuujui slobodu osnivanja i

pripadanja sindikatima i slobodu neudruivanja9 slobodu na rad9m' obrazovanje9n' socijalnu zatitu9o' zdravstvenu zatitu9

p' prehranu9r' utoiste9 is' zatitu manjina i potencijalno ugroenih grupa9%vi gradjani uivaju-a' pravo na osnivanje i pripadanje politikim partijama9 i

b' politika prava- da uestvuju u javnim poslovima9 da imaju jednak pristupjavnim slubama9 da biraju i da budu birani

.=


18/35

8zbjeglice i raseljeni imaju prava koja su zagarantovana stavom BiH

:ako!odav!a v'ast ?edera2i*e BiH

1. 5redstav!i&ki do%+redstavniki dom sastoji se od .3 poslanika:andat poslanika u +redstavnikom domu je etiri godine, ukoliko se

/om ne raspusti u skladu sa ovim ustavom&.' +oslanici u +redstavnikom domu biraju se demokratskim putem na

neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele $ederacije %vakibira ima pravo glasati za bilo koju registrovanu stranku

&2' +rije svakih izbora, svaka registrovana stranka objavljuje izbornu listukandidata 8zabrani poslanici u +redstavnikom domu iz svake stranke osobe susa vrha liste te stranke, prema broju dobijenih glasova

Aamjene za poslanike vre se od osoba koje slijede na ostatku liste

%vaki bira sa pravom glasa moe biti poslanik u +redstavnikom domu+redstavniki dom bit e prvi put sazvan najkasnije dvadeset dana nakon

objavljivanja rezultata izbora

#. $o% !aroda

/om naroda sastoji se od trideset delegata Bonjaka i trideset delegata

Hrvata kao i ostalih delegata iji je broj u istom omjeru prema sezdeset kao stoje i broj poslanika kantonalnih zakonodavnih tijela koji se ne izjanjavaju kaoBosnjaci i Hrvati u odnosu na poslanike Bosnjake i Hrvate u kantonalnimzakonodavnim tijelima

:andat delegata u /om naroda je etiri godine, ukoliko /om ne buderasputen u skladu sa ovim ustavom

Broj delegata koji se bira za /om naroda u svakom kantonu je

proporcionalan nacionalnoj strukturi stanovnitva kantona okviru tog broja,procenat delegata Bosnjaka, Hrvata i ostalih iz kantona bit e, to je moguevie, priblian procentu Bonjaka, Hrvata i ostalih poslanika u zakonodavnomtijelu tog kantona /omu naroda bit e najmanje jedan Bonjak, jedan Hrvat i

jedan delegat ostalih iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvogposlanika u svom zakonodavnom tijelu, a ukupan broj delegata Bonjaka,Hrvata i ostalih bit e u skladu sa lanom 8


19/35

/om naroda saziva se prvi put najkasnije dvadeset dana nakon izborakantonalnih zakonodavnih tijela

%vaki dom, iz reda svojih lanova, bira predsjedavajueg i zamjenika

predsjedavajueg /oma, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, idonosi svoje poslovnike kojima se mogu utvrditi i drugi #unkcioneri

%vaki dom radi javno, osim u izuzetnim sluajevima, predvidjenimnjihovim poslovnicima, i objavljuje zapisnik o svojim raspravama i odlukama

&.' 4lanovi oba doma +arlamenta $ederacije ne mogu biti krivino gonjeni nitiodgovorni u gradjanskom postupku za bilo koju radnju uinjenu u vrenju svoje#unkcije&2' )ijedan lan oba doma ne moe biti pritvoren ili lien slobode od bilo kojegorgana vlasti u $ederaciji, bez odobrenja doma iji je lan

%vaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u razumnom roku nakonnjihovog usvajanja u drugom domu (ada +remijer ocijeni da jedan domneopravdano odugovlai sa usvajanjem zakona, on moe sazvati zajednikukomisiju koju ini najvie deset lanova iz svakog doma, i koja e, u roku oddeset dana, utvrditi prijedlog zakona prihvatljiv za oba doma

!dlucivanje u domovima

koliko stavom nije drugacije utvrdjeno, odluke +arlamenta $ederacijezahtijevaju potvrdu oba doma, osim za poslovnike i deklaracije koje domovisamostalno donose

!dluke koje se tiu vitalnih interesa bilo kog od konstitutivnih narodazahtijevaju saglasnost veine delegata u /omu naroda, ukljuujui veinu

bosnjakih delegata i veinu hrvatskih delegata +rimjena ove odredbe moe sezahtijevati veinom glasova bosnjakih ili hrvatskih delegata koliko je veina

preostalih delegata protiv primjene ove odredbe, osnovat ce se Aajednika

komisija bosnjakih i hrvatskih delegata radi razrjeenja tog pitanja koliko(omisija nije u mogunosti rijeiti to pitanje u roku od jedne sedmice od

pozivanja na ovu odrebu, pitanje e rijesiti stavni sud po hitnom postupku

!stale odluke donose se prostom veinom u svakom domu, ukoliko nijedrugaije utvrdjeno ovim ustavom ili poslovnikom toga doma

I0vr!a v'ast ?edera2i*e BiH

1. 5reds*ed!ik i 5otpreds*ed!ik ?edera2i*e

.1


20/35

+redsjednik $ederacije je e# drave izboru +redsjednika i +otpredsjednika $ederacije (lub bonjackih

delegata i (lub hrvatskih delegata u /omu naroda odvojeno kandiduju po jednuosobu

8zbor za +redsjednika i +otpredsjednika $ederacije zahtjeva prihvatanjeoba kandidata zajedniki, vecinom glasova u +redstavnickom domu, a zatimveinom glasova u /omu naroda, ukljuujui veinu glasova bonjakihdelegata i veinu glasova hrvatskih delegatakoliko jedan od domova odbije zajednicku kandidacionu listu, klubovi ce

ponovo razmotriti kandidaturu za +redsjednika i +otpredsjednika $ederacije8zabrane osobe ce naizmjenicno po jednu godinu biti +redsjednik $ederacije, azatim +otpredsjednik $ederacije, u periodu od etiri godine +redsjednici$ederacije, jedan za drugim, ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda

&.' +redsjednik ili +otpredsjednik $ederacije, ukoliko je prekrsio zakletvu ili jeiz drugih razloga nedostojan vrenja te #unkcije, moe biti smijenjen odlukomstavnog suda koji postupa prema zahtjevu dvotreinske veine glasova svakogdoma +arlamenta $ederacije

&2' koliko +redsjednik ili +otpredsjednik $ederacije umre, bude smijenjen iliprema miljenju


21/35

za tu #unkciju 8menovanje zahtjeva potvrdu veinom glasova poslanika u+redstavnickom domu %vako upranjeno mjesto popunjava se istim postupkom

)ajmanje jedna treina ministarskih mjesta bit e popunjena Hrvatima&2'


22/35

11. Os!ove "stav!o- siste%a @S (opte karakteristike,0ako!odav!a, i0vr!a i s"dska v'ast)

Opte odred+e

"Republika %rpska je drava srpskog naroda i svih njenih graana"

"Ceritorija Republike je jedinstvena, nedjeljiva i neotuiva"

"Republici pripadaju sve dravne #unkcije i nadlenosti osim onih koje sustavom Bosne i Hercegovine izriito prenesene na njene institucije"

"Republika moe, shodno stavu Bosne i Hercegovine, da uspostavlja

specijalne paralelne odnose sa %aveznom Republikom ;ugoslavijom i njenimrepublikama lanicama"

Republici je u slubenoj upotrebi srpski jezik ijekavskog i ekavskogizgovoraiirilinopismo, alatininopismonanainodreenzakonom.

)apodrujimagdjeivedrugejezikegrupeuslubenojupotrebisuinjihovijeziciipisma, nanainodreenzakonom.

Republikaimazastavu, grbihimnu.

*raani imaju sva prava zagarantovana stavom BiH

Ustavotvor!a i 0ako!odav!a v'ast

stavotvornu i zakonodavnu vlast u R% ini Narod!a sk"pti!a @S 8ma @7poslanika i to najmanje 3 iz jednog konstitutivnog naroda

Narod!ask"pti!a:1. odluujeoprimjenistava;2. donosizakone, drugepropiseiopteakte;3. donosiplanrazvoja,prostorniplan,budetizavrniraun;4. utvrujeteritorijalnuorganizacijuRepublike;5. raspisujerepublikire#erendum;6. raspisujerepublikijavnizajamiodluujeozaduenjuRepublike;7. raspisujeizborezanarodneposlanikeizapredsjednikaRepublike;8.bira, imenujeirazrijeava#unkcionere, uskladusastavomizakonom;9. vrikontrolurada


23/35

11. obavljaidrugeposloveuskladusastavomizakonom.12. bira delegate iz Republike i


24/35

3 +redsjednik Republike ukazom proglasava zakon u roku od sedam dana odnjegovog usvajanja u )arodnoj skuptini5. dajepomilovanja;6. dodjeljujeodlikovanjaipriznanjautvrenazakonom;

7. obavljaidrugeposloveuskladusastavom.

+redsjednikRepublikemoe traiti od


25/35

)arodnaskuptinamoeizglasatinepovjerenje


26/35

20


27/35

1#. ONACNA A@BIT@ADNA O$3UA

8 +redmet spora. )a /ejtonskoj kon#erenciji nije dolo do dogovora oko oblasti Brkog

2 oba entiteta su se izricito sloila da e arbitrana odluka predsedavajuegarbitra biti "konana i obavezujua" i da e je strane "primeniti bezodlaganja"

7 +ostojale su tri mogunosti rjeavanja i to Brko u $B8H, Brko u R% iBrko kao distrikt

3 !dlueno je da se uvede meunarodni reim nadzora i da se /ejtonskisporazum potpuno sprovede na podruju Brkog & povratak, multietnikavlada' tj da R% dokae promjenu svoga odnosa prema Brkom

? !dluku nije trebalo odlagati iz razloga vezivanja srpskih izbjeglica za

Brko to onemoguava povratak &@E.=.111 Be'88 Rezime zakljuka

0 Cokom Bekih pregovora .111, R% nije uspjela da dokae promjenu svojeorjentacije prema sprovoenju /ejtonskog sporazuma na podruju Brko!pstrukcija je bila u oblastima .' !moguavanje povratka 2'+otpomaganje razvoja multiEetnikih ustanova 7' !stvarivanje saradnje zameunarodnim nadzorom

= manjivanje opstrukcionizma mogue je smanjivanjem uticaja antiEdejtonskih politikih elemenata & %/%, %R% '

@ voenje meunarodnog nadzora mora biti isplanirano od strane%upervizora

1 +renoenje ovlaenja sa entiteta na


28/35

888 +otrebe za promjenom uprave.?!d dolaska %upervizora za Brko aprila .11= ostvaren je znaajan

napredak, a najbolji primjer koji to potvruje je sloboda kretanja graanakroz Brko distrikt BiH

.0)apredak u uspostavljanju multiEetnikih institucija, jedina multiEetnikapolicija u BiH

.=+ovrtak izbjeglica je bio daleko ispod standarda postavljenih, ali i to jebilo znatno bolje negu u ostatku BiH

.@Fokalno politiko vostvo je onemoguavalo razvoj demokratskeadministracije u Brkom

5 Realni i politicki #aktori koji sprecavaju dvosmerni povratak.1+roblem oko povratka je bio sljedei G oko 20 srpskih izbjeglica je u

Brkom nalo svoje utoite u kuama izbjeglih Bonjaka i Hrvata koji iztog razloga nisu mogli da se vraaju

2.11= !cjenjeno je da antiEdejtonski nastrojene grupe su svojimdjelovanjem spreavaju povratak

2.+romjene nisu nastale ni .111 sa dolaskom :/odika na elo


29/35

7 toku .11@ godine zahtjevi o povratku izbjeglica u Brko koji supostavljeni pred lokalnu vlast nisu na odgovarajui nain bili ispunjeni

/ !dsustvo podrke #unkcionisanju lokalne multietnicke vlade

7.spostavljanje multiEetnikih institucija je bilo .11@ onemogueno svedok nije izvren pritisak meunarodne zajednice

72")edostatak podrke multietnickim vladinim ustanovama" se kretao odmanjeg opstrukcionizma do ozbiljnog krenja naloga supervizora $aranda

8< !%)!77


30/35

pregledaju, usklade i odobre od strane %upervizora ili od nove %kupstine/istrikta, uz prethodno odobrenje %upervizora(ada %upervizor zakljuci da meuentitetska granica u okviru /istriktavie nema pravnog znaaja, ona e prestati da postoji na teritoriji /istrikta

&ukinuta je' koliko ne bude drugaije regulisano nalozima %upervizora,postojee vladine strukture ostaju na snazi do #ormiranja

revitalizaciji privrede u Brkom


31/35

5 8nteresi Republike %rpske?teritorija Republike %rpske zadrava kontinuitet prikazan na dejtonskim

mapama?.31J teritorije BiH koje /ejtonski sporazum garantuje R%Eu nee biti

ugroen ve e uvoenjem condominiuma biti i uvean?2%trateki koridor, odlukom nee biti ukinut niti oduzet R%Eu

B 8nteresi $biH?7+ovratak izbjeglica u dijelove Brkog koji su bili pod kontrolom R% i

ponovno stvaranje multiEetnike zajednice?3!tvaranje cijele teritorije Brko distrikta za saobraaj prema svim

dijelovima BiH i Hrvatskoj??!dluka titi oba gore pomenuta interesa?0Aahtjev prenoenja onog dijela optine Brko koji je bio pod kontrolom

R% u $BiH nije ispunjen iz razloga nezadovoljavajueg ispunjenjazahtjeva za obezbjeenje povratka %rba u $BiH, ali i zbog planiranja#ormiranja multiEetnike vlade

4 8nteresi meunarodne zajednice?= +rogram povratka je stavljen van kontrole entiteta


32/35

entiteta koji se ne pridrava odluke i stavlja pod iskljuivu kontroludrugog entiteta

L 5C6)C84)!%C

0@Cekst odluke na engleskom jeziku smatra se autentinim

+otpisniciRoberts !ven, predsjedavajui arbitarKazim %adikovi, arbitar


33/35

ANES ONACNE A@BIT@ADNE O$3UE

!dlike Brko distrikta BiH. %vi graani distrikta imaju pravo da biraju dravljanstvo entiteta koje

ele, nisu obavezni da plaaju entitetski porez i niti podlijeu entitetskojvojnoj obavezi2 %kuptina distrikta je zakonodavno tijelo koje u prvom sazivu bira

%upervizor, a naknadni izbori se organizuju u skladu sa aktom %kuptinekoji odobri %upervizor %upervizor moe da kreira Netniku #ormuluO iodredbu za zatitu vitalnih interesa ukoliko nae za shodno a zbog zatiteetnike ravnotee

7 %upervizor moe da u %tatut unese odredbe o pravniku distrikta ipravnom odboru

3 pravnik distrikta ima za zadatak da graanima prua to e#ikasnijeoptinske usluge %upervizor moe da %tatutom predvidi Netniku#ormuluO za raspodjelu radnih mjesta u organima uprave pravnik jeduan da svimzaposlenim u optinskim organima obezbjedi platu bez#avorizovanja po bilo kojoj osnovi

? %udski i kazneni sistem %tatut predvia broj sudija u sudovima prve idruge instance, a %upervizor postavlja prvobitne &a' sudije /istrikta i &b'tuzioca )aknadna imenovanja obavlja 8zvrsni odbor Brckog uz odobrenja%kupstine i %upervizora %va imenovanja se vrse u skladu sa "etnickom#ormulom" Aatvorske kazne se slue u distriktu, a sluajeve kad se naizdravanje kazne osueni alju u entitete mora odobriti %upervizor

0 (omisija za reviziju zakona sastoji se od tri lana i zadatak joj je da stvorijedinstven pravni sistem irom distrikta +redsjedavajui komisije je stranipravnik %voje preporuke komisija podnosi %kuptini i %upervizoru

= e#a policije postavlja 8zvrsni odbor Brckog uz odobrenje %kupstine i%upervizora )ajvanij zadatak policije je da obezbjedi slobodu kretanja ucijelom distriktu

@ 4arinska slubaE%tatutom se predvida uspostavljanje 4arinske sluzbe/istrikta koja, u skladu sa postojecom praksom, ubira dazbine na granici

1 %upervizor unosi u %tatut odredbe o odgovarajuem poreskom sistemu8zvrni odbor predlae godinji buet distrikta %kuptini i %upervizoru naodobrenje

.*lasanje %tanovnici /istrikta koji su drzavljani Bosne i Hercegovine iimaju zakonsko pravo glasa mogu da glasaju &a' za %kupstinu /istrikta,&b' za +redsednistvo B8H i +redstavnicki /om B8H, i to u onom entitetucije su drzavljanstvo odabrali &ukoliko su to ucinili' i &c' u izborima kojise odrzavaju u entitetu po izboru glasaca *lasanje se vrsi u skladu sa

propisima koje donese %upervizor, a sprovodenje izbora nadgleda !6B%>

!%%6

77


34/35

..%ve simbole distrikta usvaja %kuptina i odobrava %upervizor Aastavadistrikta je zastava BiH Aastave entiteta se mogu isticati ali samo poduslovom da se jedna ne istie u odnosu na drugu Dirilino i latinino

pisma su ravnopravna

.2kolske planove i programe odreuje !brazovni odbor kojeg imenuje%upervizor koji ima zadnju rije po ovom pitanju u toku trajanjasupervizije )akon toga nadlenosti se prenose na 8zvrni odbor

.7;avna svojina %upervizor je ovlascen da &a' po potrebi, prenese sa entitetana vladu /istrikta pravo vlasnistva nad javnom svojinom koja se nalazi u/istriktu i &b' uspostavi regulatorni sistem za delatnost javnih komunalnih

preduzeca i drugih preduzea u javnom vlasnistvu

73


35/35

STATUT B@CO $IST@ITA BiH

+rvi statut Brko distrikta BiH donijet je @72 godine 8zmjenjen je idopunjen putem etiri naloga %upervizora i jedne odluke %kuptine

+osljednjim nalogom %upervizora od ?22= donijet je najnoviji i jedinivaei %tatut Brko distrikta BiH

Documents

A-Osnovi Ustavnog Sistema BiH