SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ I CIKLUS: GODINA STUDIJA: II CIKLUS,I GODINA

SMJER: POSLOVNA EKONOMIJA

TRGOVINSKA POLITIKA BIH

SEMINARSKI RAD

Travnik, Septembar, 2015.

SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ I CIKLUS: GODINA STUDIJA: II CIKLUS,I GODINA

SMJER: POSLOVNA EKONOMIJA

TRGOVINSKA POLITIKA BOSNE I HERCEGOVINE

IZJAVA: Ja Malik Ibrahimagić , student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Travnik, indeks broj: 0469-14/VE odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć profesora odnosno asistenta.

Predmet: Osnovi ekonomije

Profesor: Prof. Dr. Edin Arnaut

Asistent: Mr. Jelena Ljubas

Student: Malik Ibrahimagić

Travnik, Septembar 2015.

3

S A D R Ž A J

1. UVOD..............................................................................................................................1

2. TRGOVINSKA POLITIKA EVROPSKE UNIJE........................................................................2

3. CILJEVI BOSNE I HERCEGOVINE.......................................................................................5

2.1 UZOR BiH – EU.....................................................................................................6

2.2 UVJETI ZA PRISTUP U EU......................................................................................6

4. TRENUTNO STANJE U BOSNI I HERCEGOVINI..................................................................7

3.1 VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNE I HERCEGOVINE ( 2014. GODINA ZA PRIMJER).............................................................................................................................7

3.2 IZVOZNO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE...............................................................10

5. VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH............................................................................11

6. PREGLED STANJA NA OSNOVU INTERVJUA SA PREDSJEDNIKOM PRIVREDNE KOMORE FBIH 12

7. ZAKLJUČAK....................................................................................................................13

8. LITERAURA....................................................................................................................14

SAŽETAK:

Ovim radom želim prikazati važnost upoznavanja sa značenjem trgovine u

gospodarskoj strukturi. Također želim istaknuti važnost u stjecanju znanja za

razumijevanje suvremenih procesa koji se odvijaju u trgovinskim strukturama

zemalja sa razvijenim tržišnim ekonomijama.

Ukoliko predstavim organizacijske oblike trgovine u Europskoj Uniji sa razvijenim

tržišnim strukturama, moći ću se kvalitetno osvrnuti i na trgovinsku politiku Bosne i

Hercegovine.

Naime , kako je trgovinska politika oblast koja je uređena prema državnim

zakonskim aktima, Vlada je ta koja je odgovorna za status države u raznim

trgovinskim organizacijama.

Cilj ovog rada je da prikažem u kojem smjeru ide trgovinska politika Bosne i

Hercegovine.

1. UVOD

1.1 Problem i predmet istraživanja

Međunarodna ekonomija čini mrežu trgovinskih i finansijskih veza između zemalja.

Kada međunarodni ekonomski sistem funkcioniše bez prepreka, on doprinosi brzom

ekonomskom rastu, a kada se trgovinski sistem suočava s preprekama, to osjećaju

proizvodnja i dohoci širom svijeta. Zato je uticaj trgovinske politike kao i međunarodnih

finansija na domaće makroekonomske ciljeve veoma važan.

Evropska unija najveći je trgovinski partner na svjetskom nivou, koja je ostvarila

više od petine ukupnog izvoza u 1999. godini. Od svojih najranijih dana EU je

preuzela obavezu uklanjanja trgovinskih prepreka između svojih članica, na temelju

činjenice da će to potaknuti ekonomski napredak te nacionalno i pojedinačno

blagostanje. EU se za iste principe bori i na svjetskom nivou.

Multilateralni trgovinski sistem progresivno je liberaliziran nizom međunarodnih

pregovora tokom proteklog pola stoljeća. Za to je vrijeme svjetska trgovina narasla

sedamnaest puta, proizvodnja se učetverostručila, svjetska dobit po glavi stanovnika

udvostručila, a prosječne carine u industrijaliziranim zemljama pale su s 40% 1940.

godine na manje od 4%. EU vjeruje da multilateralna liberalizacija trgovine može

donijeti znatne koristi globalnoj ekonomiji te da bi se većina uz to vezanih poteza

trebala usmjeriti prema regijama u razvoju. To podrazumijeva da je ekonomski rast

putem liberalizacije trgovine presudan faktor unapređivanja socijalnih uslova i

doprinosa održivom razvoju širom svijeta.

Bosna i Hercegovina u razvoju demokracije i stvaranja održivog ekonomskog

razvoja je kroz proces stabilizacije i pridruživanja uključena u brojne inicijative za

liberalizaciju trgovine. U okviru ovog procesa kreirane su snažne veze između svake

od zemalja Zapadnog Balkana i Europske Unije, prvenstveno kroz trgovinu i

obezbjeđenje financijske pomoći. Bliska saradnja je također promovirana i između

zemalja unutar regiona, posebno kroz zaključivanje ugovora o slobodnoj trgovini i

jačanju saradnje na polju carina. Europska Unija je uspostavila zonu slobodne

trgovine sa zemljama Zapadnog Balkana u cilju podrške ekonomskih reformi.

1

Time mogu definirati i problem istraživanja ovog rada, a to je : Kakav utjecaj ima

Trgovinska politika Bosne i Hercegovine na životni standard, zapošljavanje i

siromaštvo stanovnika Bosne i Hercegovine.

Predmeti istraživanja ovog rada su : činitelji koji utječu na izgradnju i organizaciju

trgovinske politike.

1.2. Radna hipoteza i pomoćna hipoteza

Radna hipoteza: trgovinska politika je Vladina politika koja direktno utiče na

kvantitet i kvalitet dobara i usluga koje zemlja uvozi i izvozi. Tako se uzrok

nepovoljne trgovinske bilance može očitovati u nedostatku političke volje da aktivno

sudjeluje u stvaranju bolje trgovinske politike.Trgovinska politika je najznačajnija

ekonomskih politika u procesu razvoja privrede jedne države

Pomoćna hipoteza: trgovinska politika bi se trebala razvijati u skladu sa razvojnom

politikom, narocito u kontekstu izbora razvoja baziranog na izvozu ili velike uloge

BDP-a.Od odnosa vlasti prema poljoprivredi, kao djelu trgovinske politike jedne

države, zavisi i konačan uspjeh trgovinske politike te države

2. TRGOVINSKA POLITIKA EVROPSKE UNIJE

Zajedničko tržište sa zajedničkom carinom za industrijske robe prema trećim

zemljama zahtijevalo je zajedničku vanjskotrgovinsku politiku. 1957. godine,

Rimskim ugovorom stvorena je Evropska ekonomska zajednica kao carinska unija sa

zajedničkom carinskom tarifom prema trećim zemljama i težnjom ka uklanjanju svih

prepreka u trgovini između zemalja članica. Zemlje članice EEZ su, pokazujući

veliki interes i spremnost, ovaj cilj realizovale gotovo dvije godine prije predviđenog

roka. Istim ugovorom je predviđeno i stvaranje zajedničkog tržišta, što je

podrazumijevalo usklađivanje ekonomskih politika zemalja članica i razvoj

zajedničkih spoljnoekonomskih odnosa, a prije svega spoljnotrgovinskih odnosa

prema trećim zemljama.

U preambuli Ugovora iz Rima navodi se da Evropska unija želi da doprinese

progresivnom ukidanju ograničenja na međunarodnu trgovinu pomoću zajedničke

trgovinske politike.3 Zajednička trgovinska politika je u toku godina postala središna

tačka politike EU, obzirom da EU kao najveći ekonomski blok na svijetu, na kojeg

2

otpada preko petina svjetske trgovine, zastupa jedinstvenu i koherentnu politiku

prema ostatku svijeta.

Osnivački ugovor o EEZ predvidio je „četiri velike slobode“ što je predstavljalo

ključnu determinantu unutrašnje trgovinske politike. Ove četiri velike slobode

podrazumijevaju:

slobodu kretanja roba

slobodu kretanja ljudi

slobodu obavljanja usluga

slobodu kretanja kapitala.

Time su se nastojale otkloniti bilo kakve barijere slobodnom protoku unutar same

integracije i kreiranje zajedničkog tržišta. EEZ je, sa ciljem eliminisanja barijera

trgovini unutar Zajednice, u okviru programa „Evropa 1992“ definisala tri grupe

prepreka slobodnom protoku koje je trebalo ukloniti:

1) fizičke barijere

2) tehničke barijere

3) fiskalne barijere

Eliminisanje fizičkih barijera bilo je značajno zbog povećanja mobilnosti ljudi, a

samim tim i ostalih faktora proizvodnje. Građani EEZ su putem „evropskog

državljanstva“ ostvarili pravo na slobodno kretanje i boravak unutar Zajednice.

Tehničke barijere su se odnosile na tehničke, zdravstvene i druge standarde kao i

procedure javnih nabavki u trgovini unutar Zajednice. Međutim, uvođenjem

Jedinstvenog evropskog akta otklonjene su ove barijere koje su znatno otežavale

trgovinu između zemalja članica.

U fiskalne barijere spadaju prvenstveno razlike u visini i metodi primjene poreza i

različito zakonodavstvo. Ove barijere uspješno su eliminisane usklađivanjem stopa

PDV-a, određivanjem minimalne stope PDV-a za određene robe, ukidanjem taksi na

luksuzna dobra.

3

U skladu sa nadležnostima u oblasti vanjske trgovine, EU je potpisala i Sporazum o

formiranju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i time preuzela i osnovne

principe WTO koji se odnose na multilateralno regulisanje međunarodne trgovine,

reciprocitet, zabranu kvantitativnih ograničenja i diskriminacije u međunarodnoj

trgovini.4 Vanjskotrgovinska politika EU sastoji se od:5

a) autonomnih mjera EU (proizilaze iz primjene Zajedničke carinske tarife)

b) mjera koje proizilaze iz ugovora EU sa pojedinim grupama zemalja Od 1964 do

1967, Evropska zajednica (EZ) je u Kenedijevoj rundi u okviru GATT-a provodila

zajedničku politiku.

Rezultatu ovih pregovora – tj. snižavanje carina industrijskih dobara u prosjeku za

35% - u velikoj mjeri doprinijela je EZ. U narednoj Tokio rundi (1973- 1979)

Zajednica, koju je predstavljala komisija EZ, je po prvi put istupila u jedno ime. EZ

je novu ugovorenu carinsku tarifu, koja je podrazumijevala snižavanje stope za jednu

trećinu do 1988. godine, implementirala već 1985. godine. Pored ovih multilateralnih

dogovora u okviru GATT-a, EZ je od samog početka svog djelovanja uspostavila

brojne trgovinskopolitičke odnose sa pojedinim zemljama ili grupama zemalja.

Intenzivni i mnogostruki trgovinskopolitički odnosi EU prema ostatku svijeta ne

mogu skriti niz nerješenih problema.

Oni su prvenstveno rezultat činjenice da trgovinske povlastice dodjeljene trećim

zemljama istovremeno dovode do diskriminacije drugih trgovinskih partnera. To se

prije svega odnosi na industrijalizovane zemlje SAD i Japan. Problematični su

postojeći otvoreni i skriveni bilateralni trgovinski propisi pojedinih zemalja članica

sa trećim zemljama. Najslabija tačka trgovinske politike EU je njen izraženi

protekcionizam u agraru.

Poglavlje II Rimskog ugovora (Ugovor o EZ), pod nazivom "Trgovinska politika"

(članovi 110-116), daje osnovne elemente zajedničke trgovinske politike Evropske

zajednice.

Vjerovatno najznačajnija odredba Ugovora u vezi sa trgovinom jeste da se

Zajednička trgovinska politika zasniva na jednoobraznim principima. Ova ključna

4

odredba ovog poglavlja i pravni osnov za sklapanje većine međunarodnih

trgovinskih sporazuma EZ do danas, je član 133 Ugovora.

On daje pravo Komisiji EZ da vodi pregovore o zaključenju međunarodnih

trgovinskih sporazuma u ime EZ. Za tu svrhu Komisija dobija mandat od Vijeća

ministara i direktive za vođenje pregovora, kojima se ustanovljavaju ciljevi koji se

žele ostvariti u pregovorima, ostavljajući Komisiji kako da te ciljeve ostvari. Tokom

pregovora Komisija ima pomoć Komiteta stalnih predstavnika zemalja članica

("Komitet 133"), koji ima samo savjetodavnu ulogu i informiše zemlje članice o toku

pregovora. Međutim, odluka da se otpočnu pregovori, da se prihvati, ili odbaci

sporazum, je u isključivoj nadležnosti Vijeća ministara. Zanimljivo je reći i to da

Evropski parlament, također ima samo savjetodavnu ulogu tokom pregovora o

zaključenju međunarodnih trgovinskih sporazuma.

U slučaju privrednih teškoća, Evropska komisija može da odobri određenoj državi

članici (ili, državama članicama) da preduzme neophodne zaštitne mjere. Državama

članicama se dozvoljava da zabrane ili ograniče trgovinu ili tranzit roba koje

ugrožavaju javni moral, politiku ili bezbjednost, ili dovode u opasnost zdravlje ili

život ljudi, životinja ili biljaka

3. CILJEVI BOSNE I HERCEGOVINE

U eri opće globalizacije i tranzicije, pristupanje Bosne i Hercegovine Euopskoj Uniji

se smatra strateskim prioritetom. Samo pristupanje je veoma značajan proces koji

zahtjeva temeljite promjene u društvu, te je stoga neophodno uključivanje i puni

angažman svih društvenih, a posebno ekonomskih subjekata u Bosni i Hercegovini.

U tom smislu, glavni ciljevi1 su :

1. Povećanje proizvodnje i izvoza

2. Intenziviranje procesa privatizacije

3. Kontinuirana rekonstrukcija privrednih subjekata

4. Uvođenje europskih i svjetskih standarda u poslovne sisteme

1 Izvor : http://komorabih.ba/

5

2.1UZOR BiH – EU

Trgovinska politika Europske Unije predstavlja jednu od njenih najvažnijih politika

koja određuje bilateralne odnose Zajednice sa trećim zemljama i u multilateralnim

organizacijama. Ciljevi trgovinske politike definirani su Ugovorom o Europskoj

Zajednici koji uključuje razvoj svjetske trgovine, postupno ukidanje ograničenja

međunarodnoj trgovini i smanjivanje carinskih barijera. Osnovni instrumenti

provođenja trgovinske politike Europske Unije2 su :

1. Zajednička vanjska carina ( CET)

2. Mehanizmi zaštite trgovine ( TDI) , tj. ANTIDAMPING

3. Politika protiv subvencija

4. Uredba o trgovinskim barijerama

Dio trgovinske politike Europske Unije je i učešće u pregovorima u okviru Svjetske

Trgovinske Organizacije putem kojih nastoji ojačati svoj ekonomski utjecaj u svijetu.

U okviru trgovinske politike donošenja novih mjera djeluje Europska Komisija, a

usvaja ih Vijeće Europske Unije.

2.2UVJETI ZA PRISTUP U EU

Pristup Europskoj Uniji je uslovljen zadovoljavanjem zahtjeva koje je postavilo

Europsko Vijeće u Kopenhagenu u lipnju 19933. . Zahtjevi su slijedeći :

1. ' postojanje funkcionirajuće tržišne ekonomije '

2. ' kapacitet da se izdrže konkurencijski pritisci i tržišne snage u Uniji '

3. ' tržišna ekonomija ili slobodna tržišna ekonomija kao ekonomski sistem u

kojem se proizvodnja i distribucija dobara i usluga dešava kroz mehanizam

slobodnog tržišta koji je vođen sistemom slobodnog određivanja cijena.

Preduslov je postojanje konkurentnog tržišta u kojem Vlada osigurava da

monopol i oligopol kao forme ponašanja bivaju sankcionirane i regulirane. '

2 Izvor : http://www.europa.ba/?akcija=clanak&CID=83&jezik=1&LID=0 Delegacija Europske Unije u Bosni i Hercegovini

3 Izvor : Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH

6

4. TRENUTNO STANJE U BOSNI I HERCEGOVINI

BDP je i dalje duboko ispod razine 1990. godine. Nezaposlenost je 2002.

godine iznosila 40%. Stanje nakon 13 godina se moze opisati da je u

najmanju ruku ostalo nepromijenjeno, ili se cak pogoršalo. Teško je točno

ocijeniti stanje privrede, jer iako oba entita obavljavaju svoje statistike,

statistike za cijelu državu su ograničene. Osim toga, službene statistike se ne

bave sivom ekonomijom, koja je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i u svim

segmentima društva. Prema procjenama iz 2003. godine BDP iznosi otprilike

$24.31 milijardi, a raste 3,5% godišnje. BDP po glavi je $6.100.

Po sektoru, 16% BDP-a otpada na poljoprivredu, 43.9% na industriju, te

46.1% na servisne djelatnosti. 42% radnika je nezaposleno. Glavni

poljoprivredni proizvodi Bosne i Hercegovine su: žito, kukuruz, te razne vrste

voća i povrća. Glavne industrijske grane su: proizvodnja čelika, ugljena,

željeza, automobilska industrija, tekstilna industrija, proizvodnja duhana ,

namještaja i prerada nafte.

3.1 VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNE I HERCEGOVINE ( 2014. GODINA ZA PRIMJER)

U 2014. godini uvezeno je robe u vrijednosti od 11.644,48 miliona KM

što je za 24,18% manje u odnosu na 2013. godinu. Istovremeno, ukupan

izvoz je iznosio 6.230,38 miliona KM i isti bilježi pad za 14,60% u

posmatranom periodu. Tako je trgovinski deficit dostigao iznos od

7.158,43 miliona KM što je za 21,49% manji u odnosu na 2013 godinu, iz

toga proizilazi da je pokrivenost uvoza izvozom 34,79 %.

Posmatrano po grupacijama zemalja, Evropska Unija je i dalje glavni

vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine , tako u ukupnom obimu

robne razmjene one učestvuju sa 40,68 %, zatim zemlje potpisnice

Sporazuma „CEFTA-e 2006“ sa učešćem od 30,31%, dok se 19,01 %

odnosi na ostale zemlje u ukupnom obimu razmjene. Posmatrano sa

stanovišta novog regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini zemlje

(CEFTA-e 2006), u ukupnom BiH uvozu za 2014. godine učestvuje sa

29,84 %, dok izvoz u posmatranom periodu uĉestvuje sa 39,05 %.

7

Od glavnih trgovinskih partnera,BiH najbolju pokrivenost uvoza izvozom

ima sa Austrijom 68,60 %, na drugom mjestu je Slovenija 52,03 %, zatim

sa Njemačkom 60,30 %, sa Srbijom 54,56 %, sa Italijom 56,51%. Sa

Hrvatskom pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,64%.

Posmatrano po zemljama porijekla uvoza ili zemljama destinacije izvoza

situacija je slijedeća: najviše se uvozilo iz slijedećih zemalja: Hrvatska,

Njemačka, Srbija, Italija, Slovenija, Austrija i Rusija. Uvoz iz ovih

zemalja za 2014. godinu ĉini 53,59 % ukupnog BiH uvoza. Na strani

izvoza, najviše se izvozilo u slijedeće zemlje: Hrvatska, Njemačka, Srbija,

Italija, Slovenija, Austrija. Izvoz u ove zemlje za 2014. godinu čini 62,14

% ukupnog BiH izvoza. Ukoliko se razmotre podaci, moze se promjetiti

da je vanjsko trgovinska razmjena BiH uglavnom vezana za region.

Struktura vanjskotrgovinskog deficita pokazuje da najveće učešće u

deficitu imaju tri grupe proizvoda i to: poljoprivredni proizvodi 28,40 %,

mineralna goriva i proizvodi 16,58%, nuklearni reaktori, kotlovi, mašine,

aparati i mehanički uređaji 9,82 %, Vozila, osim željezničkih sa 9,79 %.

Republika Hrvatska i Republika Srbija su među najznačajnijim

vanjskotrgovinskim pratnerima Bosne i Hercegovine. Tome u prilog

govore i podaci da je učešće uvoza iz Hrvatske, u ukupnom uvozu BiH u

2014. godini iznosilo 15,01 %, a uvoza iz Srbije 10,38%.

Na strani izvoza situacija je slijedeća: BiH izvoz u Hrvatsku u

ukupnom izvozu u 2014. godini čini 17,07 %, dok izvoz u Srbiju čini

13,42 %. Pokrivenost uvoza izvozom sa Hrvatskom u 2014. godine

iznosio je 50,94%, a sa Srbijom 57,86 %. Iz ovoga se vidi se da je BiH

izvoz vrlo koncentriran i u najvećoj mjeri ovisan od tržišta upravo ove

dvije zemlje.

8

3. VANJSKOTRGOVINSKA/SPOLJNOTRGOVINSKA

KOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Kako bi se Bosna i Hercegovina znatno priblizila standardima Europske

Unije, značajnu ulogu ima i Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska Komora

BiH kao moderna, profesionalna institucija koja zastupa i promovira

privredne interese u zemlji i inostranstvu.

Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska Komora BiH je članica

mnogobrojnih međunarodnih asocijacija ( Eurochambres, Inernational

Chamber of Comeree-Ice, ABC, FIATA, IRU , SECI,GS1 ), što joj

omogućava da uspješno sudjeluje u raznovrsnim projektima u cilju jačanja i

unaprijeđenja regionalne i međunarodne poslovne suradnje.

Vanjskotrgovinska komora BiH izrasla je jedan od zastupnika interesa

privrednika i privrede BiH. Osnov formiranja, ciljevi i zadaci Komore, od

njenog osnivanja pa sve do danas, nisu se puno promijenili.

Jedan od poslova koje obavlja Komora je i promocija izvoza. Radi boljeg

angažmana na ovom polju osnovana je agencija BHEPA.

BHEPA je Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine koja djeluje u

okviru Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, s ciljem jačanja

kapaciteta zemlje na polju promocije izvoza. U svome radu ima za cilj da

postane uspješna profesionalna agencija čije djelovanje doprinosi stalnom

povećanju broja izvozno sposobnih bosanskohercegovačkih kompanija

klijenata BHEPA-e i njihovog izvoza na međunarodnom trţžištu.

Misija agencije je: pružanje podrške bh. izvoznicima kako bi održali i

povećali svoj izvoz, kao i doprinos u kreiranju povoljnijeg ambijenta za

međunarodnu trgovinu u BiH putem adresiranja i rješavanja ključnih pitanja

kroz instituciju Izvoznog vijeća BiH. Iako određene usluge nudi svim

izvozno-orijentisanim kompanijama, najveći broj programa posvećuje

podsticanju izvozne aktivnosti kompanija koje posluju u sljedećim

prioritetnim privrednim sektorima:

1. Metalna industrija

2. Drvna industrija

3. Prehrambena industrija.

9

3.2 IZVOZNO VIJEĆE BOSNE I HERCEGOVINE

Izvozno vijeće Bosne i Hercegovine formirano je Odlukom Vijeća ministara

Bosne i Hercegovine 2006. godine. Izvozno vijeće je zamišljeno kao

koordinator svih aktivnosti promocije izvoza roba i usluga kroz jedinstven

oblik državno-privatnog partnerstva i društvenog koncenzusa, gdje se

predstavnici raznih institucija direktno dogovaraju o važnim pitanjima. Vijeće

daje šansu izvoznicima da, u direktnom kontaktu sa državnim institucijama,

rješavaju svoje probleme i rade na unapređenju izvoznog okruženja. Također,

imaju priliku da bolje upoznaju i utiču na rad samih institucija, koje time

postaju bliže korisnicima svojih usluga.

Osnovni ciljevi Vijeća su:

1. Podizanje svjesti o važnosti Promocije izvoza (PI)

2. Iniciranje kreiranja efikasne institucionalne strukture i općeg okruženja za

PI

3. Iniciranje kreiranja državne strategije promocije izvoza

4. Uspostavljanje institucionalne veze između OPI, koji kreira politiku PI, i

VTK, u ulozi Agencije za promociju izvoza (API), koja implementira tu

politiku

5. Praćenje i usmjeravanje rada API kroz izjašnjavanje o planovima i

izvještajima.

5. VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA BIH

Glavni ciljevi u privredi Bosne i Hercegovine su: povećanje proizvodnje i izvoza,

kontinuirana rekonstrukcija privrednih subjekata i uvođenje evropskih i svjetskih

standarda u poslovne sisteme. U realizaciji ovih ciljeva znaćajnu ulogu ima i

Vanjskotrgovinska komora BiH kao profesionalna institucija koja zastupa i

promoviše privredne interese u zemlji i inostranstvu.

10

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine ima skoro stogodišnju tradiciju

postojanja, neprekidnog rada i pravnog sljedništva. Osnivačka skupština održana je

1909. godine. Zakonom o Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine

(„Službeni glasnik BiH“ broj:30/01), osniva se Vanjskotrgovinska komora Bosne i

Hercegovine, i utvrđuje se kao pravni nasljednik Privredne komore BiH.

Komora predstavlja pouzdan izvor informacija, gdje se na jednom mjestu, kako

domaćim tako i inostranim partnerima, pruţa veliki broj usluga (poslovne i tržišne

informacije, informacije o propisima i zakonima, savjetodavne usluge, promotivne

aktivnosti, baze podataka itd). Vanjskotrgovinska komora BiH je ĉlanica

mnogobrojnih međunarodnih asocijacija (Eurochambres, International Chamber of

Commerce-ICC, ABC, FIATA, IRU, SECI, GS1) što joj omogućava da uspješno

učestvuje u raznovrsnim projektima u cilju jačanja i unapređenja regionalne i

međunarodne poslovne saradnje.

Vanjskotrgovinska komora BiH izrasla je jedan od zastupnika interesa privrednika i

privrede BiH. Osnov formiranja, ciljevi i zadaci Komore, od njenog osnivanja pa sve

do danas, nisu se puno promijenili. Dana 21.juna 2010. godine u organizacionim

jedinicama Vanjskotrgovinske komore BiH uspješno je završen nadzorni audit po

EN ISO 9001:2008; od strane certifikacijske kuće TüV ADRIA Sarajevo. Tokom

nadzornog audita izvršena je kontrola implementacije i korištenja navedenog

standarda u radu VTK BiH i konstatovano da se navedeni standard potpuno i

kvalitetno primjenjuje uz zadovoljstvo zainteresiranih strana.

Jedan od poslova koje obavlja Komora je i promocija izvoza. Radi boljeg angažmana

na ovom polju osnovana je agencija BHEPA.

BHEPA je Agencija za promociju izvoza Bosne i Hercegovine koja djeluje u okviru

Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, s ciljem jaćanja kapaciteta naše

zemlje na polju promocije izvoza. U svome radu ima za cilj da postane uspješna

profesionalna agencija čije djelovanje doprinosi stalnom povećanju broja izvozno

sposobnih bosanskohercegovačkih kompanija klijenata BHEPA-e i njihovog izvoza

na međunarodnom tržištu.

11

Misija agencije je: pružanje podrške bh. izvoznicima kako bi održali i povećali svoj

izvoz, kao i doprinos u kreiranju povoljnijeg ambijenta za međunarodnu trgovinu u

BiH putem adresiranja i rješavanja ključnih pitanja kroz instituciju Izvoznog vijeća

BiH. Iako određene usluge nudi svim izvozno-orijentisanim kompanijama, najveći

broj programa posvećuje podsticanju izvozne aktivnosti kompanija koje posluju u

sljedećim prioritetnim privrednim sektorima:

Metalna industrija

Drvna industrija

Prehrambena industrija.

6. PREGLED STANJA NA OSNOVU INTERVJUA SA PREDSJEDNIKOM PRIVREDNE KOMORE FBIH

''Trgovina BiH smanjila deficit sa Hrvatskom i Srbijom''

''Smanjivanje uvoza za 24,3 % je dobra vijest, ali je pad izvoza od 21,8 %

za naše prilike alarmantan'' – izjavio je na konferenciji za novinare u

Mostaru Jago Lasić, predsjednik Privredne Komore FbiH.

Prema njegovim riječima, na pad izvoza najviše su utjecali smanjivanje

potražnje aluminija i opadanje investicija u građevinarstvu, jer su najveći

izvoznici iz naše zemlje upravo iz ove dvije oblasti.

Komentirajući nastali trgovinski rat između Bosne i Hercegovine i

Hrvatske, Lasić je ustvrdio kako se ovakve stvari događaju jer ne postoji

ugovor o međusobnom priznavanju certifikata i u uređivanju granica.

'' Krivi smo svi , jer nismo na vrijeme poduzeli mjere kako se ovo ne bi

dogodilo. Nismo uskladili standarde, akreditirali kuće i uljuljali smo se u

ugovore o slobodnoj trgovini. Posebno me iznenađuje to što mi uvijek

pravima kontramjere, a nikada mjere''- kaže Lasić.4

4 Jago Lasić, predsjednik Privredne Komore FBIH ; konferencija za novinare u Mostaru 29.05.2014

12

7. ZAKLJUČAK

Bosna i Hercegovina nije formulirala jasnu trgovinsku politiku koja bi

postavila sveobuhvatan pristup razvoju trgovine unaprijeđene u suradnji sa

poslovnom zajednicom.

Sa nasljedstvom i ostacima socijalističkog sistema ''države blagostanja'',

Bosna i Hercegovina je u isto vrijeme usvojila sistem slobodne tržišne

ekonomije s niskim nivoom uloge države i regulacije.

Rezultat je katastrofalan jer nedostatak razvojne politike, nedostatak

razumijevanja uloge države u slobodnoj tržišnoj ekonomiji može rezultirati

visokom stopom nezaposlenosti, velikim udjelom sve ekonomije, neodrživim

deficitima.

Ovo je međutim više proizvoljan ishod nego izbor ekonomske ideologije.

Rezultat je loše vladavine i nedostatka cjelokupne ekonomske strategije.

8. LITERAURA

1. http://komorabih.ba/ 2. http://www.dei.gov.ba/aktuelnosti/vijesti/Default.aspx?id=8456 3. http://indikator.ba/ 4. http://glasometar.ba/ 5. http://www.europa.ba/?akcija=clanak&CID=83&jezik=1&LID=0

13