ANALIZA POSLOVANJA MALOG PODUZE A VIK – …oliver.efri.hr/zavrsni/44.pdf · 2013-12-12 · sveu iliŠte u rijeci ekonomski fakultet alica kuŠen analiza poslovanja malog poduze

S VE U� IL IŠ T E U RIJ E C I

E K O NO MS K I FA K U LT E T

A LIC A K U Š EN

ANALIZA POSLOVANJA MALOG PODUZE�A

VIK – IVERALI D.O.O.

D IP LO M S K I R A D

R IJ E KA , 20 13 .

S VE U� IL IŠ T E U RIJ E C I

E K O NO MS K I FA K U LT E T

ANALIZA POSLOVANJA MALOG PODUZE�A

VIK – IVERALI D.O.O.

D IP LO M S K I R A D

P r ed me t : A n a l i z a i r e v i z i j a po s l ov an j a p od uz e�a

V o d i t e l j : p ro f .d r . s c . N ed a V i t ez i�

St ud e n t i c a : A l i c a K u š en

Smj e r : E ko nom ik a p od uz e t n i š tv a

M at i�n i b r o j : 21 33 1 / Gs

N a s t avn i c e n t a r B je lo v ar

R i j ek a , ve l j a�a 20 13

� � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

S t r a n a

1 . U VO D � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � �

2 .ZNA�AJ ANALIZE POSLOVANJA I PLANIRANJE U

FUNKCIJI POSLOVNOG ODLU�IVANJA 3

2 . 1 . Z n a �a j a n a l i ze p o s l o v a n j a �

2 . 1 . 1 . A n a l i z a u f u n k c i j i s t r a t e g i j s k o g p l a n i r a n j a i p o s l o v n i h o d l u k a �

2 . 2 . I n t e r n i i e k s t e r n i � i m b e n i c i o d u t j a c j a n a a n a l i zu p o s l o v a n j a

2 . 2 . 1 . I n t e r n i i e k s t e r n i u � i n c i n a p o s l o v a n j e p o d u z e � a �

2 . 2 . 2 . Z n a � a j k v a n t i t a t i v n i h i k v a l i t a t i v n i h p o k a z a t e l j a u a n a l i z i 1 0

3 . ANALIZA POTENCIJALA PODUZE�A NA PRIMJERU

MALOG PODUZE�A 16

3 . 1 . S p e c i f i �n o s t i p o s l o v a n j a m a l o g p o d u ze �a 1 6

3 . 2 . O p� i p o d a c i o p o d u ze�u V i k I v e r a l i d . o . o . �

3 . 3 . A n a l i z a r e s u r s a �

3 . 3 . 1 . A n a l i z a i m o v i n e i i z v o r a i m o v i n e 2 1

3 . 3 . 2 . A n a l i z a l i k v i d n o s t i ��

3 . 3 . 3 . A n a l i z a f i n a n c i j e s k e s t a b i l n o s t i i z a d u ž e n o s t i ��

3 . 4 . A n a l i z a d j e l a t n i k a �

4 . AN AL IZA P OSL O VN O G R EZ U LTA TA MA LO G P O DU Z E�A ��

4 . 1 . A n a l i z a p r i h o d a s o b z i r o m n a i z v o r e s t j e c a n j a ��

4 . 2 . A n a l i z a p r i h o d a s o b z i r o m n a n a� i n k o r i š t e n j a �

4 . 3 . A n a l i z a f i n a n c i j s k o g r e z u l t a t a ��

4 . 4 . A n a l i z a i p o k a z a t e l j i u s p j e š n o s t i p o s l o v a n j a ��

5 . OCJ EN A B O NIT ET A PO SL O VA NJ A P OD U ZE�A � � � � � � � � � � � � � � � � � ��

5 . 1 . O c j e n a b o n i t e t a n a t e m e l j u k v a n t i t a t i v n i h p o k a za t e l j a 7 2

5 .1 .1 . O c j en a us p j e šn os t i pos lo v an j a 73

5 .1 .2 . O c j en a s igu r n os t i i s t ab i ln os t i po s lo v an j a 7 5

5 . 2 . P o v e z a n o s t k v a n t i t a t i v n i h i k v a l i t a t i v n i h p o k a z a t e l j a u f u n k c i j i

o s t v a r i v a n j a u s p j e š n i j e g p o s l o v a n j a �

6 . ZA KL JU�AK � 8 1 �

1

1 . UVOD

Poslovanje svakog poduze�a u današnjem vremenu ubrzanih promjena i velike globalne

konkurencije izloženo je brojnim rizicima. Da bi poduze�e moglo osigurati stabilnost i

dugotrajnu uspješnost poslovanja mora prona�i na�in prilagodbe u svakoj situaciji.

Opstanak poduze�a na tržistu, rast i razvoj te kontinuitet u ostvarivanju dobiti kao i rastu

kapitala, ciljevi su poduze�a. Upravo analiza poslovanja poduze�a �e pomo�i da se

prepoznaju i iskoriste dobre osobine poduze�a, te da ukaže na slabosti kako bi se mogle

korigirati.

Predmet diplomskog rada je analiza poslovanja malog poduze�a. Kako bi poduze�e opstalo

i razvijalo se na tržištu, pretpostavlja se upravljanje njegovim poslovanjem i razvojem. Pri

tome se teži cjelovitoj analizi poslovanja poduze�a koja obuhva�a vrijednosne i koli�inske

podatke i informacije koje su nužne za donošenje kvalitetnih upravlja�kih odluka. U

ovome radu analiza poslovanja predstavlja istraživanje gospodarskog položaja, pojava,

u�inaka i razvojnih tendencija, te pokazatelja iz financijskih izvještaja, kako bi se utvrdila

bitna poslovna i financijska obilježja poduzetnika. Rije� je o eksternoj poslovnoj analizi,

budu�i da je provodi osoba izvan samog društva. Takva se analiza koristi postoje�im

financijskim izvještajima i uklju�uje ogani�eni pristup povjerljivim informacijama o

poduze�u. Cilj je analize poslovanja predstaviti proces utvr�ivanja zna�ajnih poslovnih,

posebice financijskih obilježja društva koji proizlaze iz podataka i informacija

ra�unovodstveno-informacijskog sustava unesenih u izvještaje. Pritom se rabi više

raznovrsnih financijskih indikatora-pokazatelja koji ukazuju na dobru, lošu ili prosje�nu

uspješnost društva. Da bi se donio takav sud, potrebno je utvrditi osnovicu komparacije. To

su subjektivno utvr�eni standardni temeljeni na iskustvu analiti�ara, pokazatelji odabrane

grupe sli�nih društva iste grane kojoj društvo pripada, javno objavljeni pokazatelji,

standardni ili prosje�ni pokazatelji koje objavljuju lokalne ili nacionalne asocijacije, te

teorijske i u praksi prihva�ene grani�ne vrijednosti pojedinih pokazatelja.

Rad je podijeljen na šest poglavlja. Nakon uvoda, drugo poglavlje obuhva�a zna�aj i

planiranje poslovne analize u funkciji poslovnog odlu�ivanja. Tre�e poglavlje prezentira

analizu potencijala na primjeru malog poduze�a polaze�i od financijskog aspekta analize.

Rezultate poslovanja malog poduze�a obra�uje autor u �etvrtom poglavlju s naglaskom na

2

analizu i pokazatelje uspješnosti promatranog poduze�a, nakon �ega slijedi ocjena

ukupnog poslovanja poduze�a na temelju kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. U

zaklju�ku su dani osvrti na cjelokupni rad.

3

2 . ZNA�AJ ANALIZE POSLOVANJA I PLANIRANJE U

FUNKCIJI POSLOVNOG ODLU�IVANJA

2 .1 . Zna�aj analize pos lovanja

U biti ekonomskog problema je ekonomiziranje s raspoloživom koli�inom oskudnih resusa

da bi se zadovoljile �ovjekove potrebe i dok su one ve�e od mogu�nosti njihova

zadovoljenja, postojat �e ekonomski problem. Me�utim, ni potrebe �ovjeka, ni mogu�nosti

njihova zadovoljenja nisu jednom zauvijek dane, nego se mijenjaju tijekom vremena. Te

promjene �ine temeljnu karakteristiku cjelokupnog privrednog razvoja, njegov uzrok i

njegovu posljedicu.

Ekonomska analiza se �esto definira kao skup ekonomske teorije, ekonomske statistike i

ekonomske povijesti. Ekonomska statistika daje podatke o odre�enoj ekonomskoj pojavi i

pomo�u svojih metoda izvla�i njene bitne karakteristike. Ekonomska teorija daje op�e

zakonitosti kretanja skup ekonomskih pojava u koji spada i ona ekonomska pojava koja je

predmet ekonomske analize.

Ekonomska povijest daje institucionalne okvire u kojima se odre�ene ekonomske pojave

doga�aju i u kojima treba vršiti ekonomsku analizu. Ekonomska je analiza poslovanja

zasebna i specifi�na ekonomska disciplina �iji je objekt istraživanje poslovanja poduze�a,

pa prema tome spada u mikroekonomske discipline, a �ini jednu od pojedina�nih znanosti

u ekonomiji.1

Kako bi se spoznali uzroci stanja ili kretanja neke ekonomske pojave u poduze�u, u

postupku analize poslovanja koristi se metoda raš�lanjivanja u cilju donošenja suda ili

dijagnoze o toj pojavi. Spajanjem spoznaja o pojedinim dijelovima neke pojave, dolazi se

do spoznaje o njezinoj cjelovitosti. Danas se pojam analize ne odnosi samo na

1 Avelini Holjevac, I.:Kontroling – Upravljanje poslovnim rezultatom, Sveu�ilište u Rijeci, Rijeka, 1998., str

23

4

raš�lanjivanje ve� i na istraživanje, ispitivanje, razjašnjavanje, prosu�ivanje, ocjenjivanje,

zaklju�ivanje.

Objekt analize poslovanja poduze�a su �imbenici (eksterni i interni) koji utje�u na njegovo

poslovanje, organizacijske jedinice, funkcije, poslovni rezultat, sredstva i ulaganja,

uspješnost poslovanja itd., pa i pojedini postupci odnosno na�ini kako se obavljaju

odnosno kako bi se mogli obavljati odre�eni poslovi.2 Analiti�ki postupci i metode analize

sastavni su dio suvremenih ekonomskih disciplina. Analiza se �ak izdvaja kao zaseban dio.

Zasebno se izu�ava analiza tržišta, analiza troškova, analiza financijskih izvješ�a, analiza

rada, analiza investiranja i dr..

U suvremenim uvjetima poslovanja brojevi, iako nužni i nezaobilazni, više nisu dovoljni;

jednaka ako ne i ve�a važnost pridaje se nemjerljivim obilježjima poput sposobnosti

menadžmenta, viziji, misiji i ciljevima poduze�a, sustavu upravljanja i stilu menadžmenta.

Takve meke �injenice imaju ve�u važnost za budu�i uspjeh poduze�a nego mjerljivi

pokazatelji likvidnosti i rentabilnosti prošlog i sadašnjeg poslovanja.

Po�etak nove poslovne godine uvijek je dobar povod, a i obveza za analizu poslovne

aktivnosti proteklog razdoblja. Postavljaju se pitanja o tomu što je u�injeno, što je

propušteno, te najvažnije pitanje: Što i kako dalje? Poslovna analiza pruža odgovore na

nazna�ena pitanja, ona je preduvjet dijagnoze, nakon �ega slijedi terapija - splet odluka i

mjera za poboljšanje poslovanja poduze�a.3

Uloga analize poslovanja je da spozna potencijale poduze�a, njegove prednosti i

nedostatke u odnosu na okolinu, kao i šanse što ih pružaju i rizike kojima ga izvrgavaju

promjene u okolini. Tako�er da izgradi sustav ranog upozorenja i kontinuirano prati slabe

signale nadolaze�ih mijena u okolini, objasni njihovo zna�enje i utvrdi njihov utjecaj na

2Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: Revizija i analiza, Hrvatska.zajednica ra�unovo�a i financijskih djelatnika, Zagreb,

2009., str.103 3 Osmanagi� Bedenik, N.: Poslovnom analizom godišnjeg financijskog izvješ�a do poslovnog uspjeha, Ra�u-

novodstvo, revizija i financije, br.3/2006, str.54

5

budu�e rezultate poslovanja poduze�a, kako u cjelini, tako i po pojedinim proizvodima

(uslugama) poduze�a.4

Samo onaj tko to�no poznaje svoju snagu i slabost može dugoro�no i uspješno koristiti

svoje potencijale. Pogrešna dijagnoza rezultira pogrešnim mjerama dok i najbolja strategija

može uspjet tek onda kad se postoje�i resursi pokažu sposobnima da ju iznesu i ostvare.

2 . 1 . 1 . A na l i z a u fun k c i j i s t ra t eg i j s ko g p l an i r an j a i don oš en j a pos -

l o vn ih o d lu ka

Analiza poslovanja smatra se strategijskim alatom u strategijskom planiranju i upravljanu

koji omogu�uje i olakšava planiranje mjera za poja�anje snage i razgradnju slabih

mjesta.5Naime, analiza poslovanja se ne obavlja iz puke radoznalosti, nego da bi se nakon

stanovitih spoznaja o poduze�u donijela neka odluka.6 Korisnicima, analiza poslovanja

osigurava osnovu za donošenje optimalnih odluka(menadžmentu, vlasnicima uloženog

kapitala koji žele sigurnost uloženog kapitala, poslovnim partnerima, zaposlenima...).Ako

se uloga analize poslovanja definira kao istraživanje i ocjenjivanje kvalitete dosadašnjeg

poslovanja i procjenjivanje mogu�nosti za ostvarivanje budu�ih rezultata, može se

zaklju�iti da je njena uloga u oblikovanju strategije razvoja poduze�a veoma važna.7

Veza je ekonomske poslovne analize i poslovne odluke veoma uska i važna, a ostvaruje se

u fazi pripreme odluke i u fazi kontrole efikasnosti provedene odluke, što zna�i da je

ekonomska analiza instrument koji nositeljima poslovnih odluka olakšava donošenje

poslovnih odluka i pove�ava efikasnost upravljanja poduze�em. Analiza odluke može biti

prethodna (preventivna) i naknadna (korektivna). Prethodna analiza se odnosi na pripremu

4 Batarelo, A.Ž.: Mikroekonomska(poslovna) analiza i obilježja okoline suvremenog poduze�a, Poslovna

analiza i upravljanje, Zagreb, 7., 2001., 2-3, str. 5Osmanagi� Bedenik, N.:Potencijali poduze�a-Analiza i dijagnoza potencijala u poslovanju poduze�a,

NIP˝Alinea˝ d.o.o., Zagreb, 1993. str. 58 6Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: Revizija i analiza, Hrv.zajednica ra�unovo�a i financijskih djelatnika, Zag-

reb,2000., str. 111 7Vitezi�, N.: Zna�aj standardizacije pokazatelja u financijskoj analizi, "Ra�unovodstvo i financije" br. 3.,

Zagreb, 1995., str.19

6

poslovne odluke ili na ve� donesenu odluku prije nego se ona po�ne realizirati. Naknadna

se analiza obavlja u tijeku realizacije odluke ili nakon njene realizacije. Analiti�ar

usmjerava poslovne aktivnosti i odluke, ali ne sudjeluje u njima.8

Težnja za dobrim poslovnim odlukama zna�i težnju za racionalnim poslovanjem, što je i

temeljna odrednica zadatka i cilja analize poslovanja.

Zadatak ekonomske analize poslovanja ili poslovne analize temeljem istraživanja

poslovanja je donijeti sud o bonitetu poslovanja i predložiti mjere za pove�anje

efektivnosti i efikasnosti poslovanja.Tako definiran zadatak naglašava koncept ekonomije

koji se temelji na pove�anju kvalitete ekonomije putem pove�anja racionalnosti

poslovanja, odnosno, dugoro�ne maksimalizacije dobitaka, kao temeljnog cilja poslovanja

poduze�a.9

Cilj analize poslovanja, u širem smislu, ovisan o vrsti odluke koja se namjerava donijeti,

odre�uje zadatak analize. U užem smislu cilj je svake analize poslovanja pove�ati

efektivnost poslovanja i efikasnost.

Efikasnost odražava u�inkovitost poduze�a s obzirom na unutarnju me�uzavisnost

strategija i mjera poduze�a. Poduze�e posluje efikasno kada u zadanim uvjetima iskazuje

najpovoljniji odnos izme�u proizvedenih dobara i usluga s jedne strane, i potrošenih

resursa, s druge strane. Postiže se u dnevnom poslu -operativno upravljanje poduze�em.

Efektivnost se, me�utim, temelji na me�uutjecaju menadžmenta i okruženja i odnosi se

primarno na vanjski utjecaj strategija i mjera poduze�a. Efektivnost opisuje odnos

poduze�a i njegova okruženja. Poslovanje poduze�a smatra se efektivnim onda kad

poduze�e zadovoljava stvarne potrebe nekog društva tako što, u usporedbi prema drugima,

najbolje i najpovoljnije može proizvoditi prava dobra i usluge prema svojoj situaciji i

znanju. Postiže se u dugoro�nom vremenskom razdoblju -strategijsko upravljanje

poduze�em.

8Avelini Holjevac, I.: op.cit. pod 1., str. 23 9 Avelini Holjevac, I.: op.cit. pod 1., str. 26.

7

Zaklju�no, efektivnost se ostvaruje proizvodnjom pravih proizvoda i usluga dok se

efikasnost ostvaruje proizvodnjom proizvoda i usluga na pravi na�in. Poslovanje poduze�a

se ne odvija bez teško�a, teško�e ukazuju na poslovne poreme�aje koji �e ponajprije biti

izraženi kroz manju efikasnost poslovanja.10Stoga i potreba za poslovnom analizom koja

analizom i dijagnozom internih �imbenika (resursa i sustava upravljanja) - snaga i slabosti

poduze�a te eksternih �imbenika (unutarnje i vanjske okoline) - prilika i opasnosti okoline

poduze�a, evidentira ili sprje�ava pojave poreme�aja u poslovanju, donosi pozitivnu i

konstruktivnu kritiku i ocjenu svih aktivnosti poslovanja i kao takva nezaobilazni je

instrument u procesu odlu�ivanja menadžmenta, na temelju �ega se mogu jasnije sagledati

šanse i rizici sadašnjeg i budu�eg poslovanja. Analiza poslovanja je pretpostavka za uspjeh

i efikasno poslovno odlu�ivanje.11

2 .2 . Interni i eks terni � imbenici od ut jecaja na anal izu pos-

lovanja

Trajan uspjeh poduze�a kao osnovno pitanje svakog subjekta je otkrivanje šansi i rizika

kao rezultata razli�itih kombinacija djelovanja unutarnjih i vanjskih �imbenika poslovanja.

Osnovno na�elo poslovne analize stoga i je dinami�ko i cjelovito sagledavanje poduze�a

koje se može provoditi pomo�u analiti�ko-dijagnosti�kog modela istraživanjem:

� Internih �initelja (snage i slabosti poduze�a) i to analizom i dijagnozom

� resursa i

� sustava upravljanja, te

� Eksternih �initelja (prilike i opasnosti okoline) i to analizom i dijagnozom

� unutarnje okoline poduze�a(grane) i

� vanjske okoline poduze�a.12

Da bi došao do zaklju�ka analiti�ar mora objekt analize (interne i eksterne �imbenike)

dobro upoznati i objasniti uzroke i posljedice njihova djelovanja koriste�i se metodama

10 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 3., str. 115 11 Avelini Holjevac, I.:Avelini Holjevac, I.: op.cit. pod 1., str. 34 12 Osmanagi� Bedenik, N.: Kriza kao šansa, Školska knjiga, d.d., Zagreb, 2003., str.161-162.

8

analize i to: metodom raš�lanjivanja, metodom uspore�ivanja, metodom izolacije i

eliminacije i metodom korelacije. Osim metoda analize analiti�ar koristi i metode koje su

gotovo iste za sve znanstvene discipline: metoda indukcije, metoda dedukcije, metoda

apstrakcije, metode pripreme i sl. Koja �e se metoda prva koristiti ovisi o objektu analize i

osobi koja obavlja analizu. Jedna se pojava može prvo raš�laniti na sastavne dijelove te

potom obaviti usporedba pojedinih dijelova te na koncu i usporedba cjeline i obrnuto. Radi

postizanja što relevantnijih saznanja o promatranoj pojavi, nakon navedenih metoda, slijedi

metoda izolacije i istovremeno metoda eliminacije.13

2 . 2 . 1 . In t e rn i i e ks t e rn i u � in c i na p os l o van je p od uz e�a

Analizom resursa dolazi se do spoznaja unutar samog poduze�a, identificiraju se njegove

snage i slabosti i to kako u podru�jima koja su mjerljiva i koja se mogu izraziti brojevima

tako i u podru�jima koja se ne mogu izraziti brojem (meke �injenice).

Analizira se imovina poduze�a, na�in njena korištenja i financiranja te prihodi poduze�a,

na�in njihova stjecanja i korištenja. Nakon analize vrijednosti imovine i prihoda ispituju se

i ocjenjuju kapital i obveze prema osnovnim skupinama a zatim njihova dinamika i

struktura, likvidnost poslovanja te financijska stabilnost koja upotpunjuje sliku o

likvidnosti.

Kako je u poslovnoj ekonomiji važno zadovoljiti kupce a pritom i zaraditi, upravo

pokazatelji proizvodnosti i ekonomi�nosti odražavaju uspjeh poslovanja jer mjere odnose

izme�u rezultata i broja zaposlenih te odnose prihoda i rashoda. Stoga je analiza

uspješnosti nezaobilazni instrument pri analizi resursa poduze�a.

Analiza formiranja i raspore�ivanje financijskog rezultata prethodi analizi rentabilnosti ili

profitabilnosti. Ostvareni dobitak i stopa dobiti rezultat su cjelokupne poslovne aktivnosti

koja se provodi u poduze�u, kao i �itavog niza odluka koje su donijeli vlasnici i uprava,

kojima se osigurava provedba utvr�ene poslovne politike. Naime, dugoro�an uspjeh

poduze�a zavisi od sredstava koja može akumulirati za ponovno ulaganje i razvoj, zajedno

13 Više o tome u: Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: Revizija i analiza, Hrv.zajednica ra�unovo�a i financijskih djelat-

nika, Zagreb,2009., str.145-190.

9

sa sposobnoš�u osiguranja zadovoljavaju�e stope povrata uloženih sredstava. Pokazatelji

profitabilnosti daju odgovor na djelotvornost utvr�ene politike i uprave koja je angažirana

da tu politiku provedete osigura stabilan rast i razvoj poduze�a.14

Godišnji financijski izvještaji su temeljni podaci za analizu poslovanja (tvrde �injenice):

� Ra�unu dobiti i gubitka

� Bilanci

� Izvješ�u o promjenama financijskog položaja

� Izvješ�u o promjenama glavnice i

� Bilješkama o obrazloženjima i informacijama o ra�unovodstvenim

politikama.

Polazi se od:

� Analize imovine, kapitala, obveza pomo�u pokazatelja strukture i dinamike

supstancije, likvidnosti te financijske stabilnosti.

� Analize uspjeha pomo�u pokazatelja strukture i dinamike prihoda i rashoda,

proizvodnosti, ekonomi�nosti.

� Analize korištenja potencijala pomo�u pokazatelja rentabilnosti ukupnog ulaganja,

vlastitog ulaganja, prometa.

� Analize izgradnje potencijala uz potpunu intenzivnost istraživanja i razvoja.

Analiza na temelju financijskih podataka i pokazatelja samo je po�etni korak u

spoznavanju dostignute iskorištenosti potencijala i mogu�nosti daljnjeg razvoja, naime

potrebno je analizirati i ostale kvantitativne i kvalitativne podatke nevezano za financijske

izvještaje, a koji se odnose na održivost proizvoda i usluga, kupaca, tržišta, lokacije,

marketinga i dr.15

14 Grupa autora: Procjena boniteta trgova�kog društva – kako prepoznati poslovnog partnera str.75 15 Vitezi�, N.: Analiza poslovanja za potrebe financiranja malih poduzetnika, Ra�unovodstvo, revizija i fi-

nancije, br.3/1999, str.69

1 0

Analiza sustava upravljanja odnosi se na nemjerljive �initelje tj. analizu poslovne politike

kao sustava me�usobno povezanih i uskla�enih odluka. Sukladno s temeljnim ciljem

poslovanja poduze�a isti�u se �etiri komponentne analize poslovne politike:

� analiza informacija kao temelj aktivnosti,

� analiza izbora i postavljanja ciljeva kao težnju poduze�a,

� analiza koncepcije kao izbor i odre�ivanje na�ina i sredstava da se postavljeni

ciljevi ostvare i

� analiza realizacije kao izvršne aktivnosti u smjeru ostvarivanja postavljenih

ciljeva.16

Analiza unutarnje okoline podrazumijeva analizu specifi�nosti odre�ene grane te položaja

poduze�a u grani, njegova odnosa prema konkurenciji, odnosa prema najve�im

konkurentima s obzirom na usluge/proizvode, poslovne procese, cijene, odnos prema

kupcima, dobavlja�ima, tehni�ko tehnološki razvoj u grani i sl. Analiza grane omogu�uje

identifikaciju šansi i rizika za opstanak poduze�a u poslu.

Analiza vanjske okoline poduze�a identificira prilike i opasnosti u vanjskoj okolini koja

obuhva�a op�i društveni, socio-kulturni, politi�ki, pravni, gospodarski, tehni�ko-

tehnološki, ekološki razvoj. Poduze�e mora poslovanje i razvoj prilagoditi njezinim

zahtjevima i pravilima, mora pravodobno otkriti takve promjene kako bi se poduze�e

pripremilo ili izbjeglo poslovnu krizu.17

2 . 2 . 2 . Zn a�a j k v an t i t a t i vn ih i k v a l i t a t i vn ih po ka za t e l j a u an a l i z i

Poslovanje poduze�a ne može se analizirati bez korištenja niza pokazatelja koji

prvenstveno proizlaze iz financijskih izvješ�a i drugih evidencija poduze�a. Ve� više od

stolje�a oni su osnovno sredstvo analize poslovanja. U postupku analize i nastojanju da se

što bolje razmotri neka pojava koriste se pokazatelji, kao nezaobilazni instrumenti, koji

odražavaju stanje i rezultate poslovanja bilo da se radi o pojedina�noj ili ukupnoj

16 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 413 17 Osmanagi� Bedenik, N.: op. cit. pod 7., str. 177

1 1

aktivnosti promatranog subjekta. Oni služe da bi se njima pobliže opisale i obrazložile

pojave i postupci koji se trebaju odvijati po utvr�enim kriterijima i na�elima poslovanja te

utvrdila odstupanja koja dovode do izvjesnih poreme�aja.18

Pokazatelj je uvijek iskazan na na�in da kvalitativno i kvantitativno izrazi rezultat

poslovanja.19 On je racionalan broj u kojem sadržana jedinica mjere i mjera koli�ine

kvalitete pojedinih ekonomskih pojava i procesa rada i poslovanja poduze�a zakonito

nastaju i odvijaju se sukladno principima rada i poslovanja odnosno ciframa i rezultatima

razvoja.20 Naglasak je na odnosima me�u ekonomskim pojavama i veli�inama. Pokazatelji

se mogu promatrati kao brojevi koji u koncetriranoj formi obuhva�aju kvanitativno

iskazivanje stanja. Najvažniji elementi pokazatelja su: informacijska narav, mogu�nost

kvantificiranja i specifi�na forma. U informacijskoj formi dolazi do izražaja zahtjev prema

kojem pokazatelji trebaju omogu�iti sud o stanju i važnim odnosima. Mogu�nost

kvantificiranja je teoretski kazano, svojstvo varijabli da se navedena stanja i me�uodnosi

izmjere na nekoj mjernoj skali i tako omogu�i relativno precizan zakljucak. Kona�no,

specifi�nost forme treba omogu�iti da se komplicirane strukture i procesi prezentiraju na

relativno jednostavan na�in te kao brzi i obuhvatni pregledi dostave na upravlja�ke

instance.

Kvalitativni pokazatelji nose spoznaju o orijentaciji poduze�a prema kupcu i potrebama

kupca, o tržišnoj poziciji poduze�a i njegovih proizvoda, fleksibilnosti organizacije,

inventivnosti i inovativnosti – ukratko o otvorenosti poduze�a promjenama na tržištu i u

okruženju. Kako se kvalitativni pokazatelji ne mogu brojem iskazati �esto se nazivaju

mekim �injenicama kojima se pri analizi pridaje velika pažnja. Za potrebe spoznaje

troškovne situacije, financijske situacije, u�inkovitosti poslovanja koriste se kvantitativni

pokazatelji koji imaju svoj broj�ani izraz.

18 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: Revizija i analiza, Hrvatska zajednica ra�unovo�a i financijskih djelatnika, Zag-

reb,2009., str.126. 19 Vitezi�, N.: Rentabilnost kao instrument odlu�ivanja, Zbornik radova Sveu�ilišta u Rijeci, Ekonomski

fakultet, 13, sv.1, str.127 20 Tintor, J.: Uvod u ekonomsku analizu poslovanja OUR-a, Narodne novine, Zagreb, 2008., str.133.

1 2

Promatrani pojedina�no, pokazatelji omogu�avaju ograni�eno prosu�ivanje kvalitete

odre�ene pojave. Stoga i potreba za izgradnjom sustava pokazatelja koji �e omogu�iti

cjelovito sagledavanje neke pojave odnosno njenog problema.Pritom treba voditi ra�una da

se broj korištenih pokazatelja mora svesti na realnu mjeru “malo koliko je mogu�e, mnogo

koliko je potrebno".21Za formiranje pojedina�nih pokazatelja ili povezanih u skupine kao

sustav pokazatelja nužna je razra�ena metodologija (znanost o metodama istraživanja) i

metodika rada (konkretna empiri�ka podloga). Pri formiranju sustava pokazatelja bitna su

tri kriterija: sadržaj pokazatelja, me�usobna povezanost i povezanost sa ciljem.22

Sustavi pokazatelja, u osnovi, mogu se podijeliti u dvije skupine, i to na deduktivne i

induktivne. Deduktivni sustavi pokazatelja rezultat su logi�ko-deduktivnog pristupa a

induktivni rezultat su empirijsko-induktivnog pristupa.U novije vrijeme u analizi koristi se

i tzv. dodana vrijednost kao temeljni pokazatelj, koja se izražava u nov�anoj jedinici i

predstavlja prihod od prodaje umanjen za troškove inputa.

Najpoznatiji je Du Pont-ov sustav i on pripada grupi deduktivnih sustava pokazatelja koji

polazi od vršnog pokazatelja rentabilnosti imovine i kapitala kao osnovnog cilja svakog

poduze�a. Vršni pokazatelj raš�lanjuje se na rentabilnost prometa i koeficijent obrtaja

imovine koji se dalje raš�lanjuju na elemente koji ih tvore.

RL-sustav, tako�er jedan iz grupe deduktivnih sustava, nadopunjava i proširuje osnovni Du

Pontov sustav, tj. nadopuna rentabilnosti s likvidnosti. Naime, rezultat i likvidnost dvije su

središnje veli�ine upravljanja, rezultat proizlazi iz redovnih i izvanrednih prihoda i

troškova i važan je za teku�e upravljanje a likvidnost je pretpostavka ostvarenja cilja

(rentabilnosti) i šireg opstanka i razvoja poduze�a. Nedostatak ovog sustava je u prevelikoj

obuhvatnosti podataka �ime se gubi na konciznosti i biti sadržaja.23

ADT (analiza-dijagnoza-terapija) sustavi proširuju rentabilnost imovine i kapitala

pokazateljima zaduženosti. Relevantni izbor pokazatelja ograni�ava se na: faktor

21 Osmanagi� Bedenik, N.: Poslovnom analizom godišnjeg financijskog izvješ�a do poslovnog uspjeha, Ra-

�unovodstvo, revizija i financije, br.3/2004, str.3722 Tintor, J.:op. cit. pod 10., str. 124 23 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 132

1 3

zaduženosti, rentabilnosti sredstava, rentabilnosti prometa, rentabilnosti vlastitog kapitala,

koeficijent obrtanja imovine, financijska poluga i faktor poluge (faktor pokri�a). Ovaj

sustav, koncipiran pomo�u pokazatelja koji su u me�usobnoj zavisnosti, omogu�ava

spoznaju i formiranje suda o sposobnosti poduze�a za opstanak i razvoj, dakle analizu i

dijagnozu i omogu�ava prakti�ko djelovanje pove�anjem potencijalne snage ili

smanjenjem i uklanjanjem potencijalnih slabosti, odnosno terapiju.24

Baverov i Altmanov sustav najpoznatiji su iz grupe induktivnih sustava pokazatelja.

Obi�no za cilj imaju prognozu financijske krize i signale insolventnosti i prezaduženosti

poduze�a, uspore�uju�i zdrava i bolesna poduze�a na duže razdoblje, te uz pomo�

matemati�ko-statisti�kih metoda vrši se odabir najreprezentativnijih pokazatelja.

U grupu suvremenih na�ina mjerenja uspješnosti izdvajaju se:

Stopa povrata na dodanu vrijednost (Return on Value Added), stavlja u odnos neto dobit i

dodanu vrijednost i smatra se izravnijim mjerilom povrata s obzirom na strategiju.

Dodana ekonomska vrijednost (Economic Value Added), predstavlja neto dobit iz

redovnog poslovanja uve�anu za kamate i umanjenu za troškove vlastitih i tu�ih sredstava.

Dodana tržišna vrijednost (Market Value Added), predstavlja razliku izme�u tržišne

vrijednosti dionica i kapitala investiranog u poduze�e, odre�uje pobliže cilj ulaganja tj.

uve�avanje vrijednosti.

Pokazatelji se obi�no promatramju kao nosioci informacija koje su potrebne za upravljanje

poslovanjem i razvojem poduze�a. Stoga se pokazatelji formiraju i ra�unaju upravo zbog

toga da bi se stvorila informacijska podloga potrebna za donošenje odre�enih odluka.

Zavisno od toga koje se odluke žele donositi naglašava se zna�enje pojedinih vrsta

pokazatelja. No osnovna skupina pokazatelja (op�i pokazatelji), tj. temeljni instrumenti

analize poslovanja poduze�a, koji iskazuju i generalni bonitet poslovanja poduze�a, bez

obzira na na�in grupiranja pojedinih autora obuhva�aju:

24 Osmanagi� Bedenik, N.: op. cit. pod 4., str. 133

1 4

� pokazatelje uspješnosti (efikasnosti) poslovanja – pokazatelji produktivnosti rada,

pokazatelji imovine (koeficijent obrtaja), pokazatelji ekonomi�nosti te pokazatelji

rentabilnosti.25

� pokazatelje financijske stabilnosti – koeficijent stabilnost I. (stupanj pokri�a I.)

nazvan i zlatno bankarsko pravilo te stupanj pokri�a II., ili zlatno bilan�no pravilo.

� pokazatelji zaduženosti– osnovni pokazatelj zaduženosti (debt ratio), pokazatelj

odnosa duga i glavnice (debt –equity ratio), pokri�e kamata, stupanja

samofinanciranja, koeficijent zaduženosti.

� pokazatelje likvidnosti –op�i pokazatelj likvidnosti, pokazatelj brze likvidnosti,

pokazatelj trenutne likvidnosti.

Osnovne zna�ajke pokazatelja uspješnosti poslovanja polaze od kvalitete poslovnog

uspjeha, odnosno uspješnost poslovanja bit �e izražena jedino stavljanjem u odnos na

prikladan na�in u�inak s jedne strane poslovnog procesa i ulaganja s druge strane

poslovnog procesa, kako za poduze�e u cjelini tako i za pojedine parcijalne procese u

poduze�u.26

Poslovanje se smatra pojednostavljeno uspješnim ako su prihodima pokriveni svi rashodi i

ako je ostvarena dobit u poslovanju. Stoga se i polazi od analize prihoda, tj. izvora

stjecanja prihoda – raš�lanjeno promatranje prihoda prema proizvodima i uslugama koji ih

nose, prema kupcima, regijama te prema razdobljima jer za upravljanje uspjehom važno je

znati gdje su njegovi stvarni izvori i koliki su, i na�ina korištenja prihoda – koji naglašava

rashode poslovanja ukupno i po pojedinim oblicima aktivnosti i iskazanu dobit odnosno

gubitak. Analizom poslovnog rezultata pozornost se usmjeruje razlici izme�u prihoda i

rashoda.27

Rezultat poduze�a �ini koli�ina proizvoda i usluga, ostvareni prihod i financijski rezultat

koji se ostvaruju ulaganjem u vidu angažiranja dugotrajne i kratkotrajne imovine i u vidu

trošenja rada, materijala, usluga i dr. tj. u vidu troškova. Odnos izme�u rezultata i ulaganja

ukazuje na poslovni uspjeh. Analizom pojedinih veli�ina i njihovih odnosa analizira se

25Vitezi�,N.:Predavanja iz kolegija Analiza i revizija poslovanja poduze�a, 2006. 26 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str.142. 27 Osmanagi� Bedenik, N.: op. cit. pod 7., str. 172.

1 5

efikasnost i efektivnost poslovanja. Teži se uvijek najpovoljnijem odnosu izme�u rezultata

i ulaganja, tj. što ve�oj proizvodnosti, ekonomi�nosti, rentabilnosti poslovanja.28

Proizvodnost i ekonomi�nost poslovanja odražavaju ekonomsku djelotvornost poslovnog

procesa, mjere odnose izme�u rezultata i broja zaposlenih te odnose prihoda i rashoda i

govore o tome kolika je zarada i gdje je nastala.

Rentabilnost odražava tržišni aspekt efikasnosti poslovanja, stupanj korištenja postoje�ih

potencijala uspjeha i mjere se na temelju povrata ili rente s jedne strane i uloga s druge

strane. Svako smanjenje ovih pokazatelja mjerljivi je simptom poslovne krize.

Financijska stabilnost – dugotrajna mogu�nost financiranja poduze�a bez ve�ih problema.

Pri tome se naj�eš�e rabe stupnjevi pokri�a i radni kapital kao mjerila koji ukazuju na

samostalnost, pokrivenost imovine vlastitim sredstvima, kreditnu sposobnost itd. što su

pokazatelji ve�i upu�uju na ve�u financijsku stabilnost.

Likvidnost – trajnija sposobnost poduze�a da udovoljava svojim obavezama, ovisi o

uspješnosti poslovanja i financijskoj stabilnosti poduze�a ali i o poslovnim prilikama u

društvu u kojem poduze�e posluje. Likvidnost nije cilj, ve� nužan preduvjet dugotrajnog

ostvarivanja dobiti, dugotrajnog uspjeha. Nelikvidnost uvijek je opipljiv znak krize

poduze�a.

Na kraju razmatranja o pokazateljima treba naglasiti da su pokazatelji:

� neizostavni, nezaobilazni, jer su ponekad jedino sredstvo spoznaje,

� posreduju u stvaranju slike poduze�a, pove�avaju transparentnost,

� su sredstvo istraživanja poduze�a i sredstvo stvaranja sudova,

� su instrument prosu�ivanja i odlu�ivanja,

� su sredstvo spoznaje me�uzavisnosti, otkrivanja slabosti i snage poduze�a.29

28 Vitezi�, N.: op. cit. pod 10., str. 74.

29 Osmanagi� Bedenik, N.: op. cit. pod 3., str. 90.

1 6

Zaklju�no, za ostvarivanje krajnjeg cilja svakog poduze�a (a to je opstati na tržištu i

razvijati se) potrebno je po�i od osnovnog ekonomkog principa - ostvarivanja maksimalnih

rezultata uz minimalna ulaganja tj. racionalnost i zadovoljiti odre�ene kriterije uspješnosti

poslovanja, likvidnosti, te sigurnosti i stabilnosti poslovanja.30

3 . ANALIZA POTENCIJALA PODUZE�A NA PRIMJERU

MALOG PODUZE�A

Analiza poslovanja u malim poduze�ima obi�no se oslanja na financijski aspekt, no to je

samo po�etni korak u analizi ocjene stanja i rezultata poslovanja malog poduzetnika.

Ispitivanjem ostalih kvalitativnih i kvantitativnih �injenica koje nije mogu�e sagledati kroz

financijske podatke tj. analizom potencijala, sveobuhvatnije �e se ispitati njihovo trenutno

stanje i perspektive razvoja.31

3 .1 . Speci f i�nost i pos lovanja malog poduze�a

U teoriji, zakonodavstvu i praksi poznata je podjela poduze�a na mala, srednja i velika.

Definiranje veli�ine malog poduze�a ili gospodarstva ovisi o nekoliko karakteristika, tako

da su u zakonodavstvu uobi�ajena mjerila mikro, mali i srednji subjekti malog poduze�a ili

gospodarstva.32

U prevladavanju problema s kojim se susre�u mikro subjekti treba krenuti od �injenice da

sve gore navedene vrste poduze�a sudjeluju u tržišnoj utakmici, te da dijele iste probleme

financiranja, konkurentnosti, u�inkovitosti, inovacije, rasta i razvoja, efikasnosti,

organizacije... a jedina je razlika u broju stru�nih ljudi koji sudjeluju u radu i odlu�ivanju,

te iz toga razloga poduzetnici, a ujedno i vlasnici �esto su neorganizirani, zbrkani i 30Vitezi�, N.: Zna�aj standardizacije pokazatelja u financijskoj analizi, "Ra�unovodstvo i financije" br. 3.,

Zagreb, 1995., str.20.

31Vitezi�, N.: op. cit. pod 10., str. 71-72. 32Zakon o poticanju malog gospodarstva (Narodne novine broj 29/02, �lanak 2 i �lanak 3 i Zakon oizmjena-

ma i dopunama Zakona poticanja razvoja malog gospodarstva(Narodne novine broj 63/07,�l.1 i �l.2)

1 7

redovito neu�inkoviti, jer u velikom poduze�u sa ve�im brojem zaposlenih organiziraju se

ljudi, a umanjem poduze�u sa manjim brojem zaposlenih organizira se posao, s tim da više

poslova obavlja jedna osoba.

Najzna�ajnije karakteristike malih poduze�a su:

� Zbog svoje veli�ine mala poduze�a fleksibilnija su što im omogu�uje brzu

prilagodbu kretanjima na tržištu

� Traže univerzalni tip djelatnika i opreme koji obavljaju raznovrsne poslove u

procesu proizvodnje

� Posjeduju ve�u spremnost da staru tehnologiju zamjene novom, a i zamjenu

obavljaju brže

� Pružaju širu mogu�nost inovativnosti i bržu primjenu novih znanja i poslovnih

modela

� Ekonomska samostalnost i spremnost na podnošenje rizika u poslovanju poti�e

mala poduze�a da se elasti�no povezuju i umrežavaju radi ostvarivanja uspješnijeg

zajedni�kog poslovanja, ali i lakšeg podnošenja rizika.

Mala poduze�a, kao i velika imaju svoje prednosti i nedostatke. Na�in na koji malo

poduze�e prevladava svoje nedostatke i iskorištava svoje prednosti uvelike ovisi od

okoline koja ga okružuje.

Neke od prednosti malih poduze�a su:

� pokretanje malog poduze�a poduzetnicima omogu�uje samostalno djelovanje, ali

isto tako iziskuje veliku odgovornost za uspješno poslovanje

� osnivanjem poduze�a, poduzetnik je siguran u svoj posao dok se pozitivno posluje

� omogu�uje zapošljavanje vlastite obitelji, odnosno stvaranje tradicije obiteljskog

biznisa, tako da suradnja �lanova obitelji pozitivno djeluje na motivaciju

zaposlenika jer vlada veliko razumijevanje i poštivanje

� brzo prilago�avanje tržišnim promjenama od sve zahtjevnije eksterne okoline, te

mogu�nost da svoju djelatnost prilagode potrebama tržišta kvalitetom, koli�inom,

dizajna i sl.

1 8

� mogu�nost ostvarenja financijskog uspjeha jedan je od razloga osnivanja malog

poduze�a, jer je bitno ve�a zarada u vlastitom poslu nego zarada kada se radi kao

zaposlenik u nekom drugom poduze�u

� izazov postizanja samostalne poslovne karijere vodi vlasnika-poduzetnika u smjeru

vlastitog samostalnog razvoja pri �emu su svjesni da sami odgovaraju za svoj

uspjeh ili neuspjeh, pružaju�i im stimulativno i psihološko zadovoljstvo

Neki od nedostataka malog poduze�a su:

� širok raspon odlu�ivanja koji ima vlasnik-poduzetnik u malom poduze�u pove�ava

odgovornost za poslovni uspjeh, gdje vlasnik �esto obnaša više uloga (ulaga�,

menadžer, knjigovo�a, prodava�, marketinški stru�njak) iz �ega proizlazi

neorganiziranost posla

� mogu�nost propasti je velik, jer vlasnik-poduzetnik raspolaže oskudnim

financijskim resursima pa ima malu mogu�nost ublažavanja neuspjelih poslovnih

poteza. Zbog navedenog treba broj loših ili pogrešnih odluka svesti na minimum. Iz

prakse je vidljivo da je znatan broj propasti malih poduze�a prouzro�en

menadžerskim neiskustvom i nestru�noš�u

� mala poduze�a teško za razliku od velikih podnose sezonske ili druge oscilacije na

tržištu

� unato� vrlo uspješnom po�etku poslovanja, uspjeh malog poduze�a može narušiti

pojava konkurencije u okruženju

� koliko god malo poduze�e uspješno upravljalo svojim financijama, mala poduze�a

podložnija su financijskim krizama i nelikvidnosti, što ih dovodi u situaciju da

svoje proizvode prodaju po nižim cijenama ili se kreditno zadužuju kako bi došli do

neophodnih financijskih sredstava

� zbog svoje financijske ograni�enosti mala poduze�a oskudijevaju kvalitetnim

stru�njacima specijaliziranim za pojedine poduzetni�ke funkcije, a iz istog razloga

prisiljena su racionalizirati troškove dodatnog obrazovanja i treninga zaposlenih.

U skladu sa gore navedenim prednostima i nedostacima, mali poduzetnici kako bi po�eli

svoje poslove ili razvijali postoje�e, uzimaju kredite. Da bi se izgradila infrastruktura za

malo poduze�e, poduzetnik mora investirati u nove proizvode i usluge, primjerice u

1 9

opremu za ured, telekomunikacijsku opremu, software, hardware i sl. Kroz vrijeme potrebe

rastu i posao kre�e u specijalizaciju. Kako bi to uspjeli nov�ano pratiti, mali poduzetnici

sve više uzimaju kredite. Stoga mali poduzetnici izra�uju analize za vlastite potrebe

sagledavanja financijske situacije ili pak za potrebe financijskih institucija od kojih

o�ekuju financijsku potporu.33U slijede�im poglavljima biti �e prikazana analiza na

temelju financijskih podataka i pokazatelja kao po�etni korak u spoznavanju dostignute

iskorištenosti potencijala i mogu�nosti daljnjeg razvoja te �e se ispitati i ostali kvantitativni

i kvalitativni podaci nevezani za financijsko izvješ�e, a koji se odnose na održivost

proizvoda i usluga, kupaca, menadžmenta, tržišta i dr.34

3 .2 . Op� i podaci o poduze�u Vik Iveral i d .o .o .

Poduze�e Vik-iverali d.o.o. osnovano je 2004 godine kao društvo s ograni�enom

odgovornoš�u, �iji je utemeljitelj poduzetnik iz Bjelovara. Promatrano poduze�e prema

obavjesti o razvrstavanju poslovnog subjekta, NKD-u 2007 godine,bavi se djelatnoš�u pod

nazivom: Proizvodnja namještaja za poslovne i prodajne prostore s broj�anom oznakom

(NKD-a 3101).

Glavna djelatnost pormatranog poduze�a je proizvodnja namještaja isklju�ivo po mjerama

i željama kupaca. Procesi koji se koriste u proizvodnji namještaja jesu standardne metode

za oblikovanja materijala i spajanje komponenata, uklju�uju�i rezanje, modeliranje i

spajanje.Dizajn proizvoda te estetika i funkcionalna kvaliteta važan su aspekt proizvodnog

procesa. Najvažniji dio asortimana proizvodnje �ine:

� Kuhinje

� Spava�e sobe

� Dnevne sobe

� Dje�ije sobe

� Ugradbeni ormari

� Kupaonice

33Vitezi�, N.: op. cit. pod 10., str. 69. 34 Ibid., str. 69.

2 0

� Uredski namještaj

Osim proizvodnje namještaja poduze�e se bavi i pružanjem usluge:

• Piljenje iverala35prema mjerama kupaca

Nakon odabira iverala i razra�enih mjera za rezanje, kupac svoju narudžbu definira sa

trgovcem. Mjere se zatim kompjuterski obra�uju da bi se maksimalizirala iskoristivost

plo�e tj.iverala kojeg �e se piliti da bi se dobili pojedini elementi za namještaj.

• Kantiranje

Usluga kantiranja ili ljepljenja rubnih traka podrazumjeva zatvaranje svih vidljivih rubova

na dijelovima elemenata za namještaj.

Planiranje je polazna funkcija upravljanja malim poduze�em, koja se temelji na ciljevima

koje treba ostvariti, utvr�ivanje preduvjeta za realizaciju tih ciljeva, te izbora metoda i

tehnika za njihovo postignu�e što odre�uje sam vlasnik poduze�a koji je ujedino i

manadžer.

Naj�eš�i problem danas je izvor financiranja malog poduze�a budu�i su financijska

sredstva malog poduze�a �esto znatno ograni�ena a time se �esto vlasnik na�e u situaciji

da ne može prevladati svoje slabosti ili realizirati ideje, pri �emu za poteško�e nemaju

sluha niti nadležne institucije, niti banke što �esto dovodi do odustajanja od realizacije

poslovne ideje ili radi vlastitog opstanka prihva�a nepovoljne kreditne linije koje ga

dovode u ve�u zaduženost.

Veliki problem poduze�a je i velika konkurentnost malih obrta na tržištu i zbog toga

poduze�e mora uložiti ve�i napor u postizanje bolje kvalitite i isto tako ulagati u

marketing. Zbog konkurencije i smanjenog obima posla poduze�e je bilo prisiljeno proširiti

se i na druga tržišta kako bi osiguralo egzistenciju.

35

Iverali su naziv za ivericu koja je oplemenjena s melaminskim folijama razli�itih struktura i dekora

2 1

3 .3 . Anal iza im ovine i i zvora imovine

Cilj analize imovine je spoznaja o specifi�noj važnosti pojedinog oblika, njegovu udjelu u

cjelini te njegovoj promjeni u vremenu. Kontinuitet poslovnog procesa može se osigurati

jedino stalnim angažiranjem sredstava, materijalnom i nematerijalnom imovinom poduze-

�a. 36

3 . 3 . 1 . Ana l i z a im ov in e i i z v or a im o v in e

Svrha analize imovine je ispitivanje mogu�nosti uskla�ivanja poslovnog rezultata i

imovine, kao i njenih pojedinih dijelova budu�i da se imovina angažira s ciljem ostvarenja

poslovnog rezultata me�u kojima postoji stanovita proporcionalnost. Svako odstupanje od

odre�ene proporcionalnosti zna�it �e manju racionalnost poslovanja, tj. poslovni

poreme�aj.

S obzirom na to da se sredstva angažiraju s ciljem da se ostvari poslovni rezultat, te je taj

rezultat osnova i mjerilo za ocjenjivanje opravdanosti angažiranja, a sredstva su osnova i

mjerilo za ocjenjivanje zadataka u vidu poslovnog rezultata. Prema tome, svrha je

angažiranja sredstava da se, na temelju me�usobne povezanosti i uvjetovanosti izme�u

sredstava i zadataka u vidu poslovnog rezultata izvrši njihovo uskla�ivanje. Ako je zadatak

ve�i uskla�ivanje �e se pokušati izvršiti tako da se pove�aju sredstva odnosno izmjeni

njihova struktura. Ako su, pak, ve�a sredstva uskla�ivanje �e se izvršiti tako da se nastoji

na odgovaraju�i na�in pove�ati zadatak u vidu poslovnog rezultata.37

Ukupna se imovina analizira kao obujam (ispitivanje pojave kao cjeline) i kao struktura

(ispitivanje pojave s gledišta njezinih sastavnih dijelova) za kra�e i za duže razdoblje.

Ukupna imovina može pokazivati rast ili pad kao i biti bez promjene. Kretanje, tj.

dinamika imovine zna�i promjene poslovne situacije poduze�a, svaki ulaz sredstava u

ekonomiju poduze�a zna�i pove�anje, a svaki izlaz sredstava iz ekonomije poduze�a

smanjenje poslovne snage. Tako�er analiza imovine predstavlja i usporedbu veli�ine i 36 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 277. 37 Popovi�, Ž.: Racionalizacija poslovanja u poduze�u, Zavod za ekonomske ekspertize, Beograd, 1971.,str.

51

2 2

dinamike imovine s drugim povezanim i ovisnim veli�inama kao što su prihod, financijski

rezultat, realizirana koli�ina proizvoda, broj zaposlenih itd.38Da bi se mogle istražiti

zna�ajke imovine poduze�a i oblikovao sud o njima nužno je koristiti odre�ene metode.

Raš�lanjivanjem, tj. strukturiranjem se omogu�uje upoznavanje kvalitete imovine, njen

sastav i odnosi me�u pojedinim dijelovima. Preduvjet korištenju metode raš�lanjivanja je

složenost promatrane pojave. Po funkcionalnom principu strukturiranja imovina poduze�a

dijeli se na:

� dugotrajnu imovina (stalna sredstva),

� kratkotrajnu imovina (obrtna sredstva).

Uravnoteženost izme�u dugotrajne i kratkotrajne imovine preduvjet je efikasnom

korištenju imovine a normala kao mjerilo uravnoteženosti razli�ita je kod pojedinih

poduze�a.

Analizirano poduze�e je u razdoblju 2007-2011.g. sa stanjem 31.12. teku�e godine

raspolagalo kratkotrajnom imovinom prosje�no 96,4% dok se razlika od prosje�no 3,6%

odnosi na dugotrajnu imovinu (tablica 1). Udio kratkotrajne imovine u ukupnoj se sa

93,5% 2007.g. pove�ao na 99,5% 2011.g., dok je udio dugotrajne imovine sa 6,6% pao na

0,5% udjela u ukupnoj imovini. Najve�i pad vrijednosti ukupne imovine (17,5%) uo�ava

se na prijelazu 2007.g. na 2008.g. razlog tomu je smanjenje vrijednosti kratkotrajne

imovine (16,9%) i smanjenje dugotrajne imovine (26,7%) koja i u slijede�im razdobljima

ima tendenciju opadanja.

Pove�anje vrijednosti ukupne imovine (6% 2007g. i 6,2% 2010.g.) upu�uju op�enito na

neznatno ja�anje financijske snage no tek analizom dinamike i strukture njenih sastavnih

oblika mo�i �e se utvrditi da li njezin rast zna�i i ve�u financijsku snagu ili otvara pitanje

naplate potraživanja, rasta ili pada cijena, tržišne usmjerenosti poslovanja. Uo�ava se i pad

ukupne imovine 2010.g.za 6% u odnosu na prethodnu godinu a 12,7% u odnosu na baznu.

Zamje�uje se da vrijednost ukupne imovine oscilira te da je potreban detaljniji uvid u

promjene pojedinih vrsta imovine i razumijevanje uzroka tih promjena.

38 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 278.

2 3

Tablica 1. Struktura i dinamika imovine Vik Iverali d.o.o.39

- u kn -

OPIS 2007 2008 2009 2010 2011

DUGOTRAJNA IMOVINA 51.139 37.484 22.848 12.917 3.217

materijalna imovina 51.139 37.484 22.848 12.917 3.217

struktura % 6,6 5,8 3,3 1,8 0,5

KRATKOTRAJNA IMOVINA 729.340 606.469 659.571 711.758 678.073

struktura % ( ukupno) 93,4 94,2 96,7 98,2 99,5

zalihe 482.880 295.441 272.710 343.952 289.930

struktura % 66,2 48,7 41,3 48,3 42,8

potraživanja 170.237 238.170 323.139 305.524 362.113

struktura % 23,3 39,3 49,0 42,9 53,4

novac na ra�unu i u blagajni 76.223 72.858 63.722 62.282 26.031

struktura % 10,5 12,0 9,7 8,8 3,8

UKUPNA IMOVINA 780.479 643.953 682.419 724.675 681.290

struktura % 100 100 100 100 100

bazni indeks 100 83 87 93 87

verižni indeks 83 106 106 94

Izvor: Bilance Vik Iverali d.o.o. 2007-2011.

Dugotrajna imovina je onaj dio imovine koji se pretvara u nov�ani oblik u razdoblju dužem

od 1 godine. Osnovna zna�ajka dugotrajne imovine da osim vrijednosnog ima i naturalni

karakter te stoga analiza dugotrajne imovine ima dva aspekta, analizu vrijednosti

dugotrajne imovine i analizu kapaciteta.40

39 Svi podaci u radu svedeni su na 2011.g., korišteni su indeksi potroša�kih cijena, deflatori su: 01/05 1,065,

02/05 0,959, 03/05 0,962, 04/05 0,981, iz Statisti�kog ljetopisa Republike Hrvatske za 2011.g. 40 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 284.

2 4

Oblici dugotrajne imovine predstavljaju temeljnu strukturu dugotrajne a �ine je:

� materijalna imovina,

� nematerijalna imovina,

� financijska imovina i

� potraživanja.

Pojedini oblici dugotrajne imovine dalje se raš�lanjuju na vrste za što se koriste kontni

planovi koji se temelje na �l.17. Zakona o ra�unovodstvu koji propisuju sastavljanje bilanci

sa minimalnim pozicijama (slika1).

Slika 1. Oblici dugotrajne imovine

Izvor: RRiF-ov ra�unski plan za poduzetnike XVI. dopunjeno izdanje, Zagreb, 2010.

Udio dugotrajne imovine promatranog poduze�a u ukupnoj imovini je zanemariv s

obzirom na prirodu djelatnosti promatranog poduze�a, stoga �e analiza biti usmjerena na

analizu ukupne i kratkotrajne imovine. Ipak treba naglasiti da nedovoljan udio spram

ukupne imovine sa 6,6% 2007.g. na 0,5% 2011.g (tablica 1.) te tendencija opadanja

vrijednosti dugotrajne imovine otvara pitanje njene funkcionalne sposobnosti odnosno

dotrajalosti i ukazuje na mogu�i problem neometanog nastavka obavljanja temeljne

djelatnosti kao kriti�nu to�ku poslovanja poduze�a u budu�nosti.

DUGOTRAJNA IMOVINA

M A T E R I J A L N A

- z e m l j i š t a ,

š u m e

- p o s t r o j e n j a

i o p r e m a

- a l a t i ,

u r e d s k i i

N E M A T E R I J A L N A

- o s n i v a �k i i z d a -

c i

- i z d a c i z a r a z -

v o j i i s t r a ž i v a -

n j a

- p a t e n t i , l i c e n c e

F I N A N C I J S K A

I M O V I N A

- d a n i k r e d i t i

d e p i k a u c i j e

- v r i j . p a p i r i

- d u g . d e p o z i t i

k o d b a n a k a

- o s t a l a d u g .

u l a g a n j a

P O T R A Ž I V A N J A

- p r o d a j a n a

k r e d i t

- o d p o v e z a n i h

p o d u z e � a

- o s t a l a p o t r a ž i -

v a n j a

2 5

Vrijednost dugotrajne materijalne imovine, gledano s osnove njezine strukture, �ine

strojevi (prosje�no 84% udjela u materijalna ulaganja) te uredski namještaj (prosje�no

15,4%) netovrijednosti (neotpisana vrijednost) i prijevozno ve� amortiziranosredstvo

ve�inom bruto vrijednosti (otpisana vrijednost), osim 2007.g., sa prosje�no 0,6% udjela

(slika 2).

Promatraju�i dinamiku dugotrajne imovine i njezinih oblika, gdje je za baznu godinu uzeta

2007.g., vidi se da 2010.g. dugotrajna imovina iznosi �etvrtinu vrijednosti u odnosu na

vrijednost 2007.g. razlog velikog pada vrijednosti dugotrajne imovine odnosi se na

amortizaciju s obzirom da stvari koje �ine dugotrajnu imovinu imaju procijenjeni vijek

trajanja. Radi se o amortizaciji prijevoznog sredstva �iji je vijek trajanja pet godina.

Amortizacija se obra�unava za svako sredstvo pojedina�no razvrstano po amortizacijskim

grupama. Primijenjene stope ne prelaze porezno dopustive stope odre�ene Pravilnikom o

amortizaciji. No dinamika tako�er ukazuje da se u promatranom razdoblju nije ulagalo u

dugotrajnu materijalnu imovinu (slika 8). iako su ulaganja nužna, posebice u transportna

sredstva koja su nužan preduvjet za obavljanje osnovne djelatnosti promatranog poduze�a.

Slika 2. Struktura dugotrajne materijalne imovine

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2007 2008 2009 2010 2011

Prijevozna sredstva

Strojevi

Oprema


2 6

Sposobnost (funkcionalnost) i otpisanost odnosnog dijela imovine dva su pokazatelja �iji

zbroj je uvijek 100 odnosno 1 ako se radi o koeficijentima. Dok odnos neotpisanog dijela i

nabavne vrijednosti stvari koje �ine dugotrajnu imovinu pokazuju sposobnost, dotle odnos

otpisanog dijela i nabavne vrijednosti pokazuju istrošenost sredstava tog dijela imovine.41

Do promjene u sposobnosti dolazi zbog trošenja sredstava i promjene pojavnog oblika

stvari u nov�ani oblik. Tako se u strukturi prijevoznog sredstva kao najzna�ajnije vrste

materijalne imovine uzeto za primjer, javlja: nabavna vrijednost prijevoznog sredstva

iznosi 63.602 kn, tj. osnovica za izra�un amortizacije, procijenjeni vijek trajanja 5 godina,

neotpisana (neto) vrijednost 2007.g. 1.664 kn i otpisana vrijednost 61.937 kn, kako je

otpisani dio sve ve�i a poduze�e nije nabavljalo nova sredstva potrebno je u narednim

godinama vratiti potrebni, željeni, odnos otpisane i neotpisane vrijednosti, odnosno

potrebno je investirati.

Tablica 2. Dinamika strukture prijevoznog sredstva koji �ini materijalni dio imovine prema

stupnju sposobnosti odnosno prema stupnu otpisanosti

��

Prijevozna sredstva iznos % iznos % iznos % iznos % iznos %nabavna 63602 100,0 63602 100,0 63602 100,0 63602 100,0 63602 100,0neotpisana 1664 2,6 0 0,0 0 0,0 0 0,0 0 0,0otpisana 61938 97,4 63602 100,0 63602 100,0 63602 100,0 63602 100,0

Poduze�e nije nabavljao novo prijevozno sredstvo. Da bi se u narednoj godini vratilo na

željeni odnos (primjerice na 50 : 50) bilo bi potrebno investirati iznos koji se dobije putem

ove formule:

I = 12 (O + N(a-k)) / 12k – an

gdje je:

I – iznos koji treba investirati

O – otpisana vrijednost

N – nabavna vrijednost

a – koeficijent amortizacije

41 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 288-289.

2 7

k – koeficijent otpisanosti koji se želi posti�i

n – broj mjeseci za koje se ra�una amortizacija

Prema podacima iz tablice 2. da bi se postigao odnos neotpisane i otpisane vrijednosti 50 :

50 trebalo bi investirati :

I =12*(61938+63602*(0,2-0,5)) / 12*0,5 - 0,2*11 = 85.713 kn

Dakle, da se ponovno dostigne struktura od 50 : 50 trebalo bi investirati 85.713 kn pod

pretpostavkom da nabavka uslijedi izme�u 1. i 15. velja�e 2008.

Slika 3. Dinamika materijalnih ulaganja

100

73,3

60,9556,53

24,91

0

20

40

60

80

100

120

2007 2008 2009 2010 2011

Oprema

Strojevi

Prijevozna sredstva

DUGOTRAJNAIMOVINA


Imaju�i u vidu vrlo niske udjele dugotrajne imovine u ukupnoj imovini i dinamiku

strukture s trendom opadanja, dolazi se do zaklju�ka o veoma niskoj, odnosno gotovo

nikakvoj, efikasnosti angažiranja dugotrajne imovine.Kratkotrajnu imovinu �ini onaj dio

ukupne imovine za koji se o�ekuje da �e se pretvoriti u nov�ani oblik u razdoblju kra�em

od jedne godine. Kratkotrajna imovina transformira se iz jednog pojavnog oblika u drugi te

se stoga naziva i obrtnom imovinom. Osnovni oblici kratkotrajne imovine su: novac,

potraživanja, financijska imovina i zalihe (slika 4).

2 8

- Novac je oblik kratkotrajne imovine koji obuhva�a novac na žiro-ra�unu, novac u

blagajni, novac na deviznom ra�unu, izdvojena nov�ana sredstva za isplatu �ekova i sl.

- Potraživanja za koje se o�ekuje da �e biti napla�ena u roku od jedne godine su

potraživanja od kupaca za prodane proizvode ili usluge, potraživanja od zaposlenih,

potraživanja od državnih organa za odre�ene premije, kompenzacije, za više pla�ene

poreze, potraživanja od osiguravaju�ih društava za naknadu štete itd. Iznos potraživanja

kao i struktura potraživanja vrlo je bitna kada nedostaje novca za neku poslovnu aktivnost.

- Financijska imovina odnosi se na plasmane novca na rok kra�i od jedne godine koji se

naj�eš�e ostvaruje davanjem kredita drugim poduze�ima i kupnjom kratkoro�nih

vrijednosnih papira u cilju zaštite kapitala i ostvarenju odre�ene koristi, kamata.

- Zalihe su materijalni oblik teku�e imovine. Pojavni oblici zaliha odnose se na zalihe

sirovina i materijala, zalihe proizvodnje, nedovršenih proizvoda, zalihe gotovih proizvoda i

zalihe trgova�ke robe, kao i ispla�eni predujmovi za nabavu ove vrste imovine.42

Slika 4. Oblici kratkotrajne imovine

Izvor:RRiF-ov ra�unski plan za poduzetnikeXVI. dopunjeno izdanje, Zagreb, 2010.

42Žager, K., Žager, L.: op.cit. pod 4., str. 36.

KRATKOTRAJNA IMOVINA

N O V A C

- u b a n c i

- u b l a g a j n i

P O T R A Ž I V A N J A

- o d k u p a c a

- o d z a p o s l e n i h

- o d d r ž a v e

- o s t a l a

p o t r a ž i v a n j a

F I N A N C I J S K A

I M O V I N A

- d a n i k r a t k o -

r o � n i k r e -

d i t i

- k u p l j e n i v r i j .

p a p i r i

- d a n i d e p o z i t i

i k a u c i j i

- o s t a l a k r a t k .

u l a g a n j a

Z A L I H E

- s i r o v i n a i

m a t e r i j a l a

- p r o i z v o d n j e

- g o t o v i h p r o i -

z v o d a

- t r g o v a � k e

r o b e

2 9

Kratkotrajna se imovina tako�er analizira kao analiza obujma i kao analiza strukture za

kra�e i dulje razdoblje na osnovu �ega se dolazi do spoznaja o njezinu sastavu i

promjenama kako u cjelini tako i po elementima.

S obzirom na djelatnost poduze�a, prodaju namještaja po mjeri kupaca, u strukturi imovine

dominiraju obrtna sredstva, tj. kratkotrajna imovina sa 96,4% vrijednosti. Najve�a se

relativna važnost pridaje vrijednosti zaliha trgova�ke robe koje u odnosu na ukupnu

kratkotrajnu imovinu imaju dominantan udio, prosje�no 49,5% što se ocjenjuje kao

relativno povoljno.

Potom, vrijednosti potraživanja od kupaca, primjetno nestabilne strukture, naime sa 23,3%

udjela 2007.g. kontinuirano su se pove�avale na 53,4%, 2011.g., te vrijednosti novca na

ra�uni i u blagajni gdje se primje�uje osjetno smanjenje udjela 2011.g. na 3,8% (Slika 5).

Slika 5. Struktura kratkotrajne imovine

66,21

23,3410,45

48,71

39,27

12,01

41,35

48,99

9,66

48,3242,93

8,75

42,7653,4

3,84

0% 20% 40% 60% 80% 100%

2007

2008

2009

2010

2011

zalihe trgova�ke robe

Potraživanja od kupaca

Novac na ra�unu i

blagajni

Izvor: Tablica 1

3 0

Udio od 66,2% zaliha trgova�ke robe 2007.g. rezultat su nabave robe krajem godine što se

u ukupnoj vrijednosti odrazilo kao pove�anje od 49% u odnosu na 2008.g. Iz istih razloga

proizlazi i nizak udio potraživanja te iste godine. Naime, kada se realizirana koli�ina

proizvoda naplati ta sredstva se ulažu (angažiraju) u nabavu istih.

Tablica 3. Struktura kratkotrajne imovine

- u kn -

OPIS 2007 2008 2009 2010 2011


-Zalihe 482.880 295.441 272.710 343.952 289.930

struktura % 66,2 48,7 41,3 48,3 42,8

-Potraživanja 170.237 238.170 323.139 305.524 362.113

struktura % 23,3 39,3 49,0 42,9 53,4

-Novac na ra�unu i u blagajni 76.223 72.858 63.722 62.282 26.031

struktura % 10,5 12,0 9,7 8,8 3,8

Izvor: Tablica 1

Visok udio novca na ra�unu s obzirom na angažiranje te imovine na kraju godine, u odnosu

na naredne godine, ukazuje na pravodobno napla�ena potraživanja 2007.g. i vjerojatno

zadovoljavaju�i obrtaj ukupne kratkotrajne imovine i njezinih pojedinih dijelova kao i

adekvatno vo�ene financijske politike i politike cijena (u nastavku rada biti �e objašnjeni

koeficijenti obrtaja i utjecaj cijena).

Tablica 4. Dinamika kratkotrajne imovine

Index 2007=100

OPIS 2007 2008 2009 2010 2011

Zalihe trgova�ke robe 100 61,0 56,0 71,0 60,0

Potraživanja od kupaca 100 140,0 190,0 180,0 213,0

Novac na ra�unu i u blagajni 100 96,0 83,0 81,0 34,0

KRATKOTRAJNA IMOVINA 100 83,2 90,0 98,0 93,0

Izvor: Tablica 1

3 1

U odnosu na baznu kratkotrajna imovina u svom ukupnom dijelu 2011.g �ini 93%

imovine. Smanjenju od 7%, doprinosi smanjenje zaliha za 40% te rast potraživanja za

113% što se negativno odražava i na nov�ana sredstva s najvišim smanjenjem od 66%.

Iako ukupna kratkotrajna imovina nije osjetno oscilirala, promjene u vrijednosti njezinih

dijelova ukazuju na izrazito razli�ite indekse porasta potraživanja i smanjenja novca na

ra�unu.

Potraživanja od kupaca ve� 2008.g. iskazuju rast vrijednosti od 40%. Slijede�e 2009.g.,

promatraju�i verižni indeks, iskazuju 36% pove�anje, iako je došlo do smanjenja od 7%

2010., u odnosu na baznu 2007.g. taj postotak i dalje pokazuje tendenciju rasta od 80%.

2011.g. u odnosu na 2010.g. 19 % rast doprinosi iznosu od 181.056 kn što je više od

polovice nego na po�etku 2007.g. Razlog tomu je dakako nenapla�ena realizacija.

Slika 6. Dinamika kratkotrajne imovine (2007 = 100)

0

50

100

150

200

250

2007 2008 2009 2010 2011

Zalihe

Potraživanja

Novac na ra�unu

Kratkotrajna imovina

Izvor: Tablica

3 2

Podlogu za analizu potraživanja od kupaca ukupno za sve kupce43�ine knjigovodstveni

ra�uni potraživanja od kupaca. Prisuran je stalan pad prodaje osim na prijelazu 2008.g na

2009.g. i stalan pad naplate. Saldo pokazuje tendenciju stalnog rasta (rast salda

potraživanja od kupaca negativnog je karaktera) osim 2010.g. (tablica 4).

Tablica 5. Dinamika godišnjih situacija na ra�unu potraživanja od kupaca (situacije krajem

godine)

- u kn -

O p i s 2007 2008 2009 2010 2011

Prodaja (duguje) 2.596.908 2.205.848 2.229.939 1.625.034 970.484

Naplata (potražuje) 2.426.672 1.967.678 1.906.800 1.319.509 608.371

Stanje (saldo) 170.236 238.170 323.139 305.525 362.113

Izvor: Bruto bilance Vik Iverali d.o.o.

U 2011.g. prodaja �ini svega 37% vrijednosti prodaje iz 2007.g., ima tendenciju opadanja

i svakako zna�i vrlo negativnu �injenicu.Prodaja je iz godine u godinu slabija sa 2.596.908

kn pada na 970.484 kn. Analiza upu�uje da su nužne mjere za bolju prodaju. Potrebno je

utvrditi slabu prodajnu aktivnost, analizirati prodajne cijene, kvalitetu proizvoda,

neizvršenje rokova, poja�anu konkurenciju itd. da bi se mogle poduzeti mjere za bolje

poslovanje.

Naplata je u stalnom padu od �ak 75% 2011.(tablica 4)u odnosu na 2007.g. Iako u drugom

i tre�em obra�unskom razdoblju nema osjetnih fluktuacija, odnos naplate i salda izražen

koeficijentom44iznosi 2008.g 8,2 a 2009.g pada na 5,9 i upozorava na zna�ajnu tendenciju

opadanja i u ovom razdoblju. Najzna�ajniji pad naplate od 53,9% uo�ava se 2010.g. na

2011.g.

43 Analiza potraživanja od kupaca se analizira: ukupno za sve kupce, posebno za pojedine grupe kupaca i

posebno za zna�ajnog kupca. 44 K=N�v/S, N=Naplata, v=broj vremenskih jedinica u godini, S=saldo

3 3

Dinamika koeficijenata od 14,3 2001.g. do 1,7 2011.g. upu�uje na potrebu poduzimanja

pravovremenih mjera u otklanjanju negativnih tendencija naplate. Prije sklapanja suradnje

dakako je potrebno provjeriti bonitet potencijalnog kupca, obustaviti robu lošim platišama,

ispitati potraživanja po starosti tj. prema broju dana nenapla�enih dospije�a, samo su neke

od mogu�ih mjera.

Da bi se poslovni proces mogao kontinuirano odvijati, osim visine potrebna je i

odgovaraju�a struktura. Poreme�aji u strukturi ukazuju na usporavanje cirkulacije

kratkotrajne imovine.45 Kratkotrajna se imovina transformira iz jednog pojavnog oblika u

drugi pri �emu se govori o obrtaju imovine ili sredstava.

Slika 7. Tendencija kretanja prodaje, naplate i stanja (2007 = 100)

200

7

200

8

200

9

2010

2011

Prodaja

Stanje0

50

100

150

200

250

Prodaja Naplata Stanje

Prodaja 100 85 86 63 37

Naplata 100 81 79 54 25

Stanje 100 140 190 180 213

2007 2008 2009 2010 2011

Izvor: Tablica 4

Na osnovu predo�ene analize kratkotrajne imovine - poreme�aja u strukturi novca na

ra�unu,u strukturi potraživanja od kupaca (pada prodaje, rasta naplate) pri strukturi zaliha

sa znatno manje izraženom tendencijom opadanja name�e se potreba analize primjerenosti

angažiranja kratkotrajne imovine, zaliha posebice. Pri tom �e se koristiti pokazatelji:


3 4

� Koeficijent obrtaja pojedinih dijelova kratkotrajne imovine:

- Zaliha materijala (u brojniku stavlja troškove sadržane u realiziranim proizvodima

na kraju razdoblja s vrijednoš�u zaliha po cijeni koštanja). Stopa obrta zaliha

pokazuje kojom brzinom poduze�e obr�e svoje zalihe i koja je razina zaliha

potrebna da bi se održao opseg realizacije.

- Potraživanja (odnos prihoda od prodaje i potraživanja na kraju godine).

� Dani vezivanja pojedinih dijelova kratkotrajne imovine – vrijeme obrtaja tj. vrijeme

zadržavanja imovine izraženo danima, stvara ga odnos 360 (dani u godini) i

koeficijent obrtaja odnosne kratkotrajne imovine.

Tablica 6. Pokazatelji obrtaja i dana vezivanja potraživanja i zaliha

Index 2007=100

O p i s 2007 2008 2009 2010 2011

Koeficijent obrtaja potraživanja 11,9 7,4 5,2 3,9 0,7

bazni indeks % 100 62 44 33 6

Dani vezivanja potraživanja 30 49 69 92 514

bazni indeks % 100 161 229 305 1700

Koeficijent obrtaja zaliha 4,2 6,0 6,1 3,5 1,2

bazni indeks % 100 143 146 84 29

Dani vezivanja zaliha 86 61 59 103 301

bazni indeks % 100 70 68 120 349

Izvor: Bilance i ra�uni dobiti i gubitka Vik Iverali d.o.o.

Vidi se da poduze�e sve lošije koristi imovinu. Koeficijent obrtaja zaliha od 4,2 pada na

1,2, iako je 2008.g. i 2009.g. u poduze�u zabilježen brži obrtaj za 43% i 46% pri �emu su

se zalihe zadržavale na skladištu 61 i 59 dana, tendencija opadanja angažiranja zaliha

rapidno se pove�ava, pogotovo 2011.g. što ukazuje i broj dana vezivanja zaliha (301), za

249% više nego bazne godine.

Prividna po�etna analiza zaliha poprima drugi karakter. Zalihe se gomilaju s obzirom na

broj dana vezivanja i ukazuju na slabu realizaciju proizvoda posljednjih godina. Osim

navedenih na visinu zaliha u poduze�u utjecala je slaba organizacija prodaje (prodaju

3 5

obavlja samo direktor poduze�a). Pad prodaje dovodi do slabijih financijskih mogu�nosti

zbog kojih poduze�e nije moglo racionalnije nabavljati repromaterijal koji se ugra�uje u

finalni proizvod te se na skladištu zadržavao materijal koji se slabije obr�e.46Padu prodaje

najviše doprinosi odustajanje i demotiviranost vlasnika u obavljanju procesa prodaje.

Imovina kojom poduze�e raspolaže i koju kontrolira ima svoje porijeklo, svoj put i na�in

pritjecanja u poduze�e, tj. izvore od kojih je pribavljena.47

Izvori imovine su prije svega vlasnici, druga poduze�a, banke i druge financijske

institucije, gra�ani itd. Nabavljanjem imovine od odre�enih izvora stvaraju se odre�ene

obveze prema vlasnicima te imovine.Te obveze sastoje se u davanju nov�ane

protuvrijednosti ili uve�anju vrijednosti imovine.

Ukupna imovina u poduze�u mora imati svoje izvore, zavisno od toga tko je uložio

imovinu u poduze�e, vlasnik ili neki drugi privredni subjekt, izvore imovine prema

vlasništvu dijelimo na:

� vlastite izvore (kapital i glavnica) i

� tu�e izvore ( obveze).

Prema roku dospije�a (ili aspekta ro�nosti) razlikujemo:

� kratkoro�ne izvore (kratkoro�ne obveze)

� dugoro�ne izvore (dugoro�ne obveze)

� trajne izvore (kapital ili glavnica).

Vlastiti kapital ili glavnica kao najkvalitetniji dio izvora imovine s aspekta dospije�a spada

u trajne izvore sredstava. Primarno se formira ulaganjem vlasnika pri samom osnivanju

poduze�a (upisani temeljni kapital). Vlasnik u daljnjem poslovanju može i dodatno ulagati

u svoje poduze�e. Osim navedenog, do pove�anja kapitala dolazi i u slu�aju uspješnog

poslovanja, tj. zadržavanjem dobiti (zadržani dobitak) ukoliko se ne raspodijeli vlasnicima. 46 Iz razgovora sa direktorom poduze�a.

47Žager, K., Žager, L.: op.cit. pod 4., str. 38.

3 6

Do smanjenja vrijednosti temeljnog kapitala može do�i i ako poduze�e želi pokriti gubitak

na teret temeljnog kapitala jer mu rezerve nisu dostatne.48Rezerve su dio vlastitog kapitala

�ija je svrha održavanje stabilnosti i razvoja poduze�a (statutarne rezerve), pokrivanje

gubitka (zakonske rezerve), promjena fer vrijednosti imovine (revalorizacijske pri�uve),

stjecanje vlastitih dionica (rezerve za vlastite dionice) i ostale.49

Kratkoro�ne obveze �ine one obveze koje je potrebno vratiti u roku do godinu dana. To su

uglavnom obveze prema dobavlja�ima za nabavljeni materijal, robu i sl., obveze za

izvršene nam usluge, primljeni kratkoro�ni krediti s rokom dospije�a manjim od jedne

godine, emitirani kratkoro�ni vrijednosni papiri itd. iznos i struktura tih obveza vrlo su

važan kriterij u ocjeni i održavanju likvidnosti i vo�enju financijske politike.50

Dugoro�ne obveze obuhva�aju sve one obveze koje dospijevaju na naplatu s rokom dužim

od jedne godine. Naj�eš�i na�in dugoro�nog financiranja su dugoro�ni krediti od banaka ili

drugih financijskih institucija koji se uglavnom uzimaju kod ve�ih ulaganja ili investiranja.

Dva su osnovna razloga zbog kojih se poduze�a odlu�uju na kredite prije nego

financiranjem iz vlastitog kapitala: kamata na dugove je fiksna i dok je ona niža od zarade

postignute korištenjem kredita kapital se uve�ava i kamata je trošak i predstavlja porezni

odbitak.51

Što su ve�i udjeli vlastitog i dugoro�nog ulaganja to su preduvjeti poslovanja sigurniji i

stabilniji, njihovo pove�anje odražava snagu poduze�a a smanjenje slabost. Od strukture

izvora imovine ovisit �e financijska stabilnost poduze�a kao i dugoro�na solventnost koja

ovisi i o strukturi imovine. Naime, dugotrajna imovina treba se financirati iz dugoro�nih

vlastitih i tu�ih izvora i pritom bi maksimalna vrijednost trebala biti jedan.52

48 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 391. 49 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 392. 50Žager, K., Žager, L.: op.cit. pod 4., str . 39.51 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 393. 52Vitezi�, N.: op. cit. pod 10., str. 70.

3 7

Imovina se poduze�a Vik Iverali d.o.o. financirala uglavnom iz kratkoro�nih izvora, 82.5%

u odnosu na ukupni kapital korišten 2007.g., �ija se tendencija nije znatno mijenjala do

2011.g. kada doseže znatan pad i u ukupnoj strukturi kapitala poduze�a sudjeluje sa

0,9%.Svojim udjelom dominira i najkvalitetniji trajni kapital sa prosje�nom vrijednosti

udjela od 20,6% do posljednje godine kada vrijednost udjela iznosi 2,5%. Negativni

financijski rezultat,tj. gubitak, od 42.438 kn u 2011.g. pokriven je vlastitim kapitalom te

stoga vrijednost sa 154.162 kn 2010.g godine pada na 16.816 kn u 2011.g. dok je preostala

vrijednost vlastitog kapitala, tj. zadržane dobiti ispla�ena vlasniku poduze�a.

Tablica 7. Struktura izvora sredstava poduze�a

- u kn -

SREDSTVA GODINE

2007 % 2008 % 2009 % 2010 % 2011 %

KAPITAL I REZERVE 136.415 17,5 141.263 21,9 149.450 21,9 154.163 21,3 16.817 2,5

DUGORO�NE

OBVEZE 0 0 0 0 658.166 96,6

KRATK. OBVEZE 644.064 82,5 502.689 78,1 532.968 78,1 570.512 78,7 6.308 0,9

UKUPNI KAPITAL 780.479 100 643.952 100 682.418 100 724.675 100 681.291 100,0


Smanjuju�i svoju supstancu poduze�e Vik Iverali d.o.o. time pove�ava rizik daljnjeg

poslovanja.

Kratkoro�ne obveze prema dobavlja�ima pokrivene su dugoro�nim kreditom banke te se

na taj na�in omogu�ilo neometano naru�ivanje proizvoda tj. kratkotrajne imovine za

daljnje poslovanje stoga se i uo�ava rapidan pad kratkoro�nih obveza u 2011. na 9% udjela

u odnosu na baznu godinu. Me�utim, nenamjensko korištenje kapitala bitno može utjecati

na financijsku stabilnost poduze�a.

3 8

S obzirom da je 2011.g narušena uskla�enost rokova dospije�a s vremenom vezanosti

sredstava, tj. kratkoro�ne obveze financirane su iz dugoro�nih izvora može se javiti

problem otplate takvih kredita, suo�avanje sa ve� prisutnom insolventnoš�u i na koncu

bankrotom.

Slika8. Struktura izvora sredstava poduze�a

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2007 2008 2009 2010 2011

VLASTITI KAPITAL DUGORO�NE OBVEZE KRATKORO�NE OBVEZE


Slika 9. Tendencija kretanja izvora imovine

-30

20

70

120

Kapital Dugor. Obveze Kratk. obveze

Kapital 100 104 110 113 12

Dugor. Obveze 0 0 0 0 100

Kratk. obveze 100 78 83 89 9

2007 2008 2009 2010 2011

Izvor: Tablica 6

3 9

Iako teoretski što je ve�i udjel vlastitog i dugoro�nog ulaganja preduvjeti poslovanja su

stabilniji i sigurniji, kod malih poduze�a �ija dugotrajna sredstva nisu zna�ajnih vrijednosti

konverzija kratkoro�nih u dugoro�ne obveze negativno se može odraziti na promatrano

poduze�e tim više što se udjel vlastitog ulaganja smanjio za 88% u odnosu na 2007. i što

nije došlo do novog ulaganja koja su i svrha pri korištenju dugoro�nih izvora financiranja.

Prikazanim postupkom analize imovine i kapitala poduze�a name�e se potreba za analizom

stabilnosti i sigurnosti kao jednim od bitnih aspekata koje je nužno razmotriti u analizi.

3 . 3 . 2 . P ok az a t e l j i l i k v id no s t i

Likvidnost predstavlja sposobnost nesmetanog odvijanja poslovnih procesa i podmirivanja

obveza.53 Likvidnost nije cilj, ve� nužan preduvjet dugotrajnog ostvarivanja dobitka,

dugotrajnog uspjeha.54 Poduze�a u svom poslovanju teže o�uvanju likvidnosti, tj.

sposobnosti da pravovremeno podmiruje svoje obveze. Za likvidnost na rok �esto se rabi

izraz solventnost, tj. sposobnost pravodobnog udovoljavanja nov�anim obvezama u roku

dospije�a.

U znanstvenoj i stru�noj literaturi kao i u praksi koriste se razli�ito oblikovani pokazatelji

likvidnosti. To su pokazatelji financijske sigurnosti poduze�a i pokazuju sposobnost

poduze�a za nastavak i rast poslovne aktivnosti.

Pokazatelji likvidnosti su:

� radni kapital ( eng. Working capital)

� op�i pokazatelj likvidnosti ili koeficijent teku�e likvidnosti

� pokazatelj brze likvidnosti ili koeficijent ubrzane likvidnosti

� pokazatelj likvidnosti gotovine ili koeficijent trenutne likvidnosti

53Vitezi�, N.: op. cit. pod 10., str. 70. 54 Osmanagi� Bedenik, N.: Poslovna analiza temeljem godišnjih financijskih izvješ�a, Ra�unovodstvo, revi-

zija i financije, br.3/2002, str.62.

4 0

Radni kapital zapravo predstavlja onaj dio kratkoro�ne imovine koji se financira iz

dugoro�nih izvora sredstava i ukazuje na mogu�nost kratkoro�nog podmirivanja dugova.

Odre�uju�i razinu kratkotrajne imovine poduze�a treba uravnotežiti koristi i troškove dane

razine ulaganja u kratkotrajnu imovinu. Ve�a kratkotrajna imovina poboljšava prodaju i

odnose s kupcima. Ve�i neto radni kapital zna�i da poduze�e ima manje spontano

(trgova�ki krediti) financiranje obveza te �e i odnosi sa dobavlja�ima biti bolji.

Radni kapital ( eng. Working capital) jest razlika izme�u teku�e aktive i teku�e pasive.

Prevedeno na bilan�ne pozicije, taj bi obrazac izgledao ovako:55

Kratkoro�ne

obveze +

Radno Kratkotrajna imovina + Odgo�eno

raspolpživi � Pla�eni troškovi budu�eg � pla�anje

kapital razdoblja i Nedospjela troškova i

naplata prihoda Prihod

budu�ega

razdoblja

No, i ve�i radni i neto radni kapital zna�e da �e troškovi financiranja, nastali zbog potrebe

za ve�im ulaganjem kapitala, biti ve�i, a povrat manji56. S tim u vezi kako je kratkotrajna

imovina vezana na kratki rok slijedi da se ona treba financirati iz kratkoro�nih izvora.

Me�utim iako su oni jeftiniji na�in financiranja predstavljaju i izvjestan rizik da �e

kamatne stope na novi kredit biti više, preveliko zaduživanje kratkoro�nim kreditima može

se odraziti na likvidnost i solventnost poduze�a. Stoga se dio kratkotrajne imovine treba

financirati iz dugoro�nih izvora. Zato je vrlo bitna politika financiranja menadžmenta od

koje �e ovisiti financijska struktura poduze�a i njezina primjerenost.

� Koeficijent teku�e likvidnosti (eng. current ratio) pokazatelj je likvidnosti najvišeg

stupnja jer u odnos dovodi pokri�e i potrebe za kapitalom u roku od godine dana.

55 Andrijaševi�, V.: Analiza financijske stabilnosti i ocjena boniteta trgova�kog društva, Ra�unovodstvo,

revizija i financije, br.5/2000, str.69. 56 Vidu�i�, LJ.: Financiranje radnog kapitala, Ra�unovodstvo, revizija i financije, br.8/2000, str.37-38.

obvezeekratkoro�n

imovinanakratkotrajilikvidnostteku�etkoeficijen =

4 1

Ovaj pokazatelj mjeri sposobnost poduze�a da podmiri svoje kratkoro�ne obveze,

primjerenost radnog kapitala i rizik od insolventnosti. Izra�unatu vrijednost pokazatelja je

potrebno usporediti s drugim poduze�ima u istoj grani. Niža vrijednost pokazatelja u

odnosu na prosjek grane ukazuje na mogu�e probleme po pitanju likvidnosti. Smatra se

kako koeficijent teku�e likvidnosti manji od 1,5 implicira mogu�nost da poduze�e ostane

bez sredstava za podmirenje kratkoro�nih obveza. Pokazatelj �ija je vrijednost zna�ajno

ve�a od prosjeka grane može zna�iti da poduze�e ne koristi efikasno svoja sredstva.

Zadovoljavaju�a vrijednost koeficijenta teku�e likvidnosti je ona koja ne odstupa zna�ajno

od prosjeka, a ukoliko prosjek nije poznat, tada bi ovaj omjer trebao iznositi približno 2:1.

Me�utim kod malih poduze�a koja imaju svoja specifi�na obilježja, poželjno je da svako

malo poduze�e oblikuje optimalna mjerila na osnovu poslovnih aktivnosti iz prethodnih

godina.

� Koeficijent ubrzane likvidnosti (eng. quick ratio) posebno je mjerilo likvidnost

drugog stupnja, a izra�unava se premaformuli:

Ovaj pokazatelj govori o tome ima li poduze�e dovoljno kratkoro�nih sredstva da podmiri

dospjele obveze, a bez prodaje zaliha. Kao i kod koeficijenta teku�e likvidnosti, poželjna

vrijednost ovog pokazatelja je ona koja ne odstupa zna�ajno od prosjeka grane. Ukoliko

prosjek grane nije poznat, tada je poželjna vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti

približno jednaka omjeru 1:1. Preporu�ena minimalna vrijednost ovog koeficijenta iznosi

0,9.

� Koeficijent trenutne likvidnosti (eng. cash ratio) ra�una se prema formuli:

obvezeekratkoro�nukupne

zaliheimovinanakratkotrajilikvidnostubrzanetkoeficijen

−=

obvezeekratkoro�nukupne

novacilikvidnosttrenutnetkoeficijen =

4 2

Predstavlja udio novca u podmirivanju kratkoro�nih obveza.Ve�i udio novca i nov�anih

ekvivalenata zna�i i ve�u solventnost.

Navedeni pokazatelji iako stati�kog karaktera ve�inom se koriste u praksi mada mnogo

pouzdaniji i relevantniji na�in mjerenja likvidnosti i solventnosti je putem dinami�kog

pra�enja nov�anog tijeka tj. koristi se cash flow kategorija. �isti nov�ani tijek predstavlja

razliku financijskih efekata odnosno razliku priljeva i odljeva novca i nov�anih

ekvivalenata.

Likvidnost se realnije može sagledati ako se koristi dinami�ka veli�ina neto nov�anog

tijeka. U odnos se stavlja vrijednost nov�anog tijeka (dobiven direktnom ili indirektnom

metodom) i prosje�ne kratkoro�ne obveze �ine�i jedan dinami�ki pokazatelj koji �e

realnije prikazati likvidnost poduze�a nego li pokazatelji stanja.

Ukupni priljevi – odljevi iz poslovnih aktivnosti / Ø kratkoro�ne obveze

Izra�unati pokazatelji teku�e likvidnosti (Tablica 8.) odražavaju odnos sredstava pla�anja i

kratkoro�nih obveza a kao grubo pravilo navode se orijentacijske vrijednosti od 1,4%. U

analiziranom poduze�u, te vrijednosti su niže od orijentacijskih vrijednosti tog pokazatelja.

Tablica 8. Stanje kratkotrajne imovine i kratkoro�nih obveza

- u kn -

OPIS 2007 2008 2009 2010 2011


-Zalihe 482.880 295.441 272.710 343.952 289.930

struktura % 66,2 48,7 41,3 48,3 42,8

-Potraživanja 170.237 238.170 323.139 305.524 362.113

struktura % 23,3 39,3 49,0 42,9 53,4

-Novac na ra�unu i u blagajni 76.223 72.858 63.722 62.282 26.031

struktura % 10,5 12,0 9,7 8,8 3,8

Kratkoro�ne obveze 644.064 502.689 532.968 5.704.112 6.308

Ø kratkoro�ne obveze 638.399 1.146.753 1.035.457 6.237.080 5.710.420

cash flow 14.768,0 1.682,4 4.568,1 6,1 -10,5


4 3

Ukazuju na nestabilnu likvidnost poslovanja do 2011.g. nakon �ega pokazuje enormno

pretjeranu likvidnost što je rezultat pokrivanja gotovo ukupnih kratkoro�nih obveza iz

dugoro�nog kredita. Na to ukazuje i iznos radnog kapitala gdje razlika izme�u pokri�a

kapitala i potreba za kapitalom tako da i pretjerana likvidnost iako poželjna sa stajališta

vanjskih izvora financiranja za poduze�e uvijek zna�i nedovoljno iskorištene mogu�nosti

pove�anja rentabilnosti poslovanja.

Naime, teku�e obveze su svedene (90%) u ukupnoj strukturi teku�ih obveza, na jednog

dobavlja�a �iji su rokovi dospije�a prešli rok od jedne godine. Poduze�e iz teku�eg

poslovanja nije poštivalo rokove dospije�a i u periodu od 2007.-2010.g. je trebalo

posegnuti za dugoro�nim izvorom pokrivanja kratkoro�nih sredstava, što bi omogu�ilo

nesmetani rad, bolju realizaciju, odnosno viši obrtaj kratkotrajne imovine, tj. zaliha, koji je

u 2011. godini pao za 79,1% u odnosu na baznu.

Gotovo zadovoljavaju�i pokazatelji ubrzane i trenutne likvidnosti tako�er su posljedica

produženja roka pla�anja što je u 2011.g kada su te kratkoro�ne obveze podmirene iz

dugoro�nih sredstava, rezultiralo tako�er u smislu pretjerane likvidnosti

Tablica 9. Pokazatelji likvidnosti

pokazatelji 2007 2008 2009 2010 2011 minimun

�� 1,13 1,21 1,24 1,25 107,5 od 1,5-2

�� 100,00 106,77 109,52 110,41 9.512,7

�� 0,38 0,61 0,72 0,64 61,5 1

�� 100,00 160,53 189,47 168,42 16.192,1

�� 0,11 0,14 0,11 0,11 4,1 od 10-20%

�� 100,00 127,27 100,00 100,00 3.754,5

�� (0,05) (0,006) (0,02) (0,003) (0,13)

Bazni indeksi 2001=100 100 -12 -40 -6 -260

�� 42.637,9 51.889,9 63.301,3 70.623,0 335.882,7


4 4

Likvidnost nije cilj, ve� nužan preduvjet ostvarivanja dobiti odnosno dugotrajnog uspjeha.

Ni pretjerana likvidnost nije poželjno stanje jer se ostvaruje na štetu rentabilnosti

poslovanja. Stoga treba pažljivo pratiti likvidnost, a svakom pogoršanju likvidnosti pridati

odgovaraju�u pozornost.57 Nedovoljna veli�ina cash flow-a tako�er ukazuje na probleme

sa likvidnoš�u, s obzirom i na njegov negativan predznak poduze�e je svake godine imalo

više odljeva nego priljeva nov�anih sredstava.

Struktura teku�e imovine jasno prikazuje prema stupnju unov�ivosti sredstava da se

2011.g. prosje�no stanje zaliha smanjilo za gotovo 50%. Potraživanje od kupaca pove�ano

je za 113% a nov�ana sredstva iskazuju pad za 66% u odnosu na 2007.g. odnosno

kratkotrajna imovina se ne obr�e dovoljno brzo da se pretvori u nov�ani oblik.

Ovaj dinami�ki pokazatelj likvidnosti koji u odnos stavlja �isti cash flow (dobiven

direktnom metodom) i prosje�no stanje obveza u promatranom periodu ukazuje na vrlo

niske vrijednosti likvidnosti te iako koriste�i 2011.g. za pokri�e kratkoro�nih obveza

dugoro�ne izvore pokazatelj pokazuje i dalje nisku vrijednost i upu�uje na mogu�u

insolventnost promatranog poduze�a. Obrnuti odnos ovog pokazatelja je zapravo faktor

zaduženosti koji ukazuje na prezaduženost poduze�a.

Poduze�e treba promijeniti dosadašnju politiku poslovanja otkriti uzro�nike slabe

likvidnosti, sliku likvidnosti upotpunit �e analiza zaduženosti i financijske stabilnosti te

rentabilnosti.

3 . 3 . 3 . Ana l i z a za du že nos t i i f i nan c i j s k e s t ab i lno s t i

Za osnivanje i rast poduze�a potreban je vlastiti ali i tu�i kapital. Poduze�e teži za tim da

oblikuje takvu vertikalnu strukturu, tj. odnos vlastitog i tu�eg kapitala, kod kojeg �e se

troškovi po jedinici ostvarenog prinosa svesti na minimum. Troškovi financiranja su u biti

oni troškovi koji odre�uju udjel tu�ega kapitala u ukupnoj strukturi financiranja poduze�a.

57 Osmanagi� Bedenik, N.: op. cit. pod 7., str. 168

.

4 5

Za utvr�ivanje udjela tu�ega kapitala u strukturi financiranja poznat je pojam financijske

poluge (leverage or gearing ratio). Pokazatelji zaduženosti objašnjavaju financijsku

strukturu i mjere dugoro�ni rizik koji proizlazi iz takve strukture.58

Pokazatelji zaduženosti ili pokazatelji upotrebe poluge (eng. leverage ratios) pokazuju

strukturu kapitala i na�ine na koje poduze�e financira svoju imovinu. Oni predstavljaju

svojevrsnu mjeru stupnja rizika ulaganja u poduze�e, odnosno odre�uju stupanj korištenja

posu�enih financijskih sredstava.

Tvrtke sa zna�ajno visokim stupnjem zaduženosti gube financijsku fleksibilnost, mogu

imati probleme pri pronalaženju novih investitora, te se suo�avaju s rizikom bankrota.

Ipak, zaduženost nije nužno loša. Ukoliko je stupanj zaduženosti pod kontrolom i redovno

se prati kroz vrijeme, a posu�ena sredstva se koriste na pravi na�in, zaduženost može

rezultirati porastom povrata na investirano.

Najpoznatiji pokazatelji zaduženosti su:

� koeficijent zaduženosti

� koeficijent vlastitog financiranja

� odnos duga i glavnice

� Osnovni pokazatelj zaduženosti ili koeficijent zaduženosti (debt ratio) koji

predstavlja omjer ukupnih obveza i ukupnih sredstava (aktiva). Pokazuje koliko se

ukupnih sredstava financira iz tu�ih izvora. Ako vrijednost ovog pokazatelja raste

dugovi rastu u istom omjeru prema ukupnim sredstvima što pove�ava poslovni

rizik. Iskustvenom metodom mjereno ovaj pokazatelj trebao bi biti 50% ili

manji.59On objašnjava do koje mjere poduze�e koristi zaduživanje kao oblik

financiranja, odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduživanjem. Što je ve�i

58 Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 394. 59 Grupa autora: Procjena boniteta trgova�kog društva, MASMEDIA,1996., str. 36

4 6

odnos duga i imovine, ve�i je financijski rizik60, a što je manji, niži je financijski

rizik.

� Pokazatelj vlastitog financiranja ili koeficijent vlastitog financiranja pokazuje

koliko je poduze�e vlastitim sredstvima sposobno financirati poslovanje. Njegova

vrijednost bi trebala biti ve�a od 50%. Naj�eš�e se u analizi koristi kao nadopuna

osnovnog pokazatelja zaduženosti. Izra�unava se prema sljede�oj formuli:

�

Pokazatelj vlastitog financiranja = glavnica / ukupna sredstva x 100

� Pokazatelj odnosa duga i glavnice ili koeficijent financiranja predstavlja odnos

izme�u ukupnih zaduženja (dugoro�nih i kratkoro�nih) i kapitala i rezervi

(glavnice). Uklju�ena su i kratkoro�na sredstva s obzirom da ih mala poduze�a

naj�eš�e koriste u svrhu financiranja. Gornja granica odnosa duga i glavnice je

naj�eš�e 2:1, s udjelom dugoro�nog duga ne ve�im od jedne tre�ine. Visoka

vrijednost ovog pokazatelja ukazuje na mogu�e poteško�e pri vra�anju posu�enih

sredstava i pla�anju kamata. Odnos duga i glavnice se izra�unava na sljede�i na�in:

Odnos duga i glavnice = ukupni dugovi (obveze) / glavnica x 100

Sva tri dosada nabrojana pokazatelja zaduženosti govore o stati�koj zaduženosti u

odre�enom vremenskom trenutku.

� Faktor zaduženosti koristi se za mjerenje vremenskog trajanja zaduženosti, tj. broja

godina potrebnih za pokri�e ukupnih obveza iz nov�anog tijeka. Rezultat je omjera

ukupnih obveza i neto dobiti uve�ane za amortizaciju ili cash flowa ( indirektna

metoda).

60 Financijski rizik (engl. financial risk, njem. Finanzrisiko) predstavlja rizik kod fiksnih troškova financira-

nja (rizik da se ostvarenim financijskim rezultatom ne�e pokriti kamate na dugove poduze�a) i/ili rizik koji

proizlazi iz stupnja zaduženosti poduze�a (rizik da poduze�e ne�e biti u mogu�nosti vratiti dug). Stupanj

rizika se pove�ava usporedo sa stupnjem zaduženosti poduze�a. Izvor: Rje�nik marketinga, Masmedia

Pokazatelj zaduženosti = ukupne obveze / ukupna sredstva x 100

4 7

Faktor zaduženosti = ukupne obveze / cash flow

Ako se ostvaruje nedovoljna veli�ina cash flowa, tada i relativno nizak udio tu�ih

izvora sredstava postaje visok a koji je važan s aspekta njihova troškovna

optere�enja. Niži faktor stoga predstavlja ve�u sigurnost i obrnuto.

Analiza financijske stabilnosti upotpunjuje sliku o likvidnosti poduze�a putem pokazatelja:

stupanj pokri�a I. i stupanj pokri�a II. poznatim i kao zlatno bankarsko pravilo i zlatno

bilan�no pravilo. Naime, likvidnost poslovanja dugoro�no �e biti održiva ako se poštuju

odre�ena pravila financijske stabilnosti.61Bit je u uskla�enosti rokova dospije�a s

vremenom vezanosti sredstava tj. dugotrajna imovina trebala bi se financirati iz dugoro�nih

vlastitih i tu�ih izvora.

� Stupanj pokri�a I. i stupanj pokri�a II.

Stupanj pokri�a I. i II. govore o pokri�u dugotrajne imovine glavnicom (stupanj pokri�a I.)

tj. glavnicom uve�anom za dugoro�ne obveze (stupanj pokri�a II.). Oba pokazatelja se

ra�unaju na temelju podataka iz bilance. Potrebno je istaknuti da kod vrijednosti

pokazatelja stupnja pokri�a II. uvijek mora biti ve�a ili jednaka 100%. Ova tvrdnja

proizlazi iz �injenice da dio dugoro�nih izvora, zbog održanja likvidnosti, mora biti

iskorišten za financiranje kratkotrajne imovine.

imovinadugotrajna

100 kapitalvlastitiI.pokri�astupanj

×=

imovinadugotrajna

100 obveze)dugoro�ne kapital(vlastitiII.pokri�astupanj

×+=

Prikazani pokazatelji zaduženosti konstatiraju izrazitu neravnotežu. Osnovni pokazatelj

zaduženosti ve� u prvoj godini promatranog razdoblja pokazuje postotak za 32,52 ve�i u

61Vitezi�, N.: Analiza poslovanja za potrebe financiranja malih poduzetnika, Ra�unovodstvo, revizija i finan-

cije, br.3/1999, str. 70.

4 8

odnosu na standardnu vrijednost istog. Iako ima laganu tendenciju pada ( približno 4%)

narednih godina, 2011.g. doseže vrijednost od 97,53% što ukazuje, gledano s aspekta

vlasništva, da se gotovo sva imovina financirala iz tu�ih izvora a samo 2,47% iz vlastitih

izvora.

Odnos tu�eg i vlastitog kapitala ukazuje na strukturu kapitala na odre�eni dan. Poželjnim

se smatra odnos tu�eg i vlastitog ulaganja od 70:30.62 S obzirom na smanjenje udjela

vlastitog ulaganja 2007.g. 82,5 : 17,5, 2008.g. 78 : 22, zadržavaju�i isti omjer do 2011.g

kada taj odnos od 97,5 : 2,5 ukazuje na znakove ozbiljne krize i prezaduženosti. Vlastiti

kapital je pojeden pokrivanjem gubitka i ispla�ivanjem zadržane dobiti vlasniku, stoga je i

njegov udio posljednjeg promatranog razdoblja veoma nizak.

Dinami�ki promatrana likvidnost kroz faktor zaduženosti tako�er ukazuje na kontinuirano

pove�anje zaduženosti te s ostvarenom veli�inom cash flowa trebalo bi 66 godina da

podmiri svoje obveze iz 2011.g.

Tablica 10. Pokazatelji zaduženosti i financijske stabilnosti

pokazatelji 2007 2008 2009 2010 2011

��!�� 82,5 78,1 78,1 78,7 97,5

��"� "�� 472,1 355,9 356,6 470,1 3951,3

�� "� �� 17,5 21,9 21,9 21,3 2,5

��!�� 14,8 20,9 23,4 39,0 66,4

�� #$ 266,8 376,9 654,1 1193,5 522,7

�� ##$ 1526,2 1718,0 2986,8 5610,4 21176,0


62 Osmanagi� Bedenik, N. :Potencijali poduze�a-Analiza i dijagnoza potencijala u poslovanju poduze�a,

NIP˝Alinea˝ d.o.o., Zagreb, 1993. str.167

4 9

Treba naglasiti da faktor zaduženosti od 15 godina 2007. do 39 godina 2010. je previsok,

gledano s aspekta ro�išta. U tom periodu dugoro�nih kredita nije bilo a kratkoro�ni krediti

od dobavlja�a i ostale obveze nisu podmirene, što ukazuje na slabu likvidnost promatranog

poduze�a.

Dugotrajna imovina malih poduze�a nije zna�ajnih vrijednosti te ona nemaju problema sa

financijskom stabilnoš�u. Iako rast ovih pokazatelja zna�e smanjenje zaduženosti a

pove�anje likvidnosti, njihove enormno visoke vrijednosti ukazuju na stanovite

poreme�aje.

3 .4 . Anal iza d je la tnika

Ljudski potencijal podrazumijeva znanje, odraz spremnosti i sposobnosti da se preuzme

odgovornost i jedan je od najvažnijih �imbenika poslovnog procesa.63

Za potrebe analize promatranog malog poduze�a s obzirom na ograni�enost broja

zaposlenih, nužno je analizirati njihovu u�inkovitost. Analiza se djelatnika obavlja za duže

i kra�e razdoblje, analiza obujma te analiza strukture djelatnika. Analiza obujma djelatnika

obuhva�a broj djelatnika kao cjeline a struktura, ispitivanje broja djelatnika s aspekta

sastavnih dijelova.64

Promatrano poduze�e posluje sa dva zaposlena djelatnika do 2010., posljednje promatrane

godine taj se broj sveo na jednog radnika. Za potrebe analize djelatnika putem korištenja

radnog vremena nisu bili dostupni potrebni podaci te �e se u nastavku obaviti analiza

djelatnika s aspekta u�inkovitosti djelatnika.

U�inkovitost radnog vremena mjeri se prema rezultatima koje je poduze�e ostvarilo.

Zapravo radi se o produktivnosti ili proizvodnosti rada, odnosno tehni�kog u�inka ljudskog

63

Vitezi�, N.: Analiza poslovanja za potrebe financiranja malih poduzetnika, Ra�unovodstvo, revizija i fi-

nancije, br.3/1999, str. 73

64Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 397.

5 0

rada (živog i minulog) koji je jedini tvorac svih vrijednosti.Op�i izraz produktivnosti

izražava odnos izme�u koli�ine ostvarenog u�inka i koli�ine uloženog živog rada za tu

proizvodnju. Ostvarena produktivnost može se mjeriti u naturalnom obliku ( koli�inski) -

u odnos se stavljaju ostvareni u�inci i živi rad i u vrijednosnom obliku ( nov�ano) - u

odnos se stavlja ukupan prihod i živi rad.

Produktivnost se može pove�avati na dva na�ina :

� pove�anje koli�ine u�inaka uz isti broj angažiranih radnika

� smanjivanjem broja radnika uz istu koli�inu ostvarenih u�inaka

Faktori koji djeluju na pove�anje produktivnosti rada radnika su :

� ljudski faktor - kvalifikacijska struktura, intenzitet rada, me�uljudski odnosi,

raspodjela

� tehni�ki progres - savršenija sredstva rada podižu proizvodnu snagu rada što stvara

preduvjete za ve�u produktivnost

� organizacijski faktori - skra�enje trajanja procesa proizvodnje, planiranje, priprema

rada i sl.

� društveni faktori - unutarnja i vanjska politika, socijalna i ekonomska politika,

tržište i sl.

� prirodni faktori - klima, geografski raspored sirovina, raspoloživost radne snage.

Tablica 11. Pokazatelji u�inkovitosti rada

Godina

Opis pokazatelja 2007 2008 2009 2010 2011

Produktivnost

Dobit / Broj zaposlenih 8.188 2.424 4.093 2.356

Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 29,6 50,0 28,8 0,0

Gubitak / Broj zaposlenih -84.876

Bazni indeksi 2007 = 100

Uk. Prihod / Broj zaposlenih 1.015.862 881.373 836.866 601.798 274.289

Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 86,8 82,4 59,2 27,0

Izvor: Završni ra�uni poduze�a Vik Iverali d.o.o.

5 1

Poduze�e sve lošije koristi raspoloživi potencijal djelatnika. Gledano sa aspekta prihoda u

prvoj promatranoj godini poduze�e je po djelatniku ostvarivalo 1 .0 15 .8 6 2 kn prihoda

pri tom ostvaruju�i dobit po radniku 2 7 4 .2 89 k n . U narednim godinama potencijal

radnika po ostvarenom prihodu ima tendenciju opadanja sa 13% 2008. na 73%

2011.godine iako se u posljednjoj usporednoj godini broj radnika za 50% smanjio, te se

pokušalo smanjenjem broja radnika ostvariti ista razina obujma prodaje.

4 . ANALIZA POSLOVNOG REZULTATA MALOG PODU-

ZE�A

Poduze�e mora prodajom odre�ene koli�ine proizvoda ostvariti prihod dovoljan da se

pokrivaju rashodi i ostvaruje pozitivan financijski rezultat koji �e omogu�iti normalno

poslovanje i razvoj poduze�a.65 Koli�ina u�inka proizvoda i usluga, prihod i dobitak tri su

elementa kojima se izražava ostvareni poslovni rezultat, pa su to elementi pokazatelja

kojima se izu�ava uspješnost ili efikasnost korištenih resursa za njihovo ostvarenje.

Pri analizi poslovnoga rezultata javljaju se dvije faze: utvr�ivanje poslovnoga rezultata, i

analiza poslovnog rezultata.

Poslovni se rezultat može izraziti vrijednosno i naturalno. Podaci o vrijednosno izraženu

poslovnom rezultatu se mogu dobiti izravno iz knjigovodstvene evidencije, dok se podaci o

naturalno izraženom poslovnom rezultatu mogu dobiti iz posebno ustrojenih evidencija

Analiza poslovnog rezultata izražena u naturalnim jedinicama u prvom redu se odnosi na

dinamiku obujma i strukture u odre�enom razdoblju.66 Potrebno je raznorazne proizvode

putem ekvivalenata svoditi na zajedni�ki nazivnik. Kao temelj za utvr�ivanje ekvivalenata

mogu se koristi slijede�e veli�ine: stalna prodajna cijena, iznos direktnog materijala ili


66Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 3., str. 223.

5 2

pla�a sadržanih u kalkulaciji proizvoda, sati rada potrebni za izradu proizvoda, dobitak

sadržan u jedinici u�inka itd.

4 .1 . Anal iza pr ihoda s obz irom na izvore s t j ecanja

Prihodi nastaju kao posljedica pove�anja imovine ili smanjenja obveza i to onog dijela koji

�e kasnije imati utjecaja na promjene u visini kapitala.67 Ovisno o tome nastaju li redovito

u poslovanju ili se javljaju samo povremeno, prihodi se dijele na redovite i izvanredne.

U na�elu je za svako poduze�e najzna�ajniji prihod od redovitih aktivnosti. Prema MRS-u

18 taj prihod obuhva�a:

1. Prihod od prodaje proizvoda

2. Prihod od prodaje trgova�ke robe

3. Prihod od pružanja usluga

4. Prihod od korištenja imovine poduze�a od strane drugih(kamate, tantijeme i

dividende).

Poslovni prihodi mogu nastati prodajom proizvoda, trgova�ke robe ili usluga, zavisno od

toga koja je priroda poslovanja nekog poslovnog subjekta. Sam iznos prihoda jednak je

prodajnoj vrijednosti realiziranih proizvoda , robe ili pruženih usluga. Financijski prihodi

rezultat su plasiranja viška slobodno raspoloživa novca. Višak novca poduze�e može

uložiti u dionice, obveznice itd. ili ga može jednostavno posuditi onom kome je trenutno

potreban. U svakom slu�aju stje�e pravo na odre�enu naknadu kao što je dividenda ili

kamata koja predstavlja financijski prihod. U financijske prihode tako�er spadaju i

pozitivne te�ajne razlike koje su rezultat promjene vrijednosti novca u odnosu na neku

stranu valutu.

Izvanredni prihodi su oni prihodi koji se ne pojavljuju redovito, pa se stoga ne mogu ni

planirati ni predvidjeti. Naj�eš�i izvanredni prihodi javljaju se prilikom prodaje dugotrajne

67

Žager, K., Žager, L.: op.cit. pod 4., str. 4 7

5 3

imovine, prodajom sirovina, inventurnih viškova, otpisa obveza kao i kod svih drugih

izvanrednih oblika pove�anja ili smanjenja obveza.

U strukturi ukupnih prihoda s obzirom na izvore stjecanja prihodi od redovitih aktivnosti

ili poslovni prihodi �ine najve�i dio, financijski prihod i izvanredni prihod manje su

znatnog udjela. Pove�anje prihoda znak je ja�anja odnosa poduze�a i njegove okoline dok

smanjenje prihoda i dobiti mjerljivi je simptom poslovne krize. Prikazom strukture i

dinamike prihoda uo�avaju se me�usobni odnosi kao i intenzitet ukupnih i pojedina�nih

promjena. Prihodi promatrani s obzirom na izvore stjecanja upu�uju na opseg, strukturu i

dinamiku aktivnosti kojima se stje�u prihodi. U vrijednosti ukupnog prihoda (Tablica 11),

promatranog poduze�a, najve�a važnost, uz blagu tendenciju pada 2011.g. u ukupnoj

strukturi, pridaje se poslovnim prihodima. Promatraju�i dinamiku ukupnog prihoda uo�ava

se pad 2011.g. od 86% u odnosu na baznu godinu. Rezultat pada ukupnog prihoda je u

rapidnom smanjenju poslovnog prihoda od �ak 88% posljednje promatrane godine u

odnosu na 2007.g. S protekom vremena od 2007.g. do 2011.g. ta loša tendencija je sve

izraženija i ukazuje na znakove krize promatranog poduze�a, stoga je potrebna detaljnija

analiza radi otkrivanja uzroka pada prihoda.

Tablica 12: Analiza ukupnog prihoda s aspekta izvora stjecanja - u kn -

OPIS 2007 2008 2009 2010 2011

UKUPAN PRIHOD 2.031.723 1.762.747 1.673.731 1.203.596 274.289

bazni indeks 100,0 173,5 164,8 118,5 27,0

POSLOVNI PRIHOD 2.030.731 1.759.305 1.673.363 1.203.295 242.263

struktura % 100,0 99,8 100,0 100,0 88,3

bazni indeks 100,0 173,3 164,8 118,5 23,9

FINANCIJSKI PRIHOD 962 2.462 368 301 26.802

struktura % 0,0 0,1 0,0 0,0 9,8

bazni indeks 100,0 512,0 76,5 62,6 5.573,5

IZVANREDNI PRIHOD 30 980 0 0 5.224

struktura % 0,0 0,1 0,0 0,0 1,9

bazni indeks 100 6469 0 0 34482

Izvor: Završni ra�uni poduze�a

5 4

4 .2 . Anal iza pr ihoda s obz irom na na� in kor iš tenja

Analiziraju�i prihode s obzirom na na�ine korištenja, naglašavaju se rashodi poslovanja

ukupno i po pojedinim oblicima aktivnosti, kao i iskazana dobit odnosno gubitak.

Rashodi �ine negativnu komponentu financijskog rezultata. Nastaju kao posljedica

trošenja, odnosno smanjenja imovine ili pove�anja obveza. Nasuprot prihodima imaju

utjecaja na smanjenje glavnice ili kapitala poduze�a. Vrijednost rashoda �ine vrijednosti

koje su morale biti utrošene u poslovnom procesu (sirovine, materijali, strojevi, energija,

ljudski rad i sl.) koje su neophodne u stvaranju poslovnih u�inaka. Iznos tih troškova �ini

imovinsku poziciju jer pokazuje vrijednost poslovnog u�inka: gotova proizvoda ili

kupljene robe i iskazana je u poziciji zaliha koje su sadržane u bilanci. Naime, tek kada

do�e do prodaje proizvoda (robe), iznos troškova koji su bili neophodni za stjecanje tog

proizvoda (robe) postaje rashod razdoblja. Pored tih, naj�eš�ih rashoda, u poslovanju

poduze�a pa se analogno prihodima raš�lanjuju i u izvještajima prikazuju kao redoviti i

izvanredni.

Poslovni rashodi nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduze�a. �ine ih

troškovi sadržani u prodanim proizvodima te ostali troškovi razdoblja, nabavna vrijednost

prodane robe i sl. Struktura poslovnih rashoda zavisi od vrste djelatnosti kojem se

poduze�e bavi i metode obra�una troškova. Financijski rashodi nastaju uglavnom kao

posljedica korištenja tu�eg novca.

Iznos tih rashoda održava uspješnost vo�enja financijske politike poduze�a, a kao naj�eš�i

rashodi pojavljuju se kamate koje poduze�e mora dati kao naknadu za korištena tu�a

sredstva, negativne te�ajne razlike, korekcije vrijednosti financijskih plasmana i tome

sli�no. Izvanredni rashodi su oni rashodi koji se teško predvi�aju a imaju kao posljedicu

smanjenje vrijednosti imovine ili pove�anja obveza. Vezani su uz otu�enja imovine, kazne,

štete, korekcije rashoda iz prethodnih godina i sli�no.68

68

Žager, K., Žager, L.: op.cit. pod 3., str. 4 8

5 5

Do 2011.g. rashodi su bili manji od prihoda te je promatrano poduze�e u tim razdobljima

ostvarivalo bruto dobit. S obzirom na prenesene gubitke iz prijašnjih godina neto dobit

jednaka je bruto dobiti te se porez na dobit nije obra�unavao. U strukturi ukupnog prihoda

s aspekta na�ina korištenja na poslovne rashode odnosi se prosje�no 99% vrijednosti dok

manje od 1% prosje�no odnosi se na dobit i to do 2011.g. kada je promatrano poduze�e

ostvarilo gubitak. Opadanja indeksa poslovnih rashoda negativna je tendencija i ukazuje na

porast troškova sa 13% u 2008.g. na 71% 2011.g. u odnosu na bazno razdoblje. S obzirom

na obujam prihoda rast poslovnih rashoda prati pad poslovnih prihoda. U posljednjem

promatranom razdoblju javlja se i financijski rashod, to�nije kamate na posu�ena

dugoro�na sredstva, s udjelom od 3% u ukupnoj strukturi rashoda.

Potpuniji uvid u situaciju daju prosje�ne godišnje stope rasta / pada i jednadžba trenda. U

nastavku se dinamiziranje strukture prikazuje na primjeru strukture prihoda, rashoda te

poslovnog rezultata. Utvr�uje se tendencija kretanja strukture.

Tablica 13. Ukupan prihodi i ukupni rashodi

- u kn -

OPIS 2007 2008 2009 2010 2011

UKUPAN PRIHOD 2.031.723 1.762.746 1.673.732 1.203.595 274.289

bazni indeks 100,0 87,0 82,0 59,0 14,0

UKUPNI RASHODI 2.015.347 1.757.897 1.665.545 1.198.883 359.165

bazni indeks 100,0 174,5 165,3 119,0 35,6

struktura % (RASHOD/PRIHOD) 99,2 99,7 99,5 99,6 100,0

POSLOVNI RASHODI 2.015.347 1.757.897 1.665.545 1.198.883 346.773

struktura 100,0 100,0 100,0 100,0 96,5

bazni indeks 100,0 87,2 94,7 72,0 28,9

FINANCIJSKI RASHODI 0 0 0 0 12.392,00

struktura 0,0 0,0 0,0 0,0 3,5

bazni indeks 100,0 0,0 0,0 0,0 0,0

DOBIT / GUBITAK 16.376 4.849 8.187 4.712 -84.876

bazni indeks 100,0 59,2 100,0 57,5 0,0

sruktura % (DOBIT/PRIHOD) 0,8 0,3 0,5 0,4 0,0


5 6

Tablica 14. Struktura prihoda i rashoda

Godina ukupni prihodi ukupni rashodi dobitak/gubitak

udio rashoda u prihodu -

%

udio dobitka u prihodu -

%

2007 2.031.723 2.015.347 16.376 99,19 0,81

2008 1.762.746 1.757.897 4.849 99,72 0,28

2009 1.673.732 1.665.545 8.187 99,51 0,49

2010 1.203.595 1.198.883 4.712 99,61 0,39

2011 274.289 359.165 -84.876 100 -


Prosje�ne godišnje stope rasta (pada) za duže razdoblje mogu se dobiti izrazom:

pritom je: G -prosje�ni tempo rasta(pada) promatrane pojave

n - ukupan broj promatranih razdoblja

Yn – posljednji �lan promatranog razdoblja

Y1 – prvi �lan promatranog razdoblja

Prosje�ne godišnje stope rasta (pada) nakon izra�una su za:

Ukupan prihod G = 0,60615 tj. u prosjeku pad od 39,4% godišnje

Ukupni rashodi G = 0,64423 tj. u prosjeku pad od 38,9% godišnje

Prora�un za trend:

Y = ax + b

a = �xy – x � y / � x2 –x � xb= y – ax

5 7

Tablica 15. Pomo�na tablica za izra�un dijela pojave (za ukupne rashode u prihodu)

vrijeme Ukupni rashodi xy x²

_-x % u prihodu -y

0 99,19 0 0

1 99,72 99,72 1

2 99,51 199,02 4

3 99,61 298,83 9

4 100 400 16

� 10 498,03 997,57 30

Ø 2 99,606 - -

Izvor: Tablica 13.

a = 997,57 – 2 x 498,03 / 30 – 2 x 10 = 0,151

b = 99,606 -0,151 x 2 = 99,304

y = - 0,151 x + 99,304

Tablica 16. Pomo�na tablica za izra�un dijela pojave (za dobitak u prihodu)

vrijeme Dobitak xy x²

_-x % u prihodu -y

0 0,81 0,0000 0

1 0,28 0,2800 1

2 0,49 0,9800 4

3 0,39 1,1700 9

4 0 0,0000 16

� 10 1,97 2,4300 30

Ø 2 0,394 - -

Izvor: Tablica 13.

a = 2,43 – 2 x 1,97 / 30- 2 x 10 = -0,151

b = 0,394 + 0,151 x 2 = 0,696

y = 0,151 x + 99,304

5 8

Tablica 17. Pomo�na tablica za izra�un dijela pojave (za ukupne prihode)

vrijeme Ukupni prihodi xy x²

_-x temeljni indeksi - y

0 100,00 0 0

1 86,76 86,76 1

2 82,38 164,76 4

3 59,24 177,72 9

4 13,50 54,00 16

� 10 341,88 483,24 30

Ø 2 68,38 - -

Izvor: Tablica 13.

a = 483,24 – 2 x 341,88 / 30 – 2 x 10 = -20,05

b = 68,38 – (-20,05 x 2) = 108,48

Tablica 18.: Trend pojedinih dijelova cjeline

Trend 0 1 2 3 4

(dobitak) Yt= -0,151x + 0,696 0,7 0,5 0,4 0,2 0,1

(rashodi) Yt= 0,151x + 99,304 99,3 99,5 99,6 99,8 99,9

(prihod) Yt= -20,052x + 108,48 108,5 88,4 68,4 48,3 28,3

Izvor: Tablica 13.

Da bi se dinamizirala struktura potrebno ju je korigirati dinamikom cjeline. Za takvo

izra�unavanje potrebno je zapaziti vezu izme�u postotaka koji izražavaju strukturu i

indeksa cjeline koji izražavaju kretanje. Koeficijent kretanja (k) koji se izra�unava na

temelju trenda cjeline (tj. ukupnog prihoda), iznosi:

k = 28,272/108,48 = zadnji �lan trenda / prvi �lan trenda = 0,265

5 9

Dinamiziranje se izvodi pomo�u formule:69

Yt = Yn x k –b / n x X + b

Pritom je:

Yt – dinamizirani trend

Yn – zadnji �lan trenda

n – broj razdoblja (u ovom primjeru �etiri)

k – koeficijent kretanja

b – prvi �lan trenda

x – odnosno razdoblje

Primijeni li se formula na podatke, dobiva se:

Dobitak: Yt = 0,092 x 0,265 – 0,696 / 4 x X + 0,696 = -0,168x + 0,696

Rashodi: Yt = 99,908 x 0,265 – 99,304 / 4 x X + 99,304 = -18,247x + 99,304

Dinamika dobitka je slabija za 99,1 indeksna boda od dinamike rashoda (100 – (100 (-

0,168/-18,247))), a od dinamike prihoda za gotovo isti indeksni bod (100-(100 (- 0,168 / -

18,375))), dok je dinamika prihoda za samo 0,7 postotna poena slabija od dinamike

rashoda.

Tablica 19: Dinamizirana struktura izražena trendom

Trend 0 1 2 3 4

(dobitak) Yt= -0,168x + 100 100,0 75,0 50,0 25,0 0,0

(rashodi) Yt= -18,247x + 100 100,0 81,6 63,2 44,7 26,3

(prihod) Yt= -18,375x + 100 100,0 81,6 63,3 44,9 26,5

(parametar b kod prihoda, rashoda i dobitka svodi se na vrijednost 100)

Izvor: Tablica 17

69

Avelini Holjevac, I.: op.cit. pod 1., str. 3 1 4 .

6 0

Slika 10. Dinamizirana struktura izražena trendom

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 2 3 4 5

(rashodi) Yt= -18,247x + 99,304

(prihod) Yt= -18,375x + 100

Izvor:Tablica 17.

U dinamici ukupnog prihoda uo�ava se relativno intenzivnije pove�anje dinamike ukupnih

prihoda od pove�anja dinamike ukupnih rashoda što suzuje prostor uve�anju

ekonomi�nosti poslovanja i ostvarenja poslovnog rezultata. Prihodi su ubrzanom

dinamikom smanjivani iz godine u godinu u prosjeku 39,4% godišnje a rashodi su rasli u

prosjeku 38,9% godišnje što je 2011. godine rezultiralo negativnim financijskim

rezultatom.

4 .3 . Anal iza f inanci jskog rezul ta ta

Financijski rezultat najvažnija je mjera efektivnosti i efikasnosti poduze�a, tj. mjera

ostvarenja najvišega ekonomskoga cilja poduze�a, a to je maksimalizacija dobiti.70

Financijski rezultat, i to pozitivan, najvažniji je segment u poslovanju svakog poduze�a.

Pozitivan je rezultat pretpostavka sigurnosti i kontinuiteta poslovanja. No, u tržišnom

privre�ivanju mnoga poduze�a osciliraju u obujmu proizvodnje i prodaje, pa tako i u

ostvarenju bruto i neto financijskog rezultata, odnosno nov�anih primitaka i izdataka, što

ima za posljedicu postojanje permanentne prijetnje gubitaka i likvidnosti (solventnosti) u

70

Avelini Holjevac, I.: op.cit. pod 1., str. 3 0 0

6 1

poslovanju poduze�a. Zbog takvih oscilacija financijskog rezultata ili dobitka u poslovanju

i �injenice da je kapital uvijek oskudan resurs poduze�a proizlazi da je iznimno važno s

kakvom �e efikasnoš�u biti korišten. Stoga se kaže, da se financijski odnosno poslovni

rezultat afirmirao kao ciljna veli�ina uspješnosti poslovanja koja daje globalnu sliku o

djelotvornosti upotrebe imovine. Sa druge strane, na liniji održavanja financijske

stabilnosti poduze�a relevantnu ulogu imaju razli�iti stupnjevi likvidnosti kao veli�ine

pretpostavki ostvarenja cilja (poslovnog rezultata, profita) koje nadopunjuju poslovni

rezultat.71

Analiza financijskog rezultata se, kao i analiza drugih relevantnih pojava u poduze�u,

obavlja za kra�i i za duži period. Analizira se nastanak (formiranje) prihoda i rashoda,

odnosno troškova te svih �imbenika koji utje�u na veli�inu i dinamiku poslovnih

segmenata, kao i na financijski rezultat i analizira se raspodjela odnosno pokri�e

financijskog rezultata. Analiza prihoda i rashoda prikazana je u prethodnim poglavljima,

stoga �e se u ovom poglavlju razmatrati utjecaj obra�una prihoda i rashoda na financijski

rezultat.

Financijski rezultat može znatno odstupati od realnog zbog na�ina obra�una prihoda i

rashoda. Prema MRS-u za priznavanje prihoda potrebno je ostvariti prije svega:

� da je roba, proizvod, stvarno predan kupcu ili da je usluga izvršena,

� da se vrijednost prihoda može mjeriti i

� da ne postoji velika neizvjesnost glede naplate potraživanja.

Stoga �e analiti�ar procijeniti realnost obra�unatog prihoda u skladu sa nenapla�enim

potraživanjima.

Utjecaj na�ina obra�una ukupnih troškova na realnost financijskog rezultata promatra se

kroz:

� obra�un ukupnih troškova

� putem varijabilnih troškova (direct costing)

� putem standardnih troškova i sl.

71

Sori� I.: Analiza povezanosti izme�u poslovnog rezultata i likvidnosti , EKONOMSKI PREGLED, str.

921.

6 2

svaki obra�un iskazuje troškove na svojevrstan na�in, koji se odražava na njihovu veli�inu

a samim tim i na financijski rezultat. Na realnost financijskog rezultata gledano s aspekta

obra�una troškova utje�e i na�in obra�una materijala (FIFO, LIFO, HIFO, prosje�ne i

stalne cijene), obra�una amortizacije (funkcionalni ili vremenski obra�un) kao i vid

pla�enih troškova budu�eg razdoblja i odgo�enog pla�anja troškova. Obujam poslovanja

tako�er utje�e na troškove. Ako raste obujam poslovanja, rastu i troškovi.

U promatranom poduze�u do 2011.g. rashodi su bili manji od prihoda te je promatrano

poduze�e u tim razdobljima ostvarivalo bruto dobit. S obzirom na prenesene gubitke iz

prijašnjih godina neto dobit jednaka je bruto dobiti te se porez na dobit nije obra�unavao

(tablica 23). Negativan financijski rezultat 2011. posljedica je smanjenja obujma

poslovanja. Gubitak zbog smanjenja obujma poslovanja i gubitak zbog smanjenja cijena

razlog je tako velikom padu ukupnog prihoda u promatranom razdoblju, odnosno 84%

zbog smanjenje koli�ine i 25% zbog smanjenja cijena. Tendencija je kretanja prihoda

gotovo jednaka tendenciji kretanja rashoda razlog tomu je veliki udio varijabilnih

troškova72 koji ovise o koli�ini prodane robe, naime, bruto financijski rezultat se mijenja

proporcionalno s promjenom koli�ine prodanih proizvoda a u promatranom poduze�u

najve�i rashodi su rashodi prodane robe.

Tablica 20.: Struktura dobiti

- u kn -

OPIS 2007 2008 2009 2010 2011

UKUPAN PRIHOD 2.031.723 2.746 1.673.732 1.203.595 274.289

UKUPNI RASHODI 2.015.347 1.757.897 1.665.545 1.198.883 359.165

Relativno i apsolutno fiksni

troškovi 439.463 396.830 382.437 264.830 133.788

udio relativno i apsolutno

fiksnih troškova u ukupnim

troškovima 21,81 22,57 22,96 22,09 37,25

Varijabilni troškovi 1.575.884 1.361.067 1.283.108 934.053 225.377

udio varijabilnih troškova u

ukupnim troškovima 78,19 77,43 77,04 77,91 62,75

DOBIT / GUBITAK 16.376 -1.755.151 8.187 4.712 -84.876

struktura % (DOBIT/PRIHOD) 1,6 -199,7 1,0 0,8 0,0

Izvor: Završni ra�uni poduze�a Vik Iverali d.o.o.

6 3

Zalihe se, kao i ve�ina ostale imovine, u ra�unovodstvu vrednuju po troškovima nabave.

�im se repromaterijal (roba) prodaju sa zaliha, njihov se trošak nabave izostavlja iz bilance

i prenosi na troškove prodane robe koji se, potom, su�eljavaju s prihodom od prodaje u

RDG-u. Kad je roba kupljena, njezin se trošak knjiži na dugovnoj strani konta zalihe. Kad

se roba proda, njezin se trošak nabave smanjuje na kontu zaliha i knjiži na dugovnoj strani

konta rashodi prodane robe.

Prosje�na godišnja stopa pada prihoda za promatrani period iznosila je 39% godišnje a

rashoda 38%. U posljednjoj godini kada je poduze�e poslovalo s gubitkom udio fiksnih

troškova sa prosje�nih 22% do 2010. porastao je na 37% 2011. Zbog smanjenog obujma

prodaje nije se stvorila dovoljno velika razlika u cijeni da bi se pokrili fiksni troškovi te je

poduze�e poslovalo s negativnim financijskim rezultatom.

U okviru analize dobiti obavlja se i analiza raspodjele dobiti sa dva aspekta:

- vanjskog aspekta, tj. izdvajanja za podmirenje obveza prema državi, odnosno raspodjela

dobiti izme�u države i poduze�a (porezi, doprinosi i sl.)

- interne raspodjele (pove�anje vlastitog kapitala, investiranje, kreditiranje, dionice,

dividende i sl.)

U promatranom poduze�u dobit se raspore�ivala na zadržanu dobit, tj. pove�avao se

vlastiti kapital dok se porez na dobit nije obra�unavao s obzirom da su postojali preneseni

gubici iz razdoblja koja nisu obuhva�ena ovom analizom.

4 .4 . Anal iza uspješnost i pos lovanja

Poslovni uspjeh poduze�a koja posluju u uvjetima tržišne ekonomije mora se temeljiti na

osnovnom ekonomskom na�elu - ostvariti što ve�i rezultat sa što manjim ulaganjima.

Kada se radi o poduze�u u cjelini, jedna strana je poslovni rezultat, tj. konkretan u�inak

poduze�a(output) kojeg izražavaju njegova tri elementa:

- koli�ina realiziranih proizvoda (usluga),

- prihod i

6 4

- financijski rezultat.

S druge strane je ulaganje (input) koje je tako�er složeno i javlja se:

- u vidu angažiranja dugotrajne i kratkotrajne imovine

- u vidu trošenja materijala, rada, usluga itd., odnosno u vidu troškova.73

Polaze�i od navedenog mogu�e je formirati �itav niz pokazatelja uspješnosti poslovanja

polaze�i od toga da je uspješnost izražena odnosom pojedinog vida poslovnog rezultata i

pojedinog vida ulaganja.

Pokazatelji uspješnosti poslovanja odražavaju kvalitetu poslovnog uspjeha, ali i kvalitetu

menadžmenta, odnosno, pokazuju koliko su menadžeri svojim odlukama i aktivnostima

uspjeli iskoristiti postoje�e resurse, tj. je li iskorištenost resursa dala optimalne rezultate,

dakle optimalnu dobit.74

Potrebno je razlikovati dvije skupine pokazatelja poslovnoga uspjeha, a to su:

� pokazatelji kvantitete

� pokazatelji kvalitete.

Oni su me�usobno povezani i uvjetovani.

Pokazatelji kvantitete poslovnoga uspjeha odnose se na pojedine aspekte poslovnoga

rezultata: koli�inu u�inaka, prihod i dobitak. Oni se mjere i ocjenjuju usporedbom svih

aspekata ostvarenoga poslovnog rezultata s nekom normalom: proteklim razdobljem,

planom, najboljom konkurencijom, prosjekom grane. Utvr�ena odstupanja podliježu

daljnjoj analizi kako bi se otkrili uzroci i posljedice.

Pokazatelji kvalitete poslovnoga uspjeha odnose se na uspješnost ili efikasnost poslovanja.

oni su mjerilo kvalitete jer upu�uju na odnos poslovnog rezultata i utrošenih resursa,

odnosno, na ostvarenu mjeru racionalnosti. Oni nadopunjuju pokazatelje kvantitete

poslovnoga uspjeha i omogu�avaju donošenje suda o bonitetu ili kvaliteti poslovanja.

73

Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 1 4 2

74Avelini Holjevac, I.: op.cit. pod 1., str. 3 1 9

6 5

Pregled temeljnih pokazatelja uspješnosti poslovanja:

I. Pokazatelji produktivnosti (proizvodnosti) rada:

� Koli�ina proizvoda i usluga / zaposlenici

� Prihod / zaposlenici

� Dobit / zaposlenici

� Prihod od prodaje po zaposleniku / vrijednost utrošenog materijala po zaposleniku

Proizvodnost kao jedna od mjera uspješnosti poslovanja pokazuje uskla�enost izme�u

broja djelatnika, ili pojedine grupe djelatnika, i poslovnog rezultata. Dinamika

proizvodnosti odražava promjene u vremenu: svako pove�anje proizvodnosti smatra se

povoljnim razvojem poslovanja i njegovom snagom, smanjenje proizvodnosti upu�uje na

probleme u ostvarivanju uspjeha i ocjenjuje se kao slabost.75

Produktivnost ili proizvodnost je pokazatelj tehni�kog u�inka ljudskog rada (živog i

minulog) koji je jedini tvorac svih vrijednosti.

Op�i izraz produktivnosti izražava odnos izme�u koli�ine ostvarenog u�inka i koli�ine

uloženog živog rada za tu proizvodnju.

II. Pokazatelji ekonomi�nosti:

� Prihod / troškovi

� Dobit / troškovi

� Troškovi / koli�ina proizvoda i usluga

Pokazatelji ekonomi�nosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda

ostvari po jedinici rashoda. Za kompleksnije sagledavanje poslovanja, potrebno je ra�unati

i parcijalne pokazatelje ekonomi�nosti radi sagledavanja utjecaja parcijalnih

ekonomi�nosti na ukupnu ekonomi�nost poslovanja (u odnos se stavlja ukupni u�inak sa

svakim utrošenim �initeljem kao što je rad, utrošena sredstva za rad, utrošeni predmeti

75 Osmanagi� Bedenik, N.:Kriza kao šansa-Kroz poslovnu krizu do poslovnog uspjeha, ŠKOLSKA KNJIGA,

d.d., Zagreb, 2003. str.172.

6 6

rada). Ako je poduze�e poslovalo uspješno, vrijednost pokazatelja biti �e ve�a od 100% pri

�emu ve�a vrijednost odražava i ve�u uspješnost.

Ekonomi�nost se može pove�ati na dva na�ina

� porastom koli�ine u�inaka uz istu koli�inu uloženih elemenata

� ostvarenjem jednake koli�ine u�inaka uz smanjenje koli�ine utrošenih elemenata.

Cilj svakog poslovodstva je da sa što manjim troškovima ostvari što ve�i ukupni prihod, i

time ekonomi�nije poslovanje.

Faktori koji mogu djelovati na pove�anje ekonomi�nosti su brojni :

� smanjenje utrošaka predmeta rada

� smanjenje troškova sredstava za rad

� smanjenje trošenja radne snage

� što potpunije korištenje kapaciteta

� uklanjanje grešaka u tehnološkom procesu

� uvo�enje novih tehnologija i dr.

III. Pokazatelji rentabilnosti:

� Dobit / ukupna imovina–Rentabilnost ukupne imovine

� (Dobit / prihod od prodaje) x 100 - Profitna stopa

Pokazatelji rentabilnosti op�enito odražavaju stupanj korištenja postoje�ih potencijala

uspjeha i mjere se na temelju odnosa povrata ili rente s jedne strane i uloga s druge strane.

Iz op�e definicije rentabilnosti slijedi kako se i povrat i ulog mogu izražavati na razli�ite

na�ine, tako da se mogu formirati i razli�iti pokazatelji rentabilnosti poslovanja. Pridoda li

se tomu još i �injenica kako se povrat ili rezultat ulaganja sve �eš�e izražava nov�anim

tokom (cash flow), dolazi se do brojnih mogu�nosti kod oblikovanja pokazatelja

rentabilnosti. Svaki pojedini oblik pokazatelja rentabilnosti ima svoje opravdanje i svoj

sadržaj; važno je trajno opredjeljenje za neki oblik jer se time omogu�uje usporedba u

6 7

vremenu. 76 Uobi�ajeno se razmatra: Profitna marža ili rentabilnost prometa koji

pokazuje koliki je prirast zarade ili profita na jedinicu prihoda od prodaje. Ako se izražava

u postotku, govori se o profitnoj stopi. Može se izraziti u bruto ili neto svoti u zavisnosti od

obra�una troškova, stavljaju�i u odnos bruto ili neto dobitak.77 Ovaj pokazatelj ukazuje na

uspješnost vo�enja politike prodajnih cijena i koli�ine poslovne aktivnosti u odnosu na

trošak. Rentabilnost ukupne imovine upu�uje na koli�inu ostvarene zarade na svaku

jedinicu angažirane imovine. Umnoškom koeficijenta profitne marže i koeficijenta obrtaja

imovine, dobiva se koeficijent rentabilnosti imovine. Rentabilnost ukupne imovine u

obliku angažiranja sredstava ili imovine naj�eš�i je pokazatelj koji odražava ciljnu funkciju

poduze�a, a to je maksimalizacija profita. Ona bi trebala biti ve�a od kamatne stope koju

poduzetnik pla�a na svoje obveze.

IV. Pokazatelji efikasnosti imovine (rentabilnost kapitala - ROE):

� prihod / Øukupna imovina

� prihod /Ø teku�a imovina

� prihod od prodaje /Ø potraživanja

� troškovi prodanih proizvoda ili robe (cijena koštanja) / Øzalihe

� (dobit / prihod od prodaje) x (prihod / kapital)

� koli�ina proizvoda i usluga /Ø ukupna imovina

� (dobit / vlastiti kapital) x 100

Pokazatelji efikasnosti poznati su pod nazivom koeficijenti obrtaja, a ra�unaju se na

temelju odnosa prometa i prosje�nog stanja. Oni upu�uju na brzinu cirkulacije imovine u

poslovnom procesu. Koeficijent obrtaja imovine javlja se kao multiplikator stope dobitka, i

što je brzina obrtaja sredstava ve�a, to je efikasnost bolja.78

76

Osmanagi� Bedenik, N. :Kriza kao šansa-Kroz poslovnu krizu do poslovnog uspjeha, ŠKOLSKA KNJI-

GA, d.d., Zagreb, 2003. str.1 7 4 .

77Vitezi�, N.: op. cit. pod 10., str. 71.

78Vitezi�, N.: op. cit. pod 10., str. 71.

6 8

Glavne stavke obrtnog kapitala su zalihe i potraživanja od kupaca, stoga se s aspekta

efikasnosti posebna pozornost pridaje ovim pokazateljima. Odnos napla�enih potraživanja

u obliku prihoda u odnosu na prosje�na potraživanja predstavljaju koeficijent obrtaja

potraživanja. Vrijednost ovog pokazatelja bitna je zbog utjecaja na vrijednost realizacije i

dobitka. Koeficijent obrtaja zaliha je pokazatelj kojim se mjeri prosje�na brzina kojom se

zalihe obr�u u poslovnom procesu. Mjeri se kao odnos troškova prodane robe i prosje�nih

zaliha u razdoblju koje se analizira. Na veli�inu ovog pokazatelja utje�e metoda obra�una

zaliha (FIFO, LIFO, prosje�ne cijene).

Osim toga ako je poznat koeficijent obrtaja, tada je mogu�e izra�unati i dane vezivanja

sredstava, tj. prosje�no trajanje obrta, broj dana u godini se podijeli sa dobivenim

koeficijentom obrtaja.

V. Pokazatelji nov�anog tijeka (cash-flow):

� (cash-flow / prihod od prodaje) x 100 (stopa naplativosti)

� (dobit / prihod od prodaje) x 100

� (dobit / vlastiti kapital) x 100

� (teku�a imovina / kratkoro�ne obveze) x 100

� (strani kapital / vlastiti kapital) x 100

Cash flow podrazumijeva kontinuiranu cirkulaciju novca, tj. priljeve i odljeve financijskih

sredstava u poslovnom procesu.79 Predstavlja razliku financijskih efekata, tj. priljeva i

odljeva novca i nov�anih ekvivalenata. Govori o financijskog mo�i i uspješnosti poduze�a,

te ukazuje na unutarnje financiranje i samofinanciranje poduze�a. Stavljanjem u odnos

pokazatelja o cash flow-u iz poslovnih i ostalih aktivnosti s nekim drugim veli�inama s

kojima je cash flow u neposrednoj suštinskoj i logi�koj zavisnosti otklanja se stati�ki

karakter pojedinih pokazatelja s obzirom da je cash flow dinami�ka veli�ina.

U postupku analize uspješnosti na primjeru poduze�a VIK-IVERALI d.o.o. formirano je

�etiri skupine pokazatelja (Tablica 24.) i obuhva�eno je razdoblje od pet godina. Pojedina

skupina pokazatelja upu�uje na slijede�e: 79

Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 3 8 8

6 9

1.Poduze�e sve lošije koristi raspoloživi potencijal djelatnika. Gledano sa aspekta prihoda

u prvoj promatranoj godini poduze�e je po djelatniku ostvarivalo 1.015.862 kn prihoda pri

tom ostvaruju�i dobit po radniku 8.188k n . U narednim godinama potencijal radnika po

ostvarenom prihodu ima tendenciju opadanja sa 13% 2008. na 73% 2011.godine. Iako se u

posljednjoj usporednoj godini broj radnika za 50% smanjio, te se pokušalo smanjenjem

broja radnika ostvariti ista razina obujma prodaje, prihod je u odnosu na baznu godinu

smanjen za 84% a u odnosu na prethodnu, 2010. za 77% te je gubitak 2011. u daleko

ve�im iznosima od dobiti po zaposlenome svih prijašnjih godina.

S obzirom na osnovne karakteristike malih poduze�a, posebice onu da je vlasnik ujedno i

direktor i u slu�aju promatranog poduze�a voditelj prodaje, voditelj nabave i komercijalist

potrebno je preispitati ostale faktore koji utje�u na produktivnost rada kao što su: ljudski,

tehni�ki te organizacijski faktori.

2. Podrobniji uvid u kretanje pokazatelja ekonomi�nosti isti�e problem uspješnosti

osnovne aktivnosti (poslovnih prihoda) s obzirom da u tom dijelu poslovnog rezultata

vrijednost pokazatelja znatno i kontinuirano pada. Poslovni prihodi �ine 99% ukupne

poslovne aktivnosti, u skladu s tim jasno je da nastavak tendencije smanjenja

ekonomi�nosti u tom podru�ju vodi u pojavu gubitka što je i evidentno u posljednjoj godini

promatranog poduze�a. Koeficijent rasta u�eš�a troškova u prihodu (1,483 / 0,99 = 1,49)

jednak je odnosu koeficijenta indeksa pada troškova i prihoda (17,82 / 11,92 = 1,49), što

ukazuje da su troškovi rasli brže od prihoda 2011.g za razliku od prijašnjih godina koja

ukazuju na ujedna�eno kretanje u�eš�a troškova u prihodima (1,0).Indeks smanjenja

koli�ine u�inka gotovo je jednak indeksu smanjenja troškova do 2011. što ukazuje da su u

prosjeku troškovi po jedinici isti, osim u 2011. kada su ti indeksi (-15,7, -17,8) u prosjeku

niži troškovi po jedinici.

Indeks pada prihoda (13,5)ve�i je od indeksa pada koli�ine u�inaka (15,7) što zna�i da su

na u�eš�e troškova u prihodu utjecale i u prosjeku niže cijene u 2011. godini (koeficijenti

pada prodajnih cijena 75,1 / 99,1 = 0,8 jednaki su odnosu indeksa pada prihoda i indeksa

pada koli�ine 11,9/ 15,7= 0,8). Tako�er se uo�ava veza izme�u dva koeficijenta

(koeficijent rasta u�eš�a troškova po jedinici i koeficijent pada u�eš�a troškova u prihodu:

1,1327 / 1,49= 0,8) što zna�i da na u�eš�e troškova u prihodu 2011. utjecalo i sniženje

cijena i to za 25 %.

7 0

Tablica 21.: Pokazatelji uspješnosti

Opis pokazatelja 2007 2008 2009 2010 20111. Produktivnost

Dobit / Broj zaposlenih 8.188 2.424 4.093 2.356Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 29,6 50,0 28,8 0

Gubitak / Broj zaposlenih -84.876Bazni indeksi 2007 = 100

Uk. Prihod / Broj zaposlenih 1.015.862 881.373 836.866 601.798 274.289

Bazni indeksi 2007 = 100 100 86,8 82,4 59,2 27,0

2. Ekonomi�nost

Prihod / troškovi (%) 100,8 100,3 100,5 100,4 76,4

Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 99,5 99,7 99,6 75,8

Dobit / troškovi (%) 0,8 0,3 0,5 0,4

Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 34,1 60,7 48,5

t/poslovni prihod 1,0 1,0 1,0 1,0 1,5

Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 100,7 100,3 100,4 149,4

Troškovi / Ekvival.koli�ina 98,3 98,8 99,0 98,7 111,4

Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 100,5 100,7 100,4 113,3

Poslovni prihod / koli�ina 99,1 98,9 99,5 99,1 75,1

Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 99,8 100,4 99,9 75,8

3. Efikasnost imovine

Prihod / Ukupna imovina 88,1 89,6 86,2 73,1 30,4Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 101,6 97,7 83,0 34,4

Prihod / Ø Potraživanja 11,9 7,4 5,2 3,9 0,8

Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 62,0 43,4 33,0 6,3

Dani vezivanja potraživanja 30,0 49,3 69,0 92,0 514,0

Prihod / Ø Zalihe 4,2 6,0 6,1 3,5 1,2

Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 141,7 145,8 83,1 28,5

dani vezivanja zaliha 85,6 60,3 58,7 102,9 300,0

4. Rentabilnost

Dobit / Ø Ukupna imovina (%) 0,7 0,2 0,4 0,3Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 34,7 59,4 40,3

Dobit / Ø Ukupni prihod 0,8 0,3 0,5 0,4Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 34,0 60,4 48,3

Dobit / Ø Vlastiti kapital 12,0 3,4 5,5 3,1

Bazni indeksi 2007 = 100 100,0 28,6 45,6 25,5

Izvor: Završni ra�uni

7 1

3. Efikasnost angažirane ukupne imovine ukazuje od 2008. tendenciju opadanja, da bi

2011. obrtaj ukupne imovine za 70 % bio manji nego bazne.

Koeficijent obrtaja zaliha od 4,2 pada na 1,2, iako je 2008.g. i 2009.g. u poduze�u

zabilježen brži obrtaj za 43% i 46% pri �emu su se zalihe zadržavale na skladištu 61 i 59

dana, tendencija opadanja angažiranja zaliha rapidno se pove�ava, pogotovo 2011.g. što

ukazuje i broj dana vezivanja zaliha (301), za 249% više nego bazne godine.

I koeficijent obrtaja potraživanja ukazuje na izrazito lošu tendenciju naplate. Koeficijenti

se smanjuju a dani vezivanja pove�avaju što je isto jedan od posljedica manje ostvarenog

ili izgubljenog prihoda od prodaje. Znatna imovina se vezuje i postoji visok rizik koji

poduze�e može dovesti do nelikvidnosti i nesolventnosti.

Pad prodaje, rast potraživanja od kupaca dovodi do slabijih financijskih mogu�nosti zbog

kojih poduze�e nije moglo racionalnije nabavljati proizvode te se na skladištu zadržavala

roba koja se slabije okre�e.80

Op�i zaklju�ak je da promatrano poduze�e ne koristi dovoljno efikasno svoju kratkotrajnu

imovinu. Potrebno je analizirati politiku plasmana, formiranje cijena, organizaciju prodaje

i nabave kao i marketinšku politiku poduze�a.

4.Pokazatelji rentabilnosti u petogodišnjem razdoblju odražavaju pogoršavanje odnosa

rezultata i ulaganja posebice 2010., a za 2011. nisu izra�unavani jer je poduze�e iskazivalo

gubitak. Rentabilnost imovine Vik Iverali d.o.o. pokazuje vrlo lošu sposobnost

menadžmenta da racionalno koristi raspoložive resurse i upravlja troškovima i cijenama.

Stope su vrlo niske, imaju tendenciju opadanja i ispod su standardnih vrijednosti tog

pokazatelja. Profitna stopa tj. pokazatelj rentabilnosti prometa ukazuje da je poduze�e

zara�ivalo prve promatrane godine 0,81 % a posljednje 0,39 % na svaku kunu prodaje te u

usporedbi s standardnim vrijednostima naglašava ispod prosje�an stupanj korištenja

postoje�ih potencijala tj. vrlo loše vo�enje politike prodajnih cijena i koli�ina poslovne

aktivnosti u odnosu na trošak. Poduze�e je u krizi.

80 Iz razgovora sa direktorom poduze�a.

7 2

5 . OCJENA BONITETA POSLOVANJA PODUZE�A

U poslovnim sustavima se s pomo�u kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja može sve

mjeriti i svemu se može dati ocjena koja kasnije može biti usporediva. Kako suvremenu

financijsku analizu opisuju procesi vrednovanja i upravljanja vrijednoš�u a vrijednost je

objektivna kategorija tek ako se predmet vrednovanja može usporediti s ne�im za što se

vjeruje da ima poznatu objektivnu vrijednost, proces vrednovanja i analiza vrijednosti

zahtijevaju korištenje razli�itih standarda za �ije se ozna�avanje �esto koristi engleski izraz

benchmark.81

Unutar kvantitativnih pokazatelja razlikuju se fizi�ki i financijski, koji su u�estalo u

usporedbi, a kvalitativni se poistovje�uju i s nefinancijskima.Me�u financijskim

pokazateljima zna�ajni su ukupan prihod, ukupan profit, povrat na investicije,

ekonomi�nost, rentabilnost, povrat na uloženi kapital, prihod po zaposlenome, stanje i

promet zaliha i sl. Kod nefinancijskih pokazatelja mogu se promatrati kvaliteta proizvoda,

kvaliteta usluge, a najviše se primjenjuje pokazatelj zadovoljstva potroša�a, koji je veoma

kompleksan i slojevit i može pružiti dovoljno informacija za sve funkcionalne cjeline u

samom poduze�u.

5 .1 . Ocjena boni te ta na temel ju kvant i ta t ivnih pokazate l ja

Pri ocjeni boniteta pomo�u kvantitativnih podataka koristilo se osamnaest pokazatelja. U

promatranom poduze�u,dijagnosticirati �e se interni �imbenici te na taj na�in stvoriti sud o

njegovim potencijalima usporednom s konkurencijskim poduze�em.Kako se pokazatelji

mogu sistematizirati na razli�ite na�ine, u radu se polazi se od pokazatelja uspješnosti,

pokazatelja likvidnosti i pokazatelja zaduženosti.

81

Orsag S.: Ra�unovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, Hrvatska zajednica

ra�unovo�a i financijskih djelatnika, Zagreb, 2003.,str.10

7 3

5 . 1 . 1 . O c j en a usp j e šn os t i po s l o van j a

Pojedina skupina pokazatelja uspješnosti ukazuje na slijede�e usporedbe s

konkurencijskim poduze�em No name d.o.o.:

Produktivnost je u konkurencijskom poduze�u ve�a u odnosu na promatrano poduze�e.

Iako prihod po zaposlenom u pojedinim godinama promatranog poduze�a (2007. te 2009.)

iskazuje bolju produktivnost, ostvarena dobit po zaposlenom je u konkurencijskom

poduze�u iskazivala u svakoj godini puno ve�u vrijednost ovog pokazatelja s obzirom na

broj zaposlenih.

Odnos financijskog rezultata i rashoda pokazuje globalnu uspješnost i u odnosu na

konkurencijsko poduze�e ekonomi�nost promatranog poduze�a je lošija, posebice 2011.

kada je promatrano poduze�e poslovalo s gubitkom. Poduze�e je poslovalo do 2010.

uspješno i vrijednost pokazatelja je ve�a od sto, ve�a vrijednost pokazatelja odražava i

ve�u uspješnost a vrijednosti kod konkurencijskog poduze�a su ve�e i u 2011. imaju

tendenciju rasta u odnosu na prethodne za razliku od promatranog gdje je tendencija

smanjenja ekonomi�nosti rezultirala pojavom gubitka.

Na uspješnost poslovanja ukazuju i pokazatelji efikasnosti, odnosno koeficijenti obrtaja

ukupne imovine kao i njenih pojedinih dijelova. Oni mjere koliko efikasno poduze�e

upotrebljava svoje resurse. Tako da i s aspekta sigurnosti i uspješnosti poslovanja

koeficijenti obrtaja ukupne i kratkotrajne imovine su ve�i u konkurencijskom poduze�u i

ukazuju da se pojedini oblici imovine vrte brže i kra�e su vezani u operativnom ciklusu, tj.

brža je transformacija pojedinog oblika imovine po�evši od kupnje zaliha robe, prodaje

robe, naplate potraživanja. Trajanje naplate potraživanja u konkurencijskom poduze�u je u

prosjeku preko 200% niže u odnosu na promatrano što ukazuje da Vik Iverali d.o.o. sporije

dolazi do gotovine iz svojih potraživanja i da je puno više sredstava potrebno za

premoš�ivanje razdoblja nelikvidnosti.

Koeficijenti obrtaja ukupne imovine ukazuju na nisku efikasnost upravljanja cjelokupnom

imovinom poduze�a u odnosu na konkurencijsko. To se odnosi i na koeficijent obrtaja

kratkotrajne imovine. Kao posljedica slabe aktivnosti poduze�a i relativno dugo trajanje

7 4

naplate potraživanja javlja se i negativna tendencija obrtaja zaliha. Iako se ta negativna

tendencija koeficijenta obrtaja zaliha zamje�uje i kod konkurencijskog poduze�a

vrijednosti tog pokazatelja su u promatranom poduze�u i do 64% niže 2011. u odnosu na

konkurencijsko poduze�e.

Tablica 22.: Usporedni pokazatelji boniteta Vik Iverali u odnosu na No name

vik iverali doo no name d.o.o. Indeksi

POKAZATELJ 2007 2008 2009 2010 2011 2007 2008 2009 2010 2011 2007 2008 2009 2010 2011

1.

Ukupan prihod /

broj zaposlenih

tisu�e kuna 1.016 882 836 602 274 880 1124 792 672 688 115 78,5 106 89,6 39,8

2.

Dobit / broj

zaposlenih tisu�e

kuna 4,1 1,2 2,1 1,2 -42 19 17 12 7 12 22 7,1 17 17 -360

3.

Ukupni prihodi /

Ukupni rashodi 100,81 100,3 100,5 100,4 76,37 105 103 103 102 104 96 97 97 98 74

4.

Dobit / ukupni

rashodi 0,81 0,3 0,5 0,4 4,53 3,1 3,1 2,12 3,6 18 9 16 18 0

5.

ukupni prihodi /

Ukupna

imovina 88,1 90 86 73 30 226 321 208 188 203 39 28 41 39 15

7.

Koeficijent

obrtaja kratk.

imovine 2,78 2,9 2,5 1,7 0,4 3,18 4,6 2,8 2,52 2,7 88 63 90 67 15

8.

koeficijent

obrtaja

potraživanja 11,9 7,4 5,2 3,9 0,8 21,8 29 16 12 20 55 26 32 33 3,8

9.

dani vezivanja

potraživanja 30 49 69 92 514 16,5 13 22 30 18 181 389 313 306 2849

10.

koeficijent

obrtaja zaliha 4,21 5,97 6,14 3,50 1,20 4,58 7,16 4,11 3,81 3,35 92 83 149 92 36

11.

dani vezivanja

zaliha 86 60 59 103 300 78,6 50 88 94,4 108 109 119 67 109 279

12.

Dobit / ukupna

imovina (ROA) 0,71 0,3 0,4 0,3 9,79 9,73 6,33 3,90 6,98 7,3 2,6 6,6 7,4 0

13.

Dobit / ukupni

prihod (ROS) 0,81 0,3 0,5 0,4 4,33 3,03 3,04 2,08 3,43 19 9,3 16 19 0

14.

Dobit / Vlastiti

kapital (ROE) 12 3,4 5,5 3,1 36 24 14 7 18 33 15 41 44 0

15.

Ubrzana

likvidnost 0,38 0,6 0,7 0,6 62 0,36 0,4 0,44 0,58 0,2 106 137 163 110 25876

15.

Gotovinska

likvidnost 0,11 0,1 0,1 0,1 4,1 0,19 0,2 0,2 0,22 0,1 58 57 55 50 5873

16. Op�a likvidnost 1,13 1,21 1,24 1,25 107 1,17 1,19 1,39 1,71 1,24 97 102 89 73 8692

17.

Faktor

zaduženosti 14,8 22 23 39 66 6,24 4,8 6,5 7,37 6,7 237 454 358 529 990

18.

Stupanj

samofinanciranj

a 17,5 21,9 21,9 21,3 2,5 27,2 41,2 46,8 56,5 39,2 64 53 47 38 6,3


7 5

U kontekstu pokazatelja rentabilnosti razmotreni su pokazatelji marže profita, rentabilnost

imovine i rentabilnost kapitala. Za promatrano razdoblje poduze�e Vik Iverali d.o.o. u

odnosu na konkurencijsko ostvaruje vrlo niske stope rentabilnosti prometa što je i

rezultiralo smanjenjem supstancije poduze�a a time i gubitkom 2011. Dok promatrano

poduze�e zara�uje ispod 1% na svaku kunu od prodaje, konkurencijsko zara�uje u

prosjeku 3,50 % na svaku kunu prodaje. S obzirom na ve�i obrtaj imovine benchmark

poduze�a, ukupna rentabilnost imovine je preko 9o% slabija od rentabilnosti imovine

konkurencijskog poduze�a. S tim u skladu i prirast na uloženi kapital kod konkurencijskog

poduze�a je ve�i nego kod promatranog poduze�a.

Navedeni pokazatelji uspješnosti ukazuju na osnovne slabosti poduze�a Vik Iverali d.o.o..

Ima li se na umu da osnovna aktivnost �ini preko 95% ukupne poslovne aktivnosti,

tendencija smanjenja ekonomi�nosti vodi u ozbiljnu poslovnu krizu. Vrlo nizak stupanj

izdašnosti i trajnosti u korištenju potencijala poduze�a utje�u na ukupan prihod i

produktivnost rada, vrlo nizak plasman proizvoda i lošu marketinšku strategiju. Potrebno je

analizirati politiku plasmana, formiranje cijena, organizaciju prodaje i nabave kao i

marketinšku politiku poduze�a.

5 . 1 . 2 . O c j en a s i gurn os t i i s t a b i ln os t i p os lo v an j a

Uspješnost i likvidnosti usko je povezana. Naime, svako smanjenje uspješnosti, primjerice,

na promatranom poduze�u, neopravdano pove�anje zaliha koje se ne obr�u, sve niža

realizacija plasmana, smanjenje dobitka – smanjuje likvidnost. Iako su stope ubrzane

likvidnosti u odnosu na benchmark poduze�a ve�e svih promatranih godina, gotovinska je

likvidnosti u bencmark poduze�u i za 40% viša no u promatranom, a isto tako i op�a

likvidnosti što ukazuje na, u prosjeku, bolju likvidnost sve do 2009. U posljednjoj

promatranoj godini svi pokazatelji likvidnosti poduze�a Vik Iverali d.o.o. iskazuju

pretjeranu likvidnost u odnosu na konkurencijsko. Pretjerana likvidnost utje�e na

smanjenje uspješnosti, prividne pozitivne tendencije likvidnosti, te detaljna analiza

kratkotrajne imovine i obveza ukazuje na nepravodobna pla�anja obveza prema

dobavlja�ima te gomilanje zaliha koje se ne obr�u što i potvr�uje odnos dugoro�nih i

kratkoro�nih obveza 2011. kada je poduze�e Vik Iverali d.o.o. posegnulo za dugoro�nim

7 6

kreditom, te na taj na�in podmirilo sve kratkoro�ne obveze i time iskazalo pretjeranu

likvidnost.

Pokazatelj vlastitog financiranja ukazuje na vrlo slabu sposobnost financiranja poslovanja

vlastitim sredstvima za razliku od konkurencijskog gdje taj odnos u svakoj promatranoj

godini iskazuje bolji odnos.

Na prekomjernu zaduženost ukazuje i faktor zaduženosti koji se u promatranom poduze�u

kre�e od 15 godina prve promatrane godine do 66 posljednje, dok kod konkurencijskog

poduze�a taj odnos ukazuje na, u prosjeku 6 godina, potrebnih za pokri�e ukupnih obveza

iz ostvarene neto dobiti uve�ane za amortizaciju tj. procijenjenog nov�anog tijeka..

Zbog subjektivnih slabosti u upravljanju kratkotrajnom imovinom, tj. prekomjernih zaliha,

potraživanja i niskog koeficijenta obrtaja s jedne strane te smanjenju vlastitih izvora

financiranja posebice 2011. zbog isplate zadržane dobiti vlasniku, došlo je do poreme�aja

financijske ravnoteže jer se financiranje kratkotrajne imovine svelo na financiranje iz

dugoro�nih pozajmljenih izvora što ukazuje da poduze�e nema vlastitih kvalitetnih obrtnih

sredstava koja utje�u na rentabilnost poslovanja i ukazuje da nije samo cilj poduze�a

održati solventnost nego i prihvatljivu rentabilnost o kojoj ovisi budu�i razvoj poduze�a.

5 .2 . Povezanost kvant i ta t ivnih i kval i ta t ivnih pokazate l ja u

funkci j i os tvar ivanja uspješni jeg pos lovanja

Dakako, da kod analiziranja i ocjenjivanja boniteta poslovanja nije dovoljno uzeti u obzir

samo kvantitativne �injenice, ve� prema raspoloživosti i ostale informacije nekvantitativne

naravi.82 Kako bi se poboljšala kvaliteta informacija prezentirana u financijskim

izvještajima, financijski pokazatelji trebaju se nadopunjavati nefinancijskim ili

kvalitativnim pokazateljima poslovanja stvaraju�i sustav koji se može okarakterizirati kao

instrument koji osigurava uspješnu implementaciju strategije u poduze�u.83 Zasnivanje

82

Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: op. cit. pod 1., str. 1 3 5 83 Žager, K., Mami� Sa�er, I., Sever, S., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja, MASMEDIA, 2008. str.

344

7 7

strategija pretpostavlja analizu i spoznaju sadašnjeg i mogu�eg budu�eg položaja poduze�a

kao rezultata neke od raspoloživih strategija. Sadašnji i potencijalni budu�i položaj

uvjetovan je me�uovisnostima i kombiniranjem potencijala kako u poduze�u tako i u

okruženju. Pretpostavlja se analiza jakih i slabih strana poduze�a, mogu�nosti razvoja i

razmatranje rizi�nosti u poslovanju (SWOT analiza).84

Polaze�i tako od pregleda snage i slabosti poduze�a te identificiranjem prilika i opasnosti

koje proizlaze iz okruženja, dolazi se do spoznaje o stupnju snage poduze�a, na temelju

�ega je mogu�e djelovanje u smislu razgradnje slabosti i dogradnje snage u poduze�u, kako

bi ono opstalo.

Informacije o jakim i slabim stranama poduze�a mogu�e je prikazati u kvantitativnom i

kvalitativnom obliku. Na primjeru promatranog poduze�e, radi prikaza SWOT analize

pored kvantitativnih pokazatelja uspješnosti te pokazatelja financijske situacije, u skladu sa

raspoloživim informacijama dobivenih na temelju upitnika i razgovora sa vlasnikom

poduze�a, sagledani su s aspekta snage i slabosti poduze�a slijede�i kvalitativni

pokazatelji:

� Kvaliteta rukovoditelja, zaposlenih te sustava upravljanja - polaze�i od toga da su

ljudi u poduze�u klju�ni �initelj njegova poslovanja u sadašnjosti i u budu�nosti. Za

promatrano poduze�e došlo se do spoznaje da je rukovoditelj nabave, prodaje,

financija jedna osoba, tj. vlasnik poduze�a. Zbog preoptere�enosti zadacima došlo

je do demotiviranosti vlasnika u obavljanju pojedinih procesa, posebice prodaje,

koja u uvjetima agresivne politike prodaje konkurencijskog poduze�a, zahtijeva

visoki angažman djelatnika. Vlasnik ne razmišlja o potrebnom ulaganju u ljude,

sustave i procese radi ostvarivanja konkurentske prednosti zbog �ega poduze�e

gubi udio na tržištu. Vizija poduze�a ne odnosi se više na osvajanje tržišta, ve�

kako zadržati postoje�e kupce, kojih je iz godine u godinu sve manje.

� Kvaliteta prodaje i proizvodnje – operativni proces zapo�inje u poduze�u

narudžbom kupca a završava isporukom traženog proizvoda ili usluge. Prodaja se u

promatranom poduze�u obavlja na na�in da se osobno prikupljaju 84 Vitezi�, N.: op.cit.pod 17., str. 18

7 8

narudžbe.Poduze�e ima organiziranu jednu vlastitu transportnu jedinicu dok

konkurencijsko raspolaže sa �etiri. Sva dostavna vozila konkurentskog poduze�a

voze na plin što je utjecalo na smanjenje troškova transporta a time i na maržu

profita. Mogu�nost bržeg djelovanja na potrebe kupca �ime utje�u na zadovoljstvo

kupca i ostvaruju ve�u konkurentsku prednost. Nadalje, cijena i uvjeti prodaje kod

promatranog poduze�a svode se na jedinstvene cijene za sve kupce s odgodom

pla�anja od 60 dana, dok konkurencijsko poduze�e pomo�u davanja raznih

bonifikacija poput, rabata na koli�inu, kasa skonta poti�u kupce na avansna

pla�anja i kra�e odgode pla�anja �ime poti�u obrtaj zaliha i brže pretvaranje istih u

nov�ani oblik te na taj na�in djeluju na bolju likvidnost poduze�a.

� Kvaliteta nabave promatranog poduze�a je sve lošija. Zbog nepravodobnog

pla�anja obveza prema dobavlja�u, nabava se ne obavlja u odgovaraju�im

rokovima i pod najpovoljnijim cijenama. Za razliku, kod konkurencijskog

poduze�a osigurava se kontinuitet i racionalnost time što se zbog godišnjih koli�ina

konkurencijsko poduze�e izborilo za deset posto niže nabavne cijene.

S aspekta okruženja promatrana su dva �imbenika:

� Konkurencija. Glavni konkurent poduze�u Vik Iverali d.o.o. je promatrano

konkurencijsko poduze�e No name d.o.o. Uvidom u gore navedene �initelje mogu

se uo�iti procesi po kojima promatrano poduze�e treba u�iti te primjenjivati da bi

postigao tim ve�i udio na tržištu i bolju konkurentnost.

� Prodor tehnologije. S tim u vezi prodor novih tehnologija izrade profila i digitalnih

strojeva utje�e na smanjenje prodaje dijela asortimana.

Kao kona�an sud sagledavanja snaga i slabosti poduze�a te prilika i opasnosti okruženja s

obzirom na dobivene rezultate, može se re�i da je analizirano poduze�e u krizi. Kriza

prodaje odražava probleme prodaje robe. Uzroci dakako leže u smanjenju koli�ine prodaje

zbog agresivnijeg ponašanja konkurencije tj. rastu�eg pritiska konkurencije. Poduze�e sve

teže zadržava svoju poziciju na tržištu. Nakon krize prodaje uslijedila je kriza uspjeha te na

koncu nastupa gubitak i smanjenje vlastitog kapitala te prezaduženost. Poduze�e je

7 9

suo�eno s postoje�om opasnom situacijom i nužni su procesi obnavljanja poduze�a.

Postavlja se pitanje može li se, i kako, iza�i iz krize.

Slika 11.: SWOT analiza poduze�a Vik Iverali d.o.o.

SNAGE SLABOSTI

iskustvo

nepostojanje strateških planova obnavljanja

demotiviranost vlasnika poduze�a

dobri odnosi s poslovnim bankama smanjenje koli�ine kupaca, tj. broja kupaca

pregovara�ke sposobnosti

pad tržišnog udjela, pad narudžbi, kašnjenje u

isporukama i sl.iskazana volja dobavlja�a o dodatnim

bonifikacijama sve duže vezivanje zaliha koje se ne obr�u

roba potrebna za uspješnu prodaju i proizvodnju porast kašnjenja u nabavinefleksibilnost prilago�avanja u uvjetima

agresivne konkurencije

smanjenje ekonomi�nosti i rentabilnosti

negativan financijski rezultat 2011.

prezaduženost, nedostatak vlastitog kapitala

PRILIKEpokrivanje potreba relativno velikog tržišta -

mogu�nost tržišnog rasta PRIJETNJEulazak konkurencije na uhodano tržište prodaje

promatranog poduze�a

razvoj novih tehnologija

Izvor: Obrada autora

Kona�na odluka vlasnika poduze�a, nakon uo�avanja nesklada izme�u svojeg poduze�a i

okoline, ne leži na temeljima nastavka poslovanja: uskla�ivanju vizije, misije, ciljeva,

planova i aktivnosti na tom putu, nego na napuštanju strateške pozicije u obliku gašenja

poduze�a. Sve obveze su podmirene iz dugoro�nog kredita banke a obveze prema banci,

slijede�ih deset godina, vlasnik �e gotovinskim uplatama prema otplatnom planu, uz

Ugovor o preuzimanju duga, podmirivati kao fizi�ka osoba. Da li �e vlasnik staviti u

8 0

mirovanje poduze�e ili prodati poduze�e, ostala je dvojba, na koju prilikom izrade ovog

rada ni vlasnik nije mogao odgovoriti.85

85

Iz razgovora sa vlasnikom poduze�a

8 1

6 . ZAKLJU�AK

Analiza Vik Iverali d.o.o. -a, s obzirom na obilježja malih poduze�a (dominacija vlasnika

koji je ujedno i poduzetnik i menadžer, ograni�eni broj zaposlenih, ograni�ena sredstva i

kapital) polazi od analize imovine i izvora imovine te financijske analize koja se temelji na

pokazateljima kvantitativne naravi, a to su pokazatelji likvidnosti, zaduženosti,

produktivnosti, ekonomi�nosti i rentabilnosti, �iju podlogu informacija �ine završni ra�uni

poduze�a. No, radi sagledavanja izgleda poslovanja poduze�a u budu�nosti, slijedila je

kvalitativna analiza situacije poduze�a da bi se spoznala tržišna orijentacija poduze�a,

orijentacija prema kupcu, fleksibilnost organizacije, sposobnost rukovodstva.

Analizom proteklog petogodišnjeg razdoblja došlo se do zaklju�ka da bonitet poduze�a

Vik iverali d.o.o ima loš bonitet, jer ostvaren poslovni prihod iz godine u godinu opada te

je u zadnjoj promatranoj 2011 godini ostvaren gubitak. Isto tako je i produktivnost rada sve

lošija i ima tendenciju opadanja kako se smajuje i ostvareni prihod što se vidi iz

promatranih godina gdje je u prvoj 2008 godini sa 13% pala na 73% u zadnjoj 2011 godini.

Najve�i udio u ukupnoj strukturi imovine poduze�a Vik Iverali d.o.o. prevladava

kratkotrajna imovina dok dugotrajna sredstva nisu zna�ajnih vrijednosti. Poreme�aji u

strukturi ukazali su na usporavanje cirkulacije kratkotrajne imovine. Razlog tomu je pad

prodaje, nenapla�ena realizacija s izrazitom tendencijom opadanja, te sve niži obrtaj zaliha

koji s obzirom na broj dana vezivanja (sa 86 u 2007 godini na 301 u zadnjoj 2011 godini)

ukazuje tako�er na slabu realizaciju gotovih proizvoda zadnjih godina,što ima za

posljedicu da se kratkotrajna imovina ne obr�e dovoljno brzo da se pretvori u nov�ani

oblik zbog �ega poduze�e ima problema sa likvidnoš�u. Financiranje se kratkotrajne

imovine, posljednje godine, svelo na financiranje iz dugoro�nih pozajmljenih izvora što

ukazuje da poduze�e nema vlastitih kvalitetnih obrtnih sredstava koja utje�u na

rentabilnost poslovanja te da nije samo cilj poduze�a održati solventnost nego i prihvatljivu

rentabilnost o kojoj ovisi budu�i razvoj poduze�a. Podizanjem dugoro�nog kredita

podmirile su se kratkoro�ne obveze a ostatak isplatio vlasniku u obliku zadržane dobiti.

Održala se solventnost poduze�a zanemaruju�i rentabilnost. Poduze�e pokazuje da mu

opada rentabilnost jer je prve promatrane godine ostvarivalo 0.81% dobiti a posljenje 2010

godine 0,39% dobiti na svaku kunu od prodaje proizvoda (za 2011 nisu izra�unati

8 2

pokazatelji jer je ostvaren gubitak). Pokazatelj zaduženosti ukazuje na prezaduženost

poduze�a jer je kapital pojeden prikrivanjem gubitka i ispla�ivanjem zadržane dobiti

vlasniku, te pokazuje da bi trebalo 66 godina da poduze�e podmiri svoje obveze iz zadnje

promatrane 2011 godine. Može se re�i da je poduze�e u krizi.

Kao zaklju�ak analiziranja poslovanja i potencijala poduze�a, uzimaju�i u obzir cjelovit

analiti�ko-dijagnosti�ki model za prikazivanje rezultata, rabila se proširena SWOT

matrica. Dinami�ko su�eljavanje dobivenih rezultata analize internih i eksternih �initelja

otkrilo je šanse i rizike sadašnjeg i budu�eg poslovanja poduze�a. Zbog takvih rezultata,

analiza potencijala koristila se kao sustav ranog otkrivanja poslovne krize. Iako je prilika iz

poduze�a nailazila na snagu, što je zasigurno šansa za razvoj poslovanja poduze�a,

prevladavala je promjena okruženja ili opasnost koja nailazi na slabosti poduze�a.

Uzimaju�i u obzir potencijalni rizik koji može utjecati na dugoro�ni opstanak te

preoptere�enost vlasnika zadacima došlo je do demotiviranosti vlasnika u obavljanju

pojedinih procesa, posebice prodaje, koja u uvjetima agresivne politike prodaje

konkurencijskog poduze�a, zahtijeva visoki angažman djelatnika, zbog �ega se vlasnik

promatranog poduze�a odlu�io na napuštanje strateške pozicije u obliku gašenja poduze�a.

8 3

LIT E R A T UR A

a ) K NJ IG E

1. Avelini Holjevac, I.: Kontroling – Upravljanje poslovnim rezultatom, Sveu�ilište u

Rijeci, rijeka, 1998.

2. Belak, V.: Osnove profesionalnog ra�unovodstva, Veleu�ilište u Splitu, Split, 2002.

3. Osmanagi� Bedenik, N.: Kriza kao šansa, Školska knjiga, d.d., Zagreb, 2003.

4.Osmanagi� Bedenik, N.: Potencijali poduze�a-Analiza i dijagnoza potencijala u

poslovanju poduze�a, NIP˝Alinea˝ d.o.o., Zagreb

5. Popovi�, Ž., Vitezi�, N.: Revizija i analiza, Hrvatska.zajednica ra�unovo�a i financijskih

djelatnika, Zagreb, 2009.

6. Popovi�, Ž.: Ekonomska analiza poslovanja, Informator, 1979.

7. Tintor, J.: Poslovna analiza, HIBIS, Zagreb, 2000.

8. Tintor, J.: Uvod u ekonomsku analizu poslovanja OUR-a, Narodne novine, Zagreb,

1983.

9. Žager, K., Mami� Sa�er, I., Sever, S., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja,

MASMEDIA, 2008.

10. Žager, K., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 1999.

b ) �LA N C I

1. Andrijaševi�, V.: Analiza financijske stabilnosti i ocjena boniteta trgova�kog društva,

Ra�unovodstvo, revizija i financije, br.5/2000

2. Batarelo, A.Ž.: Mikroekonomska(poslovna) analiza i obilježja okoline suvremenog

poduze�a, Poslovna analiza i upravljanje, Zagreb, 7., 2001.

3. Grupa autora: Procjena boniteta trgova�kog društva – kako prepoznati poslovnog

partnera

4. Ljubi� D.: Modeli za ocjenu poslovnih partnera, Ra�unovodstvo, revizija i financije,

br.6/2004

5. Orsag, S.: Ra�unovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima,

Hrvatska zajednica ra�unovo�a i financijskih djelatnika, Zagreb, 2003.

6. Osmanagi� Bedenik, N.: Poslovna analiza temeljem godišnjih financijskih izvješ�a,


8 4

7. Osmanagi� Bedenik, N.: Poslovnom analizom godišnjeg financijskog izvješ�a do

poslovnog uspjeha, Ra�unovodstvo, revizija i financije, br.3/2004

8. Osmanagi� Bedenik, N.: Poslovnom analizom godišnjeg financijskog izvješ�a do

poslovnog uspjeha, Ra�unovodstvo, revizija i financije, br.3/2006

9. N. Osmanagi� Bedenik, V. Ivezi�: Benchmarking kao instrument suvremenog

kontrolinga, ZbornikEkonomskogfakultetauZagrebu, 4 godina, 2006.

10. Sori� I.: Analiza povezanosti izme�u poslovnog rezultata i likvidnosti ,

Ekonomskipregled

11. Vidu�i�, LJ.: Financiranje radnog kapitala, Ra�unovodstvo, revizija i financije,

br.8/2000,

12. Vitezi�, N.: Analiza poslovanja za potrebe financiranja malih poduzetnika,


13. Vitezi�, N.: Rentabilnost kao instrument odlu�ivanja, Zbornik radova Sveu�ilišta u

Rijeci, Ekonomski fakultet, 13, sv.1.

14. Vitezi�, N.: Zna�aj standardizacije pokazatelja u financijskoj analizi,Ra�unovodstvo i

financije, br.3/1995

OSTALO

1. www.limun.hr 2006.

2. h t t p : / / b s . wik ip e d i a .o r g / wik i / An a l i z a

3.Zakon o poticanju malog gospodarstva, Narodne novine,2002

8 5

POPIS SLIKA

Slika 1. Oblici dugotrajne imovine

Slika 2. Struktura dugotrajne materijalne imovine

Slika 3. Dinamika materijalnih ulaganja

Slika 4. Oblici kratkotrajne imovine

Slika 5. Struktura kratkotrajne imovine

Slika 6. Dinamika kratkotrajne imovine

Slika 7. Tendencija kretanja prodaje, naplate i stanja

Slika 8. Struktura izvora sretstava poduze�a

Slika 9. . Tendencija kretanja izvora imovine

Slika 10. Dinamizirana struktura izražena trendom

Slika 11. SWOT analiza poduze�a Vik Iverali d.o.o.

8 6

POPIS TABLICA

Tablica 1. Struktura i dinamika imovine VIK-IVERALI d.o.o.

Tablica 2. Dinamika strukture prijevoznog sredstva koji �ini materijalni dio imovine prema

stupnju sposobnosti odnosno prema stupnu otpisanosti

Tablica 3. Struktura kratkotrajne imovine

Tablica 4. Dinamika kratkotrajne imovine (2001 = 100)

Tablica 5. Dinamika godišnjih situacija na ra�unu potraživanja od kupaca (situacije krajem

godine)

Tablica 6. Pokazatelj obrtaja i dana vezivanja potraživanja i zaliha

Tablica 7. Struktura izvora sredstava poduze�a

Tablica 8. Stanje kratkotrajne imovine i kratkoro�nih obveza

Tablica 9. Pokazatelji likvidnosti

Tablica 10. Pokazatelji zaduženosti i financijske stabilnosti

Tablica 11. Pokazatelji u�inkovitosti rada

Tablica 12: Analiza ukupnog prihoda s aspekta izvora stjecanja

Tablica 13. Ukupan prihod – izvori stjecanja

Tablica 14. Struktura prihoda i rashoda

Tablica 15. Pomo�na tablica za izra�un dijela pojave (za ukupne rashode u prihodu)

Tablica 16. Pomo�na tablica za izra�un dijela pojave (za dobitak u prihodu)

Tablica 17. Pomo�na tablica za izra�un dijela pojave (za ukupne prihode)

Tablica 18. Trend pojedinih dijelova cjeline

Tablica 19. Dinamizirana struktura izražena trendom

Tablica 20. Struktura dobiti

Tablica 21. Pokazatelji uspješnosti

Tablica 22. Pokazatelj boniteta

8 7

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s nasolovom ANALIZA POSLOVANJA

MALOG PODUZE�A VIK – IVERALI D.O.O. izradila samostalno pod voditeljstvom

prof. dr. sc. Neda Vitezi�, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent - . U radu

sam primjenila metodologiju znanstvenoistraživa�kog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada. Tu�e spoznaje, stavove, zaklju�ke, teorije i

zakonitosti koje sam izravno ili parafraziraju�i navela u diplomskom radu na uobi�ajen,

standardan na�in citirala sam i povezala s fusnotama s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Studentica

Alica Kušen

Documents

ANALIZA POSLOVANJA MALOG PODUZE A VIK – …oliver.efri.hr/zavrsni/44.pdf · 2013-12-12 · sveu iliŠte u rijeci ekonomski fakultet alica kuŠen analiza poslovanja malog poduze