1

Aspekti i načini neplaćanja poreza1. dio

Predrag BejakovićInstitut za javne financije, Zagreb – Hrvatska tel: (+385) 1 4886 455 fax: (+385) 1 48 19 365e-mail : predrag@ijf.hr www.ijf.hr

2

Ljudi nikada nisu voljeli plaćati poreze

3

Adam Smith o porezima

"Ne postoji nikakvo drugo umijeće koje države tako brzo uče jedne od drugih kao što je to uzimanje novca iz džepova svojih građana".

4

Prezentacija sadrže sljedeće:

•Pojašnjenje pojmova•Zakonito ili nezakonito•Kako se to radi•Postoji više načina varanja na porezima •Promjena obrasca varanja •Uzroci: porezni sustav •Dodatni čimbenici •Skliska granica

5

Neplaćanje poreza ima dva aspekta

Legalno ili prihvatljivo izbjegavanje poreza za što u anglosaksonskoj literaturi postoji naziv tax avoidance i

Nelegalno, kažnjivo izbjegavanje poreza, ili porezna utaja koja se u istoj literaturi naziva tax evasion.

6

Izbjegavanje poreza (tax avoidance)

Potpuno korištenje svih mogućnosti smanjenja porezne obveze koje pruža zakon.

John Maynard Keynes ga je nazvao “jedinim intelektualnim poslom koji donosi neku nagradu”, označava promjenu ponašanja pojedinca s ciljem smanjenje porezne obveze.

7

Sudac Learned Hand

Stalno iznova sudovi govore kako nema ničega strašnog u uređivanju poslova na način da se plate što manji porezi. Svi to rade, i bogati i siromašni, i svi rade pravu stvar, jer nitko ne mora platiti više nego što mu zakon nalaže... U ime morala tražiti više samo je licemjerje.

8

Nezakonito izbjegavanje poreza

Utaja poreza (tax evasion) predstavlja pak neplaćanje zakonski utvrđenih poreza. Ako se, na primjer, mora plaćati porez na prodaju određenog proizvoda, a netko iz bilo kojeg razloga proda manje, smatra se da je legalno izbjegao poreznu obvezu. No ako je državi prijavio manju prodaju od one stvarne, tada je ilegalno izbjegao, odnosno utajio porez.

9

Postoji više načina varanja na porezima (I)

Vođenje dviju skupina knjiga za bilježenje poslovne aktivnosti. Jedna skupina služi za bilježenje stvarne aktivnosti, a druga za prikaz poreznoj administraciji. Neki utajivači imaju i dvije registar blagajne.

Rad na crno za gotovinu. Naravno, nije ilegalno raditi još jedan posao. No često se takav rad plaća gotovinom, a ne čekom. Tako nema zakonskog traga transakcije, a dohodak nije prijavljen poreznim vlastima.

10

Postoji više načina varanja na porezima (II)

Trampa, npr.: “Ja ću popraviti tvoj automobil ako mi popraviš vodo-kotlić”. Iako dobijete plaću u naturi, a ne u novcu, ipak je riječ o zakonski oporezivoj transakciji. No takav se dohodak malokad prijavljuje.

Poslovanje s gotovinom. Porezne vlasti teško mogu ući u trag plaćanjima proizvoda i usluga gotovinom.

11

Promjena obrasca varanja

Nekoć se nezakonito izbjegavanje poreza obično pripisivalo milijunašima koji su skrivali svoj kapital u švicarskim bankama.

Sadašnji je utajivač više “majstor” koji se bavi raznim popravcima i čiji dohodak od neslužbenog rada nije prijavljen poreznim vlastima, ili pak roditelj koji utaji plaćanje poreza na nadnice dadilji svoje djece.

12

UZROCI: POREZNI SUSTAV

Može se pretpostaviti da varanje raste kada granične porezne stope rastu zato što se s većom vrijednosti dohotka povećava granična korist varanja.

13

VISOKI POREZNI TERET I…

Ruska je porezna politika da svakog pojedinca, svakog pojedinog poduzetnika, svakog pojedinog biznismena učini kriminalcem. Na svaku zarađenu rublju od 100 kopejki, ako imate sreće platit ćete 92 kopejke poreza (ruski političar Alexander Lebed).

14

…GRANIČNE STOPE

Ekonometrijskim modelom ustvrdio da se iznos neprijavljenog dohotka povećava s graničnim poreznim stopama.

Varanje se smanjuje kada se vjerojatnost otkrivanja povećava, te kada granične stope kazni rastu.

15

DODATNI ČIMBENICI (I)

Psihički trošak varanja - Jednostavno rečeno, nezakonito izbjegavanje poreza može učiniti da se ljudi osjećaju krivima. Jedan od načina da se taj fenomen modelira jest da se psihički trošak nadoda graničnom trošku. Za neke vrlo poštene ljude psihički je trošak tako velik da oni ne bi varali čak ni da je očekivana granična kazna jednaka nuli.

16

DODATNI ČIMBENICI (II)

Nesklonost prema riziku - U mjeri u kojoj su pojedinci neskloni riziku, može se izmijeniti njihova odluka da se uključe u ono što je zapravo kockanje.

Izbor posla - U stvarnosti porezni sustav može utjecati na sate rada i odluke o tipu posla. Na primjer, visoke granične porezne stope mogu potaknuti ljude da izaberu ono zaposlenje koje osigurava velike mogućnosti nezakonitog izbjegavanja poreza.

17

SKLISKA GRANICA

Granica između poreznog izbjegavanja i porezne utaje vrlo je krhka, te porezno izbjegavanje vrlo lagano, gotovo nevidljivo može prijeći u poreznu utaju.

Država pokušava na različite načine smanjiti njezino značenje, no u tom poslu često je neuvjerljiva. U pristupu poreznoj utaji i poreznom izbjegavanju država ima tešku zadaću odlučiti između viših poreznih prihoda i socijalnog mira koji osigurava skrivena, siva ekonomija.

18

Porezna utaja u povijesti - 2. dio Porezna utaja nije nova pojava, već je vjerojatno

najstarije zanimanje na svijetu usprkos tvrdnjama da su to dame za zabavu. Nije postojala civilizacija koja nije oporezivala, pa vjerojatno ne postoje porezi koje se nije pokušalo utajiti.

U Rotterdamu u ulici Parllaan 14-16 smješten je jedinstveni muzej pod nazivom Muzej oporezivanja profesora Van der Poel.

Za vrijeme Napoleonovih ratova, Napoleon je dao u Dunkirku izgraditi posebne dokove i molove za prihvaćanje onih koji su krijumčarili u Britaniju.

19

Porezi su gorivo koje pokreće civilizaciju

Prva civilizacija o kojoj nešto znamo počela je prije šest tisuća godina u Sumeru, plodnoj ravnici između rijeka Eufrat i Tigris u današnjem Iraku. Buđenje civilizacije, ali i povijesti poreza, zabilježeno je na glinenim pločicama iskopanim u Lagashu, u Sumeru.

20

Glinene pločice sumerske civilizacije

“Možete imati Boga, možete imati kralja, ali čovjek koga se treba bojati je sakupljač poreza”.

21

Antički Egipat (I)

Nametali poreze na sve moguće: prodaje, robove, strance, uvoz, izvoz, poslovanje.

Poljoprivredna proizvodnja je bila oporezovana s visokih 20 posto. To nije bio samo porez na žetvu nego je uključivao dohodak od okućnica, obrta i svakog mogućeg izvora, potpuno jednako našem porezu na dohodak.

22

Antički Egipat (II)

Da bi se pokazala tiranija pisara u svakodnevnom životu zbog porez na ulja za kuhanje pisari su provodili redovne nadzore svih kuhinja kako bi se uvjerili da žene kod kuhanja ne koriste mast na koju se nije plaćao porez u zamjenu za ulje na koje se on plaćao.

23

Antički Egipat (III)

U starom Egiptu većina poljoprivredne zemlje bila je u vlasništvu države, a seljaci koji su je iznajmljivali plaćali su porez na žetvu, koji se nije temeljio na njihovoj stvarnoj proizvodnji, već na onoj procijenjenoj.

Obračun se provodio na temelju površine zemlje koju je poljoprivrednik uzeo u najam.

24

Antički Egipat (IV)

Euklidova geometrija je proizašla iz davno utvrđene prakse mjerenja zemlje koju su razvili pisari. Iako je Euklid bio Grk, on je ustvari proveo život u Egiptu i napisao matematičke rasprave dok je bio u Aleksandriji.

Euklid je jednostavno samo sistematizirao i uredio egipatsku mudrost koja je proistekla iz ubiranja poreza.

25

Antički Egipat (V)

Politika oprosta poreza u teškim vremenima bila je uobičajena praksa, izvorno nazvana “philanthropa” od koje dolazi riječ filantropija.

Hvalospjevi mnogim faraonima pripisuju oprost poreza tako da ne bi preopteretili ljude. U tri tisuće godina egipatske povijesti puno je primjera humane i poštene porezne administracije.

26

Antički Izrael (I)Stari zapisi govore o jarmu koji je nametnuo

Solomon. Kada je umro, trebao ga je naslijediti sin Roboam.

Da bi primio krunu, on je sazvao narod u gradu Šekem, kojeg je Jošua odabrao kao mjesto susreta vođa izraelskih plemena. Pitali su ga kakvi će biti njegovi porezi i ga molili da ukine neke od velikih poreza.

Stari izraelski mudraci savjetovaše Roboama: “Ako danas udovoljiš tim ljudima, budeš im blagonaklon i odgovoriš im lijepe riječi, oni će ti uvijek ostati sluge”.

27

Antički Izrael (II)

Roboam reče da bi volio tri dana razmisliti i onda odgovoriti.

Roboam se pojavi pred ljudima kako je rekao i najavi na opći užas da će povećati porez, a neposlušne umjesto da ih kažnjava bičevima upotrebljavati će “škorpione”, okrutnu vrst bičeva sa željeznim oštrim štipavcima koji trgaju meso.

28

Hanuka (posvećenje Jude Makabejca) (I)

Nakon smrti Aleksandra Velikog uslijedila je podjela njegovog carstva čime su međusobno sukobljeni generali stvorili vlastita manja carstva. Kako je general Ptolomej priskrbio Egipat, general Seleuk prisvojio je Palestinu i Malu Aziju.

Judeja je ponovno bila tampon država između dviju neprijateljskih sila. Grci nisu Židovima donijeli slobodu, čiji je danak jednostavno preusmjeren od perzijskog kralja grčkom kralju.

29

Hanuka (posvećenje Jude Makabejca) (II)

Nisu promijenjene čak niti porezne stope: 33 posto na prinose žita i 50 posto na prinose u voćnjacima i vinogradima - u svakom slučaju ugnjetavački.

Izraelci su se pobuniti i slijedio je sveti rat. Pod vodstvom Makabejaca Grci su protjerani iz Judejskog Kraljevstva.

30

Hanuka (posvećenje Jude Makabejca) (III)

Za sjećanje na veliku pobjedu Makabejci očistiše hram od grijeha i posvetiše ga zapalivši ulje u vječnoj vatri u hramu. U lampi je bilo dovoljno ulja za jedan dan, ali je lampa nekim čudom gorjela osam dana. To je shvaćeno kao znak Božjeg odobravanja i prihvaćanja čišćenja hrama od grijeha.

31

32

Antička Grčka (I)

Grčki duh razvijenog dara zapažanja zaključio je da je tiranija proizvod poreznog sustava. Ako se treba sačuvati sloboda, pod svaku cijenu treba izbjegavati ugnjetački porezni sustav.

Za stare Atenjane porezni sustav bio je barometar slobode svakog društva. Za Grke oznaka slobode bilo je posredno oporezivanje.

33

Antička Grčka (II)

Pojedinac nije bio neposredno oporezovan; već je bila oporezovana neka poslovna djelatnost poput prodaje, uvoza ili korištenja nekog javnog dobra poput puta, mosta, morskog puta ili luke. Porez je bio opravdan jer je novac bio potreban za pokriće troškova održavanja tog dobra.

34

Antička Grčka (III)

Nije porezni sustav bio onaj koji je polučio najveće iznose bogatstva od bogatih pojedinaca. To je bilo ostvareno pomoću liturgije - dragovoljne alternative progresivnom oporezivanju.

Kada je grad želio izgraditi neki javni objekt poput mosta ili organizirati neke kulturne aktivnosti poput kazališne predstave ili festivala. bili su pozvani vodeći građani osigurati što je potrebno.

35

Antički Rim (I)

Najraniji porezi u Rimu su bile carinske naknade na uvoz i izvoz. Gotovo sva roba dolazila je brodovima kroz luke, pa otuda ime portoria za te naknade. Rimljani su bili praktični u pogledu oporezivanja, te kada bi osvojili novu koloniju oni su zadržali postojeći porezni sustav. U Španjolskoj su carine iznosile 2 posto, na Siciliji, u Africi i Albaniji stopa je bila 5 posto.

36

Antički Rim (II)

Otok Rodos je jedan od najvećih grčkih otoka u Egejskom moru. On je smješten nedaleko turske obale.

Poslije pada Atene u 4. stoljeću prije Krist, većina trgovine na istoku prešla je na Rodos, koji je bio udaljen od ratnih područja Grčke.

Kako su trgovci s Rodosa spoznali mudrost neutralnosti, procvalo je bankarstvo i trgovina.

37

Antički Rim (III)

Rimljani su izgradili Delos. Za ulazak u luku nije se plaćala lučka naknada. Roba je mogla dolazili i odlaziti bez plaćanja lučke pristojbe u iznosu 2% vrijednosti tereta, koja se inače plaćala na Rodosu. Trgovina na istoku odmah je počela zaobilaziti Rodos i ići na Delos. U samo godinu dana obujam trgovine je pao za 85%.

38

Antički Rim (IV)

Robovi, poput danka, bili su dio ratne stečevine. Porezi su obuhvaćali svaki pojavni oblik robovlasništva. Većina robova je prodavana na dražbama na kojima se plaćao 2 do 5 postotni porez na prodaju. Kada su robovi došli u luku plaćala se carina. Ako je rob bio oslobođen plaćao se pet postotni porez na njegovu vrijednost.

39

Antički Rim (V)

Rimljani obično nisu mijenjali porezni sustav ili porezni teret novostečenih područja. Ako je bila uobičajena glavarina, oni bi je zadržali. Ako je postojao žetveni porez u visini desetine prinosa, oni ga nisu mijenjali. Lokalni unajmljivači prava za prikupljanje poreza ne bi prestali poslovati..

40

Antički Rim (VI)

Postojao je jak razlog za plaćanje poreza Rimu: Rimljani su osigurali legije koje su donijele mir i red u svijet prepun opasnosti. Bilo je pravično da provincije (područja) plaćaju za održavanje tih korisnih vojnih snaga. Rimski je danak bio mala cijena.

Konstantin Veliki je stekao ugled time što je zabranio primjenu mučenja za prikupljanje poreza.

41

Srednji vijek: Engleska (I)

U engleskoj bitci protiv poreza značajnu ulogu imale su žene, a u srednjem je vijeku nastala legenda o Lady Godivi.

Kroničar Roger od Wendovera (datiran 1236. godine) zbori o tome kako je grofica Godiva preklinjala svog muža Leofrica od Chestera da ublaži visoke novčane kazne nametnute Coventryju.

42

Srednji vijek: Engleska (II)

Sit od njenog dosađivanja on je obećao ispuniti zamolbe ako ona projaše naga kroz grad. Ona je raspustila kosu tako da su joj se jedino vidjele lijepe noge, uspela se na konja i projahala kroz grad. Visoke kazne su ukinute.

Engleski pjesnik Tennyson o tome kaže: “Uklonio je porez i stvorio si vječno ime”.

43

SAD (I)

Nijedna suvremena revolucija nije dublje ukorijenjena u oporezivanje nego što je to bila pobuna trinaest kolonija u britanskoj Sjevernoj Americi. Britansko oporezivanje ne samo da je uzrokovalo revoluciju, nego je, što je vjerojatno i važnije, utjecalo na ujedinjavanje kolonija.

Nekoć neorganizirane i međusobno posvađane kolonije ujedinile su se zbog oporezivanja bez suglasnosti, podigle oružje protiv Britanaca i konačno osnovale Sjedinjene Američke Države.

44

SAD (II)

Umjereni i niski porezi za državne najnužnije potrebe stvarali su poštovanje, a građani SAD-a i Kanade dugo se vremena, snosili blag i posve laki porezni teret.

Utaja je nekada bila samo obilježje siromašnih građana.

Korupcija, rasipanje, glupi ratovi, začuđujuća potrošnja, nevjerojatne stope i izuzeci doprinijeli su da pošteni dio svakog poreznog obveznika često postane pošteni dio državnog negospodarenja, te porezne nepravde i gluposti.

45

SAD (III)

Za ostvarivanje vojnih poduhvata, europske su vlade pod krinkom oporezivanja tako dugo pljačkale svoje građane da je shvatljivo zašto se Europljani tako osjećaju.

Osim za mali broj bogatih ljudi uhvaćenih u vrlo progresivnim stopama, građani SAD-a i Kanade živjeli su u ozračju napola oslobođenom oporezivanja.

46

SAD (IV)

Američki pokret za samostalnost nije bio duboko ukorijenjen, započeo je 1776. godine kada su se okupili vođe iz kolonija da bi protestirali protiv The Stamp Act prema kojem su sve novine, publikacije, ugovori, pravni dokumenti morali nositi posebni porezni pečat. Kongres pod nazivom The Stamp Act Congress bio je stvarno mjesto rođenja SAD.

47

SAD (V)

Više od 50 godina prije američke revolucije, britanska je vlada razmatrala oporezivanje kolonija. Umirovljeni guverner Virginije rekao je 1620-ih godina sir Robertu Walporeu da je moguće oporezivati kolonije.

Godinama kasnije kada je nastala kriza s trošarinama na vino i duhan, neki je ministar predložio da se nove trošarine prošire i na kolonije. “Ne”, rekao je Walpole ”stara Engleska je protiv mene, mislite li da i Nova Engleska (Amerika) mora učiniti isto?”.

48

SAD (VI)

Parlament je 1764. godine usvojio Zakonom o šećeru (the Sugar Act), a nakon nekoliko godina Zakon o porezu na pečate (the Stamp Act) i Zakon o čaju (zabranjuje uvoz drugog čaja osim službeno uvezenog).

U Bostonu je uslijedila Bostonska čajanka i započela je Američka revolucija.

49

Odnos države i porezne utaje (I)

Jedna od popratnih pojava prikupljanja poreza je i porezna utaja (evazija) - često se miješa s poslovnim prijevarama ili provalama, kao samo jedan od oblika kriminalnog ponašanja.

Ipak, u odnosu na navedene radnje kod evazije postoji bitna razlika, jer se njome oštećuje posebni ekonomski subjekt: država i državna tijela, koji mogu nametnuti pravila ponašanja.

50

Odnos države i porezne utaje (II)

Država utvrđuje visinu i strukturu poreza, utvrđuje mehanizme nadzora i prisile za njihovu naplatu, te određuje načine i visinu kazne za one koji tu obavezu ne obave.

Stoga država ima trostruku ulogu: zakonodavca, žrtve i suca. Za razliku od nje, pojedinci ili tvrtke koji su žrtve nezakonitih aktivnosti nemaju mogućnosti i snage da neposredno kazne počinitelja toga djela.

51

Odnos države i porezne utaje (III)

Veliko značenje o odluci učiniti ili ne učiniti evaziju, ima protok informacija o mogućnosti da se bude uhvaćen u prekršaju i visina kazne, što je povratno, vrlo važno u oblikovanju poreznog sustava.

Manje značajna prosječna porezna stopa od postojećeg poreznog sustava i granične porezne stope (ako su stope jako progresivne sklonost neplaćanju je veća).

52

Odnos države i porezne utaje (IV)

Na smanjenje porezne evazije više utječe veća mogućnost da se bude uhvaćen u poreznom prekršaju nego visina potencijalne kazne, a također i strah od mogućeg istražnog postupka i s njim povezane neugodnosti mogu biti i važniji činitelji u donošenju odluke za plaćanje poreza, nego samo očekivana visina novčane kazne.

53

Odnos države i porezne utaje (V)

Porezni obveznik može smatrati određene mogućnosti (u odnosu na prijavu poreza, financijske transakcije i gospodarske djelatnosti) potencijalno "skupima" ako mu se bitno povećava mogućnost da bude uhvaćen u prekršaju i kažnjen.

Odnos poreznog obveznika prema evaziji neposredno će odrediti njegovo porezno ponašanje i time povratno utjecati na oblikovanje državnog instrumentarija.

54

Porezna evazija u Hrvatska (I)

Javlja se u različitim oblicima: kod poreza na dohodak posljedica je rada "na crno", te neplaćanja poreza i doprinosa; prijavljivanja na minimalnu plaću, dok je ostali dio dohotka isplaćen u gotovini; isplaćivanja plaća preko studentskog servisa zbog nižih stopa doprinosa i slično.

55

Porezna evazija u Hrvatska (II)

Porezni obveznici poreza na dobit često prikazuju veće materijalne troškove putem izmišljenih putnih naloga, izdanih računa, a da nije došlo do kupovanja, isplaćivanja honorara za autorski rad ili obavljene usluge (istraživanje tržišta, administrativni poslovi i slično), te na taj način smanjuju stavku dobiti.

56

Porezna evazija u Hrvatska (III)

Aleksandra Štulhofera u istraživanju je zaključio kako su građani Hrvatske pokazuju izraženiji oportunizam (sklonost kršenju svih normi) i nepovjerenje u državne institucije, te istodobno lakše prihvaćaju poreznu evaziju kao mali grijeh od stanovnika Rumunjske Bugarske, Mađarske i Slovenije.

Tako u Hrvatskoj tek nešto više od trećine ispitanika smatra da se ne može opravdati porezna evazija, dok istodobno to u Rumunjskoj smatra 69% ispitanika, u Bugarskoj 60%, u Mađarskoj 62% i Sloveniji 70%.

57

Mjere protiv porezne evazije (I)

Većinom na Mediteranu postoji stav da je utaja poreza "mali grijeh" poput neznatnog prekoračenja, prenisko određene, maksimalne brzine vožnje.

U nordijskim zemljama: visoki porezi i visoka kvaliteta javnog dobra.

Ako je država skromna u svojim rashodima i namjenski koristi prikupljena sredstava, građani su spremniji plaćati porez.

58

Mjere protiv porezne evazije (II)

Gospodarski rast i tehnološki razvoj smanjuju sivu ekonomiju i evaziju.

Potreba snižavanja poreznog pritiska i smanjivanje birokracije kod otvaranja i zatvaranja tvrtke.

Ukidanje poreznih izuzeća, jednostavan porezni sustav.

59

Mjere protiv porezne evazije (III) Ako država "zažmiri" na određene oblike

izbjegavanja plaćanja poreza i nepoštivanje radne regulative unutar vrlo malih i malih proizvodnih i uslužnih jedinica, dolazi do poticanja zapošljavanja, produktivnosti i povećavanja prihoda stanovništva.

Naprotiv, veće nepoštivanje zakona znači razbijanje cjelokupnog društvenog tkiva i podrivanje dostignuća koja su dugoročno stvarana.

HVALA NA POZORNOSTI