10
DPITANJA IZ KOLEGIJA MENADŽMENT U BANKARSTVU 1. Navedite razloge izučavanja bankarskog sustava (3) Izvedenica je gospodarskog sustava, ima naglašen značaj za svaku državu( uniju); korelacija između bankarskog sustava i razvijenosti financijskih institucija te financijskih instrumenata i financijskog tržišta. Posluje tuđim sredstvima, a djelatnost banaka utječe na veličinu novčane mase. 2. Navedite razloge regulacije banaka (3) Razlozi regulacije banaka: - osiguranje solventnosti banaka – trajnije podmirenje obveza - osiguranje likvidnosti banaka-likvidan je onaj koji može ispuniti svoje dospjele novčane obveze u cijelosti - promicanje ekonomske efikasnosti-tehničke i alokativne 3. Koje institucije čine financijski sustav (3) Financijski sustav čine: - financijske institucije-sve one koje se bave novcem. - financijski instrumenti (oblici) - financijsko tržište 4. Navedite temeljnu funkciju financijskog sustava! Temeljna funkcija financijskog sustava je realokacija ograničenih financijskih resursa tj. da onemogući štetnu imobilizaciju novca (imovine), tako što sredstva koja su stavljena na štednju budu usmjerena kroz financijska tržišta kako bi podržala investicije. 5. Navedite funkcije financijskog sustava (6) Funkcije financijskog sustava su: - funkcija štednje - funkcija bogatstva - funkcija likvidnosti - kreditna funkcija - funkcija rizika - financijsko-politička funkcija 6. Navedite i obrazložite vrste financijskih institucija!

BANKARSTVO MOJEE

Embed Size (px)

DESCRIPTION

bankarstvo skripta

Citation preview

DPITANJA IZ KOLEGIJA MENADMENT U BANKARSTVU

1. Navedite razloge izuavanja bankarskog sustava (3)Izvedenica je gospodarskog sustava, ima naglaen znaaj za svaku dravu( uniju); korelacija izmeu bankarskog sustava i razvijenosti financijskih institucija te financijskih instrumenata i financijskog trita. Posluje tuim sredstvima, a djelatnost banaka utjee na veliinu novane mase. 2. Navedite razloge regulacije banaka (3) Razlozi regulacije banaka: osiguranje solventnosti banaka trajnije podmirenje obveza osiguranje likvidnosti banaka-likvidan je onaj koji moe ispuniti svoje dospjele novane obveze u cijelosti promicanje ekonomske efikasnosti-tehnike i alokativne

3. Koje institucije ine financijski sustav (3) Financijski sustav ine: financijske institucije-sve one koje se bave novcem. financijski instrumenti (oblici) financijsko trite

4. Navedite temeljnu funkciju financijskog sustava! Temeljna funkcija financijskog sustava je realokacija ogranienih financijskih resursa tj. da onemogui tetnu imobilizaciju novca (imovine), tako to sredstva koja su stavljena na tednju budu usmjerena kroz financijska trita kako bi podrala investicije.

5. Navedite funkcije financijskog sustava (6) Funkcije financijskog sustava su: funkcija tednje funkcija bogatstva funkcija likvidnosti kreditna funkcija funkcija rizika financijsko-politika funkcija

6. Navedite i obrazloite vrste financijskih institucija! Depozitno kreditne financijske institucije poslovne banke (primanje novanih sredstava i odobravanje kredita)Nedepozitni financijski posrednici ugovorne financijske institucije (osiguravajua drutva i imovinski fondovi), investicijske financijske institucije (investicijski fondovi, investicijske kompanije, trita novca)

7. Definirajte pojam banka! Banke su sve one financijske institucije koje su od nadlenog tijela dobile odobrenje za rad, a ija je djelatnost primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobrenje kredita.

8. Navedite funkcije banaka (13) Funkcije banaka su: mjenjaka depozitna kreditna funkcija plaanja funkcija posredovanja u plaanjima funkcija uvanja vrijednosti funkcija stvaranja novca i multiplikacija depozita funkcija emisije vrijednosnih papira

funkcija zatite od rizika funkcija politike brokerska funkcija povjerenika funkcija (upravljanje imovinom trust poslovi) funkcija upravljanja gotovinom

9. Navedite ciljeve bankarskog poslovanja! (3) Temeljni ciljevi bankarskog poslovanja: maksimiziranje bogatstva dioniara obavljanje temeljnih funkcija banke postizanje socijalnih ciljeva

10. Navedite vrste banaka i to uvjetuje ovakvu podjelu? (4) Razne vrste banaka imaju svoje ishodite u funkcijama koje obnaaju te u njihovoj orijentiranosti prema odreenim skupinama komitenata. Tako je mogue razlikovati: sredinje banke univerzalne banke specijalizirane banke neprofitne kreditne institucije

11. Navedite odgovornosti sredinjih banaka (2) Temeljna uloga sredinje banke vezana je za odgovornost za provoenje ekonomske politike zemlje/unije kroz voenje monetarne i devizne politike te kroz osiguranje stabilnosti nacionalne/nadnacionalne novane jedinice. (odravanje stabilnosti cijena)Za ove banke se rabi i naziv emisijske prema najrazvijenijem poslu koje obavljaju, a to je emisija novca.

12. Kroz ega se manifestira specifinost poloaja sredinje banke (5) Specifinost poloaja sredinje banke manifestira se kroz: samostalnost sredinje banke u odnosu na dravu njezinu neovisnost superviziju bankarskog sustava s pravom donoenja podzakonskih akata iz svoje nadlenosti suradnju sredinje banke s bankarskim i nebankarskim institucijama s ciljem provoenja ekonomske politike zemlje odreenje njenog temeljnog cilja (neprofitna institucija)

13. Navedite prihode sredinje banke (4)Prihode sredinje banke ine: kamate na primljene depozite i kredite dane poslovnim bankama kamate na vrijednosnice koje dri u aktivi provizija za obavljene poslove dravi i poslovnim bankama prihodi od pozitivnih teajnih razlika

14. Navedite rashode sredinje banke (5) Rashode sredinje banke ine: kamate na obveznu priuvu banaka i depozite kamate na blagajnike zapise obveze prema IMF-u transakcijski trokovi s inozemnim bankama i trokovi provizija materijalni trokovi, trokovi plaa, amortizacije

15. Navedite funkcije sredinje banke (6) Funkcije sredinje banke: izdaje (emitira) novac koji je zakonsko sredstvo plaanja odgovorna je za provoenje monetarne i devizne politike regulira novani optjecaj i emisiju kredita predstavlja kreditni oslonac bankarskom sustavu brine o platnoj bilanci, internacionalnoj likvidnosti zemlje i stabilnosti teaja nacionalne/nadnacionalne valute obavlja poslove za dravu

16. Navedite vrste instrumenata monetarno devizne politike (2) Instrumenti monetarne politike mogu biti: kvalitativni kvantitativni

17. Navedite i obrazloite kvantitativne instrumente monetarno devizne politike (5) Eskontna (diskontna) stopa manipulirajui njome sredinja banka utjee na ponudu i potranju za novcem. Obvezne rezerve sredinja banka propisuje obvezu izdvajanja i odravanja obvezne rezerve (odreenog iznosa novca) za poslovne banke, ime se utjee na njihovu kreditnu aktivnost.Rezerve likvidnosti utvruju se visinom stope u % koju propisuje sredinja banka na iznos depozita po vienju, a svaka poslovna banka mora dio svojih sredstava imati u likvidnom obliku kako bi mogla u svakom trenu udovoljiti svojim obvezama za isplatom u gotovini Operacije na otvorenom deviznom tritu obuhvaaju trgovanje dravnim vrijednosnim papirima na impersonalnom tritu od strane sredinje bankeOSTALI INSTRUMENTI

18. Navedite i obrazloite kvalitativne instrumente monetarno devizne politike (2) Selekcija kredita predstavlja izbor dunika, usmjeravanje kreditnih plasmana prema odreenim granama djelatnostima ili podrujima. Svojevrsna je podrka nastojanjima ekonomske politikeOstali kvalitativni instrumenti monetarne politike razliite preporuke i savjeti sredinje banke kreditnim ustanovama i drugo

19. Navedite internacionalne standarde monetarnih politika sredinjih banaka (4) Postavljena su 4 temeljna cilja internacionalnih standarda: jasnoa uloga, odgovornosti i ciljeva sredinjih banaka u monetarnoj politici otvoreni proces formiranja odluka vezanih uz monetarnu politiku i izvjeivanje o njima- transparentnost javna raspoloivost informacija o monetarnoj politici odgovornosti i osiguranje integriteta sredinje banke

20. Navedite razloge pojave Valutnih odbora (Currency Board) Pojedine drave suoene s problemima u realnom i financijskom sektoru uz nepovjerenje rezidenata u domau valutu ( BIH ) odluuju se za uspostavu monetarnog aranmana pod nazivom Valutni Odbor (eng. Currency Board)

21. Navedite razlike funkcioniranja Valutnog Odbora (Currency Board) u odnosu na klasino sredinje bankarstvo (9) Najznaajnije razlike u odnosu Valutnog Odbora na klasino djelovanje sredinje banke: sredinja banka kreira samo kovinski i papirni novac nacionalni novac je potpuno konvertibilan u suvremenom smislu konvertibilnosti i to za devizne rezerve (rezervnu/referentnu valutu) nacionalni novac ima fiksni teaj prema rezervnoj/referentnoj valuti ukupna koliina nacionalnog novca ima 100% pokrie u deviznim rezervama dodatne emisije nacionalnog novca su mogue 'na temelju suvereniteta u bilanci plaanja, inozemnih transfera ili na temelju inozemnih kredita, za razliku od klasine koja emisiju primarnog novca moe obavljati i ''ex nihilio'' (niizega)'' sredinja banka ne prima depozite, ne moe biti ''posljednje utoite'' poslovnim bankama (ne odobrava kredite bankama) ostvaruje se emisijska dobit od izdavanja novanica, uvjetno kovanica preuzimanje tue monetarne politike (monetarne politike zemlje rezervne valute) nemogunost provoenja devalvacije nacionalne valute

22. Navedite prednosti/nedostatke univerzalnih banaka (1/2) Prednost univerzalnih banaka je u razdobljima loe konjunkture kada kroz obnaanje odreenih poslova mogu vie ili manje kompenzirati one loe poslove koje ne mogu propustiti. Nedostatci su upravo odsustvo specijalizacije, iroko podruje djelovanja to znatno poveava rizik poslovanja i trokove

23. Navedite prednosti specijalizacije banaka (3)Specijalizacija bankama omoguava: kvalitetnije zadovoljenje potreba svojih klijenata smanjenje trokova poslovanja i rizika u poslovnim odnosima pruanje samo manjeg broja standardnih usluga 24. Navedite temeljni cilj i komitente neprofitnih kreditnih institucija! (2) Neprofitne kreditne institucije za temeljni cilj svog poslovanja nemaju profit nego solidarnost i ispunjenje zajednikih potreba njenih lanova. Njihovi komitenti su jednim dijelom oni koji ne participiraju ili periferno participiraju u financijskom sustavu, najee nezaposleni, studenti i umirovljenici te povremeno zaposleni.

25. Navedite naela kreditiranja neprofitnih kreditnih institucija! (3) Naela kreditiranja neprofitnih kreditnih institucija demokratska organizacijska struktura usluge koje obavlja za svoje lanove socijalna dimenzija

26. Navedite naela (kriterije) podjele bankovnih poslova (3) Naela podjele bankarskih poslova: prema funkcionalnosti prema ronosti prema bilanno- analitikom obiljeju

27. Navedite vrste bankovnih poslova po naelu (kriteriju) funkcionalnosti (4) Vrste bankarskih poslova prema naelu funkcionalnosti: poslovi mobilizacije i koncentracije sredstava kreditni poslovi posredniki-komisioni poslovi-banka se javlja kao posrednik vlastiti poslovi

28. Navedite vrste bankovnih poslova po naelu (kriteriju) ronosti (2) Sukladno kriteriju ronosti bankarski poslovi cijele se na: Kratkorone- do 1 god. dugorone- preko 1 god.

29. Navedite vrste bankovnih poslova po bilanno-analitikom naelu (kriteriju) (4)Bankarski poslovi prema bilanno analitikom obiljeju: pasivni bankarski poslovi aktivni bankarski poslovi posredniki (neutralni) bankarski poslovi vlastiti bankarski poslovi

30. Navedite pasivne bankarske polove (3)Pasivni bankarski poslovi poslovi mobilizacije i koncentracije izvora sredstava te primanje depozita, jedni su od najstarijih izvora sredstava, uvjetuju aktivne poslove

a) Koja je uloga banke u pasivnim bankovnim poslovima?Banka se javlja u ulozi dunika 31. Navedite kratkorone pasivne bankarske polove (5) Kratkoroni bankarski poslovi: Primarna emisija novca-emisija novanica primanje kratkoronih depozita ( tedni ulozi, depoziti na tekue i iro raune te ostali depoziti) zaduivanje kod drugih banaka (kod sredinje banke i izmeu poslovnih banaka) emisija kratkoronih vrijednosnih papira eskontiranje vlastitih mjenica

32. Navedite dugorone pasivne bankarske polove (3) Dugoroni pasivni poslovi: dugoroni (oroeni) depoziti (tedni ulozi) emisija dugoronih vlasnikih vrijednosnica dugorono kreditiranje

33. Koja je uloga banke u aktivnim bankovnim poslovima?Kod aktivnih bankarskih poslova banka se pojavljuje kao vjerovnik 34. Definirajte pojam kredita? Kredit je novac koji kreditor (banka) daje na koritenje korisniku kredita (duniku), sa ili bez namjene, a koji je korisnik kredita obvezan vratiti uz ugovorenu kamatu u odreenom roku i uz odreene uvjete. Ustupanje odreene svote novanih sredstava od strane financijske organizacije (banke) kao kreditora (vjerovnika, zajmodavca) nekoj osobi (debitoru, duniku, zajmoprimcu) uz obvezu da mu ih ovaj vrati u dogovorenom roku i plati pripadajuu naknadu kamatu.

35. Navedite teorije kredita (2) Filipovi navodi dvije znaajnije teorije: indiferentnu teoriju teoriju o stvaranju kredita

36. Navedite instrumente osiguranja kreditnog plasmana (kolateral) (8) Instrumenti osiguranja kreditnog plasmana: zalog pokretne stvari runi zalog nekretnine jamstva treih osoba u koje davalac kredita ima povjerenja zadunica garancija

vlastiti ulog dunika u obliku pologa sredstava (depozit) na poseban raun kod vjerovnika ili slino osiguranjem povrata kredita vinkuliranjem police osiguravatelja u korist vjerovnika kombinacije prethodnih oblika

37. Definirajte pojam kamata i kamatna stopa! Kamata je cijena novca ili kredita odnosno depozita koja ovisi o nominalnom iznosu kredita, nainu i roku njegova povrata te visini ugovorene ili propisane kamatne stope (kamatnjaka). To je zapravo naknada koju dunik plaa za pozajmljenu glavnicu na odreeno vrijeme.Kamatna stopa (kamatnjak) je relativni broj p koji pokazuje koliko prinos donosi svota od 100 novanih jedinica u odreenom vremenskom razdoblju (obraunsko razdoblje ili termin). Tj. kamatnjak je iznos kamata za 100 novanih jedinica, za odreenu vremensku jedinicu

38. Navedite funkcije kredita (10) Funkcije kredita su: prikupljanje slobodnih sredstava osiguranje likvidnosti utjecaj na meunarodnu razmjenu financiranje razvoja funkcija posredovanja funkcija racionalnog raspolaganja novcem

funkcija osiguranja neometanog procesa reprodukcije funkcija stvaranja novca funkcija realokacije novca funkcija koncentracije sredstava

39. Navedite vrste kratkoronog kreditiranja (6) Vrste kratkoronih kredita: kontokorentni akceptni eskontni

lombardni rambursni avalni

40. Navedite vrste dugoronog kreditiranja (6) Uobiajeno je s obzirom na osobine dugorone kredite podijeliti na hipotekarne i investicijske.-Potroako kreditiranjeProizvodjackiZa obrtna sredstvaZa investicijsku potrosnjuOtvoreni kreditiPokriveni krediti