Bijela Prica.vuk.NastavniMpriprema (1)

PRIPREMA ZA IZVOENJE NASTAVNOG SATA IZ HRVATSKOGA JEZIKA

II. OPI METODIKI PODACI

Nadnevak odravanja nastavnog sata: Razred i odjel u kojem se sat odrava: 1.Nastavni predmet: hrvatski jezikVrsta nastavnog sata (javni, individualni): javni satVremensko trajanje sata: 45 min.Mjesto odravanja sata: uionica

III. PRIPREMA NASTAVNOG SATA

Programsko podruje (nastavna cjelina): medijska kulturaNastavna tema: animirani filmKljuni pojmovi: Djeja pria, slijed dogaaja, lik u filmuObrazovna postignua: primati (recepcija) primjerene djeje filmove: zamijetiti i odrediti slijed dogaaja u filmu; ispriati filmsku priu kratkoga crtanoga filma; razlikovati glavne i sporedne likove u filmuNastavna jedinica (prema izvedbenom programu): interpretacija animiranoga filma Bijela pria Borivoja DovnikoviaVrsta nastavnog sata: obrada novoga gradivaIzvori za izradu priprave: Babi, S., Finka, B., Mogu, M.(2000.): Hrvatski pravopis; kolska knjiga, Zagreb Been, A.: (2005.): Metodiki pristup knjievnosti i medijskoj kulturi; Profil Miki, K.: Film i drugi mediji;(2005.): Uiteljska akademija Sveuilita u Zagrebu Teak, S.: Metodika nastave filma;(1999.): kolska knjiga, Zagreb Nastavni plan i program za osnovnu kolu; (2006.)Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, ZagrebIV. NAOBRAZBENA ZADAA NASTAVNOG SATA/NASTAVNE JEDINICE: Metodika nastave filma ukljuuje animirani film sa svim njegovim podvrstama: crtani, lutkarski, kolani, grafiki, kompjutorski film. Zadaa je uenike uvesti u svijet filma kao umjetnosti ne samo slike nego i umjetnosti pokreta. Film postaje slika u pokretu. Upoznati uenike sa sadrajem animiranog filma Bijela pria Zadae nastavnog sataZadae nastavnog sata su uopene i saetije odrednice kojima se usmjerava cjelokupan odgojno-obrazovni proces, odnosno nastava.Zadae ovog nastavnog sata su upoznavanje uenika sa sadrajem animiranog filma Bijela pria, pomou problemskih pitanja oblikovati sud o liku i njegovim postupcima, odrediti pouku filma, razvijati usmeno i pisano izraavanje, potaknuti uenike na intelektualnu aktivnost, opaziti filmska izraajna sredstva.

V. ZADATCI NASTAVNE JEDINICE:

A) ZADATCI IZOBRAZBE:FILMSKO-OBRAZOVNI:Stjecanje jedne ili vie spoznaja o filmu, utvrivanje i provjeravanje filmskog znanja.Uenici usvajaju odreenu grau, generalizaciju i injenice koje proizlaze iz nastavnih sadraja. upoznavanje s animiranim filmom usvojiti spoznaje o filmu kao umjetnosti ozvuene slike u pokretu: objasniti da je film umjetnost namjenjen publici. Gleda se u posebnom prostoru za projekciju ili (kino) ili bilo gdje drugdje (video) usvojiti pojam crtanog filma --- oivljavanje slike u pokretu osvijestiti sadraje crtanog filma odreivanje glavnih i sporednih likova filma, te njihovih osobina uoavanje redoslijeda dogaaja u filmu spoznati osnovne izraajne vrijednosti filma: uoiti filmska izraajna sredstva: boja, zvuk i pokret promotriti sadraj crtanog filma s razliitih aspekata: zabavnog, etikog, obrazovnog

OPEOBRAZOVNI: stjecanje, proirivanje, produbljivanje i utvrivanje znanja iz drugih podruja: iz jezika, knjievnosti, povijesti, zemljopisa, biologije, likovnih umjetnosti, muzike, psihologije, filozofije, sociologije itd.

JEZINO-KOMUNIKACIJSKI: osposobljavati uenike za pravilno i potpuno izraavanje na hrvatskom knjievnom jeziku razvijati sposobnost uspjenog i argumentiranog sudjelovanja u razgovoru i iznoenja vlastitog miljenja izraziti doivljaj filma u cjelini samostalno prepriati fabularni tijek filmske prie izdvojiti pojedinosti u opisu i karakterizaciji likova izraziti vlastiti kritiki osvrt na odgledani film bogaenje leksika

FILMSKO- KOMUNIKACIJSKI:Osposobljavanje za primanje i eventualno odailjanje poruke filmom

B) ZADATCI SPOSOBNOSTI:FILMSKE SPOSOBNOSTI razvijati sposobnost doivljavanja i razumijevanja filmskog djela razvijati sposobnosti asocijativnog povezivanja filma i svakodnevnog ivota razvijanje interesa za crtani film i uoavanje velikih mogunosti izraavanja putem crtanog filma izdvojiti pouku filmske prie

OPE SPOSOBNOSTI razvijati sposobnosti promatranja i uoavanja razvijati sposobnosti promiljanja i logikog zakljuivanja razvijanje izraajnih i misaonih sposobnosti percepcija detalja osposobljivanje za komunikaciju s medijima: kazalitem, filmom, radijem, tiskom, stripom, raunalom. primanje (recepcija) kazaline predstave, filma, radijske i televizijske emisije

FUNKCIONALNI

razvijanje psihikih funkcija, posebice sposobnosti promatranja, zapaanja, logikog i kritikog miljenja, stvaralakog matanja

C) ZADATCI ODGOJA: FILMSKO-ODGOJNI razvijanje ljubavi prema filmu kao cjelovitom umjetnikom djelu, a ne samo sredstvu razonode njegovanje ljubavi za film upoznavanje filma kao medija i mogunosti njegova izraavanja razvijati naviku posjeivanja filmskih projekcija izvan kole utjecati na svijest uenika o povezanosti filmske umjetnosti s umjetnou uope osposobiti uenika za svjesno, sigurno i kritiko primanje poruka s ekrana razviti estetsku osjetljivost uenika, posebice sposobnost otkrivanja estetskih vrijednosti filma razviti umne i imaginacijske sposobnosti uenika, aktivirati stvaralaku matu omoguiti djetetu da stjecanjem filmske naobrazbe usvaja svjetonazor po kojem e se spontano razvijati u kritiku, slobodnu i stvaralaku linost, korisnu sebi, svojoj zajednici i svijetu u kojem ivi.

OPE-ODGOJNI poticanje uenika na aktivnost i sudjelovanje u radu razvijati samostalnost uenika u radu razvijati i poticati navike sluanja i potivanja sugovornika razvijati uenikove moralne, drutvene i estetske osobine razvijanje komunikacije razvijanje etike, drutvene, humanistike svijesti i sklonosti da se prema tome usmjeri vlastitio ponaanje i djelovanje.

VI. NASTAVNE METODE:metoda pokazivanja/demonstracije: audiovizualna pokazivanja: projekcija zvunih filmova i tv emisija, kompjutorskih programa itd. vizualna pokazivanja: dijafilmova, nijemih filmova, fotografija, crtea, slika, knjiga, asopisa... auditivno pokazivanje: reprodukcija zvunih snimaka( umovi, glazba, razliiti zvuni efekti...)metoda usmenog izlaganja- metoda upuivanja s nastavnikove strane (doivljajno-spoznajna motivacija, najava animiranog filma Bijela pria, davanje uputa za rad u skupinama ). Naglasak treba staviti na uenikovo pripovijedanje, opisivanje, objanjavanje i dokazivanje, a u nastavi filma ima mnogo prilika za to. Prednost se daje kraim monolozima koji su zapravo dio heuristikog razgovora. Krai ueniki monolozi postaju i male govorne vjebe kojima se uenik ospoobljava za due govorenje.metoda razgovora- motivacijski (poetak sata), usmjereni (etapa analize), heuristiki (smiljenim i razvojnim pitanjima razvija se razgovorna nit tako da uenici sami dolaze do zakljuaka i novih spoznaja ), reproduktivni (ponavljaju se teoretske spoznaje, definicije i objanjenja koja su ve pitanjem vrsto odreena i ograniena. Svrha kojoj se slui, moe se postii i drugim, vrednijim vrstama produktivnog i stvaralakog razgovora), akademski ( svi sudionici su ravnopravni, te takoer nastavnik ravnopravno sudjeluje), raspravljaki (postavlja se problem, ispituju se mogunosti njegova rjeenja i pronalazi se zajedniko rjeenje)metoda pisanja- zapisivanje bitnih podataka o crtanom filmu, o stvaraocima, pismeno odgovaranje na pitanja, upisivanje na nastavne listie. Ova metoda korisna je kad nastavnik eli saznati miljenje svojih uenika i izbjei mogui utjecaj na druge. Metoda pisanja korisna je u povezivanju nastave filma s nastavom knjievnosti, scenske umjetnosti, jezika i izraavanja.metoda itanja: o filmu se moe mnogo doznati itanjem. Moe se ukljuiti u razliite etape nastavnog procesa: kao priprema za gledanje filma, kao odskoite u raspravu, kao zakljuak ili dopuna rasprave...metoda heuristikog razgovora- metoda u kojoj uitelj problem postavi usmjerenim pitanjima te dovodi uenike do samostalnog rjeavanja problemametoda opisivanja, metoda prepriavanja, metoda crtanja- metode kojima e se uenici sluiti u izvravanju svojih zadataka; osposobljavati uenike za pravilno i potpuno izraavanje na hrvatskom knjievnom jeziku te razvijati sposobnost uspjenog i argumentiranog sudjelovanja u razgovoru i iznoenja vlastitog miljenja. Metoda crtanja u mlaim razredima osnovne kole esto je zanimljiva jer e djeca rado svoj doivljaj filma predstaviti crteom.vizualna metoda- gledanje crtanog filma, aplikacije na ploimetoda recepcije- ostvaruje se na razini poetne recepcije, razini prvih dojmova; prvi dojmovi se formiraju u etapi emocionalno-intelektualne stankemetoda ponavljanja, metoda uenja, metoda gledanja i promatranja, metoda promiljanja i logikog zakljuivanja, analitiko-sintetika metoda, metoda demonstracije, metoda sluanja.

VII. NASTAVNI IZVORI, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Nastavno sredstvo je prijenosnik teksta, sredstvo kojim se tekst ueniku predstavlja, predouje.Nastavno pomagalo je naprava, aparat ili stroj potreban za pokazivanje tekstova naroitim tehnikama, najee razliitim projekcijama.

Na satu koristim: ploa, slike, fotografije, dvd player, aplikacije, listii

VIII. NASTAVNI OBLICI RADA: frontalni, individualni, u skupini

IX. STRATEGIJE: pouavanje, uenje otkrivanjem, doivljavanje, izraavanje i stvaranje, vjebanje, stvaranje

X. STRUKTURA SATA USTROJ NASTAVNE JEDINICE:1. Emocionalno intelektualna pripremaa) motivacijab) najava filma2. Prikazivanje filma3. Emocionalno - intelektualna stanka4. Objava doivljaja5. Interpretacija filma:a) literarna interpretacija filmab) interpretacija filmskih izraajnih sredstava6. Uopavanje7. Stvaralaki oblici rada

XI. A) METODIKI SUSTAVI U NASTAVI KNJIEVNOSTI I MEDIJSKE KULTURE: Ideolokopragmatiki sustav Ideolokokritiki sustav: prednost se daje otkrivanju veza izmeu materijalne proizvodnje i filmske komunikacije te pronicanje u uzroke drutvenih nejednakosti. Akcent je na filmu kao elementu kulture pri emu se on opet moe promatrati s razliitih strana. Kulturolokokritiki sustav: estetsko i psiholoko prosuivanje filmskih vrijednosti i uloga filma u razvoju kulture. Filmolokokritiki sustav: inzistira na filskim specifinostima. Pretpostavlja se kola gledanja u kojoj uenici stjeu filmskojezino orue da bi otkrili bit i nain djelovanja filma. Filmolokoproizvodni sustav: shvaanje da filmska nastava mora biti zasnovana na proizvodnim, stvaralakim pokuajima uenika, jer se tako moe shvatiti bit medija. Pedagokopragmatiki sustav: u sreditu su odgojno-obrazovne potrebe uenka. Film se koristi za razvoj spoznajnih moi i bogaenje sveukupnog uenikova znanja. Nastavom filma treba iskoristiti sve ono pozitivno to ekran moe pruiti opem odgoju i obrazovanju. Problemsko-stvaralaki sustav: ovaj sustav polazi od uenika, ali s jaom usredotoenou na osposobljavanje za kritiki odnos prema filmu, na samostalnost u prosuivanju funkcije i vrijednost filmskog djela, na stvaralako iskoritavanje filmske komunikacije. Stvaranjem problemskih situacija uenik se priprema za samostalan pristup filmu, za argumentirano vrednovanje filma te za pouzdanu selekciju ponuenih filmova i emisija. Integracijsko-korelacijski sustav: zasniva se na stavu da je nuno cjelinsko promatranje pojava. Film je uao u didaktiko oblikovan sustav jezinih i umjetnikih sadraja nazvan jezino-umjetniko podruje, koje obuhvaa verbalni, vizualni, auditivni, scenski i filmski jezik, knjievnost, likovnu, glazbenu, sensku i filmsku kulturu. Otvoreni ili komunikacijski sustav (u prvom je planu tijekom nastavnog procesa, odvija se u raznim smjerovima: uitelj-uenik,uenik-uenik, uitelj rad u skupinama, uenik rad u skupinama)

B) NAELA NASTAVE FILMA:a. komunikacijsko naelo: film pripada sustavu audovizualnih komunikacijskih medija te zajedno s televizijom obavlja razliite drutvene funkcije. Kao takav, film zahtijeva odreenu naobrazbu svih slojeva stanovnitva.b. pedagoko naelo: filmsku nastavu je nuno provoditi na svim razinama opeg odgoja i obrazovanja. Nastavu treba postaviti na razinu koja je prihvatljiva mogunostima uenika.c. didaktiko naelo: filmska nastava ne moe biti uspjena bez prikazivanja filmova. Filmska nastava ne moe biti zasnovana na diktiranju i zapamivanju definicija, pojmova, klasifikacija i drugih pojmova vezanih uz film.d. metodiko naelo: polazi se od filma kao cjeline, od globalnih dojmova i opih sudova da bi se preko zapaanja i prosuivanja pojedinosti dolo do sintetikih zakljuaka i globalne ocjene.e. psiholoko naelo: film mora biti primjeren stupnju intelektualnog i emocionalnog razvoja djece. Ako uenik ne razumije jezik filma onda dijete nee moi premostiti jaz izmeu djeje psihe i filmskog remek djela.f. estetiko naelo: kako bismo uenicima omoguili spoznaju o cjelokupnoj filmskoj djelatnosti treba im pokazati i objanjavati i komercijalni, nastavni, reklamni, arhivski i neumjetniki film. Uenici izvan kole gledaju vie filmova bez estetskih vrijednosti nego onih koji su umjetniki neosporni. Korisno je da se i takvi filmovi analiziraju, prouavaju i ocjenjuju nego da ih se odmah proglasi kiem ili undom.g. gnoseoloko naelo: u tumaenju filma treba obuhvatiti i one njegove sastavnice koje prodiru u filozofiju, sociologiju, psihologiju, druge umjetnosti i medije. Pri izboru filma prednost treba davati djelima koji bude znatielju i radoznalost koje ire obzozr mladih gledatelja i oboguuju njihovo znanje. Pri tome ne treba zanemariti osnovne, filmskoobrazovne i filmskokomunikacijske zadatke. Svrha filmske nastave je da osposobi uenika za stjecanje znanja ne samo itanjem nego i sluanjem i gledanjem.h. naelo demokratinosti: ostvareno je time da svi uenici imaju pravo sudjelovati, iskazivanju vlastitih iskustva u etapi emocionalno-intelektualne motivacijei. naelo jezinog standarda: osposobljavati uenike za pravilno i potpuno izraavanje na hrvatskom knjievnom jeziku, razvijati sposobnost uspjenog i argumentiranog sudjelovanja u razgovoru i iznoenja vlastitog miljenjaj. naelo stvaralatva: uenike dovodimo u stvaralaku situaciju (tijekom rjeavanja listia) u kojima oni pokazuju steena jezina znanja i vjetine k. naelo odgojnosti: potivanje sugovornika, potivanje tueg miljenja, dok jedan govori ostali sluaju (prisutno tijekom cijelog sata). Takoer, o ovom naelu se vodi rauna i pri odabiru filma te njegovoj obradi.l. naelo primjerenosti: djeji film i interpretacija filma prilagoena je svakom ueniku s obzirom na dob, socijalnu pripadnost, vrijeme, kraj u kojem ivi, znanjum. naelo zanimljivosti: odabir zanimljivih fotografija.n. naelo prosudbe: uenici prosuuju o filmu i prosuuju rezultate ostalih skupinao. naelo analize i sinteze: naelo analize je u cijelosti prisutno u etapi interpretacije filma (odreuju se likovi, njihove osobine, pouka-literarna ralamba; boja zvuk-fimski jezik), a naelo sinteze u etapi sinteze (usustavljaju se sadraji ralanjeni u etapi interpretacije filma)

PRISTUPI U NASTAVI FILMA: Literarni pristup: inzistira na literarnim komponentama filmskog djela: tema, ideja, fabula, likovi, dijalozi, mjesto, vrijeme, kompozicija. Likovni pristup: u sreditu nastavnog procesa su likovni elementi: kompozicija kadra, boja, svjetlo-sjena, linije... Psiholoki pristup: promatranje psihologije likova, zapaanje izraajnih sredstava u doaravnju psihikih stanja i obiljeja likova. Socioloki pristup: drutveni odnosi, drutveni utjecaj na sudbinu junaka, drutvenu uvjetovanost ponaanja... Filozofski pristup: ima u temelju svjetonazorna pitanja. Pedagoki pristup: usmjeren je na iskoritavanje odgojnih utjecaja filma i na spreavanje odgojno negativnog zraenja s ekrana. Procjenjuju se postupci, rijei i djela s tenjom da se procijeni to je dobro a to zlo. anrovski pristup: Namee se pripadnost ili nepripadnost odreenom anru. Impresionistiki pristup: potie se iznoenje subjektivnih vienja, pojedinanih doivljaja i razliitih razmiljanja o filmu.

XII. TIJEK NASTAVNOG SATA OPIS SADRAJA RADA:

NASTAVNE SITUACIJE (imen. prema nast. pod.)OPIS SADRAJA RADA (pit. stud. S:, pretp. odg. uenika U:)MET., OBL. R., SRED. I POM., NAELA, SUSTAVI, LITER. SPOSOB.ZADATCI ODRE. STUD. PITANJAKOR. S NASTAV. PREDM.

1. EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA PRIPREMAa) motivacija

b) najava filma i oekivanja

2. PRIKAZIVANJE FILMA

3. EMOCIONALNO-INTELEKTUALNA STANKA

4. OBJAVA DOIVLJAJA(emocionalna i racionalna)

5.INTERPRETACIJA FILMAa) literarna interpretacija

5.INTERPRETACIJA FILMAa)literarna interpretacija

5.INTERPRETACIJA FILMAa)literarna interpretacija

b) interpretacija filmskih izraajnih sredstava




6. UOPAVANJE

7. STVARALAKIOBLICI RADA

S: Dobar dan!U: Dobar dan!S: Moje ime je Mateja i danas u vam odrati sat hrvatskoga jezika.Na poetku sata odigrat emo igru Memory.Na ploi se nalaze aplikacije raznih boja te aplikacije na kojima piu nazivih tih boja. Uenici trebaju spojiti parove, odnosno boju s njezinim nazivom.

Imate li vi neku najdrau boju? Zato ba ta boja? Zbog ega vam je najdraa?

to vam prvo padne na pamet kada pogledate pojedinu boju?..

Nakon razgovora o bojamanajavljujem gledanje crtia. Na plou piem podatke o crtanom filmu :

Borivoj Dovnikovi; Bijela pria.

Postavljam djeci pitanje: to oekujete da ete vidjeti u crtiu sad kada ste uli naslov?, Pogledajte sada film i otkrijte hoe li se vaa oekivanja ostvariti ili ne. Otkrijte o emu ovaj crtani film pripovijeda i koji se sve likovi pojavljuju u njemu.

(prikazivanje filma Bijela pria u trajanju od 4 minute)

Nakon prikazivanja filma slijedi emocionalno- intelektualna stanka radi sreivanja doivljaja i misli o pogledanom filmu i poputanja emocionalne napetosti.

Postavljam pitanja:Kako vam se svidio crtani film Bijela pria?, Zato vam se svidio ili zato nije? to vam se najvie svidjelo? Kako ste se osjeali gledajui film? Jeste li razumjeli crtani film i je li vam jasno sve to se dogaalo?

Postavljam pitanja: O emu filmska pria pripovijeda?Filmska pria pripovijeda o djeakui djevojici koji rade snjegovie koji tijekom noi oivi i vodi djeaka u svoj bijeli svijet. Po povratku shvaamo da je djeak to sve sanjao i da snjegovi i dalje stoji u dvoritu.

Moe li mi netko ukratko prepriati radnju crtanog filma?Tko su glavni likovi?Glavni su likovi djeak i snjegovi Kakav je djeak, opiite mi ga?, Ima li neto to vam se posebno svidjelo kod njega ili moda nije? Kakav je snjegovi?, to je posebno kod ovog snjegovia?,to se sve nalazi u snjegovievom bijelom svijetu? Tko se jo pojavljuje u filmu? Kako se zovu djeak i djevojica?

Govore li likovi? Gdje se odvija radnja filma? Koje je vrijeme radnje? to vam je u filmu bilo smijeno ili tuno?, Kakav je zavretak filma, sretan ili tuan?

Pri gledanju filma govor, pokret, boja i umovi posluili su boljem razumijevanju filma. To su FILMSKA IZRAAJNA SREDSTVA.

Pogledat emo film jo jednom. Sad obratite panju na boju, zvukove koje ujete i pokrete koje ete vidjeti.

BOJA:Kakva je boja zastupljena u filmu? Ima li puno razliitih boja?Nema. Istie li se neka boja? Koje je boja najzastupljenija u crtanom filmu Bijela pria? Bijela boja. to je sve bijelo u ovom crtiu?ZVUK:Prisjetite se kakve smo sve zvukove uli u filmu?Govore li likovi u filmu? Kako smo onda uspjeli razumjeti film? Kako se zove osoba koja nam pria priu? Osoba koja nam pria priu zove se priprovijeda. Pripovjeda je osoba koja prepriava dogaaje u ovom crtanom filmu i pomae u razumijevanju filmske prie. Koji zvukovi se pojavljuju u filmu?

ujemo glazbu, govor pripovjedaa.

Ima li umova u filmu i koje ste sve umove upamtili?Moemo li razumjeti govor likova?Kako komuniciraju likovi?umovima i zvukovima.POKRET: Kako znamo o emu likovi govore? to nam je jo pomoglo u razumijevanju filma? Pomogli su nam pokreti likova.Kakve ste pokrete uoili u filmu? Jesu li ti pokreti mogui u stvarnosti.

Kojoj vrsti pripada ovaj film? Koje vrste filmova postoje?Tko izrauje filmove?Tko je redatelj ovog filma?Znate li kako nastaje crtani film?Kako se dobije pokret u crtanom filmu?

Uenicima dijelim radne listie. Zajedno itamo upute za rjeavanje. Uenici samostalno rjeavaju zadatke. Provjeravamo tonost tako da uenici jedan po jedan itaju rjeenja koja su napisali.

Zamislite kamo biste vi voljeli da vas snjegovi odvede. to biste tamo vidjeli? Gdje biste se nalazili? Koga biste upoznali?Napiite o tome tri reenice te nacrtajte koristei svijetle boje.

- frontalni rad, metoda razgovora, komunikacijski sustav

- metoda promiljanja i logikog zakljuivanja-metoda razgovora

- metoda razgovora

-heuristiki razgovor

-motivacijski razgovor

-metoda pokazivanja

-metoda usmenog izlaganja


-metoda razgovora

- metoda demonstracije, DVD projekcija

-metoda recepcije

-metoda otkrivanja

-metoda recepcije

-metoda opisivanja

-metoda prepriavanja

-metoda recepcije

-metoda zakljuivanja

-metoda istraivanja

- metoda promiljanja i logikog zakljuivanja

-naelo jezinog standarda

-naelo demokratinosti

-metoda heuristikog razgovora

- metoda razgovora, interpretativni sustav, korelacijsko-integracijski sustav, metoda prepriavanja, metoda upuivanja

- metoda prepriavanja




- metoda promiljanja

- metoda razgovora


- metoda promiljanja

- metoda razgovora

-metoda upuivanja

-naelo prosudbe

-naelo primjerenosti

-naelo prosudbe

-metoda zapaanja

-metoda uoavanja


-metoda otkrivanja


-metoda pisanja

-metoda razgovora


-metoda otkrivanja

-metoda usporedbe

- metoda razgovora


-metoda pisanja

-metoda upuivanja

-metoda uoavanja

-naelo stvaralatva

-samostalan rad uenika


predstavljanje, poticanje uenika na aktivnosti i sudjelovanje u radu, razvijanje i poticanje navike sluanja i potivanja sugovornika, razvijanje uenikove moralne, drutvene i estetske osobine, razvijanje komunikacije, razvijanje izraajnih i misaonih

sposobnosti, osposobljavati uenike za pravilno i potpuno izraavanje

- razvijanje sposobnosti promatranja i uoavanja

- poticanje uenika na aktivnost i sudjelovanje u radu

- poticanje uenika na aktivnost i sudjelovanje u radu, razvijanje izraajnih i misaonih sposobnosti

- sreivanje dojmova, osjeaja i misli

- razvijanje logikog zakljuivanja

-poticati uenike na iznoenje vlastitog miljenja i doivljaja

- razvijanje logikog zakljuivanja

- kreativno reagiranje

- razvoj sposobnosti izraavanja miljenja

-poticati komunikativnost uenika

- kreativno reagiranje

- razvoj sposobnosti izraavanja miljenja

poticati komunikativnost uenika

- uoiti filmska izraajna sredstva

- razvijati samostalnost uenika u radu

utjecati na vizualnu i auditivnu percepciju

- zapisati najvanije podatke koje smo otkrili gledajui film

razvijati sposobnosti promiljanja i logikog zakljuivanja

- percepcija detalja

-razvijati samostalnost uenika u radu

-potaknuti stvaralako miljenje i izraavanje uenika

Documents

Bijela Prica.vuk.NastavniMpriprema (1)