Broj 12/2013

8 zdravlje I ljepota Ibr.12I 20. listopad 2013.

MEDICINA (Ne)zdravI feNomeN

Komentar stručnjaKaKad nakon žurnog odrađivanja prvih jesenjih obveza počnemo ponovo razmišljati o sebi, svom izgledu i svim učincima odmora i sunčanja na morskom žalu, može se dogoditi da pomnim pregledom kože uočimo promjene koje nam se baš i ne sviđaju. Neki se naime baš u takvoj prilici prvi put suoče s keratozom. „Što je to?“ ili „Otkud sad to odjednom na mom licu?“, tada su česta pitanja. Nekima se trenutno probudi i crv sumnje koji ih tjera da razmišljaju puno dalje od dobroćudnih promjena kože, dok drugi smatraju da se takav ishod njima ne može dogoditi...

*KERATOZA JE OROŽNJENJE KOJE SE JAVLJA NA KOŽI i može biti posljedica djelovanja različitih čimbenika.

Stoga postoje različite keratoze, neke od njih su dobroćudne tvorbe a druge pak spadaju u tzv. prekanceroze. Prekanceroze su patološke promjene na koži iz kojih će se nakon određenog vremena s većom ili manjom vjerojatnošću razviti zloćudna tvorba.

U nastanku prekanceroza važnu ulogu imaju – geni (određuju tip kože i pigmentaciju, debljinu rožnatog sloja i sl.), okoliš i životni stil osobe (kronično izlaganje suncu, dugotrajan kontakt s kancerogenim tvarima ) te kronične patološke promjene na koži.

Prekanceroze dijelimo na one kod kojih postoji velika vjerojatnost da će prijeći u zloćudnu tvorbu (prekanceroze u užem smislu) te one iz kojih se rijetko razvije zloćudni tumor (prekanceroze u širem smislu) – poput seboroičke keratoze. Najčešća od prekanceroza u užem smislu je aktinička keratoza, koja je poznata i kao senilna te solarna keratoza.

*AKTINIČKA, OdNOSNO SOLARNA KERATOZA nastaje na dijelovima tijela koji su izloženi suncu i češća je kod osoba svijetle puti (tip kože 1 i 2). Poznato je i da je češća kod

Što mi je to

MEDICINA (Ne)zdravI feNomeN

Mogu se liječiti na više načina – zamrzavanjem tekućim dušikom ili ugljikovim dioksidom (krioterapija), spaljivanjem izmjeničnom strujom visoke frekvencije (elektrokoagulacija), nanošenjem citostatika na keratozu ( 5-fluorouracil) dva puta dnevno tijekom 3 do 4 tjedna. Posljednjih godina za često se uklanjaju laserom jer daje odlične rezultate i fotodinamskom terapijom.

Kirurško uklanjanje i terapija zračenjem dolaze u obzir samo u slučaju zloćudnih promjena.

*SEBOROIČKE KERATOZE, OdNOSNO STARAČKE BRAdAVICE su dobroćudne tvorbe nastale proširenjem gornjeg sloja kože, uz pojačano stvaranje roževine. Obično se javljaju u starijoj životnoj dobi.

Mogu nastati na svim dijelovima tijela, osim na dlanovima i stopalima. Ipak, najčešće se pojavljuju na licu, vlasištu, vratu, trupu.

Na početku izgledaju kao uzdignuta žućkasta žarišta promjera od tek nekoliko milimetara. S vremenom poprimaju tamnosmeđu, katkad crnu boju, površina im postaje bradavičasta - a mogu narasti do promjera od jednog pa i više centimetra. Na dodir su mekane i razvijaju se na koži bez znakova upale.

Kao i kod aktiničkih keratoza, za dijagnozu je dovoljan pregled kod dermatologa kojega potvrđuje histološki nalaz.

Liječenje se svodi na uklanjanje keratoze ekskohleacijom, krioterapijom ili, što je danas sve češći slučaj – laserom.

*VAŽNO Seboroičku keratozu ne smijemo zamijeniti s pigmentiranim madežom. Izgled njezine površine omogućuje nam da ju razlikujemo od malignog melanoma.

Svakako treba istaknuti i da je pojedinačne seboroične keratoze - osobito na licu - ponekad teško razlikovati od staračkih mrlja (lentigo senilis) i nekih zloćudnih promjena (lentigo maligna, pigmentirani basaliom).

*Nikada orožNjeNja kože Nisu ugodNa za oko. NO pONEKAd TE

pROmJENE STRuČNOg NAZIVA KERATOZE - Nisu Ni bezazleNe. stoga je dobro

reagirati te ih ukloNiti i ako NastaNu Na dijelovima tijela skriveNim od tuđih

pogleda - a Ne samo kad se pojave Na licu, vratu ili rukama



cience-fiction filmovi u kojima nitko ne izgleda starije od 30 godina, a ozlje-dom ili bolešću oštećeni dijelovi tije-la se jednostavno zamjenjuju novi-ma - mogli bi kroz dva do tri desetlje-ća postati obični filmovi. Bez fikcije, ali uz čvrstu potporu znanosti. Done-davno zatvoreni iza vrata svojih labo-ratorija i opterećeni etičkim rasprava-ma o izvoru matičnih stanica, znan-stvenici su se dosjetili idealnom rješe-nju -pretvaranju običnih ljudskih stani-ca u matične stanice.

Tako su od početka godine zareda-

le dobre vijesti pristigle od više istra-živačkih timova širom globusa. Naj-noviju su obznanili izraelski znanstve-nici u rujanskom broju časopisa Natu-re. Uspjelo im je identificirati moleku-lu koja zaustavlja pretvaranje odraslih tjelesnih stanica u matične. Precizni-je, u inducirane pluripotentne matične stanice potpuno nalik onima iz embri-ja, iz kojih može nastati svako tjele-sno tkivo. Čemu sav taj njihov napor? Radi dobrog liječenja čestih i neugod-nih kroničnih bolesti, artritisa, dijabe-tesa, Alzheimera...

MEDICINA moguće je

Szasad je najčešći izvor matičnih stanica krv iz pupkovine, koju još zovemo i placentalna krv

20. listopad 2013. Ibr.12I zdravlje I ljepota I 17

Gotovo 100% učinkovito

Po čemu je važna ta izraelska stu-dija, kad znanstvenici već od 2007. godine znaju kako kreirati matične stanice? Dosad to nismo znali radi-ti na efikasan način, tumači Konrad Hochedlinger s Massachusetts Gene-ral Hospital iz Bostona koji, usput rečeno, nije sudjelovao u ovoj studi-ji. Potrebni su nam tjedni pa i mjeseci za taj postupak, a pritom ih tek mali broj uspijevamo pretvoriti u matične stanice.

*Liječenje s imenom

Iz pluripotentnih matičnih stanica mogu se razviti sva naša tkiva. Za razliku od embrionalnih, inducirane pluripotentne matične stanice nastaju preinakom stanica odraslih osoba. Ove stanice omogućuju potpuno individualizirano ili popularno rečeno - liječenje s imenom i prvi su korak prema regenerativnoj medicini koja predstavlja našu zdravstvenu budućnost.

Prema navodima našeg uglednog znanstvenika i zagovaratelja regenerativne medicine prof. dr. sc. Krešimira Pavelića - spektakularnih rezultata još nema, iako su mogućnost primjene induciranih matičnih stanica brojne. Primjerice, za obnovu srčanog mišića nakon infarkta, liječenje oboljelih od neurodegenerativnih bolesti, obnovu kože ili nadomještanje hrskavice, kosti, rožnice.

Prva klinička testiranja matičnih stanica u svijetu odobrena su na samom početku 2009. godine kod osoba s akutnim oštećenjem leđne moždine.

*druGa krajnost

Dio znanstvenika je skeptičan i pribojava se neželjenih učinaka terapije matičnim stanicama. Zaziru upravo od glavnih aduta ovih stanica – njihove sposobnosti samoobnavljanja, pretvaranja u druge stanice te širenja. Nekontrolirano umnožavanje može naime dovesti do stvaranja dobroćudnih i zloćudnih tvorbi.

Postupkom koji je otkrio tim na čelu s Jacobom Hannaom s izrael-skog Weizmann Institute of Science u Rehovota, proces pretvorbe traje tek tjedan dana a gotovo je 100% učin-kovit! Svodi se na blokiranje mole-kule nazvane Mbd3, za koju su otkri-li da sprječava pretvaranje odrasle u matičnu stanicu.

Ne treba posebno obrazlagati da je ovaj uspjeh povećao znanstvene ape-tite istraživača, ali i nadu u izlječenje mnogih, posebno mladih ljudi s dija-betesom ili povišenim tlakom i kole-sterolom koje brine oštećenje krvnih žila i srca.

Gubitak vida je prošLost?

Osobama čije su oči ovoga listopa-da bile uprte na obilježavanje Svjet-skog dana vida (13.10.), pravi melem predstavlja japansko dostignuće. Početkom kolovoza japanskim znan-stvenicima je odobreno, prvo u svi-jetu, presađivanje epitelnih stanica mrežnice pacijentima. Naravno, radi se o stanicama koje su znanstvenici dobili kreiranjem induciranih matič-nih stanica. Odobrenje im je pristiglo ubrzo nakon što je profesor Shinya Yamanaka s Kyoto University dobio Nobelovu nagradu za svoja istraži-vanja o razvoju induciranih matič-nih stanica.

Taj projekt ili medicinski rečeno - kliničku studiju - vodi grupa znan-stvenika s RIKEN Center for Deve-lopmental Biology iz Kobea, na čelu s oftalmologom Masayom Takahas-hijem. Ona obuhvaća 6 pacijenata s makularnom degeneracijom - pro-padanjem središnjeg dijela mrežnice (žuta pjega) koje vodi gubitku vida. Svakome će u jedno oko biti ugrađen graft mrežnice - dobiven pretvor-bom njihovih vlastitih matičnih sta-nica. Znanstvenici smatraju da zato ne može doći od obrambene reakcije organizma i odbacivanja presađene mrežnice. Pravi učinak bit će poznat kroz tri godine, znači 2016. za kada je planiran završetak studije.

renata pondeLjak-matijević

Embrionalne matične stanice (A), živčana sestrinska stanica (B)

prof. dr. sc. krešimir paveLić

A

B


S.O.S.za zauvIjek

sNažNe kostI

MEDICINA dossIer


žustro kročiti ovim našim - tj. putovi-ma na Zemlji. Zašto?

Zahvaljujući astronautima i njiho-vom boravku u svemiru, znanstveni-ci su utvrdili koliko važnu ulogu u zdravlju i snazi kostiju ima njihovo svakodnevno opterećenje. U beste-žinskom stanju gdje kosti ne mora-ju nositi tijelo, brzo postaju porozne i time slabe. Nakon tog otkrića mno-gim je ženama i muškarcima prisjeo ideal svakodnevnog poslijepodnev-nog odmora u fotelji pa se lakše odlu-

*Osteoporoza nastaje s godinama i češća je kod žena nego muškaraca mada, prema posljednjim

podacima, ni oni nisu baš pošteđeni. Zbog osteoporoze čak polovica žena starijih od 50 godina

ima povećani rizik za prijelom kosti

*MAli leksikON

›› OsteOpenija - proces postupnog smanjenja gustoće i kvalitete koštanog tkiva koji dovodi do osteoporoze

›› OsteOpOrOza - metabolička bolest kostiju obilježena tolikim gubitkom koštane mase i jačine kosti da je izrazito povećan rizik od prijeloma

›› OsteOklasti - velike stanice s više jezgara koje imaju ključnu ulogu u razgradnji kosti

›› OsteOblasti - stanice s ključnom ulogom u izgradnji kosti

čuju na poslijepodnevnu šetnju, neki sport ili tjedni fitness.

Na neke je poticajno djelovao i podatak da popularne redukcijske dijete temeljene na velikim količina-ma mesa, odnosno bjelančevinama kradu kalcij iz organizma i tako pove-ćavaju rizik od osteoporoze pa od tada pažljivije biraju hranu.

od pomaka u dijaGnosticiranju...

Veliki pomak dogodio se upravo krajem ovoga rujna kada su ame-rički znanstvenici s University of Southampton najavili novi - prije-nosni i vrlo jeftini, a izuzetno preci-zan test za rano otkrivanje osteopo-roze. Kako su naveli, u široku upotre-bu trebao bi ući kroz 5 godina - dakle još uvijek u okviru WHO-ovog obi-lježavanja Desetljeća kostiju. Sada je u tijeku njegovo kliničko testiranje. Provodi ga southamptonski tim na čelu s profesorom Philippom Thurne-rom koji je, uz 23 postojeća pacijen-ta u Southampton General Hospital, pozvao i druge osobe koje su imale prijelom kuka ili zamjenu kuka - da se uključe u studiju.

Sam koncept ovog testnog uređaja osmišljen je na University of Californi-ja u Santa Barbari, a tim iz Southamp-tona ga je tek dotjerao uz pomoć nji-hovog Engineering and Physical Sci-ences Research Councila. Za razliku od denzitometrije koja mjeri gusto-ću kostiju pomoću X-zraka, ovaj ure-đaj mjeri sposobnost kojom košta-no tkivo sprječava da sitne napukline prerastu u prijelom kosti. Mjerenje je elektronsko, a omogućava ga mikro-skopski tanka igla uvedena u površin-


MEDICINA dossIer

*NOVOST No 1 Prijenosni i vrlo jeftini, a

izuzetno precizan test koji otkriva je li koštano

tkivo lomljivo, te koliki je rizik da će osoba imati osteoporotični prijelom

*NOVOST No 2 dokazano je da kosti

ne vole salo. Ne samo trbušno salo, nego i

masnoću nakupljenu u jetri, mišićima

te koja kola našim krvnim žilama – jer

ona povećava razinu masnih stanica u

koštanoj srži i tako oslabljuje kost

ski sloj kosti. Ona otkriva je li i koli-ko koštano tkivo lomljivo te koliki je rizik da će osoba imati osteoporotič-ni prijelom.

Ovo mjerenje može otkriti napu-klinu od svega 20 mikrometara (0,02 mm), što je prema Thurnerovom obra-zloženju itekako važno. Stručnjaci su naime utvrdili da napuklina u košta-nom tkivu od tek 40 mikrometa-ra može biti znak povećanog rizi-ka za prijelom kosti. Zato smatraju bi ovo mjerenje moglo imati presud-nu ulogu u očuvanju zdravlja i snage naših kostiju.

... preko novoG faktora rizika....

Druga američka studija objavlje-na ovoga srpnja u znanstvenom časo-pisu Radiology uzdrmala je poznatu postavku o poželjnoj vezi veće tje-lesne težine i snage kostiju. Očito je prema njoj, kako višak sala od sada nema ni ovdje opravdanja. Kosti ne vole salo, zaključak je autorice stu-dije Miriam A. Bredella, radiologinje s Massachusetts General Hospital i profesorice na Harvard Medical Scho-ol u Bostonu.

Nije problem samo trbušno salo, nego i masnoća nakupljena u jetri, mišićima te koja kola našim krv-nim žilama - jer ona povećava razi-nu masnih stanica u koštanoj srži. Dijelu kosti gdje nastaju matične sta-nice. Usput rečeno, iz matičnih sta-nica nastaju stanice koje izgrađu-ju kost - osteoblasti. Otkrila je to


Ustanova koja Uvodi više standarde zdravstvenih UslUga

Poliklinika k-centar u suradnji s vodećim svjetskim stručnjacima uvela je najnovije metode liječenja osteoporoze, artroze, proširenih vena i hemoroida i time našim građanima učinila dostupnim sam vrh svjetske medicine u tom području.

DRUGAČIJE I BOLJE: LIJEČENJE OSTEOPOROZE, ARTROZE, PROŠIRENIH vena i heMoroida

U koliko imate bolove u kostima i zglobovima, želite izbjeći teške posljedice osteoporoze i artroze ili pak imate proširene vene ili hemoroide, javite se u Polikliniku K-centar gdje ćete riješiti problem na najbolji mogući način, jer

k-centar

Vrbik 8a, Zagreb, tel: +3851/ 6391561 w w w . k - c e n t a r . h r

je Ključ Vašeg zdravlja

prof. dr. sc. daLibor krpan

snimkama magnetskom rezonancijom masnih nakupina u tijelu 106 pretilih, ali inače zdravih muškaraca i žena u dobi od 19 do 45 godina. Na snimka-ma je vidljivo da osobe s više masnih stanica u jetri, mišićima i krvotoku imaju i više masnih stanica u koštanoj srži - što remeti odnos čvrstih i meka-nih tvari koje grade kost, te ju tako čine slabom.

Iznenađujuće je da na kosti loše dje-luje i povećana količina dobrog, HDL kolesterola koji slovi kao čuvar srča-nožilnog sustava. Loš utjecaj imaju naravno i povišeni trigliceridi, vjero-jatno jer pospješuju nastanak ostekla-sta - stanica koje razgrađuju kost.

...do novih saznanja o uLozi vitamina i mineraLa

Novo svjetlo o ulozi vitamina D te minerala kalcija koji se uobičajeno preporučuju kod osteoporoze dono-se dvije recentne studije objavljene u razmaku od svega mjesec dana.

Krajem ovoga kolovoza epidemio-log Gary G. Schwartz iz Wake Forest Baptist Medical Center prezentirao je u Critical Reviews in Oncology/Hematology rezultate kliničke stu-dije provedene praćenjem 16 žena liječenih od raka dojke. Utvrdio je kako običajena doza kalcija (500 do

1500 mg) i vitamina D (200 do 1000 IU), koja se daje

ženama na antikance-rogenoj terapiji radi

sprečavanja razvo-ja osteoporoze - nije djelotvorna. Jer, one i dalje imaju povećani rizik za osteo-porozu.

Da li bi rizik bio i veći kad

uopće ne bi dodat-no uzimale ovaj

vitaminsko-mineralni dvojac, Schwartz ne zna

- no ukazuje na drugi poda-tak o kojemu također treba vodi-

ti računa. Najveći broj žena obolje-lih od raka dojke umire zbog srča-

nožilnih bolesti, a sve je više dokaza da suplementi kalcija mogu povećati rizik od srčanog i moždanog udara - napominje on i poziva struku na dalj-na i opsežnija istraživanja.

Pred kraj rujna u The Endocrine Society’s Journal of Clinical Endocri-nology & Metabolism prezentirani su rezulati studije koju je proveo tim na čelu s Johnom Aloiajem s Wint-hrop University Hospital iz Mineo-lae. Radi se o dvostuko slijepoj stu-diji koja je obuhvatila ukupno 159 žena u postmenopauzi, podijeljenih u četiri grupe. Jedna grupa je dobi-vala suplemente kalcija i vitamina D, druga samo kalcija, treća samo vitamina D, a četvrta placebo. Poka-zala je da dodatno uzimanje kalci-ja pomaže obratu procesa u kosti-ma zbog kojega se u menopauzi one brže razgrađuju nego izgrađuju. Stoga kalcij u menopauzi koristi nji-hovoj snazi, za razliku od vitamina D čije dodatno uzimanje nema nika-kav utjecaj na građevinske aktivnosti u kostima pa ne pomaže sprečavanju ili liječenju osteporoze kod postme-nopauzalnih žena.


*NOVOST No 3 Potvrđeno je da

dodatno uzimanje samog vitamina D

nema nikakav utjecaj na građevinske

aktivnosti u kostima žena u menopauzi, za razliku od dodatnog uzimanja kalcija koji

koristi kostima


RazgovoR s povodom

*Liječenje osteoporoze prvenstveno je usmjereno na sprečavanje mogućih prijeloma kosti - stoga se svodi na

mjere i lijekove koji zaustavljaju daljni gubitak koštane mase ili povećavaju kvalitetu kosti

NOVOsT PATeNThrVATskih zNANsTVeNikAMnogima je početkom listopada srce veselo poskočilo na vijest o otkriću novoga lijeka za osteoporozu. Koliko iz želje da nikada ne trpe posljedice te bolesti, toliko zbog činjenice da iza patenta o kojemu je riječ - stoje hrvatski znanstvenici na čelu s prof. dr. Krešimirom Pavelićem, pročelnikom Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci. Iako se ne radi o lijeku, nego stručno rečeno medicinskom sredstvu, poput mnogima poznatih suplemenata ili dodataka prehrani – patent koji je zasad zaštićen u Europi, a u tijeku je njegova zaštita u SAD-u i drugim zemljama – ima težinu. Dobiven je na osnovu rezultata dvogodišnjih istraživanja i pokusa, u okviru ugovora s austrijskom kompanijom Panaceo, a upravo su u tijeku kliničke studije.Zašto je patent važan, što treba da od sredstva ovaj preparat bude preimenovan u lijek, kojoj dobnoj skupini pripadaju sudionici kliničke studije, te kada bi se mogao naći na tržištu – pitali smo prof. dr. Krešimira Pavelića.

IQ Što su pokazali pokusi na temelju kojih je odobren patent? Da li ovo sredstvo zaustavlja gubitak ili povećava gustoću kosti?

K. pAVELIć I jedno i drugo. Iako se vjerojatno radi o obje stvari, za sada sigurno znamo da dolazi do pojačane aktivnosti kosti, odnosno povećanog stvaranja koštane mase.

IQ Kakva je dobna i spolna struktura ispitanika uključenih u kliničku studiju? Gdje se studija provodi i s kojim predviđenim rokom trajanja?

K. pAVELIć Nažalost nemam uvid u te podatke kliničkih studija koje se provode izvan Hrvatske. Znam samo to da su vrlo ohrabrujući. Mogu reći da se do učinka sličnih preparata na osteoporozu, odnosno mineralizaciju kosti došlo gotovo slučajno... Kod bolesnika koji su koristili srodne

registrirane preparate iste firme, ali za neke druge svrhe - na primjer za sprečavanje polineuropatije kod oboljelih koji su na kemoterapiji i sl. jer boluju od raka - zamijećeni su upečatljivi, pozitivni učinci na kostima. Neki od pacijenata uzimaju te preparate čak sedam godina.

IQ Kako bi se ovo sredstvo, odnosno budući lijek trebao primjenjivati? Postoji li u obliku tablete, kapsule, spreja, injekcije?

K. pAVELIć Za sada će biti registriran kao medical device, odnosno medicinsko sredstvo – te će o proizvođaču ovisiti da li će ga prodati velikoj farmaceutskoj kući i onda preregistrirati u lijek ili će ga na tržište staviti kao medicinsko sredstvo. To u ovom trenutku ne znam. No, uzimat će se u obliku kapsula, svakodnevno. Moram i reći da nisu zamijećeni negativni učinci ovog sredstva.

IQ Možete li nam reći što Vi mislite kada bi se ovaj lijek mogao naći na tržištu? Je li to moguće kroz dvije, pet ili možda 10 godina?

K. pAVELIć Preparat bi se vrlo brzo mogao naći na tržištu. To ovisi, kako sam već rekao, da li će biti registriran kao medicinsko sredstvo ili lijek. Slični preparati su već na tržištu, ali za tretiranje već spomenutih komplikacija kod oboljelih od raka, u sportskoj medicini itd. Dakle, kao medicinska sredstva. Preparat čiji utjecaj smo mi istraživali je fizikalno-kemijski modificiran, dakle nije istovjetan postojećima. Ukoliko se odluči sredstvo registrirati kao lijek, tada bi to moglo potrajati dvije do pet godina. Postoje indicije da bi i u tom slučaju postupak mogao ići ubrzanom procedurom. Znam pouzdano da će proizvođač pokrenuti nova 12-mjesečna klinička testiranja, prije nego odluči o sudbini preparata.

prof. dr. Krešimir Pavelić


načavaju procesi izgradnje i razgrad-nje kosti, da bi već poslije 40. počela dominirati razgradnja. Muškarci tako počinju gubiti 0,5 do 0,75% koštane mase godišnje, a žene 1,5 do 2% da bi u menopauzi gubitak porastao na 3% godišnje. Zato su osteoporotični prije-lomi kosti češći kod žena nego muška-raca, a mogući su i kod mršavih mla-dih ljudi sa slabom prehranom. Ili koji su stalno na redukcijskim dijetama.

od 300 spadamo na 206 kostiZbog spleta kosti i mišića može-

mo uspravno hodati, no kosti imaju i niz drugih važnih funkcija od kojih je

dovoljno spomenuti - stvaranje matič-nih stanica. Ili, posjetiti da se kosti ponašaju kao svojevrsno skladište u koje tijelo odlaže brojne štetne tvari pa nas one tako štite od njihovog tok-sičnog djelovanja.

Rađamo se s 300 kosti, a potom se srastanjem pojedinih taj broj smanji na 206 kosti. Oko polovice njih nalazi se u rukama i nogama. Kosti neprekid-no rastu i mijenjaju se tako da ih uz malo dodatne pažnje možemo očuva-ti zdravima i snažnima dok smo živi. Svaka se kost naime sastoji od meke i tvrde ili čvrste tvari. Meku čine voda (ima je oko 40%), bjelančevine, poput

kolagena te koštane stanice. Najveći dio čvrste tvari čini mineral hidroksia-patit, kojemu je glavni sastojak kalcij. Stoga je ovaj mineral izuzetno važan za kvalitetu naših kostiju.

Priča je ipak malo kompliciranija, jer na kolanje kalcija krvim žilama i njegovu ugradnju u kosti utječu hor-moni. Kalcitonin kojega luči štitnja-ča, a snižava količinu ovoga minera-la u krvotoku i pomaže njegovo odla-ganje u kosti, te parathormon što ga luče doštitne žlijezde, a koji pospje-šuje izlučivanje kalcija iz kosti u krvotok.

Važnu ulogu imaju i spolni hormo-

MEDICINA dossIer


ni - estrogen koji čuva te neposredno pospješuje izgradnju kosti i testoste-ron koji izgradnju potiče na posredan način, te hormon rasta i inzulin.

put pod noGe iLi vježbe s utezima

Koliko važnu ulogu u njihovom zdravlju i čvrstoći imaju naša pre-hrana i fizička aktivnost govori tzv. Wolffov zakon. Nije to onaj koji se proteže kroz danas sve popularnije filmove o stvorenjnima s nadljudskim moćima - vukodlacima, no posredno ima nekih dodirnih točaka. Doduše, vrlo razumljivih i prizemnih.

*Nakon 40. godine muškarci

počinju gubiti 0,5 do 0,75%

koštane mase godišnje, a žene

1,5 do 2% da bi im u menopauzi

gubitak porastao na 3% godišnje.

Zato su osteoporotični

prijelomi kosti rjeđi kod

muškaraca

povećani Rizik za lomljive kosti

NEKE BOLESTI I DUGOTRAJNO UZIMANJE POJEDINIH LIJEKOVA POVEćAVAJU ŠANSU ZA OSTEOPOROZU I OSTEPOROTIčNE PRIJELOME KOSTI

boLesti... ● primarni hiperparatireoidizam i druge

metaboličke bolesti kostiju ● hipogonadizam, amenoreja, kronične

anovulacije ● Cushingov sindrom ● tireotoksikoza ● inzulin ovisna šećerna bolest ● reumatoidni artritis ● poremećaji gastrointestinalne i

hepatobilijarne funkcije ● kronična bubrežna insuficijencija ● transplantacija organa ● perniciozna anemija ● kronična opstruktivna bolest pluća ● osteogenesis imperfecta ● dugotrajno mirovanje ● trudnoća i laktacija● endometrioza, hipofosfatazija, idiopatska

skolioza, limfomi i leukemije, mastocitoza, multipli mijelom, hemofilija, multipla skleroza, sarkoidoza, talasemija, akromegalija, Addisonova bolest, hiperprolaktinemija, amiloidoza, ankilozantni spondilitis, kongenitalna porfirija, tumori koji secerniraju rPTH peptid

...Lijekovi ● dugotrajno liječenje kortikosteroidima

(ekvivalent pronizona > 5 mg dnevno, > 3 mj.)

● citotoksični lijekovi (kemoterapija), imunosupresivi

● antikonvulzivi ● prekomjerna doza hormona štitnjače ● dugotrajna primjena antikoagulansa,

heparin ● tamoksifen, Arimidex (premenopauzalno) ● lijekovi koji dugotrajnije koče funkciju

gonada ● aluminij, litij

(Napomena: Preuzeto iz najnovijih hrvatskih Smjernica za dijagnostiku, prevenciju i liječenje osteoporoze.)


Wolffov zakon govori da se kost zdrave osobe prilagođava optereće-nju kojemu je podvrgnuta. Znači - ako radimo fizičke poslove kosti će ojačati, ako se štedimo od svakog tje-lesnog naprezanja kosti će oslabjeti. Kao dobar primjer obično se navo-de tenisači ili bacači diska - kod kojih je gustoća kosti u ruci kojom drže reket, odnosno bacaju disk veća nego u drugoj ruci. Temeljem toga osmišlje-ne su posebne vježbe za sprečavanje i liječenje osteoporoze, koje savjetuju redom svi liječnici i stručna udruženja (evo jedan prikaz ovih vježbi: http://youtu.be/lro7qf-s8Dg )

U stvari postoje dva osnovna tipa vježbi za zdrave kosti koje polaze od Wolffovog zakona - vježbe optereće-nja kojima jačamo kosti na koje se hvataju mišići koje svjesno optereću-jemo, te tzv. antigravitacijske vježbe kojima kosti jačamo tako što ih tje-ramo da nose teret našega tijela. Ove uključuju hodanje, trčanje, uspinjanje stubama, penjanje, planinarenje, ple-sanje...

*SAVJET Već je svakodnevna 30-minutna šetnja, tek toliko brzim hodom da možemo pritom i razgovarati, dovoljna da aktivira mišiće i pošalje signal koji će kosti potaknuti na izgradnju.

mineraLno-vitaminski zaLoGaji svaki dan

Suvišno je podsjećati kako „Ništa ne nastaje iz ničega“ te je i kostima svakodnevno potreban materijal da bi osteoblasti mogli popunjavati odno-sno kost činiti gušćom, kvalitetnijom. Za to im je potrebno oko 1000 mg kalcija dnevno. Do te količine može-mo doći već - s tri velike čaše mli-jeka ili konzumiranjem tvrdog sira i drugih mliječnih proizvoda, odnosno zelenog povrća, girica i druge sitne ribe koju jedemo zajedno s kostima, te uzimanjem orašatih plodova, suše-nog voća itd.

Po potrebi ili preporuci - nakon brzog mjerenja vitaminskog statusa

organizma preko kože (koje je dostu-pno u nizu zagrebačkih te ljekar-ni u drugim gradovima, ali i privat-nim ordinacijama i centrima zdravlja, npr. Centru akupunkture i homeopa-tije dr. Vesna Gorički, http://www.zg-akupunktura.com/ ) - uzimanjem kal-cijevih suplemenata.

Ne smijemo zapostaviti ni druge prehrambene tvari, primjerice magne-zij koji aktivira hormone odgovorne za količinu kalcija u krvotoku i kosti-ma. Osim u cjelovitim žitaricama, sje-menkama i orašastim plodovima ima ga i u mliječnim proizvodima.

Potom vitamina D, jer pospješuje ugradnju kalcija u kosti, a kojega pod utjecajem sunčevih zraka stvara naša koža te ga dobivamo i hranom, pri-mjerice maslacem, žumanjkom, baka-larom, lososom.

Za normalan metabolizam kosti važni su i vitamin K kojega ima u zelenom lisnatom povrću, fosfati što su sadržani u brojnoj procesuiranoj hrani a pomažu mu i izoflavoni soje jer spadaju u tzv. biljne estrogene koji se u tijelu ponašaju kao ženski spol-ni hormoni estrogeni pa mogu uspori-ti razgradnju kosti.

*SAVJET Jelovnik prebogat mesom, odnosno bjelančevinama životinjskog podrijetla pospješuje izlučivanje kalcija iz organizma mokrenjem. Zato ne pogoduje kostima. Jednako kao niti jako zasoljena hrana, odnosno loš omjer konzumiranog kalija i natrija. Zbog prevage natrija koji pospješuje izlučivanje kalcija iz tijela, kalij naime ne može iskazati svoje pozitivne učinke na kosti.

nešto ne možemo, aLi puno toGa možemo

Nekim čimbenicima rizika za razvoj osteporoze ne možemo pobjeći, kao što su životna dob ili spol no, iz dosad pobrojanog je vidljivo da je puno više onih na koje možemo utjecati i pro-mijeniti ih.

evo koji su čimbenici pobrojani u najnovijim hrvatskim smjericama za sprječavanje i Liječenje osteoporoze

● dugotrajni preniski unos kalcija, D vitamina i bjelančevina

● pušenje cigareta, prekomjerno uživanje alkohola i kave

● mršavost, odnosno indeks tjelesne mase (ITM) manji od 18

● nedostatak estrogena

● rana menopauza, odnosno ulazak u menopauzu prije 45. godine života ili kirurško uklanjanje oba jajnika (obostrana ovarijektomija)

● produžena premenopauzna amenoreja (koja traje dulje od godine dana)

● smetnje vida usprkos adekvatnoj korekciji

● učestali padovi

● nedovoljna i neprimjerena tjelesna aktivnost

● krhko zdravlje

● arhitektonske prepreke

MEDICINA dossIer


*kosti zdrave osobe prilagođavaju se opterećenju kojemu su podvrgnute – zato ih primjerenim fizičkim aktivnostima možemo ojačati. No, ako se štedimo od

svakog tjelesnog naprezanja onda će naprosto oslabjeti


MEDICINA dossIerprije neGo začujemo krrrc

Poput drugih tihih bolesti od kojih strepimo, jer se godinama razvija-ju bez ikakvog znaka upozorenja - tako i osteoporozu vidimo i osje-timo onda kada je kasno. Kad iz čistog mira slomimo kuk, pukne nam bedrena kost, zaradimo prije-lom šake ili se zbog prijeloma poja-ve jaki i uporni bolovi u kralježnici, izgubimo na visini.

Prvo obično stradaju tzv. duge kosti te su kod žena s 35 i više godina, čija je kvaliteta kosti slaba - češći prijelomi donje podlaktice, bedrene kosti kuka) te kralježaka - kod starijih od 55 godina najčešći su prijelomi ručnog zgloba, a poslije 65. godine kralježaka i kuka.

Crni je podatak da 15 do 20% žena u svijetu s osteoporotičnim prijelomom bedrene kosti umire tijekom prve godine od prijeloma - zbog posrednih ili neposrednih posljedica prijeloma.

Prevencija je zato uvijek puno bolji izbor nego liječenje osteoporo-ze. Prevencija podrazumijeva aktiv-niji stil života, zdravu tjelesnu teži-nu (ITM od 18,5 do 25) te redovi-ti unos kostima važnih minerala i vitamina. No, i razumno konzumira-nje alkohola te izbjegavanje pušenja zbog nepovoljnog utjecaja na kosti.

*SAVJET Radi pravovremenog otkrivanja problema s kostima posljednjih godina sve češće se preporučuje vrlo jednostavno ultrazvučno mjerenje koštane mase u peti. Sva dosadašnja istraživanja dokazuju da je ova jednostavna, brza i sigurna metoda dobar indikator u otkrivanju rizika za osteoporozu. Zato se savjetuje svim ženama nakon 35. godine života, a posebice ako se loše i neredovito hrane te puše ili, ako su već imale neki prijelom kosti te ako u njihovoj obitelji ima osoba s osteoporozom.

*NAPOMENA Naravno, osnovna metoda za dijagnosticiranje osteoporoze je denzitometrija (dvoenergetska apsorciometrija X-zraka), koja mineralnu gustoću kostiju mjeri znatno manjom dozom ovih zraka od one što se koristi kod rendgenskog snimanja. Sam pregled traje 15-ak minuta, za koje vrijeme osoba odjevena leži na leđima.

Denzitometrija mjeri gusoću kostiju u donjem (lumbalnom) dijelu kralježnice i bedrenoj kosti, odnosno kuku. Kod sumnje na prijelom potreban je rendgenogram prsne i slabinske kralježnice, a rade se i krvne pretrage (uključujući kreatinin, kalcij, fosfor, biljege pregradnje kosti), pa i dodatne pretrage - od hormona FSH, TSH, PTH do scintigrafije te biopsije kosti.

nova praviLa ponašanja i primjereni Lijek

Liječenje ove bolesti prvenstveno je usmjereno na sprečavanje mogućih pri-jeloma kosti. Stoga se svodi na mjere i lijekove koji stabiliziraju i povećavaju gustoću koštane mase.

Osnovno liječenje tako uključuje odbacivanje loših životnih navika - od pušenja, konzumiranja alkohola i hrane bogate životinjskim bjelančevinama do slabe tjelesne aktivnosti. I prelazak na prehranu s dosta voća i povrća boga-tih mineralima, vitaminima, uz dodat-no svakodnevno uzimanje kalcija (500 do 1200 mg) i vitamina D3 (1000 do 1200 IU). Naravno, tu je i odgovaraju-ća fizikalna terapija i redovito provođe-nje vježbi opterećenja koje su posebno osmišljene za prevenciju i liječenje oste-oporoze.

Ciljano liječenje podrazumijeva pove-ćano uzimanje tvari ili hormona koji su potrebni za izgradnju kosti, te stoga ovisi o uzrocima koji su doveli do bole-sti.

Ženama u menopauzi s težim obli-kom osteoporoze obično se savjetuje hormonsko nadomjesno liječenje (HNL, kombinacija estrogena i progesterona radi zaustavljanja napredovanja bole-sti). Muškarcima može koristiti testoste-

*Snažne i zdrave kosti vole dobru hranu.

bogatu mineralno-vitaminskim dvojcem

kojega čine kalcij i vitamin d. Moderna

i brza prehrana temeljena na mesu

i masnoćama nikako im ne prija - jer bjelančevine

životinjskog podrijetla pospješuje izlučivanje

kalcija iz organizma


*Već je svakodnevna 30-minutna šetnja, tek

toliko brzim hodom da možemo pritom i

razgovarati, dovoljna da aktivira mišiće i

pošalje signal koji će naše kosti potaknuti

na izgradnju

ronska terapija, a u pravilu im se prepi-suju lijekovi na bazi kalcija i vitamina D.

Često se daju i bisfosfonati koji uspo-ravaju gubitak koštane mase, a mogu se uzimati sami ili u kombinaciji s HNL-om.

Prepisuje se i kalcitonin koji posto-ji u obliku spreja za nos ili se može dati injekcijom.

*NAPOMENA S obzirom da produljenje prosječne životne dobi dovodi do porasta broja muškaraca i žena s povećim rizikom te dijagnosticiranom osteoporozom - stručnjaci neprekidno istražuju nove te učinkovitije metode ili patentiraju nove preparate namijenjene sprečavanju i liječenju ove tihe bolesti, koja ima čujne i vrlo neugodne posljedice. Jer, najgore je kad čujemo „krrrc pa osjetimo jaku bol u slabinama ili kuku“, kažu oni. I u pravu su. Bolje je i jeftinije osteoporozu prevenirati, nego sanirati uznapredovali stadij bolesti ili osteoporotični prijelom ruke, kuka ili kralježnice.


N

MBST

Terapijska nuklearna magnetska rezonancija jedina je metoda koja potiče obnavljanje hrskavice i stvaranje kosti te učinovito liječi i sprječava ozljede sportaša - a pritom nema nikakvih štetnih ili neželjenih nuspojava

artroze, osteoporoze i saniranju sportskih ozljeda

– NOVOST U LIJEČENJU

bio-energiji, ova metoda nema nika-kvih štetnih posljedica niti rizika za naše zdravlje.

inventivni koncept Liječenja Terapijska magnetska rezonanci-

ja ili MBST u stvari znači korištenje tehnologije magnetske rezonancije u svrhu liječenja - tehnologije koja pola-zi od istih principa kao i dobro pozna-ta dijagnostička magnetska rezonancija (NMR ili MRI).

MBST je osmišljena prije 10-ak godi-na u Njemačkoj i svjetski je patenti-ran proizvod - a njezin učinak je dobro dokumentiran.

Znanstvene studije dokazuju da se njome mogu aktivirati stanice koje pro-izvode hrskavicu i kost te tako i obno-viti hrskavica i potaknuti formiranje kosti - što nije moguće postići niti jed-nom drugom metodom. Zbog toga nije pretjerano reći da je MBST revolucio-narna metoda koja u potpunosti mije-nja dosadašnje mogućnosti liječenja artroze i osteoporoze.

uGodna i potpuno siGurna MBST se savjetuje u svim slučajevi-

ma kroničnih bolesti kostiju i zglobova, a budući da može obnoviti hrskavicu i potaknuti stvaranje kosti - razumno je primijeniti ju već kod blagih i srednjih oštećenja kao najbolji način prevencije kasnijih ozbiljnijih problema.

Terapija se provodi tako da pacijent leži na uređaju po sat vremena tijekom 3, 5, 7, 9 ili 10 dana - ovisno o progra-mu koji se primjenjuje - pri čemu nema nikakvih neugodnosti niti opasnosti od štetnih djelovanja.

Broj kontraindikacija je vrlo ograni-čen, dapače još manji nego kod dija-gnostičke magnetske rezonancije, jer MBST koristi malu energiju, znatno slabiju od one koja se koristi u dija-gnostici.

nova moGućnost primjeneTerapijska nuklearna magnetska

rezonancija je najbolja terapija koja trenutno postoji u svijetu za uspješ-no liječenje bolesti zglobova i koštanih

uklearna magnetska rezonancija, koja je prije nešto više od dvadeset godi-na označila pravu revoluciju u dija-gnostici - omogućivši do tada nezami-sliv prikaz unutarnjih struktura tijela - sada je dostupna i kao metoda lije-čenja artroze (osteoartritisa) i osteo-poroze. Riječ je, naravno, o terapijskoj nuklearnoj magnetskoj rezonanciji ili kraće MBST. Metodi koja se temelji na primjeni elektromagnetske energi-je nastale unutar našega tkiva vrtnjom jezgara vodikovih atoma oko svoje osi. S obzirom da se radi o našoj vlastitoj

MEDICINA dossIer


artroze, osteoporoze i saniranju sportskih ozljeda

– NOVOST U LIJEČENJU


bolesti, poput artroze i osteoporoze - a da pritom nema nikakvih nuspojava. Osim što dokazano obnavlja hrskavicu i potiče stvaranje kosti, najnovije stu-dije pokazuju i njezin aktivacijski uči-nak na stanice kože - pa se odnedavno MBST koristi i za regeneraciju kože.

sanira artrozu i osteoporozuBez sumnje, ona je i dobar izbor u

liječenju teških slučajeva artroze i oste-oporoze - no tada je potrebno dugo-trajnije liječenje. U cilju boljeg i bržeg učinka liječenja - MBST se može kom-binirati i s drugim metodama, primjeri-ce fizikalnom terapijom, lijekovima ili kirurškim liječenjem.

*VAŽNO Terapijska nuklearna magnetska rezonancija je jedina terapija koja dokazano stimulira zglobove i kosti na obnavljanje i povratak u njihovo zdravo i normalno stanje. Uspješnost ove terapije potvrđuje više od 250.000 tisuća uspješno liječenih pacijenata, te veliki broj kliničkih studija koje pokazuju da više od 80% pacijenata ima poboljšanje od 65 do 80% već nakon prvog terapijskog ciklusa.

bLaGotvorna za sportaše

Posebno važnu primjenu MBST ima u pripremi sportaša, jer značaj-no smanjuje rizik ozljeda i preveni-ra kasniji razvoj artroze koji je vrlo čest kod bivših sportaša. Naime, tije-kom sportske karijere uslijed velikih naprezanja dolazi do niza malih ošte-ćenja hrskavice koja mogu dovesti do kumuliranog učinka te ozljeda za vri-jeme natjecanja - već i uslijed manjih trauma.

Zbog toga je kod sportaša važno redovito, jednom ili dva puta godiš-nje provesti MBST tijekom tri ili pet dana za redom - posebno za one zglobove koji trpe najveća optereće-nja, primjerice koljena i lumbalni dio kralježnice. Na taj način sprječavaju se teže ozljede i osigurava bolja pri-premljenost sportaša, a time i bolji rezultati.

*djelotvornost terapije potvrđuje više od 250.000 tisuća uspješno liječenih pacijenata, te veliki broj kliničkih studija koje kod 80% pacijenata pokazuju poboljšanje stanja od 65 do 80% - i to već nakon prvog terapijskog ciklusa


MEDICINA dossIer


kome se i kada savjetuje tRetman, te koliko tRaje

boLovi u Leđima (hernija diska, kronične deGenerativno-deformirajuće promjene kraLježnice):● kod akutnih bolova jedan tretman od po sat vremena kroz 5 ili 7 dana, a kod kroničnih jednom ili dva puta godišnje:

uČINAK – ovaj broj tretmana je dovoljan za potpuni oporavak koji će spriječiti pogoršanje i ozbiljne posljedice do kojih dovodi artroza

● kod većine kroničnih bolova provođenjem jednog terapijskog ciklusa od po sat vremena 7 dana za redom, uz ponovljeni stabilizacijski ciklus od 3 ili 5 dana za 6 mjeseci:

uČINAK – postiže se poboljšanje od 65 do 80% koje traje dulje od 3 godine. To znači da u tom periodu u većini slučajeva nije potrebno nikakvo dodatno liječenje.

boLovi u koLjenima, kukovima, ramenima, šakama i stopaLima:● tretman od po sat vremena tijekom 5 ili 7 dana, jednom godišnje - a kod težih slučajeva dva puta godišnje (u težim slučajevima MBST se može kombinirati s drugim metodama, npr. fizikalnom terapijom, a ponekad i kirurškim liječenjem)

● kao i u slučaju degenerativnih promjena kralježnice, kod većine kroničnih pacijenata provođenjem jednog terapijskog ciklusa od po sat vremena tijekom 7 dana za redom, uz ponovljeni stabilizacijski ciklus od 3 ili 5 dana za 6 mjeseci postiže se:

uČINAK - poboljšanje od 65 do 80% koje traje dulje od 3 godine. To znači da u tom periodu u većini slučajeva nije potrebno nikakvo dodatno liječenje.

sportske ozLjede zGLobova i prevencija ozLjeda: ● jedan tretman od po sat vremena kroz 3 ili 5 dana

artroza i osteoporoza:● tretman od po sat vremena tijekom 10 dana jednom godišnje ili - u težim slučajevima dva puta godišnje uz redovitu specifičnu tjelovježbu i Vit D3

*VELIKA pREdNOST OVE mETOdE u usporedbi s lijekovima je da ne izaziva nikakve neželjene posljedice, pa se može primijeniti bez ikakvog rizika što s lijekovima nije uvijek slučaj. Zbog toga je MBST indiciran u svim slučajevima osteopenije i osteoporoze, a posebno u onima u kojima lijekovi nisu dali rezultat ili postoji opasnost od njihovog neželjenog djelovanja.

MBST možete učiniti u Poliklinici K-centar koja je regionalni referenti centar za MBST (www.k-centar.hr)

*NApOmENA Poznat je slučaj skijaša Hermana Mayera koji je uspješno rehabilitiran ovom metodom tako da je nakon teške ozljede zadobivene u prometnoj nesreći ponovo osvajao najveća odličja.


*dVA VAŽNA RAZLOgA

1. Od kada je prvi puta primijenjena pa do danas nikada se nije dogodilo da je MBST terapija uzrokovala nuspojave. Osim toga, magnetska rezonanca se koristi u dijagnostici više od 20 godina i dobro je poznato da ne zrači niti ima drugih rizika po zdravlje. Budući da se radi o elektro-magnetskoj energiji koja se stvara u našem tijelu, MBST ne može biti štetna po zdravlje.

2. Njezinom primjenom prije pojave teških oštećenja zglobova možemo spriječiti kasnije posljedice u vidu teške artroze, bolova i nepokretnosti. To je posebno važno kod sportaša i svih onih osoba koje imaju povećani rizik pojave artroze i osteoporoze.


MEDICINA eNdometrIoza

Bolni spolni odnosi ili bolna i obilna mjesečnica česti su znakovi endometrioze – neugodne ženske bolesti koja može otežati začeće ili dovesti do neplodnosti. Zato ne trpite bol, i ne vjerujte pričama kako je normalno da vas boli za vrijeme mjesečnice – nego nastojte otkriti uzrok boli

Pritajena prijetnjaMAJČINSTVU

*veći rizik

BOLEST JE čEŠćA KOD žENA:

● koje su rano dobile prvu mjesečnicu

● koje imaju obilnije i produžene mjesečnice

● koje su prvu trudnoću imale u kasnijim godinama

● koje su kraće vrijeme dojile

● koje imaju manji stupanj plodnosti


Pritajena prijetnjaMAJČINSTVU

oliko često se čuje kako je normal-no da su mjesečnice kod mladih žena bolne da mnoge uopće i ne pomisle to provjeriti. A bol u donjem dijelu trbu-ha koja se javlja za vrijeme mjesečni-ce ili spolnih odnosa može biti znak endometrioze - neugodne bolesti s potencijalno kobnim djelovanjem na ženinu plodnost.

Naziv bolesti dolazi od imena za sluznicu maternice - endometrija, koji oblaže stijenke maternice i ciklički se mijenja pod utjecajem spolnih hormo-na. Uoči plodnih dana postaje deblji, spremniji za prihvat oplođene jajne

T


put u jajovod pa se tijekom ovulacije oslobođena jajna stanica ne može pro-biti iz jajnika. A onda niti doći u dodir sa spermijima...

uporna i stvarno opakaEndometrioza spada u uporne bole-

sti koje napreduju i ponavljaju se. Zato ju ne treba ignorirati niti dopustiti da se razmaše, već kod svake sumnjive boli potražiti što ju uzrokuje.

Jesu li bolovi u trbušnoj šupljini povezani s endometriozom - može posumnjati već ginekolog tijekom manualnog pregleda ako se žena za pipanja trbuha i zdjelice žali na osje-ćaj nelagode i boli.

Na bolest ukazuju i endometriotič-ki ožiljci, priraslice te tzv. čokoladne ciste na jajnicima (ciste ispunjene usta-jalom krvlju, endometriomi). Ove pro-mjene se dobro vide na ultrazvuku što ga u okviru pregleda danas radi goto-vo svaki ginekolog.

Pretrage krvi koje pokazuju poviše-ne vrijednosti Ca-125 također mogu biti znak endometrioze.

No, sve navedeno upućuje na uzna-predovalu endometriozu. Jedina meto-da koja bolest sa sigurnošću otkri-va u ranom stadiju je - laparoskopi-ja. Minimalno invazivni postupak koji se izvodi u općoj anesteziji. Liječ-

stanice i bogato prošaran krvnim žili-cama - koje trebaju hraniti oplođe-no jajašce i omogućiti njegov pravilan rast i razvoj tijekom trudnoće. No kad nema trudnoće onda se većina endo-metrija odljušti menstrualnim krvare-njem, a preostali dio ponovo razvija i raste te krajem mjesečnog ciklusa opet odljušti... i tako tijekom cijele ženine generativne dobi.

invazija je počeLa Bolest se javlja kad se sluznica proši-

ri izvan maternice pa nađe u trbušnoj šupljini - obično zdjelici te jajnicima. No može se naći i na udaljenim mje-stima, primjerice probavnom sustavu, kostima, zglobovima, plućima pa čak i mozgu. I tamo se endometrij ponaša kao u maternici - pod utjecajem hor-mona raste te odljušti pa krvari... što stvara tegobe.

Stoga simptomi endometrioze ovise o mjestu gdje se nalazi sluznica mater-nice. Karakteristični su - bol u zdjeli-ci tijekom seksa i mjesečnice te nere-dovite i jako obilne mjesečnice. No, mogu se javiti i napetost ili nadutost trbuha, problemi sa stolicom, bolovi u trbuhu, bolovi u preponama, stid-noj kosti...

Ozbiljna posljedica endometrioze je neplodnost. Obično nastaje kad prira-slice i endometriotički ožiljci zatvore

MEDICINA eNdometrIoza

* brzo upLanirajte trudnoću

žene s ranom endometriozom, koje bi htjele imati djecu trebaju razmisliti o što skorijoj trudnoći.

Nastave li čekati, endometrioza im može otežati začeće ili uzrokovati neplodnost.

Osim toga, trudnoća može smanjiti tegobe kod endometrioze ili ih čak potpuno ukloniti.

Tegobe se također spontano mogu smiriti u menopauzi, kad se u ženinu tijelu smanji razina i aktivnost spolnih hormona.


* NOVOoperacija endometrioze smanjuje rizik za rak jajnika

Do zanimljivog otkrića došli su švedski znanstvenici s Karolinska Institutea, koji su ovoga ljeta u časopisu Nordic Federation of Societies of Obstetrics and Gynaecology objavili studiju o vezi kirurškog liječenja endometrioze i smanjenog rizika za rak jajnika.

Studija je, po riječima njezine autorice prof. dr. Anna-Sofia Melin, zasnovana na podacima Švedskog nacionalnog registra za rak, a obuhvaća period od 1969. do 2007. godine. Uključila je ukupno 220 žena s endometriozom i rakom jajnika te 416 žena samo s endometriozom (kontrolna skupina).

Otkriva kako operacija endometrioze - koja uključuje uklanjanje jednog jajnika ili svih vidljivih žarišta endometrioze - za čak 80% smanjuje rizik od raka jajnika!

Naravno, autorica napominje kako to ne znači da svaka žena s endometriozom mora odmah krenuti na operaciju - jer znanstvenicima još nije pošlo za rukom odgonetnuti koja žena s endometriozom ima povećani rizik za rak jajnika. To im je očito sljedeći zadatak.

nik kroz sitne rezove na ženinu trbu-hu uvodi medicinske instrumenate i mikro kameru povezanu optičkim vla-knima sa zaslonom kompjutora, pa na njemu promatra uvećanu sliku želje-nog područja. Ovaj postupak omogu-ćava liječniku da tijekom istog zahva-ta obavi pregled te po potrebi kirurški ukloni priraslice i druga žarišta endo-metrioze.

Laparoskopija se obično radi uoči mjesečnice, a ako su zbog ponavlja-nja problema s endometrijem potreb-ni novi zahvati onda se usklađuju s fazom mjesečnog ciklusa u kojoj je napravljena prethodna laparoskopija.

piLuLe, operacija iLi obojeU pravilu se liječenje svodi na smiri-

vanje boli i očuvanje plodnosti, a obič-no uključuje neki od analgetika nami-jenjenih suzbijaju boli te hormonski preparat koji zaustavlja napredovanje bolesti. Od posljednih obično se daju antibaby pilule s niskom dozom estro-gena (poznato je da estrogen podrža-va tjelesne sluznice), zatim gestageni i antagonisti GnRH.

Često se bolest liječi kirurški ili pak kombinacijom operacije i lijeko-va -lijekovi pa operacija ili operacija pa lijekovi.



MEDICINA BIoprogNoza

Danas se takoDOBrO OSJEćAM

Kišno vrijeme, baš kao i sunčani ili prohladno-magloviti dani utječu na naš organizam pa htjeli mi to ili ne - mogu učiti da se osjećamo izvrsno ili loše. Zato jutarnji pogled na bioprognozu ima itekako smisla


pi, osjetljivost ljudskog organizma na određene vremenske uvjete i promje-ne vremenskih uvjeta (meteosenzibil-nost) je u porastu.

Meteosenzibilnost se javlja kod zdravih ljudi, no ozbiljan je faktor rizika kod bolesnih i starijih osoba. Istraživanja o povezanosti čimbeni-ka atmosfere i ljudskog zdravlja pro-vedena su i prije više desetaka godi-na, ali u današnje vrijeme imaju prak-tičnu svrhu - izradu biometeorološke prognoze.

Može se reći da je ove godine u Hrvatskoj na djelu mali jubilej. Prije 10 godina, Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ je u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavo-dom i srodnim specijalističkim usta-

novama, bio idejni začetnik i koordi-nator izrade bioprognoze (pokrenuta je 3. ožujka 2003.)

korisna je svima, no nekima posebno

Biometeorološka prognoza prati vremenske prilike i njihov utjecaj na pojavu određene bolesti, te nakon zaključaka razvija i akcije u cilju sprječavanja pojave akutnih bolesti te olakšanja tegoba kod kroničnih bole-snika. Ona je od velike koristi za sva-kog čovjeka, a osobe s kroničnim bolestima na vrijeme upozorava na dane koji će za njih biti teže podno-šljivi tako da se mogu unaprijed pri-premiti i zaštititi.

Osjetljivost na vrijeme nije samo psihološki, već je i stvarni fiziološki fenomen utemeljen na zakonima fizi-kalne kemije i elektrofiziologije.

*hrvatski podaci: vrijeme udara na raspoLoženje

Zbog klimatskog zatopljenja, neuobičajeno visoke temperature utječu na fenomen prirode: ranija i duža sezona cvjetanja različitih vrsta biljaka koje posjeduju alergenu pelud. U skladu s navedenim, intenzivnije su tegobe i alergičnih osoba.

Prema rezultatima istraživanja biometeoroloških instituta u Europi, navedeni parametri najviše utječu na zdravstveno stanje ljudi bez obzira na dob, a posebice na pojedine skupine kroničnih bolesnika (plućne, srčane, reumatološke,

gastroenterološke) te na starije osobe.

Prema ispitivanju koje je provedeno u Zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Zagreb, utjecaj vremenskih promjena na raspoloženje potvrđuje 76% ispitanika, od čega 18,3% navodi da su jako osjetljivi na vremenske promjene. Osjetljivije su žene od muškaraca, stariji od mlađih ispitanika, visoko obrazovaniji od onih s manje škole. Kod kroničnih bolesnika, 88% ispitanika navodi da ih vremenske promjene smetaju. Bezvoljnost i pospanost je najčešća promjena raspoloženja vezana uz vremenske promjene, a sparno vrijeme je navedeno kao vrsta vremena koja najviše smeta.

Pri promjeni vremena istodobno se mijenjaju brojni atmosferski uvje-ti - poput atmosferskog tlaka, tempe-rature, vjetra, vlažnosti zraka, elek-tromagnetskog polja i drugog. Stoga se ljudski organizam u relativno krat-

kom vremenu treba prilagoditi cije-lom nizu novonastalih uvjeta.

Sposobnost organizma da se pri-lagodi novim uvjetima individual-na je, te prvenstveno ovisi o zdrav-stvenom stanju pojedinca. Kod djece,

*NajNoVija istražiVaNja Nekoliko biometeoroloških

iNstituta u europi pokaZuju da je u porastu - OsjeTljiVOsT ljudskOg OrgANizMA NA POjediNe VreMeNske uVjeTe kao i

promjeNu tih uVjeta



*pri promjeNi VremeNa istodobNo se mijeNjaju brojNi atmosferski

uVjeti - poput tlaka, temperature, Vjetra i VlažNosti Zraka,

elektromagNetskog polja i drugog. sTOgA se NAš OrgANizAM u

relATiVNO krATkOM VreMeNu TrebA PrilAgOdiTi cijelOM Nizu

NOVONAsTAlih uVjeTA

starijih osoba i kroničnih bolesnika mehanizam prilagodbe je oslabljen što može uzrokovati negativne posljedice za zdravlje. Pojedine osobe bez ikak-vih problema podnose nagle vremen-ske promjene i nepovoljne vremen-

ske uvjete (poput velikih vrućina ili hladnoća), dok su drugi, meteoropati, na njih posebno osjetljivi. Dosadašnja biometeorološka istraživanja potvrdi-la su niz utjecaja vremenskih i klimat-skih prilika na ljude.

od vremenskih podataka do savjeta Liječnika

Biometeorološka prognoza je sin-teza mnogobrojnih informacija koje uključuju meteorološke podatke te preporuke i savjete liječnika pri pro-


mjenama zdravstvenog stanja pod utjecajem atmosferskih prilika npr. utjecaj na raspoloženje, kvalitetu sna, koncentraciju i osjetljivost kroničnih bolesnika. Također, uključuje podatke o razini koncentracije peludi u zraku i podatke o koncentracijama kemijskih polutanata u zraku, te utjecaju nave-denih parametara na zdravstveno sta-nje „zdrave“ populacije i kroničnih bolesnika.

POD FIZIKALNIM čIMBENICIMA

atmosfere ubrajamo meteorološke parametre kao što su tlak, temperatura i vlažnost zraka, vrste i količine oborina, smjer i jakost vjetra, UV zračenje i dr.

PRIMJERICE:

● niska temperatura uzrokuje hlađenje organizma, suženje krvnih žila

● visoka temperatura uzrokuje sunčanicu, proširenje krvnih žila, toplotni udar ili nesvjesticu

● niska vlažnost zraka isušuje kožu, iritira membrane

● visoka vlaga u zraku pospješuje znojenje

● vjetar ima ulogu u efektu ohlađivanja i prijenosu peluda i polutanata

● sunčeva svjetlost potiče proizvodnju vitamina D, jača imunološki sustav, regulira izlučivanje masnoća koje štite kožu od vanjskog utjecaja no, UV zračenje ima negativno djelovanje

● naoblaka i magla imaju utjecaj na raspoloženje i na astmatičare zbog slabog provjetravanja atmosfere

Također, nagle promjene meteoroloških parametara u području nestabilnog zraka utječu na meteoropate.

POD KEMIJSKIM čIMBENICIMA

atmosfere podrazumjevamo kemijske polutante (SO2, NO2, O3, CO, PM10, benzen i druge) koji su kao posljedica zagađenja zraka uzrokovani ljudskom djelatnošću.

Procjenjuje se da je 30 do 40% Europljana iz urbanih sredina izloženo prosječnim koncentracijama polutanata (SO2, NO2) većim od preporučenih vrijednosti prema WHO.

*Vrijeme i klima imaju puNo jači utjecaj Na Naše ZdraVlje

Nego što smo VjeroVali. Zbog sVega NaVedeNog - Mi se MOrAMO PrilAgOdiTi VreMeNu, jer je očito da se Vrijeme Neće prilagoditi

Nama…

naša reakcija na promjene u okoLišu

Biometeorološke prognoze se rade za tri do četiri dana unaprijed, a sva-koga dana se mogu čuti ili pročitati u medijima. To se radi kako bi se upo-zorili kronični bolesnici, ali i osobe s određenim zdravstvenim rizicima.

Medicinska interpretacija vremen-ske prognoze može pomoći svima, no osobito je važna za olakšavanje tego-ba kroničnim bolesnicima. Upozore-nja i savjeti da neki dani mogu biti teži omogućuju opreznije ponašanje, prilagodbu dnevnih aktivnosti, štite zdravlje te mogu spriječiti pogoršanje bolesti i neželjene posljedice.

Atmosfera je dio okoliša s kojim je ljudski organizam stalno suočen u održavanju ravnoteže životnih funk-cija. Stoga reakcije organizma treba tumačiti i razumjeti kao odgovor na promjene u atmosferi. Vrijeme i klima imaju puno jači utjecaj na naše zdrav-lje nego što smo vjerovali. Zbog svega navedenog, mi se moramo prilagoditi vremenu jer se vrijeme neće prilago-diti nama…

Biometeorološku prognozu možete svakodnevno pratiti na internetskim stranicama:www.stampar.hr/biometeoroloskaPrognozaZa.http://vrijeme.hr/biomet.php?id=bio&param=bio1

Tekst pripremile: dr.sc. ivana hrGa i dr.sc. barbara

stjepanović,Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija

Štampar”Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu

ekologiju



*biometeorološka progNoZa je siNteZa

mNogobrojNih iNformacija

koje uključuju meteorološke podatke, ali i preporuke te

saVjete liječNika pri promjeNama

ZdraVstVeNog staNja POd uTjecAjeM ATMOsferskih

PrilikA


Medicina, odnosno farmacija poči-va na znanstvenim dokazima pa se pri donošenju odluke o liječe-nju pojedine osobe - uvijek klinič-ko znanje i znanstveni dokazi pove-zuju sa specifičnim stanjem osobe (biološkim, epidemiološkim i socioe-konomskim). Da bi ljekarnik mogao dati puni doprinos, odnosno provo-diti takvo liječenje i savjetovanje - naprosto mora osim formalnog zna-nja stalno usvajati nova znanja i vje-štine.

u supermarketu iLi preko interneta?

Veliko znanje i neprekidna edu-kacija ljekarnika posebno su važni u današnje vrijeme - kada su mnogi lijekovi i različite informacije o nji-hovom učinku (ponekad i zbunjuju-će), dostupni gotovo svagdje. Mnogi naime preskaču liječnika te na svoju ruku uzimaju lijekove - koji mogu sami za sebe ili u međusobnoj te interakciji s hranom izazvati neželje-ne posljedice.

Upravo u toj dostupnosti poje-dinih lijekova (internetska proda-ja, drogerije, samoposluge) krije se veliki problem. Takvom kupovinom osoba ostaje bez stručnog savjeta, objašnjenja i upozorenja na mogu-ća štetna djelovanja lijeka, a na što upozorava ljekarnik.

s povjerenjem i za najdeLikatnija pitanja

Aktivnim uključivanjem ljekarni u prevenciju i dodatnim savjetova-njima može se pomoći ranom otkri-vanju niza zdravstvenih problema i boljoj kontroli postojećih kronič-nih bolesti.

Većina ljekarni ima vage, tlako-mjere, prostor za razgovor... sve što je potrebno da se osoba s punim povjerenjem obrati svome ljekar-niku.

Povjerenje prema ljekarniku je izuzetno važno i pomaže potpuni-jem i kvalitetnijem provođenju far-maceutske skrbi.

HrVATSKA - domovina prve farmaceutske tvrtke u

juGoistočnoj europi

● Odlukom Fridrika II službeno se 1240. godine u Napulju odjeljuje ljekarništvo od liječništva. Taj događaj je bio prekretnica za otvaranje ljekarni i osnivanje ljekarničke struke.

● Prva javna ljekarna kod nas osnovana je u Trogiru 1271. godine. Kasnije su otvorene neke od najstarijih europskih ljekarna: u Dubrovniku (1317.), Zagrebu (1355.) i bolnička ljekarna „Domus Christi“ u Dubrovniku (1420).

● Hrvatska farmacija naglo se razvila u 18. i 19. stoljeću naročito nakon osnutka - prve stručne ljekarničke organizacije „Hrvatsko-slavonskog zemaljskog ljekarničkog zbora“ (1858.) te studija farmacije (1882.) na Sveučilištu u Zagrebu. Ali i nakon objavljivanja Zakona o ljekarništvu (1894.) te osnutka prvog u svijetu znanstvenog Zavoda za farmakognoziju (1896.) u Zagrebu.

● Razvoju farmaceutske struke pridonio je i razvoj hrvatske farmaceutske industrije, započevši s tvornicom lijekova „Thierry“ u Pregradi (1893.).

*ZANIMLJIVOST Ljekarnik Adolf Thierry u Pregradi je napravio zgradu u kojoj je otvorio prvu ljekarnu „K angjelu čuvaru“, a iza ljekarne je smjestio proizvodnu halu. To se smatra prvom farmaceutskom tvrtkom u jugoistočnoj Europi. Početkom 20 st. ondje se je proizvodilo više od 60 različitih lijekova.

● Nešto kasnije, nastale su veletrgovina lijekovima „Isis“ (1918.), farmaceutsko-kemijska tvornica „Kemika“ u Zagrebu (1919.) i „Kaštel“ u Karlovcu (1921.). “Kaštel“ se kasnije preselio u Zagreb i iz njega je izrasla farmaceutska kuća – Pliva.

● U razdoblju 1947. – 1991. ljekarne su bile isključivo u državnom vlasništvu.


Budući da liječenje upale ovisi o uzročniku, u većini slučajeva svodi se na uzimanje odgovarajućeg antibiotika. Terapija obično traje dva tjedna, no može se protegnuti i na mjesec dana radi sprečavanja ponavljanja upale ili prerastanja u kronični oblik. Osim antibiotika, liječenje uključuje mirovanje i uzimanje pripravaka za snižavanje temperature te dosta tekućine - sve dok se simptomi upale ne smire.

Često liječnik muškarcu savjetuje i laganu prehranu, bez jakih začina, kave i crnog čaja te alkohola koji mogu iritirati mokraćnu cijev. Preporuča mu i manje, ali češće obroke kroz dan te konzumiranje hrane koja održava mekanu stolicu – tvrda stolica izaziva jake bolove zbog pritiska na upaljenu prostatu tijekom pražnjenja crijeva. Najčešće se savjetuje kuhano lisnato zeleno povrće, svježe voće, juha, integralna riža ili tjestenina, mliječni probiotički proizvodi.


Topla kupka, lagane šeTnje i okrepaZapuštena ili loše liječena akutna upala prostate može se proširiti na okolna tkiva i izazvati upalu mokraćne cijevi, upalu mjehura ili upalu pasjemenika, no može prerasti i u kronični prostatitis.

Jedan od ugodnih i djelotvornih postupaka u akutnom stanju su tople sjedeće kupke, primjerice od kamilice koje istovremeno imaju antiupalni, analgetski i opuštajući učinak.

● Litru kipuće vode prelijte preko 100 g sušenih cvjetova kamilice, poklopite i nakon 15 minuta procijedite te dodajte u kadu u koju ste ulili 30 litara tople vode. Sjedite u toploj kupki 20 minuta. Kupke provodite navečer, neposredno prije odlaska na počinak tijekom tjedan dana.

● Bolja prokrvljenost prostate također pomaže bržem ozdravljenju, a jednostavno ju možete postići laganom tjelesnom aktivnošću, primjerice jutarnjim 30-minutnim šetnjama te izbjegavanjem duljeg sjedenja kroz dan (neprekidno sjedenje dulje od dva sata).

● Namirnice sa tvarima koje koriste prostati, poput cinka jer jača tjelesnu obranu i smanjuje rizik od razvoja upale prostate, imaju veliku ulogu u liječenju prostatitisa. Osim razvikanih kamenica, cinkom su bogate iznutrice (pileće srce, jetra), žumanjak, orašasto voće, sjemenke. Češće se stoga trebaju nalaziti na svakom muškom jeloviku, a posebno o njihovom unosu vodite računa ako imate problema sa prostatom.


ok se bjelogorica londonskih ulica i parkova polako prekriva zlatnim i bakrenim bojama jeseni, izgleda da se jedna biljka svježe zelene boje i prepoznatljivog oblika vraća vrtoglavom brzinom na radost mnogih - ali ne bez problema - u naš fizički i mentalni prostor. Riječ je naravno o konoplji.

Ono što se na internetskim portalima engleskog govornog područja nazvalo ‘the hemp revolution’ (revolucija konoplje) - te se masovno proširilo svijetom, znak je povratka te značajne industrijske kulture na mjesto koje je izgubila u kontroverznim okolnostima.

Treba napomenuti da konoplja (lat. Cannabis), jednogodišnja biljka iz roda cvjetnica ili sjemenjača, uključuje više podvrsta - kao što su Cannabis sativa L, Cannabis indica i Cannabis ruderalis za koje se vjeruje da su autohtone u srednjoj i južnoj Aziji, a čija je upotreba stoljećima bila neprekinuta, višestrana i bogato razgranata, ali i problematična.

ne trebaju joj nikakvi pesticidiFascinirajući je podatak da su otisci vlakana konoplje pronađeni prije više od

10.000 godina u Kini i Taiwanu u krhotinama keramike - dok se smatra da sama upotreba konoplje datira već od kamenog doba.

Postoje podaci da su drevni Azijati njena vlakna koristili za proizvodnju odjeće,

MEDICINA Na vezI

raport BranKa KošaK

LoNdoN:

DModerna je drevna biljka - konoplja

Dok u gradu vladaju jesenje

boje, na shopping listama Lodončana

prevladava potražnja za

ljekovitim učincima

jedne zelene biljke. Sudeći

po njihovim košaricama -

konoplja je opet postala IN. Ne,

ona indijska nego industrijska

konoplja


obuće i užadi u ranim oblicima obrta, što se s vremenom pretvorilo i razvilo u masovnu proizvodnju i upotrebu u industrijske svrhe zbog čega je ta biljka i dobila naziv ‘industrijska konoplja’.

Zbog toga se za nju s pravom kaže da je ‘blagoslov prirode’, jer praktički ne postoji tako samoodrživa biljka koja istovremeno može poslužiti za proizvodnju netoksičnog goriva, visokokvalitetne bjelančevine za ljudsku i životinjsku prehranu, jednog od najzdravijih jestivih ulja bogatih omega-3 masnim kiselinama, za proizvodnju plastike, građevinskog materijala, papira, odjevnih predmeta pa čak i automobila, a mogućnosti recikliranja su brojne.

Ono što konoplju najviše izdvaja među drugim kulturama u ovo doba masovnog zagađenja pesticidima i genetski modificiranim organizmima svjetskih konglomerata jeste činjenica da za uzgoj konoplje - zbog njezine otpornosti - ne trebaju ni pesticidi niti herbicidi. Ona može rasti gotovo bilo gdje - između ostalog sprječava eroziju tla - može zamijeniti sastojke mnogih današnjih proizvoda, može se uspješno i jeftino uzgajati, dok su njezina vlakna izuzetno snažna. Jedna nevjerojatna super-biljka!

Nije čudo što se onda nameće pitanje zbog čega je toliko truda uloženo u njezino diskreditiranj te je li baš to omogućilo nečiji put do profita.

razLika indijske i industrijske konopLjeKako povijesne činjenice pokazuju, u Velikoj Britaniji, SAD-u i mnogim drugim

zemljama to je učinjeno vrlo uspješno s obzirom da su i konoplja i marihuana (naziv je navodno dobila od meksičkog slanga za konoplju, koji je istovremeno sinonim za najčešće korištenu drogu) – tip iste biljke. Međutim, razlika je u podvrstama i njihovom kemijskom sastavu, jer je konoplja (kanabis) jedina biljka koja sadrži jedinstvenu klasu molekularnih spojeva pod nazivom kanabinoidi, a među mnogobrojnim identificiranim dva prevladavaju – THC (psihoaktivni) i CBD (antipsihoaktivni).

Vrsta kanabisa s visokim postotkom psihoaktivnih kanabinoida je indijska konoplja (Sativa indica), poznata kao marihuana, kod koje je supstanca THC najjača na cvjetovima biljke.

Druga vrsta kanabisa ima više CBD-a i neznatan broj THC-a. Varijante ove vrste nazivaju se industrijska konoplja, gdje se termin ‘konoplja’ redovito odnosi na upotrebu stabljike i sjemena u proizvodnji hrane, tekstila, građevinskog materijala itd., dok se termin 'marihuana' odnosi na ljekovito ili tzv. rekreativno korištenje suhog cvijeća i lišća biljke, ali to je već jedna druga priča.

dobra, pa vrLo požeLjna a onda zabranjena? U SAD-u se prema poreznom zakonu iz 1937. godine dozvoljavao uzgoj svih

vrsta konoplje za industrijske svrhe, a marihuana je bila zabranjena. Odmah nakon usvajanja tog zakona, Amerika je masovno počela proizvodnju konoplje posebno za vrijeme drugog svjetskog rata za potrebe vojske. Tijekom 1961. godine SAD postaje dio Jedinstvene Konvencije Ujedinjenih naroda o narkoticima, koju nisu interesirali botanički i kemijski aspekti biljke kao što je THC, već se ugovor odnosio na korištenje biljke ovisno o tipu tako da je proizvodnja konoplje i dalje cvjetala.

Dolaze iz iste porodice, no indijska

i industrijska konoplja

razlikuju se po svom sastavu - a

time i djelovanju kojega imaju na naš

organizam

Za medicinsku primjenu najbolje je

svježe lišće indijske konoplje, čiji sok - kako se tvrdi -

pomaže kod mnogih

bolesti – glaukoma, artritisa, raka, upalne bolesti crijeva, Alzheimera

itd.


Međutim, 1970. godine ukinuli su stari zakon iz 1937. pa je sav uzgoj konoplje postao ilegalan. To se negativno odrazilo na njezin uzgoj u cijelom svijetu, jer su se uvijek brižno pratila zbivanja u SAD-u. Konoplja se naravno nastavila i dalje uzgajati u mnogim zemljama - ali u mnogo manjim razmjerima i strogo kontrolirano.

Danas u svijetu pa tako i Velikoj Britaniji prevladava uvjerenje da je zakon iz 1937. godine bio ukinut, a konoplja zabranjena - zbog upornog lobiranja industrije. Spominju se naftna, kemijska, industrija celuloze… pa i ine druge koje su profitirale njezinom zabranom.

preko papira i cipeLa do automobiLa

Velika Britanija je prekinula zabranu proizvodnje konoplje 1993. godine pa se od tada razvila tehnologija za proizvodnju

ležajeva za životinje, za papir i tekstil, a vlada je dala povoljne kredite za razvoj novih tržišta prirodnih vlakana. Zbog toga je već 1994. godine zasađeno oko 4.000 jutara konoplje.

Danas je u Velikoj Britaniji, a samim time i u mnogobrojnim londonskim dućanima prirodne te organske hrane, konopljino ulje važna i česta namirnica na ‘shopping listama’ kupaca.

Proizvode ga kompanije, poput, Hempseed Food Company iz engleske pokrajine Yorkshire – koja je ujedno redovni izlagač na sajmovima zdrave hrane, a ima i vrlo informativnu te privlačnu web stranicu.

Tu je i kompanija Hemp Technology – svjetski vodič u procesuiranju industrijske konoplje i snabdjevač inovativnim konopljinim proizvodima.

Nedavno je bila i premijera dokumentarnog filma američke produkcije - Bringing It Home – http://www.bringingithomemovie.com/, koji se osvrće na europsku i američku povijest proizvodnje konoplje te njezine prošle i buduće potencijale. Film se je počeo koristiti u obrazovne svrhe u kulturnim institucijama pa se nadamo da će ga se uskoro moći nabaviti i s ove strane ‘bare’.

Nije za ignorirati ni stariji američki dokumentarni film o konoplji - The Hemp Revolution

- koji je dostupan u cijelosti preko interneta - http://topdocumentaryfilms.com/hemp-revolution/.

vrLo koristan Lijek koji raste na poLju? U svakom slučaju, oko ove značajne kulture se u zadnje vrijeme na veliko

diže prašina ne samo zbog njezinih velikih potencijala u industriji već i pozitivnih promjena, koje se zbivaju u zakonima o uzgoju i korištenju konoplje i njenih proizvoda te mogućnostima koje konoplja nudi medicini.

Za medicinsku svrhu, prema istraživanjima, daleko je najbolje samo svježe lišće indijske konoplje, koje se tako koristi još iz davnina i za čiji sok se danas tvrdi da pomaže u mnogim bolestima, kao što su - multipla skleroza, rak, AIDS, glaukom, depresija, epilepsija, Alzheimerova bolest, bipolarni poremećaj, upalne bolesti crijeva, Parkinsonova bolest, artritis i još mnoge druge. To je tvrdnja, koju bi svakako trebalo potkrijepiti čvrstim dokazima - međutim, nakon gledanja filma - Leaf - možda bi se i tvrdokorni skeptik zamislio - http://www.youtube.com/watch?v=qa0nLdVJiIg.

Kako će se dalje razvijati priča o konoplji u ovim našim europskim pa tako i prekooceanskim prostorima to ćemo, kao i uvijek, tek vidjeti, a možda i osjetiti u skorijoj budućnosti - šetajući se prostranim zelenim poljima ove čudesne biljke naših mudrih predaka. Tko zna?!

MEDICINA Na vezI


Vrlo je otporna biljka za čiji uzgoj

nisu potrebni pesticidi pa je

industrijska konoplja sve

poželjnija u proizvodnji

hrane, tekstila, građevinskog

materijala itd

kuća od konopLje te cigla, predivo

i cipele od konoplje

henry ford i njegov auto od

konoplje

žetva industrijske konoplje


injenica da u Austriji uopće postoji plac, bila je moja velika pobjeda nad vlastitom mamom koja je tvrdila da ćemo tamo, na Zapadu, svi poumirati od gladi ili barem od loše hrane, jer se samo jedu konzerve i gutaju vitaminske pilule. Uglavnom, godinama nas je, kad god smo dolazili u Zagreb, opskrbljivala svime i svačime što se, po njezinu sudu, može naći jedino u domovini, na placu! Svaki naš prelazak granice pretvarao se u psihološku dramu, jer sam u svakom trenutku mogla očekivati da carinik zaviri u prtljažnik pa kad ga zapuhne varaždinsko kiselo zelje ili opojni miris friško cijeđenih čvaraka, eto mene u Remetincu! Onoga odojka, pred jedan Božić, još toploga, ne smijem se ni sjetiti… to je bila akcija najvišega rizika… Trajalo je to sve dok nisam otkrila da i na Zapadu postoji plac, da njihove kumice donose svježe ubrano povrće iz vrta, domaća jaja, ručno izrađene rezance, vlastoručno izrađene suhomesnate proizvode, kolače, kruh, trajne sireve, čak i kiselo zelje i čvarke… Jedino nema sira i vrhnje, ali nećemo sada sitničariti. Od toga otkrića svaki odlazak na plac za mene je postao mali ritual koji me potsjećao na domovinu. Sve do jednoga dana… Samo da vam još nešto važno kažem… ima ovdje plac svaki dan, ali je uglavnom mršava ponuda, jer nema ni kupaca. Glavni tržni dan je subota. A to onda nalikuje na nacionalni praznik. Neradni je dan, nema škole pa je to idealna prilika da se ljudi sretnu i druže. Kao, primjerice, oko štanda s pršutom i vinom iz Italije, gdje se može degustirati uz čašicu, dvije, tri,

ImA oVDje pLAc SVAkI DAN, ali je uglavnom mršava ponuda, jer nema ni kupaca. Glavni tržni dan je subota. A to onda nalikuje na nacionalni praznik. Neradni je dan, nema škole pa je to idealna prilika da se ljudi sretnu i druže. kao, primjerice, oko štanda s pršutom i vinom iz Italije, gdje se može degustirati uz čašicu, dvije, tri…

mirjana Grbac pismestrović je zagrebačku adresu zamijenila onom u

klagenfurtu

KOLUMNA

Č

Chanelna placu

Pogled preko plota


SUSJEDU AUSTrIJANKU

pa kad na kraju Talijan podnese račun, veseli degustatori ni ne primijete da je uračunata i proba na plastičnom tanjuriću, i stajanje pod tendom plus salveta i čačkalica. A vino se podrazumijeva. Sve do toga dana, dakle, odlazila sam na plac biciklom, odjevena praktično u traperice i neku jaknu koju mi nije žao te s tenisicama na nogama, jer se naslanjam na klupe, gaze me po nogama, guraju s košaricama i vrećicama, pa je šteta zaflekati se ili potrgati finu robu… Ali toga dana, dok sam se gurala kroz gužvu prema tezgi s ribama, odjednom me zapuhne miomiris skupoga parfema i pogled mi se zalijepi za damu u Chanel kostimiću koja se stvorila ispred mene. Ležerno je držala u ruci pletenu košaricu, preko ramena joj je bila prebačena elegantna torbica, a u ruci, podignutoj kao da drži cigaretšpic, papirić koji je svako malo pogledavala, kao da uči tekst napamet. Otkud ona ovdje u ovo doba dana? Nije valjda da je došla kupovati na plac! To sam morala vidjeti svojim očima! Nije ni primijetila da ju pratim u stopu. U ovoj gužvi svatko klipeta za nekim, što bih baš ja bila sumnjiva?! Zaustavila se ispred tezge s povrćem. Stala sam iza nje, na placu ionako svi stoje u nekakvim redovima, i na brzinu u glavi presložila listu koju sam ponijela sa sobom. “Izvolite” - obratio joj se prodavač. “Molim vas, možete li mi dati trideset dekagrama mrkve” - rekla je ljubazno gospođa u Chanelu, pa dodala - “…i oko dva centimetra u promjeru…„ Prodavač je uzeo tri veće mrkve iz kašete i stavio ih na vagu. „Može malo više?” - pitao je. “Ne, u receptu piše trideset dekagrama!” “Da vam onda dam manju mrkvu“ - ponudi joj prodavač racionalno rješenje. „Nikako, mora imati dva centimetra u promjeru!“ „Ha, pa kako ćemo onda … jedino da vam odrežem jednu mrkvu napola“, reče on, a usne mu se iskrive u poluosmijeh. Vjerojatno bi se nasmijao glasno, ali nije smio. Gazda mu je iza leđa preslagivao salatu. „Onda odrežite...“ - odmahne rukom dama u Chanelu. „A da vi to odrežete kod kuće, neće vam biti od viška ako

ostane malo mrkve, možete koristiti za drugi dan“ - uvjeravao ju je prodavač. „Koji drugi dan? Pa neću svaki dan primati goste“ - uzbuđeno odvrati gospođa Chanel.

“Mislio sam, za nedjeljnu juhicu ili…” “Nedjeljom nismo nikada kod kuće. Osim toga, ja ne kuham, preko tjedna jedemo vani. Danas navečer izuzetno imamo goste i ja sama spremam jedan specijalitet… Evo, tu na receptu sve piše, pogledajte sami ako vam je lakše…” - reče dama i pruži prodavaču ceduljicu. On uzme papirić i počne skupljati sastojke prema navedenim količinama. Tri rajčice, svaku je stavio na vagu i provjeravao težinu, dva puta je zamijenio onu s pogrešnom težinom ili možda promjerom… zatim je izdvojio pet režnjeva češnjaka iz cijele glavice, odabrao tri tikvice jednake veličine i tri tanušna patlidžana, odoka odmjeravajući promjer. Trebalo mu je dvije minute dok je uskladio duljinu i promjer.. Potom je u vrećicu stavio jednu veliku glavicu zelene salate, jednu manju crvenoga radiča i na kraju iz grmića blitve iščupao tri lista. Ali ostao je strpljiv i dostojanstven do kraja. Mušterija je uvijek u pravu, zlatno je pravilo trgovine E, sada sam ja definitivno pukla! Sve sam strpljivo podnosila, prvo stoga što sam bila u špijunaži, a drugo, kratila sam vrijeme odgonetavajući koje to jelo spravlja gospođa Chanel svojim gostima. No ovo s blitvom je ipak bilo previše. Tri lista!? Koga vraga će joj tri lista blitve? Nek si uzme tri debela grma ako čeka goste! Kaj ona ne zna da se to sve u vrućoj vodi skupi, ta tri lista može onda pobrati žlicom za crnu kavu? „Oprostite, gospođo“ - umiješala sam se - „ ...smijem li vas pitati kako koristite blitvu?“. „Oh, svakako, za salatu...“ - odvratila mi je sa širokim osmijehom na licu. Uzela je moje pitanje kao kompliment. Ja sam se toliko izbečila na njezin odgovor, da je ona shvatila kako ja pojma nemam o spravljanju

salate te mi je pomno počela objašnjavati. „Znate, salata se prvo očisti i izreže, pa začini dressingom… a vi znate što je dressing?“. Bilo mi je jasno da je po mom akcentu otkrila kako nisam

Ali toga dana, dok sam se gurala kroz gužvu prema tezgi s ribama, odjednom me ZApuhNe mIomIrIS SkupoGA pArfemA I poGLeD mI Se ZALIjepI ZA DAmu u chANeL koStImIću koja se stvorila ispred mene. Ležerno je držala u ruci pletenu košaricu, preko ramena joj je bila prebačena elegantna torbica, a u ruci, podignutoj kao da drži cigaretšpic, papirić koji je svako malo pogledavala


odavde, pa je vjerojatno smatrala normalnim da pojma nemam što je dressing… Ignorirala sam ovu uvredu i pravila se ludom, briga me za salatu i ocat i vrhnje i med, neka stavlja gore šta hoće, čekala sam objašnjenje za blitvu... „A listovi blitve se saviju u rolicu i poprijeko režu na trakice od pola centimetra i to se posipa po gotovoj, začinjenoj salati.” Klimnula sam glavom bez odgovora. Ova gospođa očito nije nikada vidjela svoju kuhinju, osim u prospektu, pa koja je korist od toga da joj objašnjavam šta se radi s blitvom… A ribu da i ne spominjem… to ona jede samo u restoranu. I sigurno ne s blitvom u prilogu. Iz inata sam kupila onaj očerupani grmić blitve koji je od nje ostao i još dva normalna, pa nek si misli što ću ja s time napraviti. Kad je pošla dalje, poveselila sam se da će ići prema tezgi s ribama, meni su baš trebale četiri orade, ali, ne, ona okrene na drugu stranu. Naravno da sam krenula za njom. Zaustavila se kod tezge s domaćim, suhomesnatim proizvodima, što me je jako iznenadilo. Bilo je tu kobasica, špeka, šunke, tlačenice, čvaraka, čak i svinjske masti izmiješane s mljevenim suhim mesom, pa sam pomislila da će dospođa Chanel ovo posljednje možda ponuditi svojim gostima kao namaz za predjelo. “Vi ste došli po goveđu juhu…“ - odmah ju je prepoznala vesela kumica - “…evo, samo da izvadim iz frižidera…”.

“molim vas, možete li mi dati trideset dekagrama mrkve” - rekla je ljubazno gospođa u chanelu, pa dodala - “…i oko dva centimetra u promjeru…„ prodavač je uzeo tri veće mrkve iz kašete i stavio ih na vagu. „može malo više?” - pitao je.

“Ne, u receptu pIše trIDeSet DekAGrAmA!”

“Da vam onda dam manju mrkvu“ - ponudi joj prodavač racionalno rješenje. „Nikako, mora imati dva centimetra u promjeru!“

KOLUMNA


Očekivala sam da će joj donijeti lonac od dvije litre s gotovom, skuhanom juhom, čula sam da je to ovdje moguće kupiti u mesnicama, ali mi se taj lonac nikako nije uklapao u Chanel-autfit. Još da je prazan, pa ga proglasimo dizajnerskom torbicom, moglo bi proći, ali s goveđom juhom, hmmm! No, prodavačica se pojavila s prozirnom najlonskom vrećicom u kojoj je bila žuta, neprozirna kocka, kao da je plastična, iz koje je kapala masna tekućina. “Juha je bila cijelo vrijeme u dubokom zamrzavanju, tek sada se malo počela topiti, ali to vam ne smeta, samo ju stavite u lonac s malo vode i to će se samo otopiti, a onda ukuhajte rezance…” - objašnjavala je žena dami u Chanelu. “Rezanci su mi pregusti kad se skuhaju! Imate li gotove griz-nokle…danas imam goste, bit će nas šestoro, svakom tri nokle u tanjuru je dovoljno…“. „To sve strpate u lonac i samo podgrijete…”- opet se ja oglasim iza njezinih leđa. Neću sada opisivati vlastite emocije, ja tu nisam važna. Stvar mi je već postala smiješna, jedino sam se uzrujala na blitvu… „Opet vi… još ću pomisliti da me pratite…“- pogleda me iznenađeno gospođa Chanel preuzimajući kocku goveđe juhe, veličine deset kubičnih centimetara. „Što vam pada napamet… ja sam došla po dvije kile čvaraka“ - odvratim elegantno. Kumica se odmah primila posla i počela mi puniti veliku vrećicu. Uto su stigle i zaleđene griz-nokle, tvrde kao špekule, točno osamnaest komada. Gospođa u Chanelu ih je spustila u košaricu, prezrivo me pogledala i otišla svojim putem. Natovarena buketom blitve i s dva kilograma čvaraka, razmišljala sam može li se to dvoje ikako suvislo iskombinirati, pa da se što prije počistim s placa. Treći susret s damom u Chanelu za tezgom, makar i slučajan, bio bi uistinu sumnjiv.

Zaustavila se kod tezge s domaćim, suhomesnatim proizvodima, što me je jako iznenadilo. Bilo je tu kobasica, špeka, šunke, tlačenice, čvaraka, čak i svinjske masti izmiješane s mljevenim suhim mesom, pa sam pomislila da će dospođa chanel ovo posljednje možda ponuditi svojim gostima kao namaz za predjelo.

“VI Ste DošLI po GoVeđu juhu…“ - odmah ju je prepoznala vesela kumica - “…evo,

samo da izvadim iz frižidera…”.


Vadeći iz svoje bogate videoteke film, prisjeti-la sam se razgovora i intervjua sa Sir Nevilleom Marrinerom, što mi je odmah izmamilo osmi-

jeh na lice... Sir Neville Marriner je violinist i dirigent. Rođen je 1924. godine u Lincolnu, u Engleskoj te studi-rao na Royal College of Music u Londonu. Zahvaljujući velikom talentu, upisao je i slavni pariški konzervatorij u klasi Renea Benedettija. Ima više nego bogatu i zanimlji-vu glazbenu “prošlost” u koju se ubraja i njegovo parti-cipiranje u filmu Amadeus. No krenimo redom…

U Martin kvartetu svirao je drugu violinu, 1949. godi-ne osnovao Virtuoso String Trio, a zajedno sa Thursto-nom Dartom osnovao i Jacobean Ensamble. Od 1949. do 1950. godine predavao je violinu na prestižnom Royal College of Music te u isto vrijeme upisao i orke-stralno dirigiranje kod velikog maestra Pierrea Montea-uxa. Kao violinist svirao je u Londonskoj filharmoniji i Londonskom simfonijskom orkestru.

Svirajući u tim prestižnim orkestrima, maestro Marriner stekao je velika glazbena iskustva s legendarnim dirigentima, kao što su Arturo Tos-

canini, Guido Cantelli, Herbert von Karajan. Dok je kao vođa sekunda svirao u Londonskom simfonijskom orkestru, Marriner je 1958. godine osnovao legendarni komorni orkestar Academy of St. Martin in the Fields.

S mjesta koncertnog majstora i direktora komornog orkestra sve je više gravitirao dirigiranju. Tako je bio i prvi glazbeni direktor Los Angeles Chamber Orchestra, glazbeni direktor Minnesota Orchestra te šef dirigent Stuttgart Radio Symphony Orchestra.

Maestro Marriner snimio je repertoar od baroka do britanske glazbe 20. stoljeća, i to za velike svjetske kuće. Uz brojne nagrade primio je i niz odlikovanja - 1979. godine dodijeljeno mu je odlikovanje Zapovjednika Reda Britanskog Carstva, a 1985. godine viteška titula.

MEDICINA gLazBe ego

od sastanka na aerodromu do vrhunske GLazbe

Zahvaljujući dobroj suradnji glazbenika Zagrebačke filharmonije i maestra Nevillea Marrinera, mnogi naši zaljubljenici u vrhunsku glazbu mogli su u

Zagrebu doživjeti fantastičan koncert maestra i filharmo-nije. Sjećam se jednom, kada je maestro dirigirao filhar-monijom u našem glavnom gradu, bio je toliki interes da je muzička direkcija morala već sljedeći dan organizira-ti isti koncert!

Tom prilikom sam, u vrlo ugodnoj atmosferi, uživala i imala veliku čast družiti se s maestrom Marrinerom. Ispri-čao mi je razne životne i glazbene anegdote. Pričao kako ga je Forman zamolio da odabere i dirigira glazbu za film Amadeus, a on mu je na to odgovorio - pristajem, ali jedi-no ukoliko Mozartova glazba bude izvorna i nepromije-njena iz Mozartovih originalnih nota!

Pričao je maestro kako se Forman i on ponekad baš i nisu mogli uskladiti oko vremena sastanaka, pa su tako jedan sastanak odradili na aerodromu.

u Londonu snimanje, u praGu statiranje

Kako je izgledalo samo snimanje glazbe za film? E, to je tek bila dogodovština … Prvo je u london-skom studiju maestro Marriner zajedno s komor-

nim orkestrom Academy St. Martin in the Fields snimio glazbu za film - a nakon toga su glazbenici u Pragu (gdje se snimao film), na snimljenu glazbu statirali… To je bilo vrlo neobično, rekao mi je maestro, ali je atmosfera bila iznimno živa.

Zanimljivo je, pričao mi je maestro, kako Forman na prvim sastancima nije znao ništa o Mozartovoj glazbi, a nakon što su snimili film, postao je za nju pravi stručnjak.

životi dva skLadateLja i hrpa oskara

Mali podsjetnik - za film Amadeus kojega je sni-mio 1984. godine Miloš Forman je dobio osam Oscara. Zasnovan je na istoimenoj drami što ju

je Peter Shaffer napisao nakon što je vidio kratku dramu Aleksandra Puškina - Mozart i Salier (http://www.youtu-be.com/watch?v=votTqZ...)- koju je poslije Nikolaj Rim-ski-Korsakov pretvorio u operu. Drama je djelomično temeljena na životima skladatelja Wolfganga Amadeusa Mozarta i Antonija Salierija. Eto, samo mali uvod u film, a ostalo dragi čitatelji prepuštam vašoj mašti i uživanju u uzbudljivom filmu - uz pregršt vrhunske glazbe i maestra Sir Nevilla Marrinera.

(Amades-Funny Parts http://youtu.be/9a0a7QcltceAmadeus http://youtu.be/5QdskgWu06k),Amadeus, the most beautiful scene:

http://youtu.be/vcY4rye9ufu

sir neviLLe marriner je vioLinist i diriGent, rođen je u Lincolnu, u Engleskoj te studirao na Royal

College of Music u Londonu


1. Spomenuti legendarni komorni orkestar Academy St. Martin in the Fields uz “pjesnika violine” velikog virtuoza Joshua Bella nastupit će u KD Vatroslava Lisinskoga 23. ovoga mjeseca.

2. Prava prilika je dragi čitatelji doživjeti i koncert Bijelog ciklusa Zagrebačke filharmonije povodom blagdana Svih svetih. Uz maestra Ivu Lipanovića i Akademski zbor

Ivan Goran Kovačić, filharmonija će izvesti djelo Giuseppea Verdia - Messa da Requiem. Koncert će se održati 25. ovog mjeseca, s početkom u 19,30 sati u KD Vatroslava Lisinskoga.

EVO I NAgRAdA... 3 x 2

Trojicu naših vjernih čitatelja, koji na našu redakciju ([email protected]) prvi pošalju mail sa svojim imenom, prezimenom i brojem mobitela - nagrađujemo sa po dvije ulaznice za već spomenuti spektakularan koncert Zagrebačke filharmonije (Messa da Requiem) i to

25. 10. 2013., S POčETKOM U 19,30 SATI U KD VATROSLAVA LISINSKOGA

5 x 1TAKOđER PET SRETNIH čITATELJA DOBIT ćE VRHUNSKI CD ZAGREBAčKE FILHARMONIJE I MAESTRA ŠUTEJA!

Pišite nam, dajte nam pohvale, kritike, savjete... i pratite nas i u sljedećoj glazbenoj avanturi Glazbe Ego. Do sljedećeg glazbenog susreta dragi čitatelji, uživajte u čarima zdrave jeseni uz dobru glazbu!

ZA VAšE ušI – dRAgI gLAZBOLJupCI JESEN JE BOGATA KONCERTIMA I GOSTOVANJIMA. ZA PRAVE GLAZBOLJUPCE MORAM NAJAVITI DVA KONCERTA U NAŠOJ METROPOLI

Film Amadeus kojega je

snimio 1984. godine miLoš

forman je dobio osam

Oscara


Možda smo zakopčaniji od Amerikana-ca kojima je sasvim normalno da svaki ima svoga šrinka (o.a. psihoterapeuta), no jasno nam je da i najtvrđi orah kad-

tad popusti. Uostalom pokazuje to sad već kultni film „Ubojice mekog srca“ - o gangsteru koji je krenuo na seanse psihoterapeutu jer je postao preemotivan pa više nije mogao učinkovito raditi, preciznije ubijati bez milosti!?

Na poruke koje nam pristižu s filmskog platna ili tv-ekrana možemo naravno odmahnuti rukom, jer su dio imaginarnog života - no ovaj stvarni kojega živimo iz dana u dan pokazuje nam isto. Nabijen je različi-tim emocionalnim problemima koji proizlaze iz naših nesređenih odnosa s ljudima do kojih nam je stalo ili načinom na koji gledamo sami sebe.

„Svi ljudi nekad u životu trebaju poneki savjet za područje koje im nije sasvim jasno“, rekla mi je naša vrsna psihoterapeutkinja dr. Sandra Ferenčić-Ćuk ([email protected]) koja gotovo 25 godina savjetuje ljude kojima „škripe neki odnosi“. Kod nje po savjet dolaze već tinejdžeri, no i ljudi u godinama - a poseb-no mlade žene i muškarci koji imaju problema zbog ljubomore, nepovjerenja u partnera te drugih ljubav-nih, bračnih i neriješenih odnosa s ukućanima, bliskim ljudima, odnosno šefovima ili suradnicima na poslu.

Doktorica Ferenčić-Ćuk ne mistificira, ne komplicira - ona jednostavno savjetom pomaže da osoba prona-đe svoj „autoput života“. To je razlog zašto smo i mi u našem magazinu s njom razgovarali i saznali više o njezinoj terapiji iz fotelje.

iQ Svako vrijeme donosi neke svoje tjelesne i psihičke tegobe. Koje su danas IN? Zbog kojih sada ljudi najčešće dolaze po psihološki savjet pa ih možemo smatrati modernim tegobama?

sfć Jasno je da ovaj naš moderan život prate i pojedine tegobe. U zadnje vrijeme su to strahovi. Njih bih definitivno uvrstila u moderne tegobe. Mnoge mi žene i muškarci tako dolaze po savjet jer ne znaju kako se nositi sa stvarnim ili umišljenim strahovima. Odmah moram i reći da im to doduše nije prva

dr. Sandra Ferenčić-Ćuk

Psihoterapeutkinja dr. Sandra Ferenčić-Ćuk

žIVOTAautoput


P


rošli tjedan sam bila u Pazinu. U cijeloj Hrvatskoj održavao se Tjedan cjeloživotnog učenja pa su me pozvali da za nezaposlene ljude održim dvosatno predavanje vezano uz poboljšanje komunikacijskih vještina i osnažim ih u nastojanju da ne klonu. Što je, ukoliko nezaposlenost dulje potraje, i za očekivati. Poziv je bio otvoren i za sve ostale koji žele doći.

Skupilo se dvadesetak osoba, različite dobi. Došle su čitave obitelji, mama s kćerkom koja ide u osnovnu školu, poslovne žene, žene na funkcijama. Cijeli dijapazon statusa i zanimanja, svi zaposleni. Kad netko, kao ja, dugo radi ovaj posao u kojem nikad ne znaš tko će doći na predavanje, navikao si na sve eventualnosti. Imaš razvijene sve varijante, a najjača je ona – improviziraj na licu mjesta i prilagodi se situaciji.

Počela sam kao što sam predvidjela, ali nisam došla dalje od trećeg slajda. Teme su se nametnule same od sebe, a najvažnija tema bila je – život. Razgovarali smo o različitim životnim situacijama, kako najbolje reagirati i kako ih riješiti. Planirano predavanje uskoro se pretvorilo u topli razgovor i sjajnu razmjenu energije. Predviđena dva sata uskoro su se protegnula na tri, pa i četiri sata. I svima nam se činilo da bi mogli još dugo razgovarati i uživati u međusobnom druženju.

Često mi se činilo da je živi razgovor, taj nekad najčešći oblik ljudske komunikacije, izgubio bitku s mejlovima, fejsovima, mobitelima, sms porukama. Neka sve bude brzo, što kraće i po mogućnosti na pritisak. Na tipku. Ali život i problemi koje nam on svakodnevno donosi ipak se ne mogu riješiti tipkom. U svima nama leže nagomilane, a neizgovorene riječi, misli i osjećaji. Svakim danom ta punina neizrečenog postaje sve veća i samo treba ovakvo jedno predavanje da, čak i bez naše namjere, naše misli polete, oslobode se kao ptica puštena da poleti iz kaveza. U kojem je bila zatočena dugo, predugo.

Letjele su tako i tu večer naše misli, vrludale s teme na temu, letjele visoko, odlazile, pa se vraćale. I svaka je bila i lijepa i bolna za sebe. Različiti smo u količini podnošljivosti, neko će

dr.sc. neda fLeur janovski, komunikacijski terapeut za odrasle i djecu

Razgovor je kao ruka P

lako podnijeti nešto što će drugoga slomiti. Zato i trebamo biti tu jedni za druge. Kad zastanemo i ne možemo više, kad posrnemo i padnemo, da nas neka pružena ruka podigne i pomogne nam krenuti dalje. Ja zamišljam da je i razgovor jedna takva ruka, kad nas netko sluša, a mi znamo da razumije.

I ponekad nije potrebno da nađemo rješenje, već i izgovorena riječ oslobađa, pomaže da jasnije sagledamo ono što nas muči.

Obilazeći razne gradove i družeći se s ljudima, vidim da, usprkos svoj tehnologiji koju imamo i trebamo koristiti u komunikaciji, razgovor opet postaje naša potreba, da nam sve više treba toplina drugog ljudskog bića. I dobro je da je tako.

Dobro je kad sjediš u autobusu, Pazin ti polako nestaje iz vidokruga, gledaš u čudesne istarske pejzaže i misliš: „Bio je to lijepi razgovor“. A još je ljepše kad drugi dan pročitaš mail koji je napisala Milena nakon naših razgovora: „Draga Neda (...) Vaše predavanje je bilo iznad očekivanja inspirativno, tako da su ta četiri sata proletjela. Popodne me očekuju mučni privatni razgovori, pa se sad rado sjetim Vašeg predavanja koje me je jako ojačalo za suočavanje s problemima (kojih zapravo i nema nešto posebno, ali ih stvore drugi, pa se s njima moram gombati). U svakom slučaju, srdačno Vam zahvaljujem na lijepom druženju i nadam se skorom ponovnom susretu!“

Često mi se činilo da je živi razgovor, taj nekad najčešći oblik ljudske komunikacije, izgubio bitku s

mejlovima, fejsovima, mobitelima, sms porukama. Neka sve bude brzo, što kraće i po mogućnosti na

pritisak. Na tipku. Ali život i problemi koje nam on svakodnevno donosi ipak se ne mogu riješiti tipkom.

u svima nama leže nagomilane, a neizgovorene riječi, misli i osjećaji. Svakim danom ta punina

neizrečenog postaje sve veća i veća...

PSIHA soBa za razgovor

nedafleurjanovski.wordpress.com


DALJINU

PSIHA LjuBavNI žIvot

U našoj je prirodi da uspostavljamo najčvršće veze, pa i one ljubavne - s osobama koje nas okružuju, s kojima se učestalo susrećemo ili usko surađujemo. Zato održavanje veze kad nas od voljene osobe dijele stotine kilometara, nije nimalo lako. No, moguće je uz nekoliko pravila

Upute za vezu na


*SAVJET Jedna britanska studija otkriva da je već samo potapanje krumpira u vodi, prije prženja, dobro za smanjenje udjela akrilamida, ali samo ako se krumpir poslije previše ne preprži. Dakle, neka pomfrit bude - svijetle boje.

oprez s hranom opLemenjenom kukuruznim sirupom

Ono što većina nas često, možda i svaki dan jede su kukuruzne pahulji-ce za doručak, kukuruzni kruh i peci-va, čips od kukuruza (tortilje), ulje od kukuruza i sl. No, u medijima se pozornost pridaje tek - fruktozi, pre-ciznije kukuruznom sirupu s visokim udjelom fruktoze (eng. HFCS) koji je nerijetko skriven u brojnim prehram-benim proizvodima.

Već je rečeno kako šećer iz žitari-ca podiže razinu šećera u krvi te je povezan s ubrzanim starenjem zbog zloćestih AGE-a. No, hrana opleme-njena kukuruznim sirupom, kao što su spomenute kukuruzne pahuljice, kukuruzni čips i drugo, ima također velik utjecaj na razinu šećera i rast AGE-a i starenje.

Nezgodna „kvaka“ koju su otkrili znanstvenici je i to da HFCS proizve-de 10 puta više spojeva AGE-a nego glukoza. To znači da šećerni sirup kojeg dnevno uzimamo u kojeka-kvim zaslađenim napicima (sokovi) i u mnogim industrijskim prehrambe-nim proizvodima (primjerice u keča-pu, dresinzima za salatu...) značaj-no ubrzava starenje. Nije li to razlog da i te namirnice oprezno konzumi-ramo?

Nažalost, tu nije kraj spoznaja-ma o kukuruzu, posebice o ulju od kukuruza, jer s njime unosimo velik udio omega-6 masnih kiselina. Time se remeti ravnoteža između omege-3 (koja ima zaštitnu ulogu) i omege-6 (potiče upalne i oksidacijske pro-cese u organizmu) - što je povezano s pojavom teških i kroničnih bolesti.

amerikaNci mike

geary i catheriNa

ebeliNg smatraju

da Nas redovito

konzumiranje

„pogrešNih NamirNica“

može postarati. zašto?

jer, oNe povisuju raziNu

šećera u orgaNizmu

te pogoduju NastaNku

upalNih procesa i

slobodNih radikala

*SAVJET Kad kupujete industrijske prehrambene proizvode provjerite na deklaraciji sadrže li kukuruzni sirup, HFSC.

prirodni zasLađivači umjesto bijeLoG šećera

Ponovo se vraćamo na vezu izme-đu prosječne razine šećera u krvi i njegovih prečestih skokova u krvo-toku, te kako to utječe na ubrzava-nje starenja odnosno nastajanje AGE-a. Prekomjerne doze šećera u sva-kom slučaju valja izbjegavati. Tisuću puta smo čuli koliko je i zašto loš za zdravlje (dijabetes, debljina, pokvare-ni zubi, slaba probava itd.), a sada je jasno i da ubrzava starenje.

j


KOLAČIćI Od BuČE S ČOKOLAdOm

1 šalica pirea od buče

1 šalica smeđeg šećera

1 žličica ribane korice naranče

125 ml rastopljenog maslaca

1 jaje

2 šalice brašna

2 žličice praška za pecivo

1/4 šalice prženih sjemenki buče

1/4 šalice zobenih pahuljica

1/4 šalice komadića crne čokolade

pRIpREmA Izmiješajte pire od bundeve sa smeđim šećerom, ribanom koricom naranče, rastopljenim maslacem i jajem.

U drugoj posudi izmiješajte brašno s praškom za pecivo. Postupno ga umiješajte u smjesu od bundeve pa potom umiješajte preostale sastojke.

Stavite papir za pečenje u posudu za pečenje.

Smjesu žlicom razdijelite na 24 dijela. Pecite 10 do 15 minuta na 190°C. Ostavite da se ohladi u protvanu.

pEKmEZ Od BuČE I NARANČE 6 naranči

2 kg buče (narežite na kockice)

1,5 kg šećera

1 žličica arome vanilije

pRIpREmA Ogulite naranče i izrežite ih na kockice. Dodajte buču, šećer i vaniliju. Neka odstoji 5 sati na hladnom mjestu.

Zatim kuhajte 30 minuta na laganoj vatri uz miješanje.

Ulijte u vruće staklenke i stavite ih u dobro zagrijanu pećnicu. U pećnici neka ostanu do drugog dana. Tada ih dobro zatvorite i čuvajte na suhom i hladnom mjestu.


KrIOLIPOLIzA

NE TOPITE gA,nego smrznite!

Šlauf oko struka?

Gotovo dvije i pol godine nakon

lansiranja kriolipolize,

stigli su rezultati

prve studije o njezinom

učinku na masne

nakupine. Blago rečeno – jesenas

su oni izazvali veliki pozornost, a

možda čak i najavili pad popularnosti

liposukcije NE TOPITE gA,

nego smrznite!



*SNIMkE SudIONIkA AMErIčkE STudIJE

Izgled leđa 58-godišnjeg muškarca prije kriolipolize (A), godinu dana nakon prvog tretmana (B), odnosno godinu dana poslije drugog tretmana (C)

Masne naslage na trbuhu aktivne 27-godišnjakinje uoči studije (A), te tri mjeseca nakon kriolipolize donjeg dijela trbuha (B)

*uNIšTI PA IZbAcISam tretman traje oko sat vremena, a provodi se prislanjanjem na željeno područje posebno prilagođenog nastavka - aplikatora koji po principu vakuuma uvlači kožu, tkivo i nakupine masnih stanica koje potom rashlađuje. Hlađenje dovodi do smrzavanja te potom odumiranja (apoptoze) masnih stanica, a ujedno potiče i oslobađanje citokina te drugih upalnih tvari u organizmu.

Ove tvari postupno, obično kroz nekoliko tjedana, uklone sve odumrle masne stanice iz tretiranog dijela tijela, dok druge ostaju netaknute (http://www.coolsculpting.com/find-a-center). Uklanjaje se odvija na prirodan način, tijekom normalnih metaboličkih procesa. Tako se organizam rješava odumrlih masnih stanica jednako kao i svake druge masnoće koja je hranom stigla u organizam.

Puni učinak kriolipolize obično je vidljiv kroz dva do tri mjeseca.

skih cjelina). Najviše tretmana, njih 28% napravljeno je na donjem dije-lu trbuha, potom na bokovima (19%), gornjem dijelu trbuha (11%), unu-tarnjoj strani bedara (6%), pa vanj-skoj (5%)... a ostali na drugim dije-lovima tijela (donji dio leđa, nadlak-tice, vrat...).

vitki bez nožaZa najveći broj ispitanaka, precizni-

je njih 62% ovo je bio prvi susret s nekim od estetskih postupaka uopće. No, ne i posljednji! Naime, nakon kri-olipolize 40% ih je počelo redovito dolaziti na druge ljepotne tretmane - od botoksa do laserskog skidanja dla-čica ili pomlađivanja lica.

Prema mišljenju doktora Foada

Nahaia, glavnog urednika Aesthetic Surgery Journal, veliki broj onih koji su nakon studije krenuli na druge neinvazivne korekcije svog izgleda, najbolji je pokazatelj da su osobe koje su iskusile kriolipolizu - zado-voljne. Osim subjektivnog, i precizno klasično mjerenje te snimke tretira-nih dijelova prije i nakon kriolipoli-ze - dokazuju njezinu djelotvornost.

krajnji učinakTemeljem toga doktor Grant Ste-

vens, koji je vodio studiju zaključu-je kako „kriolipoliza nije samo sigur-na i učinkovita nekirurška metoda za lokalno uklanjanje masnih sta-nica, nego su pacijenti njome i vrlo zadovoljni“. Također navodi, što je izuzetno važno - da pažljivim planiranjem i pravilnom primjenom, uz ponavljanje tretmana, kriolipoli-za može imati jednak učinak kao i liposukcija. S obzirom da je liposuk-cija invazivna metoda koja zahtije-va predkiruršku obradu, dok je krio-lipoliza neinvazivna pa se može pri-mjeniti već „ako ušetamo s ceste“ - sasvim je jasno kakva se budućnost može pisati liposukciji...

Naravno nije sve tako ružičasto, jer i ova metoda ima mogućih nuspoja-va te ograničenja primjene. Studija je ukazala na malu mogućnost (kod svega tri sudionika) pojave blage do umjerene neuralgije (upale obilježe-ne bolnim crvenilom tretiranog pod-ručja), koja se kroz par dana od tre-tmana povukla.

Osim toga, kreatori ju - zasad - ne savjetuju za uklanjanje celulita, niti primjenu kod trudnica, dojilja, osoba sa zloćudnim bolestima, sla-bim srcem, aritmijama ili anginom pektoris te onih sa bolestima kože ili ranama na koži i proširenim kapi-larama.

Svakako treba reći i da njezin kraj-nji učinak nije odmah vidljiv nego kroz nekoliko tjedana ili mjeseci - ovisno o tjelesnom metabolizmu. Osobama sa sjedilačkim stilom živo-ta i usporenim metabolizmom trebat će naime više vremene da iz orga-nizma izbace smrzavanjem uništene masne stanice, nego fizički aktivnima čiji je metabolizam brži pa će i prije postići poželjnu vitkost.


A

A B

B C


U ovo doba godine koža se oporavlja od ljetnih isušivanja pa joj je obično potrebna dodatna podrška za vitaminizaciju i regeneraciju. Možete ju osigurati korištenjem krema, maski i drugih preparata koje ste sami pripremili - prema receptima što ih je s nama podijelila poznata aromaterapeutkinja Mary Novosel

NJEgA KOžE

JESENSKEvitaminizirajuće pomade


RECEpT Bogati anti-age losion za tijelo

10 ml arganovog ulja

50 g shea maslaca

5 ml ulja pasjeg trna

priprema Sve sastojke dobro pomiješajte tako da dobijete gustu smjesu - losion. Ulijte ga u staklenu posudu i koristite kad god osjetite da vam je koža suha.

OVAJ LOSION JE DOBAR I KAO PAKUNG ZA KOSU

VITAmINI SKupINE Obično ih povezujemo s antistresnim kurama, jer tijelu donose smirenje i jačaju naš imuni sustav.

! nedostatak B vitamina može dovesti do sporijeg rasta kose, pojave sijedih vlasi i peruti, ispucanih usana, crvenila ili iritacije te isušivanja kože i njezinog preranog boranja, ali i pojave dermatitisa.

Prirodni izvori vitamina B skupine su žitarice, mahunarke i lješnjaci. Bazna ulja u kojima ima najviše tih vitamina su - ulje lješnjaka, crnog kima, gospine trave te sezama.

RECEpT Nježni piling za lice i tijelo

2 žlice lješnjaka

1 žlica badema

1 žlica suhog graha

par žlica sezamovog ulja

priprema U mlincu za kavu usitnite lješnjak, badem i grah da dobijete oštro brašno - dodajte mu sezamovo ulje i dobro promiješajte. Ovim pilingom istrljate lice i tijelo pa ga isperite mlakom vodom.

RECEpT ulje protiv prištića i dermatitisaPomiješajte jednake količine ulja crnog kima i gospine trave. Mješavinu ulijte u tamnu staklenu posudu i koristite prema potrebi.

OVO ULJE KORISTITE SAMO U ZIMSKIM UVJETIMA

VITAmIN CNeophodan je za proizvodnju kolagena, koji održava elastičnost kože. Vitamin C jača obrambenu snagu cijelog organizma pa tako i kože. Osim na zdravlje kože, dobro utječe i na zdravlje kose.

! zadužen je za stvaranje sebuma te sprječavanje prijevremenog starenja kože i pojavu pigmentacijskih mrlja, koje često nastaju nakon ljeta.

Prirodni izvori vitamina C su zeleno povrće, posebno celer, brokula, kupus, a ima ga i u rajčici te citrusima, primjerice limunu, naranči, grejpfrutu te drugom voću - kiviju, jagodama, šipku, malinama, kupinama, borovnicama, ribizu, višnjama, trešnjama.

Bazna ulja koja sadrže najviše vitamina C su - ulje noćurka, nara te koštica grožđa.

B

C

mary novoseL, aromaterapeutkinja


VITAmIN d Neophodan je za zdravlje zubi, kostiju i noktiju.

! ovaj vitamin pomaže održavanju zdravlja očiju, kože i noktiju. Prirodni izvori vitamina D su riža, mlijeko i maslac. U bazna ulja koja su najbogatija ovim vitaminom spadaju - ulje pšeničnih klica, boražine i avokada.

RECEpT Fino ulje za lice

20 ml ulja pšeničnih klica

5 ml avokadovog ulja

10 ml ulja boražine

priprema Pomiješajte sva ulja pa mješavinu ulijte u staklenu posudu. Koristite ju prema potrebi, najbolje prije spavanja.

RECEpT mlijeko za čišćenje lica

1 žlica suhih cvjetova kamilice

30 ml mlijeka

1 žlica ulja pšeničnih klica

priprema Na laganoj vatri zagrijte mlijeko i dodajte mu kamilicu. Prije nego zavrije, maknite ga s vatre i ostavite stajati 20-ak minuta, odnosno dok ne postane mlako pa ga procijedite. U procijeđeno mlijeko dodajte ulje i promiješajte. Natopite mlijekom vatu ili kozmetičku blazinicu pa nježnim pokretima očistite lice, vrat i dekolte.

VITAmIN E Slovi kao izuzetno snažan borac protiv slobodnih radikala, a uz to i tvar koja zavidno ojačava mišiće. Istraživanja pokazuju kako velike doze vitamina E udvostručuju zdravlje stanica i usporavaju njihovo starenje.

! vitamin e sprječava prijevremeni nastanak bora i starenje kože. Također sprječava isušivanje kože, nastanak pigmentacijskih mrlja i staračkih pjega, opuštanje kože i pojavu peruti.

Prirodni izvori vitamina E su žitarice, mlijeko, žumanjak, masline, soja i lješnjaci. Bazna ulja sa najviše vitamina E su – arganovo, avokadovo te ulje kukuruznih i pšeničnih klica, a njime je bogat i shea maslac.

NJEgA KOžE

RECEpT Citrusno ulje za tijelo

kora jedne nešpricane naranče

kora jednog nešpricanog limuna

100 ml ulja koštica grožđa

15 ml ulja nara

25 ml ulja noćurka

priprema Kore limuna i naranče prosušite na sobnoj temperaturi dan-dva. Stavite ih u staklenu posudu s poklopcem pa prelijte uljem koštica grožđa. Ostavite stajati dva tjedna. Dobiveno ulje procijedite i pomiješajte s uljima nara i noćurka. Ova smjesa ulja je odlična za regeneraciju kože.

CITRUSNO ULJE KORISTITE SAMO U HLADNOM DIJELU GODINE

RECEpT Tonik za lijepo lice i protiv pigmentacijskih mrlja

sok od jedne stabljike celera

1 žlica limunovog soka

2 žlice soka od krastavca

1 žličica ulja nara (ako imate suhu kožu)

priprema Pomiješajte sokove pa prema želji dodajte ulje nara. Ovim tonikom tretirajte lice i područja kože s mrljama svaku večer, prije spavanja.

S obzirom na visoku koncentraciju vitamina C, tonik nemojte koristiti u toplijim, sunčanim mjesecima jer bi u kontaktu sa sunčevim zrakama mogao potaknuti crvenilo i nadraženost kože.

D

E

*pozNato je da koža sama

crpi vodu i prehrambeNe

tvari koje smo hraNom i

Napitcima uNijeli u tijelo, No

taj PrOces MOŽeMO ubrzATi

i PObOljšATi ciljANOM

uPOrAbOM PrirOdNe

kOzMeTike


RECEpT Kupka za lijepu kožu

šaka zobenih ljuskica

500 ml punomasnog mlijeka

šalica ulja kukuruznih klica

priprema Dodajte u kadu s toplom vodom smjesu svih sastojaka. U ovoj kupki ostanite 20-ak minuta. Nakon ovog tretmana koža će biti vidno glatka i nježna.


VS. JOgA

POTrOšNJA KALOrIJA U 30 mINUTA(ovisno o tjelesnoj težini)

60 kg 70 kg 80 kg 90 kg

252 kcal 294 kcal 336 kcal 378 kcal

Lagano trčanje

LaGano trčanje

koji su dobri učinci Lagano trčanje spada u lagane aerobne vježbe o čijim pozitivnim učincima na zdravlje ima sve više dokaza. Za razliku od sprinta kojega povezujemo s povećanim trošenjem hrskavice koljena i većim rizikom od ozljeda, lagano trčanje ne šteti koljenima ni drugim zglobovima. Dapače, otkriveno je da povećava cirkulaciju u zglobovima čime do njih pristiže više kisika a štetne tvari se brže uklanjaju. Trčanje tako snaži i ligamente i tetive i kosti.

Nije naporno i otprije je poznato da snižava povišeni tlak, pomaže urednom radu srca i mršavljenju te oblikovanju i podizanju tonusa mišića cijeloga tijela.

Dobro je za psihičko opuštanje, popravljanje raspoloženja i umne aktivnosti jer pomaže i koncentraciji i pamćenju.

● NAJVEćA pREdNOST

Kopenhaška studija koju je tim dr. Petera Schnohra proveo na gotovo 20.000 ispitanika starih 20 do 93 godine pokazuje da redovito lagano trčanje (po svega jedan sat tjedno) produljuje život za cca 6 godina. Ipak, najveća prednost mu je pobljšanje kvalitete života kroz zaštitu od srčanožilnih bolesti i pozitivan utjecaj na raspoloženje.

ima li nedosTaTaka?Kiša i loše vrijeme najčešći su razlozi odustajaja od trčanja – no meteorološke prilike su promjenjive pa najčešće veće kišne padaline prolaze unutar 24 sata te je dovoljno samo pomaknuti kalendar trčanja.


POTrOšNJA KALOrIJA U 30 mINUTA(ovisno o tjelesnoj težini)

60 kg 70 kg 80 kg 90 kg

78 kcal 91 kcal 105 kcal 118 kcal

JOGA

TJELOVJEžBA

�0

�5

�2�5

�7�5

�9�5

�1�0�0

�0

�5

�2�5

�7�5

�9�5

�1�0�0

�0

�5

�2�5

�7�5

�9�5

�1�0�0

�0

�5

�2�5

�7�5

�9�5

�1�0�0


tri zone u kuhinji Kuhinja je prostor kojega koriste svi članovi obitelji i tu je kvalitetna rasvjeta naročito važna. Trebamo je „podijeliti u tri glavne zone“ kako bismo zadovoljili parametre učinkovitosti, udobnosti i dobrog ugođaja.

prva zona radna rasvjeta

Sva mjesta na kojima pripremamo hranu, kuhamo i čistimo trebala bi biti dobro i neposredno osvijetljena. Primjerice, postavljanjem rasvjete ispod kuhinjskih elemenata radi što boljeg osvijetljenja radne poloče, sudopera i ploče za kuhanje.

● TIP rASVJETE: štedne ili još bolje LED cijevi (umjesto starih fluorescentnih).

druGa zona GLavna rasvjeta

To je rasvjeta koja služi za

osvijetljenje cijele kuhinje, primjerice stola za blagovanje ako je smješten u kuhinji jer drugdje nema mjesta.

● TIP rASVJETE: lusteri ili visilice s štednim žaruljama ili plafonjere.

treća zona dekorativna rasvjeta

Iako nema presudnu važnost ni kod pripreme ni konzumiranja hrane, dekorativna rasvjeta ima svoju funkciju. Naročito je poželjna u onim stanovima gdje je kuhinja spojena s blagovaonicom i dnevnim boravkom. Kuhinja dok ju ne koristimo, daleko ljepše izgleda ako je diskretno osvijetljena te kad su rasvjetom naglašeni neki detalji.

● TIP rASVJETE: LED trake ili stropne ugradbene lampe manje snage.Ukoliko je kuhinja povezana s blagovaonicom i dnevnim boravkom, možemo se poigrati različitim stropnim svjetlosnim efektima koji će u određenim trenucima biti jedini izvor osvijetljenja cijelog prostora i tako dati intimniju atmosferu dnevnom boravku.


Documents

Broj 12/2013