Krizni i prevencijski menadžment i kultura sigurnosti u čenika od

nasilja

Prof.dr.sc. Dean AjdukovićOdsjek za psihologiju, Filozofski fakulteta Zagreb

Stručni skup ravnatelje srednjih škola „Ravnatelj i kultura ustanove“

Pula, 4.- 6. 10. 2010.

Plan predavanja

• Organizacijska kultura škole

• Snaga i dimenzije organizacijske kulture

• Moć ravnatelja u stvaranju i promjeni kulture škole

• Vodstvo u stvaranju kulture sigurnosti u školi

• Krizni menadžment sigurnosti – procjena potrebe za kriznom intervencijom

• Prevencijski menadžment sigurnosti – primjer programa prevencije nasilja u vezama mladih

Svaka organizacija…..

• podrazumijeva suradnju i koordinaciju pojedinaca koji su njeni članovi – u školi: nastavnici, stručni suradnici, učenici,

tehničko osoblje + roditelji kao “pridruženi, vanjski” članovi

• ima ciljeve ili svrhu (misiju)

• ima podjelu rada i različite radne uloge• ima hijerarhijsku strukturu• ima upravljanje (vodstvo)

Temeljna pitanja svake organizacije1. Što organizacija pokušava postići?

• svrha i ciljevi škole kao organizacije 2. Kako to pokušava postići?

• struktura radnih uloga, postupci za osiguravanje standarda procesa rada i postignuća u školi (uključujući i sigurnost od nasilja)

3. Zašto pokušava baš na takav način?• zašto se u pojedinoj školi ističu neki ciljevi i

zašto ih postiže na određeni način �organizacijska kultura

Organizacijska kultura

Temeljne pretpostavke o odnosima s vanjskim okruženjem i unutar organizacije koje dovoljno dobro funkcioniraju da bi ga grupa smatrala valjanim, te ga prenosi novim članovima kao ispravan način uvjerenja, stavova, osjećanja i ponašanja

Utjecaji na kulturu škole

• Specifični ciljevi i postupci za postizanje održavanje kulture konkretne škole ovise o:

1. utjecajima kojima su izloženi iz same organizacije (zaposlenici, učenici, roditelji)

2. utjecajima kojima su izloženi izvana (lokalna zajednica, ministarstvo, agencija…)

3. osobnom stilu upravljanja

Snaga organizacijske kulture

• Pritisak na pojedince da se konformiraju kulturi organizacije � inače je u sukobu s drugim članovima organizacije

• Postojanje očekivanja o tome kakvo je ponašanje ispravno

• Potiče normativna ponašanja (oblačenje, oblik komuniciranja, odnosa ...) � važna su za održavanje organizacije i zato postoji otpor promjeni postojeće kulture

Po čemu se razlikuju organizacijske kulture?

• Naglašavanje statusa i moći - prihvaćanje razlika na temelju pozicije u organizaciji (prihodi, odlučivanje)

• Jasnoća nasuprot neizvjesnosti – smanjivanje nejasnoća u organizaciji čvrstim pravilima i normama

• Komunikacija – koliko su članovi organizacije asertivni i otvoreni (iskreni) u međusobnoj interakciji

Po čemu se razlikuju organizacijske kulture?

• Orijentacija na učinak – poticanje i nagrađivanje visokog učinka i napora za postignuće u radu

• Orijentacija na odnose – poticanje na podržavajući, ljubazan i nenasilan odnos prema drugima

• Individualizam / kolektivizam – naglasak na individualnim ili grupnim postignućima

• Rodna jednakost – način tretiranja muškaraca i žena u organizaciji (dodjela zadataka, usavršavanja, napredovanje, nagrađivanje, (ne)toleriranje seksističkog ponašanja)

Koliko je pojedina dimenzija organizacijske kulture prisutna u vašoj školi?

� Status i moć� Jasnoća / neizvjesnost� Otvorenost komunikacije

� Orijentacija na učinak� Orijentacija na odnose� Individualizam / kolektivizam

� Rodna jednakost

Moć ravnatelja u stvaranju i promjeni kulture škole

• Glavna poluga utjecaja u organizaciji je moć vođenja i upravljanja

• Vođa (ravnatelj) ima posebnu socijalnu moć u odnosu na druge (zaposlenike) koju oni priznaju

• Ravnatelj može koristiti svoju socijalnu moć za održavanje ili mijenjanje kulture škole

Organizacijska kultura i organizacijske promjene

• Organizacijska kultura se opire promjenama• Organizacijski razvoj često zahtjeva promjenu

kulture (ili barem njenog dijela)• Svaka promjena nosi neizvjesnost i rizik �

otpor promjeni• Promjene u okruženju (vanjski pritisak) i kritični

događaji može stvoriti krizu � “opasna mogućnost” koja zahtijeva promjenu unutar škole što se može biti poticaj za promjenu kulture (ako se to želi)

Višestrukost uloga i odgovornosti ravnatelja

• Odgovornost za svoje i tuđe rezultate - ne predstavlja samo sebe već i one kojima rukovodi

• Odgovornost za kvalitetu usluga koje škola pruža (uključujući i sigurnost učenika i nastavnika)

• Odgovornost za učinkovito korištenje resursa škole

• Odgovornost za profesionalni razvoj zaposlenika i sebe

• Oslonac zaposlenicima kroz podršku i vodstvo

Strategije upravljanja dio su organizacijske kulture

• Proaktivno – otkrivanje i preveniranje loših, štetnih, nekvalitetnih postupaka (npr. prevencija nasilja među učenicima prije nego postane organizacijski problem)

• Reaktivno – utvrđivanje uzroka štetnog događaja i provedba plana za rješavanje posljedica (npr. provedba kriznih postupaka nakon nasilnog događaja koji uključuje učenike)

Vodstvo u stvaranju kulture sigurnosti u školi

Pretpostavke:• Škola kao organizacija u kojoj se učenici (i nastavnici!)

osjećaju sigurno• Nasilje ugrožava sigurnosti učenika i nastavnika• Oblici nasilja koji su važni za školu:

– vršnjačko u školi– prema nastavnicima– u vezama mladih– obiteljsko nasilje– ulično nasilje u koje su uključeni učenici

• Nasilje je izvor moguće krize za školu zbog (traumatskih) posljedica

Posljedice izloženosti nasilju u školi:

• ugroženo fizičko i psihičko zdravlje• vjerojatniji školski neuspjeh, izostanci• vjerojatnost povećanja nasilja u i izvan škole sa

sve težim oblicima (ranjavanje, teške ozljede, smrt)

• dugoročno slabija slika o sebi i veći rizik internaliziranih i eksternalizirani problema ponašanja

• osjećaj nesigurnosti kao dio kulture škole• vjerojatno povećanje represivnih postupaka u školi• loš imidž škole, zajednice

• ugroženo fizičko i mentalno zdravlje

• vjerojatniji školski neuspjeh, izostanci, zanemarivanje

• vjerojatnije agresivno ponašanje prema vršnjacima i delinkvencija

• vjerojatnije “prelijevanje” nasilja u školu

• nasilje među roditeljima povećava rizik da će učenik doživjeti i neki drugi oblik zlostavljanja ili zanemarivanja u obitelji

Posljedice izloženosti nasilju u obitelji:

Posljedice izloženosti nasilju u vezama mladih:

• ugroženo fizičko i mentalno zdravlje• vjerojatniji školski neuspjeh, izostanci,• problemi u ponašanju (napuštanje škole,

zlouporaba alkohola i droga, prerana seksualna aktivnost)

• visoka agresivnost i ispadi u ponašanju praćeni:– osjećajem ljutnje, srama i bespomoćnosti– emocionalnim problemima (anksioznost,

bezvoljnost, depresivnost, strahovi, izoliranost)

Dužnost škole da prijavi sumnju na obiteljsko nasilje

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 116/03):• Prijava policiji ili državnom odvjetništvu je obvezna

prilikom sumnje na ozljedu nastalu nasilnim putem, te narušavanja zdravlja zapuštanjem ili zlostavljanjem malodobne ili nemoćne osobe.

• Zapriječena je novčana kazna od najmanje 3.000,00 kuna za stručne radnike u odgoju i obrazovanju koji ne prijave počinjenje nasilja u obitelji

Prijavljivanje obiteljskog nasilja

• Tijekom 2008. godine Centri za socijalnu skrb su zaprimili 22.120 obavijesti o obiteljskom nasilju.

• Od toga 4683 obavijesti o nasilju prema djeci

Izvor obavijesti: MUP – 18320žrtva – 1584svjedoci – 582škola – 558liječnik - 194

Krizni i prevencijski menadžment u povodu nasilja u koje su uključeni

učenici

• Krizni menadžment sigurnosti – procjena potrebe za kriznom intervencijom u školi

• Prevencijski menadžment sigurnosti – program prevencije nasilja u vezama mladih

Krizni menadžment sigurnosti: procjena potrebe za kriznom intervencijom

• Nasilni događaji povezani s učenicima i školom mogu izazvati krizu

• Kritični događaji koji imaju kapacitet za stvaranje krize zahtijevaju krizni menadžment (upravljanje krizom)

• Ravnatelji imaju najveću odgovornost za upravljanje krizom

Krizni događaji i kriza

• Riječ kriza u svakodnevnom govoru koristimo kad želimo naglasiti da je nešto prijeteće i hitno; prijelomni trenutak, točka ili točka odlučivanja

• Od grčke riječi krisis - odluka, odlučivanje• Kriza podrazumijeva izbore i donošenje važnih

odluka• Krize su sastavni dio života i događaju se

pojedincima, obiteljima, skupinama i organizacijama, nacijama

Što je kriza?

Kriza je psihi čko stanje uzrokovano nekim događajem poslije kojeg uobičajeni mehanizmi suočavanja s problemima nisu efikasni, a uključuje:

• osjećaj ugroženosti zbog mogućeg ili stvarnog gubitka osoba, dobara ili vrijednosti važnih za pojedinca i organizaciju

• osjećaj gubitka kontrole i snažne emocije• nefunkcionalno mišljenje i ponašanje

Karakteristike kriznog događaja

• Iznenadni i/ili rijedak događaj koji je izrazito uznemirujući i stresan većini ljudi

• Uključuje prijetnju ili doživljaj gubitka• Izaziva osjećaj gubitka kontrole• Ljudi imaju osjećaj da ga ne mogu sami svladati

(ili izaći iz krize) i trebaju tuđu (vanjsku) pomoć• Ima učinak na pojedinca, skupine, čitave

organizacije i zajednice• Događaj koji izaziva krizu kod jedne osobe, ne

mora nekog drugoga dovesti u psihološko stanje krize

Uloga ravnatelja u svladavanju krize

1. Prepoznati ako kritični događaj preraste u krizu2. Prepoznati učinak krize na svoj rad, rad i odnose

osoblja i učenika 3. Procijeniti treba li zatražiti stručnu pomoć u

svladavanju krize (psihološku kriznu intervenciju)� Problem: smatra da je krizni događaj

"unutrašnja stvar škole", odbije vanjsku stručnu pomoć, čak i kada nitko unutar škole ne može pružiti odgovarajuću pomoć i podršku

� Povezano s više dimenzija organizacijske kulture i stilom rukovođenja

Što su psihološke krizne intervencije?

• Postupci kojima se nakon kriznih događaja svima uključenima nastoji pomoći da normaliziraju svoje funkcioniranje

• Prvenstveno preventivni postupak � spriječiti pogoršanje, pojave težih i dugotrajnijih posljedica

Krugovi ranjivosti

PROCJENA POTREBE ZA KRIZNOM INTERVENCIJOM

1. Je li doga đaj izazvao osobito snažne emocionalne Ako DA, možda je potrebnareakcije, zadovoljava li kriterij krizne situacije? � krizna intervencija

2. U kakvom su psihi čkom i funkcionalnom stanju Ako ne funkcioniraju, im aju pogo đene osobe? teško će spavanja, izbjegavaju

neke aktivnosti, misaono su � zbunjeni, i sl. vjerojatno je

potrebna krizna intervencija

3. Jesu li ljudi zna čajno promijenili svoje ponašanje? �Ako da, intervencija je potrebna

4. Koliko dugo traju znakovi traumatskog stresa? Ako nekoliko dana nakon � događaja, intervencija je nužna

5. Pogoršavaju li se znakovi tijekom vremena? �Ako se pogoršavaju, intervencija je nužna

6. Je li netko od pogo đenih uznemiren da �Ako da, intervencija je nužnarazmišlja o samoubojstvu?

Treba li provesti kriznu intervenciju? Da Ne

Prevencijski menadžment sigurnosti: program prevencije nasilja u vezama

mladih

• Domaća i strana istraživanja pokazuju veliku prisutnost nasilja u mladenačkim romantičnim vezama

• Kliničko iskustvo pokazuje da obiteljsko i partnersko nasilje u odrasloj dobi često započinje u adolescentskim vezama kad se uspostavlja obrazac nasilnog rješavanja sukoba u bliskim odnosima

Razine prevencije nasilja u vezama mladih u školskom okruženju

• Opća prevencijaMjere i postupci usmjereni svim učenicima radi njihova osnaživanja i povećavanja resursa za izbjegavanje nastanka nasilja u vezama i smanjivanje faktora rizika

• Ciljana prevencija (tj. ciljana na određene grupe)Mjere i postupci usmjereni na osnaživanje pripadnika skupina za koje se iskustveno i statistički može pretpostaviti da su izložene velikim rizicima za nasilje

Je li nasilje u adolescentskim vezama problem?

Domaći podaci (CESI 2004, 2007; M. Ajduković, 2008):

• 60% mladih (16-19 god) izjavljuju da su doživjeli neki oblik nasilja u vezi

• 43% izjavljuje da su koristili neki oblik nasilnog ponašanja u vezi

• 87% djevojaka i 57% mladića smatra da je nasilje u vezama ozbiljan problem

• kod polovice mladih je nasilje u vezi uzajamno

Je li nasilje u adolescentskim vezama problem?

Domaći podaci • ponašanja kontrole i dominacije u vezi mladi često

ne prepoznaju kao nasilje � smatraju da je ljubomorno ponašanje oblik pokazivanja ljubavi

• neki ne prepoznaju ni seksualno i fizičko nasilje �toleriraju rizične, nasilne veze i ne uspostavljaju svoje granice sigurnosti

• prema partneru/ici su često nasilni zbog straha od prekida veze

• nasilje u vezi uglavnom ne prijavljuju odrasloj osobi, ne traže pomoć i savjet izvan grupe bliskih prijatelja

Program prevencije nasilja u vezama mladih – primjer mogućnosti preventivnog

menadžmenta sigurnosti

• Dio šireg projekta suzbijanja obiteljskog nasilja u Hrvatskoj

• Provodi ga Društvo za psihološku pomoć (DPP) u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, MZOŠ i Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uz podršku nizozemskog Matra programa i Grada Zagreba

Prvi korak: Izrada preventivnih radionica

� Tijekom trodnevnog seminara (studeni 2009) 56 stručnih suradnika iz srednjih škola iz svih dijelova Hrvatske su:

• unaprijedili svoje znanje i vještine prepoznavanja nasilja u mladenačkim vezama i pružanja podrške mladima u vezama u kojima ima nasilja

• izradili kurikulum za 4 radionice po 45 minuta o prevenciji nasilja u ovim vezama, čiji je sadržaj i način rada primjeren uzrastu i interesima mladih, te zanimljiv i motivirajući

Drugi korak: Provedba pilot radionica u školama

� U svojim srednjim školama stručni suradnici su isprobali ove radionice u po dva razredna odjela 3. razreda (752 učenika)

• Prikupljena su vrijedna iskustva o provedbi, reagiranju učenika prema temama i aktivnostima, prikladnosti postupaka, materijala i teškoćama s dijelovima radionica

• Učenici su čitav pilot program procijenili (ocjene 1-5): korisnost sadržaja (4,1), provedba radionica (3,9), pisani materijali (3,8), preporučili bi pohađanje radionice prijateljima (4,0)

Treći korak: Uređivanje radionica na temelju iskustva

� Stručni suradnici su se drugi puta okupili (travanj 2010) kako bi razmijenili iskustva, definirali konačni oblik, sadržaj radionica i popratne materijale

Sadržaj četiri radionice:1. Razumijevanje što je zdrava, pozitivna i sigurna

romantična (ljubavna) veza – očekivanja i prava u vezi

2. Prepoznavanje nasilnih ponašanja u vezi3. Nenasilno ponašanje kad u vezi izbije sukob,

zauzimanje za svoju poziciju i osiguravanje svojih granica

4. Traženje pomoći kad postoji nasilje u vezi i podržavanje prijatelja/prijateljice koji su u nasilnoj vezi

Četvrti korak: Provjera druge verzije radionica

� Stručni suradnici će provesti drugu verziju radionica (listopad-studeni 2010) u dva (nova) odjela 3. razreda

� Učenici će ponovo evaluirati sadržaj i provedbu radionica

� Stručni suradnici će podijelili iskustva međusobno i s voditeljima izobrazbe na jednodnevnom susretu (veljača 2010)

U isto vrijeme …

� Isti je seminar pohađalo i 8 visokoškolskih nastavnika sa studija pomagačkih struka (psihologija, socijalna pedagogija, socijalni rad, učiteljski fakultet)

� Oni su razvili izborni kolegiji o nasilju u bliskim vezama koji uključuju razvijanje vještina vođenja radionica o prevenciji nasilja u mladenačkim vezama

� Kolegij je ponuđen studentima na 7 studija (listopad 2010), a upisati će ga najmanje 100 studenta

� Dio obaveza svakog studenata je provesti 4 “standardne” radionice u po jednom odjelu 3. razreda u srednjim školama po Hrvatskoj

I dalje, u budućnosti …

� Očekuje se da će broj studenata u sljedeće 2-3 godine narasti na oko 200 i da će se uključiti i drugi studiji

� Planira se postići obuhvat od najmanje 200 razrednih odjela godišnje (oko 5.000 učenika)

� Troškovi provedbe su minimalni � održivi sustav prevencije

� Stručni suradnici neće imati dodatno radno opterećenje provedbom preventivnog programa, ali će (ako to žele) mentorirati studente i olakšati im pripremu za provedbu radionica

Očekivana postignuća projekta

�Senzibilizacija mladih za prisutnost nasilnih ponašanja u njihovim romantičnim vezama

�Bolje prepoznavanje nasilnih obrazaca u mladenačkim vezama i veća spremnost za njihovo zaustavljanje u ranoj fazi

�Doprinos smanjenu nasilja u ovim vezama

�Održivi sustav prevencije koji integrira srednju školu i sveučilište i doseže znatan dio populacije učenika 3. razreda svake godine uz minimalne troškove

Uloga ravnatelja u ovom primjeru prevencijskog menadžmenta

• Odobriti i podržati stručne suradnike da sudjeluju u širenju ovog preventivnog programa

• Pomoći da se radionice održavaju tijekom satova razredne zajednice

• Dopustiti (dobro pripremljenim) studentima da provode svake godine preventivne radionice u dogovoru sa sveučilišnim studijima

• Primati izvještaj o provedenom programu u njihovoj školi svake godine

• Pratiti učinke programa u svojoj školi na temelju evaluacije koju će voditi Društvo za psihološku pomoć

Molim vas, podržite ovaj prevencijski program i kulturu prevencijskog menadžmenta

sigurnosti među vašim učenicima

Hvala, to je sve