Upload
g-dva-igraonica-rudes
View
217
Download
1
Embed Size (px)
DESCRIPTION
good
Citation preview
1M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
4 Trita e-poslovanja
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
to ete nauiti u ovom poglavlju?
to je elektroniko trite? Koje su funkcije e-trita? Koja je razlika izmeu tradicionalnih i e-
trita? Koji su sudionici i kategorije e-trita? to karakterizira svaku od kategorija e-
trita? Kako biti konkurentan na e-tritu?
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
to je elektroniko trite? Trita omoguuju razmjenu dobara i usluga, ali i informacija i
znanja Prema Schmid, Malone et al. (Spremi, 2004) e-trite je:
Elektroniki posrednik preko kojega mnogobrojni kupci i prodavai posluju
Napomena: U e-trita ne pripadaju e-posredovanja putem bilateralne (1:1) veze kod EDI mrea (gdje prodava ima direktnu privatnu vezu s partnerom-kupcem), nego multilateralne veze
Svako trite, pa tako i elektroniko sastoji se od: Kupaca Prodavaa Trgovaca Posrednika
Specifinost e-trita: SVE VEZE IZMEU SUDIONIKA SU DIGITALIZIRANE.
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Koje su funkcije e-trita?Tri glavne funkcije e-trita (Bakos, 1998, u Spremi,
2004): Pribliavaju kupce i prodavae Omoguuju provoenje poslovnih transakcija Pruaju institucionalnu infrastrukturu (zakonski i dr.
okviri) za funkcioniranje trita Pribliavanje kupaca i prodavaa
Zbog digitalnih veza, e-trite omoguuje bolju povezanost i nie trokove pretraivanja informacija na tritima.
Internet osnovna infrastruktura e-trita
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Pribliavanje kupaca i prodavaaU ovoj skupini funkcija, trite treba omoguiti: Informacije o ponudi proizvoda ili usluge Obiljeja proizvoda ili usluge Ponudu razliitih vrsta proizvoda ili usluge Pretraivanje Informacije o cijenama i obiljejima proizvoda Podudarnost ponude s potrebama kupaca Provoenje ponude i razmjene Odreivanje cijene Proces odreivanja cijene Usporedbu cijena
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Provedba poslovnih transakcijaU ovoj skupini funkcija, trite treba omoguiti: Logistiku i nabavu Isporuku informacija, dobara ili usluga kupcima Plaanje Prijenos uplate prodavau Povjerenje Agencije za zatitu potroaa, sustave odobravanja
kredita, agencije za procjenu ugleda, specijalne online agencije za povjerenje pri kupnji i sl.
2M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Institucionalna infrastruktura
U ovoj skupini funkcija, trite treba omoguiti: Pravnu funkciju Poslovnu etiku, ugovorne obveze, zatitu
intelektualnog vlasnitva Zakonodavnu funkciju Zakone, pravilnike, sustav nadzora
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Struktura e-trita
pretraivanje
procjena i odluke
logistika plaanjeautentifikacija
Elektronika trita
usluge
prodavai
kupci
MREA VRIJEDNOSTI
Izvor: Spremi, 2004, modificirano
glavni procesi na e-tritu
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Koja je razlika izmeu tradicionalnih i e-trita? Digitalni proizvodi - E-trita imaju mogunost razmjene digitalnih proizvoda
Drugaije trokovne krivulje u odnosu na fizike proizvode: fiksni trokovi visoki, varijabilni mali (ne poveavaju se s poveanim brojem prodanih proizvoda) Primjeri digitalnih proizvoda: vidi Tablicu 3.5,. u (Spremi, 2004), str.
135. Korisnici broj potencijalnih kupaca je vei, jer su to svi korisnici Interneta, ali su
to i zahtjevniji kupci Prodavai broj prodavaa je takoer vei, izraenija diferencijacija i profiliranje,
dodavanje vrijednosti proizvodu Infrastrukturne kompanije velik broj tvrtki koje omoguuju funkcioniranje
Interneta i e-trita Posrednici vaan dio e-trita, oni esto stvaraju nova trita (npr.
eBay),povezuju kupce i prodavae, omoguuju provoenje i dovrenje transakcija, podravaju sve funkcije trita esto nudei dodanu vrijednost (npr. posrednik u prodaji nekretnina, Wer Liefert Was, i dr.)
Kompanije koje nude popratne usluge briga o sigurnosti transakcija, certifikati, autorizacija plaanja i dr.
Kompanije koje nude neke dodatne sadraje na svojim web mjestima ponudom razliitih dodatnih sadraja nastoji se privui kupce, npr. mogunosti pretraivanja weba, e-mail usluga, i dr.
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Osnovna obiljeja e-trita
E-trita imaju ova osnovna obiljeja: Agregiraju sadraje i informacije Stvaraju i pruaju usluge virtualnih zajednica To je specifinost e-trita, jer se omoguuje
okupljanje ljudi i tvrtki oko pojedinog proizvoda, to je kod tradicionalnih trita bilo preskupo
Provode poslovne transakcije Specifino kod e-trita je mogunost dinamikog
odreivanja cijene na drabama i dr. razmjenama
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Koji su sudionici i kategorije e-trita? Sudionici e-trita su:
Poslovni subjekti Pojedinani kupci Tijela dravne ili javne administracije
Pojedini sudionici mogu u isto vrijeme biti u vie gore navedenih uloga
Osnovne kategorije ili modeli e-trita su: Business-to-business (B2B) Business-to-consumer (B2C) Consumer-to-consumer (C2C) Government-to-business (G2B) Government-to-citizen (G2C)
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Business-to-business (B2B) B2B = poslovne transakcije koje se putem e-trita odvijaju
izmeu poslovnih subjekata i njihovih dobavljaa, partnera ili drugog poslovnog subjekta
To znai potpunu elektroniku povezanost s partnerima s ciljem stvaranja nove vrijednosti i profita
Fokus: elektroniki integrirati obavljanje poslovnih transakcija Razvoj:
EDI (Electronic Data Interchange) tehnologija koja se koristi za direktnu vezu izmeu poslovnih subjekata putem privatne mree Nedostatak: visoki trokovi, specifini standardi
90-tih godina, nakon razvoja Interneta, on postaje osnovna infrastruktura za B2B
Tehnologija: alati temeljeni na XML nainu zapisa dokumenata Microsoft BizTalk IBM - RosettaNet
3M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Business-to-consumer (B2C) B2C = obavljanje poslovnih transakcija s korisnicima Internet se koristi kao glavni kanal promocije, ali i
obavljanja transakcije prodaje i komunikacije s potroaima
E-malls e-prodajni centri na kojima se na jednom mjestu moe kupovati od velikog broja ponuaa, npr. Amazon.com prodaja knjiga, CD-ova, igraaka, DVD-
ova, elektronike, i dr.) Poklon.hr prodaja razliitih vrsta poklona
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Consumer-to-consumer (C2C) C2C = izravno e-poslovanje meu krajnjim kupcima uz potporu
e-posrednika Web aukcije (drabe) gdje se trguje razliitim predmetima, npr.
eBay (nastao 1995.), aukcija.hr i dr.
Izvor: www.ebay.com
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Government-to-business (G2B) G2B = kategorija e-trita koja omoguuje pruanje servisa i provoenje
transakcija izmeu tvrtki i dravnih tijela Primjeri transakcija:
E-obrasci za administrativne dozvole Javne nabave (e-procurement) smanjuje trokove 10-15% Carinsko poslovanje, transport Plaanje poreza na dodanu vrijednost
Primjer: www.vlada.hr
Izvor: http://www.vlada.hr
Mogunost preuzimanja: Zakona i uredbi, odluka vlade i dr. publikacije
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Government-to-citizen (G2C) G2C = kategorija e-trita koja omoguuje komunikaciju izmeu javne
administracije i graana Primjeri komunikacije: plaanje poreza, zahtjevi za socijalna davanja, traenje
posla, prijava policiji, graevinska dozvola, vlasniki list i dr. dokumenti U Hrvatskoj: Dravni ured za internetizaciju potie nove oblike poslovanja kroz
G2C Primjer: E-gruntovnica pregled zemljinih knjiga, nedostatak: ne moe se
putem Interneta dobiti pismeni dokument, nego samo uvid
Izvor: http://e-izvadak.pravosudje.hr/
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Kako biti konkurentan na e-tritu? E-trite ima ove prednosti kojima omoguava
konkurentnost tvrtki: Nii trokovi pretraivanja informacija Mogunost smanjenja trokova poslovanja Brza usporedba ponude Izrazita diferencijacija proizvoda i usluga Jedinstvena obiljeja digitalnih proizvoda Mehanizmi dinamikog odreivanja cijena
Za objanjenje ovih prednosti vidi (Spremi, 2004)
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Tehnologije koje se koriste kod e-trita Da bi neki model e-trita mogao funkcionirati,
potrebno je izraditi i na web posluitelj (server) instalirati web aplikaciju.
Web aplikacija = aplikacija kojoj se pristupa putem web-a koristei Internet ili intranet mreu (http://en.wikipedia.org/wiki/Web_application)
Internet = javna mrea temeljena na TCP/IP protokolu (TCP/IP = Transmission Control Protocol/Internet Protocol)
intranet = privatna mrea neke tvrtke ili institucije kojom se podaci takoer prenose putem TCP/IP protokola (zatien pristup samo korisnicima unutar tvrtke)
4M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Razlika izmeu klijent-server i web aplikacija Kod klijent-server aplikacija svaka aplikacija sastoji se od dijela
koji se izvodi na posluitelju (serveru) i dijela koji treba instalirati na korisniko raunalo (klijent). Klijent preko svog suelja daje zahtjeve serveru koji ih izvodi, klijent dobiva izvjetaje.
U sluaju da tvrtka ima veliki broj klijenata, instaliranje i odravanje aplikacija na korisnika raunala je tada sporo i zahtjevno.
Kod web aplikacija, nasuprot tome, nije potrebno instalirati aplikaciju na korisniko raunalo.
Web aplikacija umjesto izvrne datoteke (.exe) generira skup dokumenata koji se mogu vidjeti s pomou web preglednika (npr. Internet Explorer, Mozilla Firefox i dr.) koji podravaju html/xhtml/xml.
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
to rade web aplikacije?Web aplikacije se najee sastoje od sljedeih aktivnosti (Sol,
2008):1. Korisnik aktivira web preglednik2. Putem web suelja postavi odreeni upit (npr. trai cijenu
nekog artikla i sl.)3. Suelje za upite alje zahtjev programu na posluitelju4. Program na posluitelju daje odgovor na zahtjev (npr. cijenu
artikla) koristei neki izvor podataka (bazu ili dr. pozadinsku uslugu)
5. Odgovor se iz baze prosljeuje preko posluitelja na klijent6. Odgovor preko web suelja postaje vidljiv korisniku
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Tehnologije izrade web aplikacija (Web application development) Skriptni jezici (ugraeni u web stranice, izvravaju se na strani
posluitelja) Ajax ASP ASP.NET CSS ColdFusion JavaScript Perl PHP Ruby, including Ruby on Rails CGI
Alati za razvoj web aplikacija (mogu se testirati na lokanom site-u, zatim se instaliraju na web posluitelj)
Visual Web Developer koristi Microsoft tehnologiju (programske jezike ugraene u .NET razvojnu okolinu: C++, C#, Visual Basic .NET, Jscript)
M. Zeki-Suac, Digitalno gospodarstvo
Literatura1. Spremi, M., Menadment i elektroniko poslovanje, Narodne
novine, Zagreb, 2004.2. Panian, ., Izazovi e-poslovanja, Narodne novine, Zagreb, 2000.Web izvori:1. Amazon.com, http://www.amazon.com (15.03.2009)2. E-bay, http://www.ebay.com (15.03.2009)3. Vlada Republike Hrvatske, http://www.vlada.hr (15.03.2009)4. E-gruntovnica, http://e-izvadak.pravosudje.hr/ (15.03.2009)