1

Društvena odgovornost poduzeća u RH

Osijek, 05.04.2017.

Doc.dr.sc. Julia Perić

MEĐUNARODNA

Održivi razvoj (WBCSD - HR PSOR)

Globalne aktivističke i potrošačke kampanje

Poslovni trendStandardi kvalitete

AKTUALNO

EU integracije Zakonska regulativa

(okoliš, potrošači, rad), Izvozna orijentacija,Briga za reputaciju

Izvorišta DOP-a u Hrvatskoj

DOMAĆA

Tradicija povezanostipoduzeća sa zajednicom

Briga za kvalitetu (HDK, 1965)Negativne posljedice

rata i tranzicije (malverzacije, nezaposlenost,

pravna nesigurnost, siromaštvo)

Razvijenost DOP-a u Hrvatskoj (UNDP, 2007.)

51%

74% 77%

91%

66%

94%

46%

26% 23%

9%

29%

6%6%3%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Stra

tegija

Dio

nic

i

Upra

vljan

je

Izvedba

Izvješ

tavan

je

Pro

vje

ra

n=

35

Malo/bez dokaza Na putu Dobra praksa

DOP u Hrvatskoj

Kumovski “Crony” kapitalizam

Hrvatska tranzicija dovela je do ‘kumovskogkapitalizma’, obilježenog „internim interesima,ekstremnim klijentelizmom, netržišnim alokacijamanefinancijskog sektora i uskim vezama izmeđudržave, vlade, poduzetnika i financijskog sektora”R. Bičanić

Klijentelizam - neopravdani utjecaj na strukturu, proces ilirezultat procesa u svrhu ostvarivanja netransparentnogindividualnog ili grupnog cilja

http://www.nacional.hr/clanak/55906/barba-luka-i-kum-milan-umjesto-drzavne-mature

Npr.http://www.vecernji.hr/vijesti/za-13-300-kuna-bandicu-dijele-savjete-kumovi-bliski-prijatelji-clanak-9989

Kumovskikapitalizam…

Hopkin: ”Klijentelizam je raspodjela odabranihprednosti pojedincima ili jasno definiranimskupinama u zamjenu za političku potporu”

"Opis po kojem se kapitalističko društvo zasniva nabliskim odnosima između biznismena i države.Umjesto da uspjeh bude usmjeren slobodnimtržištem i vladavinom prava, uspjeh poslovanja ovisio favoriziranju od strane vlade u obliku porezniholakšica, vladinih subvencija i drugih mjera

Socijalisti vjeruju da je kumovski kapitalizamneizbježni rezultat čistoga kapitalizma. Ljudi napozicijama moći, bilo u biznisu ili vladi, žele ostatimoćni, a jedini način da se to ostvari je stvoriti mrežemeđusobnog ispomaganja između vlade i biznisa.

S druge strane, kapitalisti vjeruju da kumovskikapitalizam izrasta iz potreba socijalističkih vlada dakontroliraju državu. Zato je biznis prisiljen djelovatiblisko s vladom da bi postigao najveći uspjeh.

http://www.scribd.com/doc/23803325/Kumovski-kapitalizam-crony-capitalism-u-Hrvatskoj

Ako je to točno, koje su moguće posljedice za Hrvatsku?! Svi sudjeluju u sustavu klijentelizma, bez obzira

što ga osuđuju (Zoran Oštrić: Del Boy Trotter i brat Rodney ;) – Slažete li se tim?! )

Sve veće socijalno-ekonomske razlike (veći jaz između bogatih i siromašnih); nepostojanje poreza na prihod od kapitala - Ekonomija kapanja ("Trickle-down economics"):

Neoliberalna ekonomija – prosperitet i dobrobit koju sada uživaju viši slojevi stanovništva doći će tzv. kapanjem do nižih slojeva (ne izdvanjem od bogatih i povećavanjem poreza na kapital, nego kroz mehanizme slobodnog tržišta). No, na ovaj način strukturalne promjene pogađaju najugroženije i uzrokuje pad socijalne sigurnosti

Traga se za novim političkim oblicima, ali ne i za bitnom društvenom promjenom

“Najbogatiji ljudi

ne razumiju da

njihova sudbina

zavisi i od toga

kako živi ostalih

99%” Joseph

Stiglitz

2

Percepcija korupcije kao prepreke poslovanju u RH

Preuzeto: Radni materijal Ekonomskog instituta Zagreb, Br No . EIZ-WP-1104, 2011.

Indeks percepcije korupcije za zemlje zapadnog Balkana od 2003 – 2010.0 (jako korumpirana)-10 (nekorumpirana)

Zemlja 2003 2004 2005 2006 2007 2008 20009 2010

Albanija 2.5 2.5 2.4 2.6 2.9 3.4 3.2 3.3

BiH 3.3 3.1 2.9 2.9 3.3 3.2 3.0 3.2

Crna Gora 2.3 2.7 2.8 3.0 3.3 3.4 3.9 3.7

Hrvatska 3.7 3.5 3.4 3.4 4.1 4.1 4.1 4.1

Kosovo 2,8

Makedonija 2.3 2.7 2.7 2.7 3.3 3.6 3.8 4.1

Srbija 2.3 2.7 2.8 3.0 3.4 3.4 3.5 3.5

2015. (ukupno 168 zemalja):1. Danska (91 bod)2. Finska (90 bodova)…50. Hrvatska (51 bod) – prvi put spada u manje korumpirane zemlje, ispod prosjeka EU (prosječna vrijednost u EU 66 bodova), ali iznad svjetskog prosjeka (koji iznosi 43 boda)168. Sjeverna Koreja i Somalija (8 bodova)

2016. (ukupno 176 zemalja):1. Danska (90 bod)2. Novi Zeland (89)3. Finska (88 bodova)…55. Hrvatska (49 bod) – opet se ubraja među korumpirane zemlje168. Južni Sudan (11) i Somalija (10 bodova)

Percepcija korupcije kao prepreke poslovanju u RH

19% poduzeća smatra da je korupcija glavna prepreka poslovanju u RH (BEEPS, 2007. )

Vrijednost očekivanog poklona kako bi se osigurao javni ugovor: 2% vrijednosti ugovora (BEEPS, 2007. )

Postojeća istraživanja pokazuju da su mala i srednja poduzeća posebno izložena korupciji (teže podnose korupcijsku rentu)

38% MSP smatra da je korupcija velika prepreka poslovanju u RH (YES Foundation i Partnerstvo za društveni razvoj, 2010.).

Mišljenje hrvatskih građana da biznismeni imaju koristi od korupcije?

□ 2010. 65% građana se slaže s tom tvrdnjom

□ 2007. 26% građana se slagalo s tom tvrdnjom

Preuzeto s: Okrugli stol :Uzroci, razmjeri, pojavni oblici i efikasnost strategije suzbijanja korupcije u RH, 23. veljače 2011.; prezentacija dr.sc. Jelena Budak

Međunarodna komparativna istraživanja za RH

Od mog poduzeća se očekuje: % poduzeća

neslužbena plaćanja javnim službenicima za obavljanje posla 14,5

davanje poklona službenicima porezne uprave 6,0

davanje poklona kako bi se osigurao javni ugovor 4,3

davanje poklona radi dobivanja dozvole za početak poslovanja 2,1

davanje poklona radi dobivanja građevinske dozvole 1,3

davanje poklona radi dobivanja priključka na struju 1,0

davanje poklona radi priključka na vodovod 0,6

davanje poklona radi dobivanja uvozne dozvole 0,1

davanje poklona radi dobivanja telefonskog priključka 0,1

BEEPS, 2007.

Preuzeto s: Okrugli stol :Uzroci, razmjeri, pojavni oblici i efikasnost strategije suzbijanja korupcije u RH, 23. veljače 2011.; prezentacija dr.sc. Jelena Budak

Negativne posljedice korupcije na poslovni sektor

Korupcija povećava troškove poslovanja

Korupcija narušava ravnopravne uvjeteposlovanja

Korupcija pogađa i privatna i javna poduzeća -korupciji podložan javni sektor je neučinkovit,te stvara političku, a time i poslovnuneizvjesnost

Korupcija povećava poslovni rizik koji seodražava u višim troškovima poslovanja ismanjenoj konkurentnosti domaćih poduzeća

Preuzeto s: http://www.scribd.com/doc/23803325/Kumovski-kapitalizam-crony-capitalism-u-Hrvatskoj

“Poslovni argument nije ništa više od razloga zašto,

odabirom određenog smjera, kompanija može

očekivati više koristi od troškova. Koristi mogu biti

nefinancijske, dugoročne ili čak nerealizirane.

Poslovni argument nije čvrst i brzi dokaz da

određeno postupanje garantira željene rezultate.”

Mallenbaker.net

Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća

Arthur D. Little, Business in the Community

Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (1)

1. Upravljanje ugledom

“Tko mi ukrade čisti obraz mene čini prosjakom”

W.Shakespeare

Za 44% kupaca kriterij pri donošenju odluke okupovini ili korištenju usluga organizacije je imidžte organizacije odn. njeno društveno odgovornoposlovanje

86% klijenata smatra da je odgovorno ponašanjepoduzeća prema društvu, radnicima i okolišuvažnije od njenog gospodarskog doprinosa

48% svjetske javnosti nema povjerenje u veliketvrtke

Preuzeto s:http://www.drustvena-

odgovornost.undp.hr/upload/file/156/78390/FILENAME/Poslovni_argumenti_za_drustvenu_odgovornost_poduzeca.pdf

3

Nagrada za reputaciju (ugled):

DIONIK NAGRADA

Potrošači Lojalnost

Zajednice Legitimitet

Zaposlenici Posvećenost

Mediji Medijska prisutnost

Država/aktivisti Pošten odnos

Upravljanje ugledom…

Kompanije koje ispunjavaju sve viša očekivanja zaposlenika imaju koristi od njihove produktivnosti

Promocija kreativnosti stvara dodanu vrijednost

Zapošljavanje i zadržavanje vrijednih zaposlenika

Zaposlenici napuštaju kompaniju ali “šire” vrijednosti i načela (mogu se vratiti)

Promicanje volonterstva doprinosi lojalnosti

Povećanje zadovoljstva zaposlenika i uloga najpoželjnijeg poslodavca

2. Upravljanje rizicima

“Usredotoči li se na svoju društvenu odgovornost poduzeće će biti uspješnije unaprijediti svoje postupke utvrđivanja i upravljanja poslovnim

rizicima”

Michael Bailey, Compass Group plc.

Društvena odgovornost – sredstvo za upravljanje rizicima

Veći broj osoba koji žele raditi za tu organizaciju

Povećanje razine zadovoljstva s radnim mjestom

Poboljšanje ocjene zadovoljstva kupaca

Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (2)

Kompanije se odmiču od kratkoročnog upravljanja financijskim rizikom, prema integriranom pristupu srednjoročnog i dugoročnog upravljanja okolišnim i društvenim rizicima

Time se produžuje dodana vrijednost dobrog upravljanja rizikom:□ Smanjenje predvidljivih gubitaka□ Identifikacija novih tema i poslovnih prilika□ Korištenje vodeće uloge kao komparativne

prednosti

Bolje razumijevanje i upravljanje rizikom

3. Inovativnost i učenje

500 najuspješnijih poduzeća iz 1970 premaFortuneovom popisu je nestalo – gospodarskepromjene i preraspodjele dobara – većinaorganizacija slabo uči

80% europskih poslovnih vođa smatra kakodruštveno odgovorno poslovanje omogućujeorganizacijama jačanje kreativnosti i stjecanjenovih spoznaja o tržištu

Društvena odgovornost potiče tvrtke na učenje iinovativnost i pomaže im pri iznalaženju novihtržišnih mogućnosti, uvođenju učinkovitijihposlovnih procesa i održavanju konkurentnosti

Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (3)

DOP promovira razmišljanje “izvan kutije”

“kreativno uništenje” – Joseph Schumpeter

Naglasak na društvene i okolišne izazove pomaže identifikaciji značajnih poslovnih prilika

Stvaranje okružja koje stimulira inovativne ideje zaposlenika stvara vrijednost

Inovativnost i učenje između sektora i unutar mreža/klastera predstavlja izazov tradicionalnom pristupu

Više kapaciteta za inovacije i učenje

4

4. Pristup kapitalu 86% institucionalnih ulagača diljem Europe

smatra kako će upravljanje društvenim iokolišnim rizicima imati povoljan učinak nadugoročnu tržišnu vrijednost poduzeća

Ulagatelji vode sve više računa o ostvarenjimavezanim uz društvo i okoliš – “Trebate lipristup novcu društvena odgovornost je odpresudne važnosti”

Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (4)

5. Financijska uspješnost DOP jača konkurentnost

Tvrtke koje su uvele etički kodeks dugoročnoostvaruju bolje financijske rezultate

Otvara mogućnost za smanjenje sadašnjih ibudućih troškova

Jača položaj na tržištu i omogućuju ostvarenjeveće dobiti

Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (5)

Kompanije s nefinancijskom vizijom imaju bolji učinak od onih koje samo potražuju dobit

Briga za okoliš vodi “ranom” prelasku na zelene tehnologije i značajne uštede u procesu proizvodnje

Razumijevanje rizika često smanjuje troškove uskladbe s regulativom

Dirketna poboljšanja financijskog učinka

Reputacija – još uvijek kratkoročna, naglasak na donacije i filantropiju

Upravljanje rizicima – još uvijek naglasak na financije

Zadovoljstvo zaposlenika – nepotpuno restrukturiranje i percipirane nejednakosti između menadžera i ostalih zaposlenika

Inovacije i učenje – free rider, ne partnerstva

Tržišta kapitala – direktne strane investicije, ali poslovanje usmjereno na zaradu…

Velike i profitabilne kompanije, ali ne MSP?

Poslovni argumenti u Hrvatskoj

Utjecaj podržavajuće okoline na društvenu odgovornost poduzeća

PODRŽAVAJUĆA OKOLINA

5

Izvor: Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj http://www.aed.hr/hr/dokumenti/CSR_Report_2006.pdf (08.02.2007.)

Uloga vlade – idealan tip Upravljanje temeljeno na društvenom

dogovoru

Institucije i akteri sa zajedničkom snagom donošenja zakona

Zakoni su kodifikacija dogovora o tome što je ispravno, a što pogrešno u društvu

Regulacije – pravila koja omogućavaju poduzećima da se ponašaju sukladno dogovoru ili ih priječe da krše dogovor

Zakoni, mehanizmi, procesi, agencije, poticaji, kazne...

Bliže stvarnosti? Korupcija, klijentelizam, traženje rente i

‘veze’

Birokracija vezana za pravila bez jasne svrhe i nedovoljno transparentna

Ne može ili ne želi zaštiti javna dobra i javni interes

Paradoks: pre-reguliranost i nedovoljna reguliranost

Nekonzistencija i zbunjujuće poruke

Nedostatak horizontalne (međusobne) i vertikalne (s ostalim resorima) koordinacije

Vlada i DOP Unaprijediti poslovnu okolinu – gradnja

povjerenja

Promovirati etičko i socijalno odgovorno poslovanje

Stvoriti podržavajuću okolinu za DOP

Razviti jasnu DOP/održivu razvojnu strategiju

Uspostaviti DOP forum raznovrsnih dionika

Stvoriti kompetencije i kapacitete za provedbu

DOP-a

Odgovorna konkurentnost Filantropija

Društveno odgovorno poslovanje

Odgovorna konkurentnost (OK)

“Tržišta u kojima se poduzeća sistematski i na obuhvatan način nagrađuju za unaprjeđivanje odgovornih praksi, a penaliziraju kad djeluju suprotno.

Cilj strategija za OK je povećanje produktivnosti na način da oblikuju poslovne strategije i prakse uzimajući u obzir njihove socijalne, ekonomske i društvene učinke na okoliš.” Zadek

Male Grupe

Kojih 5 najvažnijih stvari bi trebala učiniti hrvatska vlada kako bi unaprijedila odgovornu konkurentnost hrvatskih poduzeća

Na koji bi način lokalna samouprava u Hrvatskoj mogla unaprijediti vlastite prakse održivosti i učinke

6

Uloga podržavajuće okoline

1. Podizanje svijesti

2. Mjerljivost - indikatori i mjerila

3. Poticaji za integraciju DOP-a u praksu

4. Vještine i kompetencije

5. Kultura objavljivanja

6. Nagrađivanje izvrsnosti

CIVILNO DRUŠTVO: relacijski model

vlada Civilno društvoPoslovna

zajednica

Socijalne

organizacije

Kulturna/

Religijskaudruženja

Nevladine

organizacije

Akademska zajednica/

Istraživačke

institucije

TRIPLEHELIX MODEL

Povezanost

države, znanosti

(sveučilišta i

instituti) i

gospodarstva

QUADRUPLEHELIX MODEL

Povezanost

države, znanosti,

gospodarstva i

svih sudionika

civilnog društva

Sve više aktualnih rasprava

o civilnom društvu

kao važnom sudioniku

razvoja društva

QUADRUPLE HELIX MODEL Hrvatske definicije: između države i tržišta

‘Civilno društvo je sfera koju čine dobrovoljne organizacije i

udruge. To je neformalna mreža organiziranih pojedinaca

angažiranih u javnim poslovima. Civilno društvo se razlikuje

od klasične države po tome što je ono prvenstveno

utemeljeno na volontarizmu. Od sfere privatnih aktivnosti

razlikuje se po tome što su njegove aspiracije zasnovane na

javnom dobru, u interesu su zajednice, a ne privatnim, na

tržištu temeljenim aspiracijama i idejama.’

Josip Kregar

Terminološka konfuzija

Civilno društvo – Organizacije civilnog društva (OCD)

Ne-vladine organizacije (NVOi)

Ne-profitne organizacije (NPOs)

Društveni pokreti – ‘Grassroots organizacije – Organizacije društvenih pokreta (ODP)

Zaklade

Zadruge

Povijesni tragovi civilnog društva u Hrvatskoj

1. Prije-1945: filantropija bliska crkvi; zadruge; zaklade

2. SFRJ/Y: SIZovi/samoupravne interesne zajednice; udruženja osoba s invaliditetom; ratni veterani; udruženja umirovljenika i žena

3. Opozicija unutar komunizma: Žena i društvo; Polet; Svarun; SOS telefon;

7

Civilno društvo u Hrvatskoj: snage

Visoka razina profesionalnosti

Ojačani odnosi sa državnim i strukturama u lokalnoj vlasti

Unaprijeđeno partnerstvo s poduzećima

Ključni akter u procesu pridruživanja EU (kognitivna europeizacija )

Djeluju unutar dobre regulatorne okoline

Rastuće članstvo, pa čak i građanska kultura

Civilno društvo u Hrvatskoj: slabosti

Uglavnom urbano, uz dominaciju Zagreba (najprisutniji tamo gdje su potrebe najmanje )

Rastuće natjecanje za ograničene resurse

Još uvijek prati prioritete donatora

Kratkoročno financiranje, a ne dugoročna partnerstva

Dominacija karizmatičnog i ne-transparentnog vodstva

Civilno društvo i DOP u Hrvatskoj

Civilno društvo

Ograničeno djelovanje u ulozi ‘watchdog-a’

Usredotočeno na primanje donacije

Nedovoljno dobri u transparentnom izvještavanju

Poduzeća

Suradnja utemeljena na filantropiji, a ne na među-sektorskim partnerstvima

Ne uključuju ključne NVO-e u dijalog s dionicima

DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVOPioniri inovacija za dobrobit čovječanstva

Društveno poduzetništvo “dopušta organizacijama

da iskuse nove stvari, suočavaju se s novim

potrebama i služe većem broju ljudi i efikasnije i

brže...

Peter Brinckerhoff

“Ništa nema toliku moć kao ideja u rukama društvenog

poduzetnika” Bill Drayton,

CEO, osnivač Ashoka

http://www.youtube.com/watch?v=IPqn-Ru-_PQ

Dobrotvorne organizacije

“ Daj čovjeku ribu i nahranit ćeš ga za cijeli dan”

Neprofitne organizacije/javni sektor

“ Nauči čovjeka pecati i nahranit ćeš ga za cijeli život”

Društveno poduzetništvo

“Društveni poduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem

ribe ili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno

neće smiriti sve dok ne provedu revoluciju u ribarskoj

industriji”

Bill Drayton,

CEO, osnivač Ashoka

Društveno poduzetništvo (Crane and Matten)

Poduzeća Civilno društvo Društvenopoduzetništvo

Ciljevi Ekonomskavrijednost

Društvenevrijednosti

Ekonomska i društvena vrijednost

Profit Povećanje profita Ne-profitno Stvaranje profita uz ograničenje na distribuciju profita

Aktivnosti Proizvodnja i trgovina dobrima i uslugama

Usluge, kampanjezagovaranje, etc

Proizvodnjasocijalnih dobara i usluga

Financiranje Samo-financiranje Grantovi, donacije, članarine

Mješovito

Upravljanje Dioničari-> Dionici Participativnademokracija

Mješovito

8

Utjecaj društvenog poduzetništva

Nadopunjuje usluge od javnog interesa(socijalne usluge)

Doprinose uravnoteženom korištenju iraspodjeli raspoloživih resursa u koristlokalne zajednice

Generiraju nova radna mjesta

Potiču društvenu koheziju i pridonoserastu i razvoju društvenog kapitala

3 glavne dimenzije društvenog poduzetništva(EMES; Borzaga, Defourny, 2001; Defourny, Nayssens, 2001; 2008, 2012)

Participativno

djelovanje

□ Kolektivne prirode□ Društvena misija□ Profit sredstvo za

reinvestiranje i ostvarivanje društvene misije

□ Ekonomska aktivnost proizvodnje proizvodai/ili prodaje usluga

□ Ekonomski rizik□ Plaće za dostojanstven

život ne za bogaćenje

□ Uključivanje dionika□ Jedan član jedan glas

Sukob (konflikt) interesa

http://www.youtube.com/watch?v=xnRpMQvW_ow

“The reputation of a thousand years is determined by the conduct of one hour.”

Japanese proverb

Sukob interesa Situacija u kojoj jedna strana ima neke

profesionalne ili osobne obveze, odnosnoosobne ili financijske interese, koji mu otežavajudjelotvorno obavljanje poslovne funkcije iugrožavaju njegovu objektivnost ili mogu stvoritidojam da je njegova objektivnost ugrožena.

Sukob interesa je situacija (NE PONAŠANJE) ukojoj neki pojedinac na odgovornom položaju (iličlan njegove uže obitelji), ima istovremenemeđusobno konkurentne, profesionalne iosobne interese.

Sukob interesa postoji kada je razlika izmeđuindividualnih i profesionalnih obveza takva daneovisni promatrač može postaviti opravdanopitanje jesu li profesionalni rad i odluke dotičneosobe vođene osobnim interesima

Temelji interesa

Financijski (opipljivi)

novac

zaposlenje

imovina/dionice/vlasništvo

Nefinancijski (neopipljivi)

profesija i poslovni uspjeh

osobna sreća

fizičko zdravlje

psihološko stanje

PRIVATNI interes u SUKOBU interesa“Bilo kakva korist”, što znači da obuhvaća prenosive(nasljedne) ili materijalne i neprenosive ili nematerijalneprednosti. Posve je jasno kako u slučaju kada POJEDINACima privatni interes materijalne naravi koji je u sukobu snjegovom/njenom FUNKCIJOM postoji značajan rizik dabi, donoseći odluke u profesionalnom svojstvu, mogaopogodovati ispunjenju privatnih interesa.

PRIMJER PRENOSIVE ILI MATERIJALNE PREDNOSTISupruga javnog dužnosnika posjeduje građevinsku tvrtku i javni dužnosniktreba donijeti odluku o sastavljanju tehničkih specifikacija za cestu čija seizgradnja planira. U takvome primjeru vrlo je vjerojatno da bi javni dužnosnikmogao pokušati prilagoditi tehničke specifikacije kako bi pogodovao tvrtcisvoje supruge.

PRIMJER NEPRENOSIVE ILI NEMATERIJALNE PREDNOSTIKada gradonačelnik profesoru svoga sina nezakonito dodijeli društveni stanuz plaćanje niske zakupnine, a u zamjenu za bolje ocjene ili diplomu.Kada ministar obrazovanja supruzi odvjetnika pristrano dodjeljuje ugovor zanabavu, a u zamjenu za praksu svoga sina kod navedenoga odvjetnika.

Vodić kroz sukob interesa, Rumunjsko akademsko društvo

9

Tipični sukobi interesa

Konfliktne uloge – politika i nadzorni odbori

Osobno prihvaćanje “zahvalnosti”

Korištenje javne imovine za zadovoljavanje vlastitih težnji/obveza

Korištenje ili otkrivanje povjerljivih informacija

Korištenje utjecaja osoba na položaju radi zadovoljavanje vlastitih interesa

SUKOB INTERESA

1. STVARNI sukob interesa :

kada pojedinac zna da svojim aktivnostima može i dodatno ostvariti privatni interes, a na štetu interesa organizacije – i to i učini…

2. PRIVIDNI sukob interesa:

situacija u kojoj se čini da bi privatni interesi mogli naneprikladan način utjecati na obavljanje dužnosti; kadase relativno dobro informiranoj osobi, na temeljuzdravog prosuđivanja, učini da je netko od kolega ustvarnom sukobu interesa

3. POTENCIJALNI sukob interesa:

kada postoji neki privatni interes koji može utjecati navršenje dužnosti, no osoba još ništa nije počinila po tompitanju

DEFINICIJE

https://www.sukobinteresa.hr/sites/default/files/dokumenti_clanaka/abeceda1.

pdf

DOBRO UPRAVLJANJE

Vodić kroz sukob interesa, Rumunjsko akademsko društvo

… određeni proces koji obuhvaća sljedeća svojstva: participativnost, konsenzualnost, odgovornost, transparentnost, osjetljivost, učinkovitost, djelotvornost, pravičnost, obuhvatnost i usmjerenost prema vladavini prava.

Postojanje sukoba interesa u okviru bilo kojeg procesa upravljanja (npr. donošenje politike, odlučivanje, provedba zakona, rješavanje sukoba, itd.) za posljedicu ima promjenu utvrđenog procesa dobrog upravljanja te u konačnici vodi do lošeg upravljanja. Naspram tome, nepostojanje sukoba interesa u procesima upravljanja preduvjet je više razine dobre uprave, iako potonja nije u potpunosti uvjetovana sukobima interesa.

SUKOB INTERESA vs. KORUPCIJA

KONFLIKT INTERESA KORUPCIJA

Razinaproblema

manje značajna (minorna) pitanja globalno prepoznati problem (zločin)

Suštinaparcijalno, pristrano, subjektivno ispunjavanjejavnih dužnosti

zloupotreba oficijelne pozicije zbog ilegalnih personalnih koristi

Motivacija privatni interesi, socijalni odnosi (prijatelji, poslovni partneri...)

financijske koristi (ilegalne)

Tipičnoponašanje

darovi, provodi, ugošćavanje, usluge, zapošljavanje izvan institucije, nepotizam, klijentelizam, zloupotrebaslužbenih informacija, naknadno zapošljavanje, itd

darovi, proizvodi, ugošćavanja, nepotizam, klijentelizam, korištenje veza, financijske transakcije, zahvale za ugovore, itd

Posljedice Gubitak povjerenja gubitak povjerenja, posljedice po socijalni, ekonomski, politički i kulturni razvitak društva ičovječanstva

A. Bačić, Sukob interesa i pitanje odgovornosti u ustavnoj demokraciji, 2012.

SUKOB INTERESA vs. SUKOB ODGOVORNOSTI

… otići na utakmicu u kojoj igra moj sin umjesto održati prezentaciju (ili obaviti zadatak/obvezu prema instituciji u kojoj

radim)vs.

… biti sudac na utakmici u kojoj igra moj sin

Utjecaj loše poslovne etike na rast gospodarstva

Smanjuje investicije i obeshrabruje direktne strane investicije

Uništava povjerenje u ugovore

Vodi do strožih zahtjeva za povratom investicija

Narušava povjerenje zaposlenika

Narušava povjerenje dobavljača

Potiče birokratsku korupciju

Obeshrabruje tok direktnih stranih ulaganja

Koči i usporava stopu rasta

preuzeto s: Banka magazin, svibanj 2011

10

Tipični slučajevi nemoralnog djelovanja u poslovanju

Sukob interesa Povisivanje vlastite plaće na uštrb profita vlasnika

Prisvajanje dobara firme za vlastite interese

Podmićivanje i primanje mita ( u smislu primanja ili davanja novca, darova ili posebnih usluga (informacija) s namjerom da se odlučujuće utječe na odluku)

Poštenje i iskrenost

Namjerno nanošenje štete kupcima, klijentima, zaposlenicima, konkurentnim firmama pomoću: obmanjivanja, pogrešnog informiranja, iznude, prisile, diskriminacije i sl.

Stvaranje i očuvanje monopola na tržištu

Lažno informiranje o naravi proizvoda ili usluge

Komunikacija Lažno ili nepotpuno reklamiranjeLažno osobno prodavanje proizvodaNepotpuno obavješćivanje o štetnim učincima

Nepotpuno informiranje o razlici među proizvodimaOznačavanje štetnih proizvoda (npr. duhanski proizvodi)Razna upozorenja (dobna ograničenja za razne proizvode)

Poslovni odnosi

Zlouporaba autoritetaPlagiranje tuđeg radaOdavanje poslovnih tajni

Onemogućavanje provedbe plana poslovanjaNesudjelovanje na sastancima tvrtkePrisiljavanje drugih na nemoralne radnje

www.vup.hr/_Data/Files/1411118410957.pptx

Moguća pravila u konfliktnim situacijama

1. Ako postoji sukob između etike i zakona, učini što nalaže zakon

2. Ako postoji sukob između etike i poslovanja, učini što nalaže profit

3.1. Ako postoji sukob zakona i poslovanja, učini što nalaže zakon

3.2. Ako postoji sukob zakona i poslovanja, učini što nalaže profit

NO možemo zamisliti i slijedeću hijerarhiju vrijednosti:

4. Ako postoji sukob između etike i poslovanja učini što nalaže etika

Prema pravilima 1., 2., i 3.1. postoji

slijedeća hijerarhija vrijednosti:

1. ZAKON

2. PROFIT

3. MORAL

A prema pravilima 1., 2., i 3.2. postoji

drugačija hijerarhija vrijednosti:

1. PROFIT

2. ZAKON

3. MORAL

NO možemo zamisliti i slijedeću hijerarhiju

vrijednosti:

1. MORAL

2. ZAKON

3. PROFIT

Hijerarhija ovih vrijednosti, tj. poslovnih, zakonskih i moralnih nije zadana i u konfliktnim situacijama nije lako odlučiti. www.vup.hr/_Data/Files/1411118410957.pptx

Problematika zapošljavanja

Izvor: anonimna anketa, N=100, Požeško-slavonska županija, svibanj/lipanj 2012., www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx

Hrvatska

Pristup Varšavskoj deklaraciji – 2000. godine

Zakon o sprječavanju sukoba interesa (NN 26/2011)

https://www.sukobinteresa.hr/

preuzeto s: Banka magazin, svibanj 2011

Whistleblowing/zviždanje

Pravo na slobodu govora i nesloga na radnom mjestu dobivaju sve veću pozornost.

Postoji dilema oko razotkrivanja korporacijskih nepravičnih djela ili lošeg postupanja.

Imaju li zaposlenici pravo, ili čak obligaciju, puhati u zviždaljku (engl. “blow the whistle”; whistleblowing)?

Razotkrivanje neetičnih ili ilegalnih aktivnosti u korporaciji:

Unutarnje (razotkrivanje nekomu na višem položaju u korporaciji)Vanjsko (razotkrivanje u javnosti)

Whistleblowing/zviždanje (2)

Predstavlja tipičnu moralnu dilemu:

- Pitanje izdaje povjerenja i narušavanja zajedništva

- Otkrivanje nepravilnosti u obliku nestručnosti, ne-etičnosti (npr. mobbinga), društvene neodgovornosti

Procjena dobrobiti/štete

- Za onoga koji prijavljuje

- Za onoga kojega se prijavljuje

- Onoga komu se prijavljuje

11

Ralph Nader

Preporučuje da zviždanje dobije zaštitu, tebude aktivno ohrabreno kao čin poboljšanjakorporacijske odgovornosti.

Zviždači trebaju dobiti zakonsku zaštitu odosveta poslodavaca, kao što je otpuštanje,izigravanje, mobing ili napad na osobniintegritet.

Richard De George

Zbog oblika nelojalnosti tvrtki whistleblowing treba moralno opravdanje.

Ono može biti moralno dopustivo samo pod određenim uvjetima:

- u slučaju prijetnje ozbiljnom fizičkom štetom i

- kada je zaposlenik već iscrpio kanale unutar korporacije u pokušaju da ispravi problem.

Gene James

Zaposlenici koji su svjesni potencijalnih štetnih posljedicanekog korporacijskog čina i koji ga odluče ne razotkriti, snosedio odgovornosti za te posljedice.

Opravdava whistleblowing kao obvezujuće u slučajevima kaošto su:

- uznemiravanje,

- prijevara,

- napad na privatnost i sl.

Zakonodavna regulativa

http://www.vecernji.hr/hrvatska/izradjen-prijedlog-zakona-o-zastiti-zvizdaca-634424

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/237289/Default.aspx