1
Društvena odgovornost poduzeća u RH
Osijek, 05.04.2017.
Doc.dr.sc. Julia Perić
MEĐUNARODNA
Održivi razvoj (WBCSD - HR PSOR)
Globalne aktivističke i potrošačke kampanje
Poslovni trendStandardi kvalitete
AKTUALNO
EU integracije Zakonska regulativa
(okoliš, potrošači, rad), Izvozna orijentacija,Briga za reputaciju
Izvorišta DOP-a u Hrvatskoj
DOMAĆA
Tradicija povezanostipoduzeća sa zajednicom
Briga za kvalitetu (HDK, 1965)Negativne posljedice
rata i tranzicije (malverzacije, nezaposlenost,
pravna nesigurnost, siromaštvo)
Razvijenost DOP-a u Hrvatskoj (UNDP, 2007.)
51%
74% 77%
91%
66%
94%
46%
26% 23%
9%
29%
6%6%3%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Stra
tegija
Dio
nic
i
Upra
vljan
je
Izvedba
Izvješ
tavan
je
Pro
vje
ra
n=
35
Malo/bez dokaza Na putu Dobra praksa
DOP u Hrvatskoj
Kumovski “Crony” kapitalizam
Hrvatska tranzicija dovela je do ‘kumovskogkapitalizma’, obilježenog „internim interesima,ekstremnim klijentelizmom, netržišnim alokacijamanefinancijskog sektora i uskim vezama izmeđudržave, vlade, poduzetnika i financijskog sektora”R. Bičanić
Klijentelizam - neopravdani utjecaj na strukturu, proces ilirezultat procesa u svrhu ostvarivanja netransparentnogindividualnog ili grupnog cilja
http://www.nacional.hr/clanak/55906/barba-luka-i-kum-milan-umjesto-drzavne-mature
Npr.http://www.vecernji.hr/vijesti/za-13-300-kuna-bandicu-dijele-savjete-kumovi-bliski-prijatelji-clanak-9989
Kumovskikapitalizam…
Hopkin: ”Klijentelizam je raspodjela odabranihprednosti pojedincima ili jasno definiranimskupinama u zamjenu za političku potporu”
"Opis po kojem se kapitalističko društvo zasniva nabliskim odnosima između biznismena i države.Umjesto da uspjeh bude usmjeren slobodnimtržištem i vladavinom prava, uspjeh poslovanja ovisio favoriziranju od strane vlade u obliku porezniholakšica, vladinih subvencija i drugih mjera
Socijalisti vjeruju da je kumovski kapitalizamneizbježni rezultat čistoga kapitalizma. Ljudi napozicijama moći, bilo u biznisu ili vladi, žele ostatimoćni, a jedini način da se to ostvari je stvoriti mrežemeđusobnog ispomaganja između vlade i biznisa.
S druge strane, kapitalisti vjeruju da kumovskikapitalizam izrasta iz potreba socijalističkih vlada dakontroliraju državu. Zato je biznis prisiljen djelovatiblisko s vladom da bi postigao najveći uspjeh.
http://www.scribd.com/doc/23803325/Kumovski-kapitalizam-crony-capitalism-u-Hrvatskoj
Ako je to točno, koje su moguće posljedice za Hrvatsku?! Svi sudjeluju u sustavu klijentelizma, bez obzira
što ga osuđuju (Zoran Oštrić: Del Boy Trotter i brat Rodney ;) – Slažete li se tim?! )
Sve veće socijalno-ekonomske razlike (veći jaz između bogatih i siromašnih); nepostojanje poreza na prihod od kapitala - Ekonomija kapanja ("Trickle-down economics"):
Neoliberalna ekonomija – prosperitet i dobrobit koju sada uživaju viši slojevi stanovništva doći će tzv. kapanjem do nižih slojeva (ne izdvanjem od bogatih i povećavanjem poreza na kapital, nego kroz mehanizme slobodnog tržišta). No, na ovaj način strukturalne promjene pogađaju najugroženije i uzrokuje pad socijalne sigurnosti
Traga se za novim političkim oblicima, ali ne i za bitnom društvenom promjenom
“Najbogatiji ljudi
ne razumiju da
njihova sudbina
zavisi i od toga
kako živi ostalih
99%” Joseph
Stiglitz
2
Percepcija korupcije kao prepreke poslovanju u RH
Preuzeto: Radni materijal Ekonomskog instituta Zagreb, Br No . EIZ-WP-1104, 2011.
Indeks percepcije korupcije za zemlje zapadnog Balkana od 2003 – 2010.0 (jako korumpirana)-10 (nekorumpirana)
Zemlja 2003 2004 2005 2006 2007 2008 20009 2010
Albanija 2.5 2.5 2.4 2.6 2.9 3.4 3.2 3.3
BiH 3.3 3.1 2.9 2.9 3.3 3.2 3.0 3.2
Crna Gora 2.3 2.7 2.8 3.0 3.3 3.4 3.9 3.7
Hrvatska 3.7 3.5 3.4 3.4 4.1 4.1 4.1 4.1
Kosovo 2,8
Makedonija 2.3 2.7 2.7 2.7 3.3 3.6 3.8 4.1
Srbija 2.3 2.7 2.8 3.0 3.4 3.4 3.5 3.5
2015. (ukupno 168 zemalja):1. Danska (91 bod)2. Finska (90 bodova)…50. Hrvatska (51 bod) – prvi put spada u manje korumpirane zemlje, ispod prosjeka EU (prosječna vrijednost u EU 66 bodova), ali iznad svjetskog prosjeka (koji iznosi 43 boda)168. Sjeverna Koreja i Somalija (8 bodova)
2016. (ukupno 176 zemalja):1. Danska (90 bod)2. Novi Zeland (89)3. Finska (88 bodova)…55. Hrvatska (49 bod) – opet se ubraja među korumpirane zemlje168. Južni Sudan (11) i Somalija (10 bodova)
Percepcija korupcije kao prepreke poslovanju u RH
19% poduzeća smatra da je korupcija glavna prepreka poslovanju u RH (BEEPS, 2007. )
Vrijednost očekivanog poklona kako bi se osigurao javni ugovor: 2% vrijednosti ugovora (BEEPS, 2007. )
Postojeća istraživanja pokazuju da su mala i srednja poduzeća posebno izložena korupciji (teže podnose korupcijsku rentu)
38% MSP smatra da je korupcija velika prepreka poslovanju u RH (YES Foundation i Partnerstvo za društveni razvoj, 2010.).
Mišljenje hrvatskih građana da biznismeni imaju koristi od korupcije?
□ 2010. 65% građana se slaže s tom tvrdnjom
□ 2007. 26% građana se slagalo s tom tvrdnjom
Preuzeto s: Okrugli stol :Uzroci, razmjeri, pojavni oblici i efikasnost strategije suzbijanja korupcije u RH, 23. veljače 2011.; prezentacija dr.sc. Jelena Budak
Međunarodna komparativna istraživanja za RH
Od mog poduzeća se očekuje: % poduzeća
neslužbena plaćanja javnim službenicima za obavljanje posla 14,5
davanje poklona službenicima porezne uprave 6,0
davanje poklona kako bi se osigurao javni ugovor 4,3
davanje poklona radi dobivanja dozvole za početak poslovanja 2,1
davanje poklona radi dobivanja građevinske dozvole 1,3
davanje poklona radi dobivanja priključka na struju 1,0
davanje poklona radi priključka na vodovod 0,6
davanje poklona radi dobivanja uvozne dozvole 0,1
davanje poklona radi dobivanja telefonskog priključka 0,1
BEEPS, 2007.
Preuzeto s: Okrugli stol :Uzroci, razmjeri, pojavni oblici i efikasnost strategije suzbijanja korupcije u RH, 23. veljače 2011.; prezentacija dr.sc. Jelena Budak
Negativne posljedice korupcije na poslovni sektor
Korupcija povećava troškove poslovanja
Korupcija narušava ravnopravne uvjeteposlovanja
Korupcija pogađa i privatna i javna poduzeća -korupciji podložan javni sektor je neučinkovit,te stvara političku, a time i poslovnuneizvjesnost
Korupcija povećava poslovni rizik koji seodražava u višim troškovima poslovanja ismanjenoj konkurentnosti domaćih poduzeća
Preuzeto s: http://www.scribd.com/doc/23803325/Kumovski-kapitalizam-crony-capitalism-u-Hrvatskoj
“Poslovni argument nije ništa više od razloga zašto,
odabirom određenog smjera, kompanija može
očekivati više koristi od troškova. Koristi mogu biti
nefinancijske, dugoročne ili čak nerealizirane.
Poslovni argument nije čvrst i brzi dokaz da
određeno postupanje garantira željene rezultate.”
Mallenbaker.net
Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća
Arthur D. Little, Business in the Community
Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (1)
1. Upravljanje ugledom
“Tko mi ukrade čisti obraz mene čini prosjakom”
W.Shakespeare
Za 44% kupaca kriterij pri donošenju odluke okupovini ili korištenju usluga organizacije je imidžte organizacije odn. njeno društveno odgovornoposlovanje
86% klijenata smatra da je odgovorno ponašanjepoduzeća prema društvu, radnicima i okolišuvažnije od njenog gospodarskog doprinosa
48% svjetske javnosti nema povjerenje u veliketvrtke
Preuzeto s:http://www.drustvena-
odgovornost.undp.hr/upload/file/156/78390/FILENAME/Poslovni_argumenti_za_drustvenu_odgovornost_poduzeca.pdf
3
Nagrada za reputaciju (ugled):
DIONIK NAGRADA
Potrošači Lojalnost
Zajednice Legitimitet
Zaposlenici Posvećenost
Mediji Medijska prisutnost
Država/aktivisti Pošten odnos
Upravljanje ugledom…
Kompanije koje ispunjavaju sve viša očekivanja zaposlenika imaju koristi od njihove produktivnosti
Promocija kreativnosti stvara dodanu vrijednost
Zapošljavanje i zadržavanje vrijednih zaposlenika
Zaposlenici napuštaju kompaniju ali “šire” vrijednosti i načela (mogu se vratiti)
Promicanje volonterstva doprinosi lojalnosti
Povećanje zadovoljstva zaposlenika i uloga najpoželjnijeg poslodavca
2. Upravljanje rizicima
“Usredotoči li se na svoju društvenu odgovornost poduzeće će biti uspješnije unaprijediti svoje postupke utvrđivanja i upravljanja poslovnim
rizicima”
Michael Bailey, Compass Group plc.
Društvena odgovornost – sredstvo za upravljanje rizicima
Veći broj osoba koji žele raditi za tu organizaciju
Povećanje razine zadovoljstva s radnim mjestom
Poboljšanje ocjene zadovoljstva kupaca
Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (2)
Kompanije se odmiču od kratkoročnog upravljanja financijskim rizikom, prema integriranom pristupu srednjoročnog i dugoročnog upravljanja okolišnim i društvenim rizicima
Time se produžuje dodana vrijednost dobrog upravljanja rizikom:□ Smanjenje predvidljivih gubitaka□ Identifikacija novih tema i poslovnih prilika□ Korištenje vodeće uloge kao komparativne
prednosti
Bolje razumijevanje i upravljanje rizikom
3. Inovativnost i učenje
500 najuspješnijih poduzeća iz 1970 premaFortuneovom popisu je nestalo – gospodarskepromjene i preraspodjele dobara – većinaorganizacija slabo uči
80% europskih poslovnih vođa smatra kakodruštveno odgovorno poslovanje omogućujeorganizacijama jačanje kreativnosti i stjecanjenovih spoznaja o tržištu
Društvena odgovornost potiče tvrtke na učenje iinovativnost i pomaže im pri iznalaženju novihtržišnih mogućnosti, uvođenju učinkovitijihposlovnih procesa i održavanju konkurentnosti
Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (3)
DOP promovira razmišljanje “izvan kutije”
“kreativno uništenje” – Joseph Schumpeter
Naglasak na društvene i okolišne izazove pomaže identifikaciji značajnih poslovnih prilika
Stvaranje okružja koje stimulira inovativne ideje zaposlenika stvara vrijednost
Inovativnost i učenje između sektora i unutar mreža/klastera predstavlja izazov tradicionalnom pristupu
Više kapaciteta za inovacije i učenje
4
4. Pristup kapitalu 86% institucionalnih ulagača diljem Europe
smatra kako će upravljanje društvenim iokolišnim rizicima imati povoljan učinak nadugoročnu tržišnu vrijednost poduzeća
Ulagatelji vode sve više računa o ostvarenjimavezanim uz društvo i okoliš – “Trebate lipristup novcu društvena odgovornost je odpresudne važnosti”
Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (4)
5. Financijska uspješnost DOP jača konkurentnost
Tvrtke koje su uvele etički kodeks dugoročnoostvaruju bolje financijske rezultate
Otvara mogućnost za smanjenje sadašnjih ibudućih troškova
Jača položaj na tržištu i omogućuju ostvarenjeveće dobiti
Poslovni argumenti za društvenu odgovornost poduzeća (5)
Kompanije s nefinancijskom vizijom imaju bolji učinak od onih koje samo potražuju dobit
Briga za okoliš vodi “ranom” prelasku na zelene tehnologije i značajne uštede u procesu proizvodnje
Razumijevanje rizika često smanjuje troškove uskladbe s regulativom
Dirketna poboljšanja financijskog učinka
Reputacija – još uvijek kratkoročna, naglasak na donacije i filantropiju
Upravljanje rizicima – još uvijek naglasak na financije
Zadovoljstvo zaposlenika – nepotpuno restrukturiranje i percipirane nejednakosti između menadžera i ostalih zaposlenika
Inovacije i učenje – free rider, ne partnerstva
Tržišta kapitala – direktne strane investicije, ali poslovanje usmjereno na zaradu…
Velike i profitabilne kompanije, ali ne MSP?
Poslovni argumenti u Hrvatskoj
Utjecaj podržavajuće okoline na društvenu odgovornost poduzeća
PODRŽAVAJUĆA OKOLINA
5
Izvor: Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj http://www.aed.hr/hr/dokumenti/CSR_Report_2006.pdf (08.02.2007.)
Uloga vlade – idealan tip Upravljanje temeljeno na društvenom
dogovoru
Institucije i akteri sa zajedničkom snagom donošenja zakona
Zakoni su kodifikacija dogovora o tome što je ispravno, a što pogrešno u društvu
Regulacije – pravila koja omogućavaju poduzećima da se ponašaju sukladno dogovoru ili ih priječe da krše dogovor
Zakoni, mehanizmi, procesi, agencije, poticaji, kazne...
Bliže stvarnosti? Korupcija, klijentelizam, traženje rente i
‘veze’
Birokracija vezana za pravila bez jasne svrhe i nedovoljno transparentna
Ne može ili ne želi zaštiti javna dobra i javni interes
Paradoks: pre-reguliranost i nedovoljna reguliranost
Nekonzistencija i zbunjujuće poruke
Nedostatak horizontalne (međusobne) i vertikalne (s ostalim resorima) koordinacije
Vlada i DOP Unaprijediti poslovnu okolinu – gradnja
povjerenja
Promovirati etičko i socijalno odgovorno poslovanje
Stvoriti podržavajuću okolinu za DOP
Razviti jasnu DOP/održivu razvojnu strategiju
Uspostaviti DOP forum raznovrsnih dionika
Stvoriti kompetencije i kapacitete za provedbu
DOP-a
Odgovorna konkurentnost Filantropija
Društveno odgovorno poslovanje
Odgovorna konkurentnost (OK)
“Tržišta u kojima se poduzeća sistematski i na obuhvatan način nagrađuju za unaprjeđivanje odgovornih praksi, a penaliziraju kad djeluju suprotno.
Cilj strategija za OK je povećanje produktivnosti na način da oblikuju poslovne strategije i prakse uzimajući u obzir njihove socijalne, ekonomske i društvene učinke na okoliš.” Zadek
Male Grupe
Kojih 5 najvažnijih stvari bi trebala učiniti hrvatska vlada kako bi unaprijedila odgovornu konkurentnost hrvatskih poduzeća
Na koji bi način lokalna samouprava u Hrvatskoj mogla unaprijediti vlastite prakse održivosti i učinke
6
Uloga podržavajuće okoline
1. Podizanje svijesti
2. Mjerljivost - indikatori i mjerila
3. Poticaji za integraciju DOP-a u praksu
4. Vještine i kompetencije
5. Kultura objavljivanja
6. Nagrađivanje izvrsnosti
CIVILNO DRUŠTVO: relacijski model
vlada Civilno društvoPoslovna
zajednica
Socijalne
organizacije
Kulturna/
Religijskaudruženja
Nevladine
organizacije
Akademska zajednica/
Istraživačke
institucije
TRIPLEHELIX MODEL
Povezanost
države, znanosti
(sveučilišta i
instituti) i
gospodarstva
QUADRUPLEHELIX MODEL
Povezanost
države, znanosti,
gospodarstva i
svih sudionika
civilnog društva
Sve više aktualnih rasprava
o civilnom društvu
kao važnom sudioniku
razvoja društva
QUADRUPLE HELIX MODEL Hrvatske definicije: između države i tržišta
‘Civilno društvo je sfera koju čine dobrovoljne organizacije i
udruge. To je neformalna mreža organiziranih pojedinaca
angažiranih u javnim poslovima. Civilno društvo se razlikuje
od klasične države po tome što je ono prvenstveno
utemeljeno na volontarizmu. Od sfere privatnih aktivnosti
razlikuje se po tome što su njegove aspiracije zasnovane na
javnom dobru, u interesu su zajednice, a ne privatnim, na
tržištu temeljenim aspiracijama i idejama.’
Josip Kregar
Terminološka konfuzija
Civilno društvo – Organizacije civilnog društva (OCD)
Ne-vladine organizacije (NVOi)
Ne-profitne organizacije (NPOs)
Društveni pokreti – ‘Grassroots organizacije – Organizacije društvenih pokreta (ODP)
Zaklade
Zadruge
Povijesni tragovi civilnog društva u Hrvatskoj
1. Prije-1945: filantropija bliska crkvi; zadruge; zaklade
2. SFRJ/Y: SIZovi/samoupravne interesne zajednice; udruženja osoba s invaliditetom; ratni veterani; udruženja umirovljenika i žena
3. Opozicija unutar komunizma: Žena i društvo; Polet; Svarun; SOS telefon;
7
Civilno društvo u Hrvatskoj: snage
Visoka razina profesionalnosti
Ojačani odnosi sa državnim i strukturama u lokalnoj vlasti
Unaprijeđeno partnerstvo s poduzećima
Ključni akter u procesu pridruživanja EU (kognitivna europeizacija )
Djeluju unutar dobre regulatorne okoline
Rastuće članstvo, pa čak i građanska kultura
Civilno društvo u Hrvatskoj: slabosti
Uglavnom urbano, uz dominaciju Zagreba (najprisutniji tamo gdje su potrebe najmanje )
Rastuće natjecanje za ograničene resurse
Još uvijek prati prioritete donatora
Kratkoročno financiranje, a ne dugoročna partnerstva
Dominacija karizmatičnog i ne-transparentnog vodstva
Civilno društvo i DOP u Hrvatskoj
Civilno društvo
Ograničeno djelovanje u ulozi ‘watchdog-a’
Usredotočeno na primanje donacije
Nedovoljno dobri u transparentnom izvještavanju
Poduzeća
Suradnja utemeljena na filantropiji, a ne na među-sektorskim partnerstvima
Ne uključuju ključne NVO-e u dijalog s dionicima
DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVOPioniri inovacija za dobrobit čovječanstva
Društveno poduzetništvo “dopušta organizacijama
da iskuse nove stvari, suočavaju se s novim
potrebama i služe većem broju ljudi i efikasnije i
brže...
Peter Brinckerhoff
“Ništa nema toliku moć kao ideja u rukama društvenog
poduzetnika” Bill Drayton,
CEO, osnivač Ashoka
http://www.youtube.com/watch?v=IPqn-Ru-_PQ
Dobrotvorne organizacije
“ Daj čovjeku ribu i nahranit ćeš ga za cijeli dan”
Neprofitne organizacije/javni sektor
“ Nauči čovjeka pecati i nahranit ćeš ga za cijeli život”
Društveno poduzetništvo
“Društveni poduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem
ribe ili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno
neće smiriti sve dok ne provedu revoluciju u ribarskoj
industriji”
Bill Drayton,
CEO, osnivač Ashoka
Društveno poduzetništvo (Crane and Matten)
Poduzeća Civilno društvo Društvenopoduzetništvo
Ciljevi Ekonomskavrijednost
Društvenevrijednosti
Ekonomska i društvena vrijednost
Profit Povećanje profita Ne-profitno Stvaranje profita uz ograničenje na distribuciju profita
Aktivnosti Proizvodnja i trgovina dobrima i uslugama
Usluge, kampanjezagovaranje, etc
Proizvodnjasocijalnih dobara i usluga
Financiranje Samo-financiranje Grantovi, donacije, članarine
Mješovito
Upravljanje Dioničari-> Dionici Participativnademokracija
Mješovito
8
Utjecaj društvenog poduzetništva
Nadopunjuje usluge od javnog interesa(socijalne usluge)
Doprinose uravnoteženom korištenju iraspodjeli raspoloživih resursa u koristlokalne zajednice
Generiraju nova radna mjesta
Potiču društvenu koheziju i pridonoserastu i razvoju društvenog kapitala
3 glavne dimenzije društvenog poduzetništva(EMES; Borzaga, Defourny, 2001; Defourny, Nayssens, 2001; 2008, 2012)
Participativno
djelovanje
□ Kolektivne prirode□ Društvena misija□ Profit sredstvo za
reinvestiranje i ostvarivanje društvene misije
□ Ekonomska aktivnost proizvodnje proizvodai/ili prodaje usluga
□ Ekonomski rizik□ Plaće za dostojanstven
život ne za bogaćenje
□ Uključivanje dionika□ Jedan član jedan glas
Sukob (konflikt) interesa
http://www.youtube.com/watch?v=xnRpMQvW_ow
“The reputation of a thousand years is determined by the conduct of one hour.”
Japanese proverb
Sukob interesa Situacija u kojoj jedna strana ima neke
profesionalne ili osobne obveze, odnosnoosobne ili financijske interese, koji mu otežavajudjelotvorno obavljanje poslovne funkcije iugrožavaju njegovu objektivnost ili mogu stvoritidojam da je njegova objektivnost ugrožena.
Sukob interesa je situacija (NE PONAŠANJE) ukojoj neki pojedinac na odgovornom položaju (iličlan njegove uže obitelji), ima istovremenemeđusobno konkurentne, profesionalne iosobne interese.
Sukob interesa postoji kada je razlika izmeđuindividualnih i profesionalnih obveza takva daneovisni promatrač može postaviti opravdanopitanje jesu li profesionalni rad i odluke dotičneosobe vođene osobnim interesima
Temelji interesa
Financijski (opipljivi)
novac
zaposlenje
imovina/dionice/vlasništvo
Nefinancijski (neopipljivi)
profesija i poslovni uspjeh
osobna sreća
fizičko zdravlje
psihološko stanje
PRIVATNI interes u SUKOBU interesa“Bilo kakva korist”, što znači da obuhvaća prenosive(nasljedne) ili materijalne i neprenosive ili nematerijalneprednosti. Posve je jasno kako u slučaju kada POJEDINACima privatni interes materijalne naravi koji je u sukobu snjegovom/njenom FUNKCIJOM postoji značajan rizik dabi, donoseći odluke u profesionalnom svojstvu, mogaopogodovati ispunjenju privatnih interesa.
PRIMJER PRENOSIVE ILI MATERIJALNE PREDNOSTISupruga javnog dužnosnika posjeduje građevinsku tvrtku i javni dužnosniktreba donijeti odluku o sastavljanju tehničkih specifikacija za cestu čija seizgradnja planira. U takvome primjeru vrlo je vjerojatno da bi javni dužnosnikmogao pokušati prilagoditi tehničke specifikacije kako bi pogodovao tvrtcisvoje supruge.
PRIMJER NEPRENOSIVE ILI NEMATERIJALNE PREDNOSTIKada gradonačelnik profesoru svoga sina nezakonito dodijeli društveni stanuz plaćanje niske zakupnine, a u zamjenu za bolje ocjene ili diplomu.Kada ministar obrazovanja supruzi odvjetnika pristrano dodjeljuje ugovor zanabavu, a u zamjenu za praksu svoga sina kod navedenoga odvjetnika.
Vodić kroz sukob interesa, Rumunjsko akademsko društvo
9
Tipični sukobi interesa
Konfliktne uloge – politika i nadzorni odbori
Osobno prihvaćanje “zahvalnosti”
Korištenje javne imovine za zadovoljavanje vlastitih težnji/obveza
Korištenje ili otkrivanje povjerljivih informacija
Korištenje utjecaja osoba na položaju radi zadovoljavanje vlastitih interesa
SUKOB INTERESA
1. STVARNI sukob interesa :
kada pojedinac zna da svojim aktivnostima može i dodatno ostvariti privatni interes, a na štetu interesa organizacije – i to i učini…
2. PRIVIDNI sukob interesa:
situacija u kojoj se čini da bi privatni interesi mogli naneprikladan način utjecati na obavljanje dužnosti; kadase relativno dobro informiranoj osobi, na temeljuzdravog prosuđivanja, učini da je netko od kolega ustvarnom sukobu interesa
3. POTENCIJALNI sukob interesa:
kada postoji neki privatni interes koji može utjecati navršenje dužnosti, no osoba još ništa nije počinila po tompitanju
DEFINICIJE
https://www.sukobinteresa.hr/sites/default/files/dokumenti_clanaka/abeceda1.
DOBRO UPRAVLJANJE
Vodić kroz sukob interesa, Rumunjsko akademsko društvo
… određeni proces koji obuhvaća sljedeća svojstva: participativnost, konsenzualnost, odgovornost, transparentnost, osjetljivost, učinkovitost, djelotvornost, pravičnost, obuhvatnost i usmjerenost prema vladavini prava.
Postojanje sukoba interesa u okviru bilo kojeg procesa upravljanja (npr. donošenje politike, odlučivanje, provedba zakona, rješavanje sukoba, itd.) za posljedicu ima promjenu utvrđenog procesa dobrog upravljanja te u konačnici vodi do lošeg upravljanja. Naspram tome, nepostojanje sukoba interesa u procesima upravljanja preduvjet je više razine dobre uprave, iako potonja nije u potpunosti uvjetovana sukobima interesa.
SUKOB INTERESA vs. KORUPCIJA
KONFLIKT INTERESA KORUPCIJA
Razinaproblema
manje značajna (minorna) pitanja globalno prepoznati problem (zločin)
Suštinaparcijalno, pristrano, subjektivno ispunjavanjejavnih dužnosti
zloupotreba oficijelne pozicije zbog ilegalnih personalnih koristi
Motivacija privatni interesi, socijalni odnosi (prijatelji, poslovni partneri...)
financijske koristi (ilegalne)
Tipičnoponašanje
darovi, provodi, ugošćavanje, usluge, zapošljavanje izvan institucije, nepotizam, klijentelizam, zloupotrebaslužbenih informacija, naknadno zapošljavanje, itd
darovi, proizvodi, ugošćavanja, nepotizam, klijentelizam, korištenje veza, financijske transakcije, zahvale za ugovore, itd
Posljedice Gubitak povjerenja gubitak povjerenja, posljedice po socijalni, ekonomski, politički i kulturni razvitak društva ičovječanstva
A. Bačić, Sukob interesa i pitanje odgovornosti u ustavnoj demokraciji, 2012.
SUKOB INTERESA vs. SUKOB ODGOVORNOSTI
… otići na utakmicu u kojoj igra moj sin umjesto održati prezentaciju (ili obaviti zadatak/obvezu prema instituciji u kojoj
radim)vs.
… biti sudac na utakmici u kojoj igra moj sin
Utjecaj loše poslovne etike na rast gospodarstva
Smanjuje investicije i obeshrabruje direktne strane investicije
Uništava povjerenje u ugovore
Vodi do strožih zahtjeva za povratom investicija
Narušava povjerenje zaposlenika
Narušava povjerenje dobavljača
Potiče birokratsku korupciju
Obeshrabruje tok direktnih stranih ulaganja
Koči i usporava stopu rasta
preuzeto s: Banka magazin, svibanj 2011
10
Tipični slučajevi nemoralnog djelovanja u poslovanju
Sukob interesa Povisivanje vlastite plaće na uštrb profita vlasnika
Prisvajanje dobara firme za vlastite interese
Podmićivanje i primanje mita ( u smislu primanja ili davanja novca, darova ili posebnih usluga (informacija) s namjerom da se odlučujuće utječe na odluku)
Poštenje i iskrenost
Namjerno nanošenje štete kupcima, klijentima, zaposlenicima, konkurentnim firmama pomoću: obmanjivanja, pogrešnog informiranja, iznude, prisile, diskriminacije i sl.
Stvaranje i očuvanje monopola na tržištu
Lažno informiranje o naravi proizvoda ili usluge
Komunikacija Lažno ili nepotpuno reklamiranjeLažno osobno prodavanje proizvodaNepotpuno obavješćivanje o štetnim učincima
Nepotpuno informiranje o razlici među proizvodimaOznačavanje štetnih proizvoda (npr. duhanski proizvodi)Razna upozorenja (dobna ograničenja za razne proizvode)
Poslovni odnosi
Zlouporaba autoritetaPlagiranje tuđeg radaOdavanje poslovnih tajni
Onemogućavanje provedbe plana poslovanjaNesudjelovanje na sastancima tvrtkePrisiljavanje drugih na nemoralne radnje
www.vup.hr/_Data/Files/1411118410957.pptx
Moguća pravila u konfliktnim situacijama
1. Ako postoji sukob između etike i zakona, učini što nalaže zakon
2. Ako postoji sukob između etike i poslovanja, učini što nalaže profit
3.1. Ako postoji sukob zakona i poslovanja, učini što nalaže zakon
3.2. Ako postoji sukob zakona i poslovanja, učini što nalaže profit
NO možemo zamisliti i slijedeću hijerarhiju vrijednosti:
4. Ako postoji sukob između etike i poslovanja učini što nalaže etika
Prema pravilima 1., 2., i 3.1. postoji
slijedeća hijerarhija vrijednosti:
1. ZAKON
2. PROFIT
3. MORAL
A prema pravilima 1., 2., i 3.2. postoji
drugačija hijerarhija vrijednosti:
1. PROFIT
2. ZAKON
3. MORAL
NO možemo zamisliti i slijedeću hijerarhiju
vrijednosti:
1. MORAL
2. ZAKON
3. PROFIT
Hijerarhija ovih vrijednosti, tj. poslovnih, zakonskih i moralnih nije zadana i u konfliktnim situacijama nije lako odlučiti. www.vup.hr/_Data/Files/1411118410957.pptx
Problematika zapošljavanja
Izvor: anonimna anketa, N=100, Požeško-slavonska županija, svibanj/lipanj 2012., www.vup.hr/_Data/Files/15020615317805.pptx
Hrvatska
Pristup Varšavskoj deklaraciji – 2000. godine
Zakon o sprječavanju sukoba interesa (NN 26/2011)
https://www.sukobinteresa.hr/
preuzeto s: Banka magazin, svibanj 2011
Whistleblowing/zviždanje
Pravo na slobodu govora i nesloga na radnom mjestu dobivaju sve veću pozornost.
Postoji dilema oko razotkrivanja korporacijskih nepravičnih djela ili lošeg postupanja.
Imaju li zaposlenici pravo, ili čak obligaciju, puhati u zviždaljku (engl. “blow the whistle”; whistleblowing)?
Razotkrivanje neetičnih ili ilegalnih aktivnosti u korporaciji:
Unutarnje (razotkrivanje nekomu na višem položaju u korporaciji)Vanjsko (razotkrivanje u javnosti)
Whistleblowing/zviždanje (2)
Predstavlja tipičnu moralnu dilemu:
- Pitanje izdaje povjerenja i narušavanja zajedništva
- Otkrivanje nepravilnosti u obliku nestručnosti, ne-etičnosti (npr. mobbinga), društvene neodgovornosti
Procjena dobrobiti/štete
- Za onoga koji prijavljuje
- Za onoga kojega se prijavljuje
- Onoga komu se prijavljuje
11
Ralph Nader
Preporučuje da zviždanje dobije zaštitu, tebude aktivno ohrabreno kao čin poboljšanjakorporacijske odgovornosti.
Zviždači trebaju dobiti zakonsku zaštitu odosveta poslodavaca, kao što je otpuštanje,izigravanje, mobing ili napad na osobniintegritet.
Richard De George
Zbog oblika nelojalnosti tvrtki whistleblowing treba moralno opravdanje.
Ono može biti moralno dopustivo samo pod određenim uvjetima:
- u slučaju prijetnje ozbiljnom fizičkom štetom i
- kada je zaposlenik već iscrpio kanale unutar korporacije u pokušaju da ispravi problem.
Gene James
Zaposlenici koji su svjesni potencijalnih štetnih posljedicanekog korporacijskog čina i koji ga odluče ne razotkriti, snosedio odgovornosti za te posljedice.
Opravdava whistleblowing kao obvezujuće u slučajevima kaošto su:
- uznemiravanje,
- prijevara,
- napad na privatnost i sl.
Zakonodavna regulativa
http://www.vecernji.hr/hrvatska/izradjen-prijedlog-zakona-o-zastiti-zvizdaca-634424
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/237289/Default.aspx