Estetika Pitanja i Odgovori

7/24/2019 Estetika Pitanja i Odgovori

1/5

1. ta je estetika kao filozofska disciplina?

Uobiajeno je da se estetika najednostavnije i najkrae oznaava kao nauka o lijepom. Pri tomshvatanju ona postavlja pitanje o fenomenu lijepog. Istorijski posmatrano estetika je nastala teku 18. vijek. Estetika je oduvijek bila fiozofska disciplina i kao takva je jedino istinski mogua. Uovjekovoj prirodi nije otkrivanje samo pojedinih strana i aspekata umjetnikog djela, ve unjegovom biu stoji prije svega duboka potreba da postavlja i ona najdublja i najdakekosenijapitanja ovjekovog vjekovnog stvaranja umjetnosti.

2. Porijeklo imena estetika?

Samo ime estetika je nastalo od grkog termina aisthesis to oznaava ulno opaanje. A izrazaisthetike episteme znai nauka koja se tie ula. Estetika, kao to joj ime kae obuhvatapodruje autonomne oblasti ula, kao i imaginacije i osjeanja, te tako izvan ulnog, osjeajnog iimaginativnog nema ni umjetnosti i ljepote.

Termin estetski je grkog porijekla, ali je nastao tek u 18. vijeku kao izraz jednog novogpoimanja i shvatanja. Heleni su izrazom aistesis oznaavali ulnost i ulni utisak, a parnjak mu jebio noesis i noetikos to je pretpostavljalo miljenje. U srednjem vijeku kao ekvivalent tih izrazapostoje latinski termini sensation i intellectus s tom razlikom to se umjesto pridjevskog oblikasensitivus povremeno upotrebljavao termin aisheticus. Svi naznaeni izrazi upotrebljavali su se ikoristili u antic ii u srednjem v ijeku ali nikad za oznaavanje lijepog i umjetnosti.

3. R azlika izmedju estetinog i estetskog?

Izmeu estetskog i estetikoj je radikalna razlika: Estetiko proizilazi iz refleksije i bitno jefilozofski osmiljeno, dok je estetsko ontiko i odnosi sena sam predmet, tj. na umjetnost, naljepotu priorde (na primjer jednog pejzaa) i sl. Sreten Petrovi s pravom tvrdi da se moe bitiestetiar a ne imati estetsko osjeanje, jer su estetiaru potr ebni prije svega misao i pojam.Estetika se meutim nuno odnosi i na samo bie i na predmet, tj. na umjetniko djelo koje usebi sadri ono umjetniko umjetnosti, odnosno samo estetsko bie ili ljepotu, dakle ona seodnosi na aisheton kao bie koje izaziva estetsku osjetljivost ali i naovjeka subjekta obdarenog sposobnou ulnosti (specifinom duevnom moi da osjeti i estetski doivi pomenutu ljepotu)

4. ta je predmet estetike kao filozofske discipline?

Sam predmet estetike pretstavlja onaj proctor unutar kojeg se ona kree to implicira oblastinjenog ist raivanja. U tom smislu poznati poljski estetiar Roman Ingarden (1893-1978) orednetestetikog istraivanja daje kroz sledea podruja i predmete:

1. Istraivanje ontologije dijela umjetnostia) Opta filozofska teorija strukture odnosno forme kao i nain postojanja umjetnikog djela

uopte. b) ontologija djela pojedinih umjetnosti, primjer slike, knjievnog djela, muzikog djela


2/5

2. Istraivanje ontologije estetskog predmeta kao estetske konkretizacije umjetnikog djela,kako u smislu forme tako i u nainu posto janja tog predmeta

3. Istraivanje fenomenologije procesa umjetnikog ponaanja, odnosno stvaralakog procesa 4. Istraivanje fenomenologije stila umjetnikog djela i njegov odnos prema njegovoj vrijednosti 5. Istraivanje ontologije i fenomenologije vrijednosti ko je se javljaju u djelu umjetnosti i u

estetskim predmetima, dakle umjetnikih i estetskih vrijednosti. Ono obuhvata problematikumogueg utemeljenja vrijednost bilo u umjetnikom djelu, bilo u estetskom predmetu, kao injihovog konstituisanja u otkrivalakom doivljaju.

6. Istraivanje fenomenologije primalakog estetskog doivljaja i njegove funkcije prikonstituisanju estetskog predmeta

7. Istraivanje teorije saznanja umjetnikih djela kao i saznavanja estetskog predmeta, aposebno saznavanja umjetnikih vri jednosti i estetskih vrijednosti. Teorija kritike vrednovanja

8. Istraivanje filosofske teorije smisla i funkcije u umjetnosti odnosno estetskih vrijednosti uovjekovom ivotu.

5. Osnovni pojmovi estetike?

Osnovni pojmovi estetike? Tecchne (ars) umijee, vjetina (zanatska vjetina) Poesis - stvaranje (tvorba neeg novog) Mimesis oponasanje (preslikavanje) Kalos lijepo, ljepota kao ideja , mjerilo ljepote (kanon u umjetnosti jedinstvo ljepote i dobroga savrenstvo)

6. ta su esteti ke kategorije?

Kategorije ko ristimo kad nastojimo da definiemo ta je to um jetniko, a ta neum jetniko.Kategorija je pojam koji nastaje u Aristotelovoj filozofiji kada govorimo o bicu na najoptiji nacin (filozofskomiljenje je da je govor koji je opstiji uvek i bolji, pouzdaniji od govora koji je lini da bi izbegli dabudemo proizvoljni da budemo previse subjektivni). To je razlika izmedju filozofije i literature.

Aristotel pokuava da definie kako mi to u umetnosti baratamo kategorijama. Kod njega kategorijaima ontoloski s tatus (ontologija se bavi najviim principima bia i o umetnosti bi te kategorije govorilepremalo). Kritika Aristotelove kategorije je da se nekakvo boansko bie ne moe misliti ovimkategorijama koje su posmatr ane previe a ntropomorfno, nisu dovoljno univerzalne.

Kant je posmatrao kategorije na saznajni teorijski nacin. Nije vise rec o tome na kojinacin govorimo obicu, vec na koji nacim mi saznajemo bice. Kant razlikuje svetfenomena (iskustveni svet) i svetnoumena (nadculni svet, dusa, kosmos). Kant jeuveren da nije svo saznanje spolja oslonjeno nacula vec postoji nesto u nama stooblikuje te culne podatke. Taj spoj izmedju onoga sto daju cula ionoga sto daje svest jeKantovo iskustvo. Iskustvo nastaje tako sto se srecu kategorije i culnaraznovrsnost. Utom smislu kategorije su aprirorni posed nase svesti.


3/5

Viktor Bas - pojam estetike kategorije se javlja u 19. veku, to je ideja da postoje razliite formelijepog. Kvalitet i kvantitet su formalni pojmovi i oni su uvek isti, a kategorije u umejtnosti su n eto to

je istorijski promenjivo.

Volteru svom Filozofskom rijeniku govori o relativnosti lijepog. On donosi moment stanovita sakojeg se lijeepo procenjuje

Estetike kategorije: Lijepo, Runo, Uzvieno, Uzvieno, Tragino, Komino

7. Esteticka kategorija lijepo?

Estetikom kategorijom lijepoga obuhvaeno je i prirodno i umjetniki lijepo, fenomen lijepog ucjelini. ta je ljepota? To je neto to je u sreditu, neto u emu se rezimiraju suprotnosti, gdje suharmonizovani Ja i object. U njemu iddeja i ulnost tvore savren sklad. Ljepota je dakle ostvarenaharmonija. Ona je pravilna proporcija dijelova sa cjelinom i ona je odmjerenost. Lalo kada govori okategoriji lijepog misli o njegova dva znaenja, o lijepom u irem smislu koje oznaava svaku

est etsku vrijednost i lijepom u uem smislu koje predstavlja jednu posebnu vrijednost meuostalima. Ako se trai njegovo blie odreenje, lijepo je u pravom smislu rijei harmonija kojuinteligencija osjea, o kojoj sudi uskus i koja bez muke postie maksimum uinka sa minimumomsredstava. U lijepom se postie zadovoljstvo intelektualne . Ono je predmet spokojnog posmatranjaza misao vie nego emocije za efektivni ivot i akcije za volju. Vinkelman ga uzima kao istu vodukoja je utoliko zdravija ukoliko je manje ukusna, a Kant pokazuje da je prirodna ljepota lijepa stvar, aumjetnika lijepo predstavljanje stvari.

8. Estetika kategorija runo?

Estetikom kategorijom runog naziva se ono koje nema nikakvog reda, haos triumfuje nad smislom,a besmisao nad idejom. Nije isto runo u stvarnosti i u umjetnosti. Slika neke lijepe ene nijeneminovno i lijepa slika. A portret neke ene, po prirodi rune ili beznaajne moe da bude remek-djelo. Pitanje je da li je runo samo suprotnost ili odsustvo lijepog ili je zasebna kategorija. Ovajproblem se aktuelizuje u savremenoj umjetnosti, kad koritenje runog, neprijatnog postaje esta ilegitimna umjetnika strategija. U modernoj umjetnosti esti su pokuaji da razbije harmoninostdijela, je r se smatra sklad i simetrija nemogui u lanom i neistinitom, neharmoninom svijetu.Namjerno ostvarena runoa i nesaglasje postaje bitna estetika kategorija, jer se tako ukauje narunou savremenog ivota. Umjetnici to ine da bi nas odrali u stanju kritinosti i osvjetenosti, teda bi na estetski produktivan nain, u umjetnikoj formi probudili nau svijest.

9. Ob jasniti pojam ljupkog kao estetike kategorije?

10. ta je uzvieno kao estetika kategorija?

Uzvieno je jedna od estetikih kategorija koja i danas ima nekakvu primjenu. Uzvieno nastaje ugrkoj retorici (Stil govora). Uzvieno treba da dovede publiku u oduevljeno stanje. U renesansi se

jo sa Petrarkom, uzvienost vezuje uz odreeno osjeanje ovjekove unutranjosti. Uzvienost nije


4/5

u spoljanjem prizoru, ve je to subjektivni doivljaj, izraz nae moi da spojimo velianstvonostprirode samoi nae duevnosti.

11. Forma i sadrzaj?

U hodu ka estetskom predmetu nain samopojavljivanja djela ima odlunu vanost, pa se takopostavlja pitanje pojma forme, estetiki posebno shvaenog, pojma forme pojave kao takve u emuse ogleda pribliavanje prema konstituciji predmeta. U zom kontekstuje je problem odnosa sadraja iforme pretpostavljen svakoj analizi estetskog p redmeta. Forma je samo bie umjetnikog djela,sutina umjetnosti, ono umjetniko, ne ono ta to odgovara sadraju ve ono kako oblikovanje iuopte neeg oblikovanog i prikazanog, dakle sam nain i oblik.

Forma se moe definisati:

Forma je isti to i raspored dijelova. Antiki sinonimi za ovaj pojam i ovakvo odreenje su srazmjera(symetria), sklad (harmonija), red (taxis)

Forma je ono to je ulima dato neposredno. Sadraj je njena suprotnost i njen korealat.

Forma je granica ili kontura predmeta, a njena suprotnost je materija.

Forma je pojmovna sutina predmeta, suprotnost tom pojmu su crte predmeta.

Forma je ono to intelekt unosi u predmet.Suprotnost ovom pojmu forme je ono to intelekt nijeproizveo ve je dato spolja.

Sutinsko u umjetnosti ne javlja se toliko u samom sadraju, u onome to je prikazano koliko usamom nainu, onome kako je to neto izvedeno. Forma je dakle to to djelo umjetnosti iniumjetnikim i estetskim.

12. ta je estetski fenomen?

Estetski fenomen mogue je rasvijetliti i filosofski razumjeti analizom i objanjavanjem estetskogpredmeta, stvaralakog akta i primalakog akta. Sam estetski predmet podrazumijeva strukturu imodalnu analizu koja e biti provedena kroz razumijevanje bia umjetnikog djela, prekora zumijevanja bia umjetnikog djela, zakona objektivacije, planova i slojeva umjetnikog djela,preko razumijevanja fenomena realnizacije i derealizacije, modaliteta umjetnosti, idealnog karakteraumjetnosti, te modalnih definicaj umjetnosti. Dananji termin fenomen nastao je od grkog izrazafainomenon to u prevodu oznaava pokazivati se.

Imajui u vidu kompleksnu cjelinu estetike predmetnosti kao i obim i granice pojedinih estetikihpodruja, njihovu prirodnu hijerarhiju, proimanja i mogue oblike svrstavanja, i klasifikovanja,istraivanja estetikog fenomena moemo podijeliti na: optu estetiku, estetike posebnih umjetnikihoblast ii vrsta, komparativnu estetiku i istoriju estetike.

13. ta je estetski predmet?


5/5

Prije svega estetski se predmet zasniva u subjektu. On predstavlja rezultat subjektovog odnoenjaprema umjetnikom djelu. Kao takav, on je uvijek rezultat, proizvod, nikad jedan samostalanpredmet. On je konkretizacija koja se vri u estetskom doivljaju odnosno estetskoj perecepcijiposmatraa. Otuda se on zajedno sa vrijednostima koje nosi moe objasniti iz samog estetskogakta, to je bitna stvar psihologije, pa tako izvjesni estetiari psiholokog smijera pourie da

estetski predmet u cjelini postave u zavisnost od posmatraa, gledaoca ili slutaoca, to jeneprihvatljivo s obzirom na to da je estetski predmet rezultat objektivisanja umjetnikog djela usvijesti posmatraa, inae djelo umjetnosti posmatrau dolazi kao neto strukturno i ematsko, kaoneka ogoljela tvorevina.

14. Objasniti pojam umjetnikog stvaranja (genije i talenat)?

U 19. vijeku za umjetnost se vezuje pojam stvaralatva. Stvaralatvo se poima kao sazdavanje istvaralaka izgradnja fiktivnih bia. Takvo poimanje stvaranja vezano je za poeziju i razliito je odteolokog, govori da neto postaje iznova, a samo pjesnik o stvarima kojih nema govori neobmanjujuu da oistihe, Vilhem Humbolt je pred kraj 18. in a poetku 19. vijeka pisao da jeumjetnost predstavljanje prirode pomou mate id a se ona sastoji od unitavanja prir ode kaostvarnosti i njenog vaspostavljanja kao proizvoda moi mate.

Sam Hegel naziva talentom i genijem onu stvaralaku djelatnost fantazije kojom umjetnih postie dase ono to je u njemu umno po sebi i za sebe pretvori kao njegovo sopstveno djelo u realni lik.Genije implicira jednu optu mo i sposobnost za pravo i istinsko stvaranje djela umjetnosti. Zagenija koji uvijek ostvaruje neto ovo, bitna je invencija koja mu kljuno i pomae u dolaenju dotenovine i koja se sastoji u nadahnuu, a nikako u metodikim proraunima.

Pojam genija je u poetku oznaavao demonsko bie, demona. Sredinom 16.vijeka isti termin dobijamodern znaenje ali u svom ekvivalentnom izrazu ingenium koji manje-vie sadri i obuhvata

Platonovu teoriju nadahnua. U estetici 18.vijeka ideja o geniju, posebno u Engleskoj, koristi se kaosredstvo protiv klasicizma i pravila estetike, postavkom o boanskom nadahnuu suprostavljenomracionalnim zakonima.

Documents

Estetika Pitanja i Odgovori