1. kolokvij ,grupa A

1.što je vernakular? Vernakular je spontani, nesvjesno kontrolirani vid govora u situacijama kada su govornici naopušteniji i ne pridaju važnost svom govoru. Nije toliko karakterističan za pojedinca koliko za grupu ,budući da je rezultat interakcije među govornicima. Govornici su uključeni u društvene mreže koje svojim pripadnicima nameću normativni konsenzus I tako ostvaruju svoju vernakularnu normu.(Možda nam da pitanje što je urbani varnekular- to nije dijalekt nego gradski varijetet manje ili više obojen značajkama povijesnog dijalekta dotičnog područja. Različite razine temeljnoga jezičnog sustava mijenjaju se različitim tempom: najpodložnije su utjecaju sintaksa i morfologija, a najotpornije fonologija i prozidija. npr. ne postojanje vokativa kao posebne gramatičke kategorije te izražavanje budućnosti prezentom svršenih glagola. ne dam ostavku!---ne dajem ostavku!)

2.uslijed kojih su razloga slivenice (blends) potekle upravo iz eng. jezika?

1) Engleski jezik je struktuiran kao analitički jezik te ima razmjerno visoki udio jednosložnih riječi. 2) Anglosaksonska kulturna baština/tradicija je prožeta osjećajem za slobodne leksičke eksperimente;za svjesno poigravanje riječima (SAD i GB ne poznaju jezičnu politiku u europskom smislu i formalnu institucionalnu kodifikaciju norme).

primjeri: engl. motel (motor+hotel), sitcom (situation+comedy), brunch(breakfast+lunch), smog(smoke+fog)

3.kakav je tipičan tijek glasovne i općenito jezične promjene?

Promjena se najprije javlja kao karakteristična crta određene podgrupe i ne pridaje joj se naročita pažnja. Kako se promjena širi unutar grupe, izlazi iz njezinih okvira i utječe na društvene grupe koje su najbliže grupi u kojoj je promjena započela. Ta lingvistička značajka neizbježno je povezana s ekspresivnim karakteristikama grupe bez obzira na to koliko prestiža ili društvene vrijednosti drugi članovi govorne zajednice pridaju dotičnoj grupi.

4.zašto su urbani varijeteti u Hrvatskoj počeli kasno istraživati, tj. zašto je teorijski i istraživački dugo dominirala ruralna dijalektologija?

U Jugoslaviji je dugo dominirala ruralna dijalektologija jer je u sedamdesetim godinama prošlog stoljeća većina stanovništva živjela na selu. Tu je vrlo važna genetsko-tipološka izučavanja jezika a prisutna je jezična ideologija(“vukovski ideal-tzv. neiskvareni jezik sela). Budući da klasična dijalektologija ne uzima u obzir društvenu pripadnost informanata i u načelu bira starije govornike kako bi zabilježila što autentičnije iblike, izvan njena horizonta ostaje korelacija između jezika i društvenih slojeva,generacija, spolova…

1

5. koje su osnovne sredine socijalizacije i koja je ključna za jezičnu (samo) identifikaciju?

Tri su osnovne sredine socijalizacije: obitelj, vršnjaci i škola. Grupa(vršnjaci u kvartu) je centar jezične solidarnosti i centar jezične inovacije. Stanovnik grada je istodobno član raznih društvenih(jezičnih) grupa.Razlike među idiomima nisu povezane s jezikom kao sustavom nego s jezikom kao institucijom(sredstvom i simbolom društvene strukture)

6. što je jezična ekonomija i kojim se postupcima ostvaruje ( s barem 2 primjera) Jezična ekonomija je morfološki proces karakterističan za periferne varijetete/substandardne jezične razine. Jezična ekonomija je i afektivnost. Sama po sebi nije apsolutna kategorija. Npr. oblik superiška postoji zbog efektivnosti iako je neekonomičan u odnosu na super (2 sloga više). Ostvaruje se trima postupcima: 1. redukcija sintagmatskih izraza :daljinski upravljač-daljinac2. afereza(redukcija početka riječi) : košulja-šulja, muzika-zika3. apokopa(redukcija kraja riječi) : automobil-auto , fotografija-foto 7. što o razumljivosti nepoznatih riječi otkiriva istraživanje kod čakovečkih devetogodišnjaka?

Devetogodišnjaci iz Čakovca iz četvrtog razreda trebali su pročitati tekst Soldat postal kralj, usmenu narodnu pripovjetku. Ni narativna struktura ni tematika nisu bile bliske gradskim govornicima. Jezično, zajednička je bila kajkavska osnova, ali njen stari ruralni varijetet ne pripada govoru gradske djece. Npr. izraz zakolatati se (zakotrljati se) prije čitanja je točno odredilo samo 19,2% djece a nakon čitanja njih 90,4%. Riječ štroka je svima bila nepoznata da bi nakon čitanja njih 73,1% znalo da je riječ o grani, stručku.Riječ varaš je 63% djece prije čitanja objasnilo kao oblllik glagola varati dok je nakon čitanja njih 59.1% tu riječ objasnilo kao grad, mjesto.Nerazumijevanje ili netočno prepoznato značenje pojedinih riječi nije bilo prepreka u recepciji fabule jer su ispitanici određivali značenje iz konteksta. Tvrdnja da se nešto ne razumije često je i izraz nepovoljna stava o varijetetu iz kojega dotični oblik potječe ili se misli da potječe.

8. iz kojih se razloga proširuje leksički inventar nekog jezika?

Leksiči inventar nekog jezika proširuje se zbog: 1. pojave novih pojmova/predmeta/pojava , koje treba imenovati2. potrebe da se zatečenim nazivima dodaju novi iz eksperimentalnih razloga(derogativno, eufemistično,šaljivo..),stilističkih razloga(žargonski, formalno/neformalno..), pragmatičkih razloga (jezična ekonomija, pomodnost, trenutna inspiracija..)3. povijesnih, politikih itd. razloga

2

9. prikaži (opiši) socioekonomski i kulturni kontekst prodora nestandardnih idioma u javnu komunikaciju i (tiskane) medije u hrvatskoj u drugoj polovici 20. st.

1. događaji potkraj osamdesetih i u devedesetima

2. nestanak cenzure i autocenzure

3. proširenje sastava sudionika javne komunikacije

Sjećate se onog “velikog” Hrvata sa strašno važnom funkcijom, mislim da je bio čuvar državnog pečata, kaj je rekao da je kila mozga 1 marku. Pozovimo njega da nabavi par tona pa ćemo svi biti pametniji. Kaj uopće očekujemo od klinaca. Oni samo uče od odraslih. (JL, 04.07.2008; Ilica)

Šta je tu loše ako kaže da ne triba zaoštravati situaciju s Rusijom. Kao prvo, nije NATO zbog Gruzije i njihovog naroda tako oštro reagirao na Ruse, nego radi njihovih nafto i plinovoda koje idu preko Gruzije. Prema tome ne triba pričati o nekoj demokraciji ili tako nešto, to je samo financijski interes. (JL, 23.08.2008: 4)

4. težnja za dokumentarnošću

transkripti

citati snimljenih razgovora i SMS-ova

mali rječnici uz tekstove

SILE NEČISTE / Dogovorene ili spontane tučnjave učenica osnovnih i srednjih škola zabrinjavaju i pune policijske kartoteke - ŽENSKA CIPAČINA

- Šta će ona mene ogovarat, je li ona normalna? Ja njoj nikad nisan pričala iza leđa, a ona me tako ocrni isprid lika za kojeg zna da se zaniman (...) Jednostavno mi je puka film i sve san joj rekla u facu, a ona se naljutila i opalila mi trisku. Vratila san joj šakon i nastavile smo se tuć, potezat za kosu, grebat i udaran nogama... Ekipa oko nas je navijala i derala se: ‘Daj joj šaku, udri je!’ Srićon, razdvojia nas je zajednički prijatelj. Jedino mi je žaj šta je nisan jače opizdila. Zaslužila je – priča nam plavokosa gimnazijalka koja želi ostati anonimna, jer, kako kaže, ionako cijela škola zna za njihov sukob i više ne želi da je svi gledaju ispod oka kao ‘glupu tučaricu’.

5. proširenje sfere spontane komunikacije / promjena osnovnih značajki usmene javne komunikacije i kriterija za tiskanje izrečenoga

Mihail Gorbačov (1931; gl. tajnik 1985 – prvi nenapisani govor)

Tony Blair (1953; predsjednik stranke 1994; vlade 1997) – kolokvijalizmi i slengizmi (ain’t, gonna, wheeze = stara fora, potrošena baza)

3

Bill Clinton (1946); guverner 1978; predsjednik 1993) – južnjački izgovor i otezanje

[Hillary Rodham r. 1947– odrasla: Illinois/ Chicago - MUSE] – u kampanji koristila južnjački

Elizabeta II: od sredine 1980s izostavlja početno –h- u govorima (My ‘usband and I...), samoglasničko –l- i glotalizacija

Diana Spencer, ud. 1981: glotalizacija –t- (there’s a lo’ of i’ abou’) + izostavljanje –l- (St. Paw’s Cathedral < Paul’s)

Sarah Ferguson, ud. 1986: samoglasničko -l- (miwlk, usp. sthv. vlk = vuk)

opća demokratizacija društva

LOVA DO KROVA / Najam Rive za sajam brodova, BLAGAIĆU MILIJUNI, GRADU TEK SIĆA

(...) Imajući u vidu da je samo prošle godine Croatia Boat Show svom vlasniku donio najmanje 30 milijuna kuna, jasno je kako gradski oci, iz nekog nepoznatog razloga, najvrjedniji prostor Splita iznajmljuju za smiješno sitan novac. Gotovo pa mukte (SD 2008)

- SLENG: vrlo plodan sufiks:

- imenice (pornjava; roknjava < rokati, nemilosrdno se tući, ili povratno rokati se;

narodnjava – i pjevačica i glazbeni žanr)

- ide i na pridjevsku osnovu: JEFTINJAVA > imenica u pridjevskoj funkciji: ima full

jeftinjava zamjenske tinte / kakva im bude ta jeftinjava piva koju prodaju tamo / hotel je jeftinjava, ali vrlo udobno i pristojno.

BEZ DRAMATIKE / Premijer na sastanku slikovito opisao ekonomsku situaciju u zemlji

Sanader sindikatima: Visimo o niti, u banani smo!

Bez dramatike, visimo o niti. Kolokvijalno rečeno, u banani smo – tako je premijer Sanader na sastanku predstavnika Vlade i sindikata državnih i javnih službi u srijedu opisao ekonomsku situaciju u zemlji (...) slikovito ih podsjetivši da se nalazimo u “vrzinom kolu” nedostatnih kreditnih poticaja gospodarstvu. (VL 21.11.2008)

JEZIČNA BANANA PREMIJERA SANADERA

[Premijer] sam je sebi skočio u usta paradoksalnom izjavom bez dramatike, kojoj je odmah dodao izraz visjeti o niti pa vrzino kolo. Potom se spustio do jezika ulice, žargona, i odveo nas u bananu. Za razliku od izraza biti u banani, koji se rabi u slengu i znači osjećati se loše, biti u nezavidnoj situaciji, visjeti o niti (biti blizu mogućnosti da se propadne) frazem je koji se upotrebljava i u standardnome izričaju te je zabilježen i u Anićevu Velikom rječniku hrvatskoga

4

jezika. Spajajući dva stila, razgovorni jezik i standardni izričaj, premijer je pokazao da se ne umije izraziti najbolje pa nije i najjasnije što je htio reći.

J. Lovrić: MNOGO VIKE NIZAŠTO/ PANIKA ZBOG ZAGIJEVE LAŽI (GL; 13.07.07)

Da svoje ljude imaju [mafija] i u Mesićevu, Sanaderovu ili Bajićevu predsoblju, jasno govori podatak da je s devet brava zaključana tajna operacija Maestro ipak provaljena prije reda (...) Za prometni prekršaj policija će uredno u zoru pozvoniti na vrata, mafiozi koji su zamračili milijune praktički se tretiraju kao društvena elita (...) U svojoj gorljivoj želji da konačno i dohaka nekom iz plejade pljačkaša Hrvatske [Mesić] se upustio u avanturu koja bi mu se mogla vratiti poput bumeranga (...) Stav većine opozicijskih stranaka, koje su tek započeti obračun s kriminalom proglasile unutarnjom stvari HDZ-a, u koju se one, jelte, ne bi štele mešati, kapitalno je pogrešan.

6. segmentirane publike / segmentirani jezični varijeteti

8. personalno i žanrovsko preklapanje novinstva i književnosti

7. jezik gubi kategoriju teritorijalnosti

5

1. kolokvij,B grupa

1. Što čini repertoar svakoga govornika?

Repertoar svakoga govornika, odnosno jezične zajednice sastoji se od više funkcionalno determiniranih varijeteta: 1.Unutarnji sloj: socijalni mikrokozam = neposredna prostorna i društvena okolina, tj. obitelj, uži krug prijatelja (dijalekti, gradski govor, sociolekti malih skupina)

2. Međusloj: socijalni makrokozam = šira prostorna/ geografska i društvena okolina, tj. poznanici, kolege s posla, suradnici (regiolekti, tehnolekti, sociolekti velikih skupina). 3.Vanjski sloj: normirani tipovi javnosti u širem kulturnom prostoru, tj. uprava, škola, mediji (ugovoreni i kodificirani (=pisani) standard

TROSLOJNI MODEL → ČETVEROSLOJNI - U umreženom društvu s raznolikim komunikacijskim mogućnostima, kao posljedica globalnih i teritorijalno neuvjetovanih tehničkih, ekonomskih, političkih i kulturnih interakcija nastaje 4. Rubni sloj čine ga varijeteti na osnovi engleskog i njegov utjecaj na ostale slojeve u obliku posuđenica stalno raste.

2. Što je implicitna norma i u kakvom je odnosu s eksplicitnom?

Kad se govori o normama (u množini), pretpostavlja se da je svaki jezični oblik, da bi se njime moglo komunicirati, određen nekom normom (i kajkavski ima normu). Takve norme, koje nisu kodificirane u obliku gramatike ili rječnika nego proizlaze iz jezične kompetencije govornika nazivaju se implicitne norme (vernakularne norme). Implicitna norma je zapravo ograničenje jer u govoru može varirati, ali do određene granice (u protivnom bi došlo do teškoća u komunikaciji) - to je grupna norma koju nadzire intuicija govornika i sugovornika. Ona dopušta varijaciju u razumnim razmjerima.

Eksplicitna norma elastično je stabilna unatoč spontanim i nespontanim promjenama (jednoznačna, autonomna norma), a gradski je idiom samo jedan od postojećih idioma u širem komunikacijskom prostoru (višeznačna, implicitna, quasi eksplicitna norma).

Razgovorni jezik je supstandardni idiom čija je norma otklon od eksplicitne norme te se definira „kao eksplicitna norma“. Granica između njega i niže rangiranih dijalekata intuitivno je određena. Razgovorni jezik neka je vrsta „regionalnog standarda“, a razgovorni je funkcionalni stil nadregionalan (jer ima funciju SJ-a).

Gradski (urbani) idiom je vertikalna struktura - višeslojan je i višeznačan, s relativno slobodnom strukturom. Razgovorni jezik se može uočiti samo u jednom njegovom sloju. Utjecaj gradskog (pa i svakog drugog) idioma na eksplicitnu normu je vrlo slab (pošto je eksplicitna norma elastično stabilna, tj. promjene u jeziku su postupne, utjecaj ipak postoji). Stabilnost osigurava očuvanje identiteta jezika.

6

Eksplicitna norma, odnosno SJ, rezultat je standardizacije i heterogeno društvo čini koherentnim. Ipak, (iako je standard u komunikaciji nužan za potrebe nadregionalne i opće društvene komunikacije) ona nije jedina općevažeća norma u mreži kanala javne komunikacije niti je općeprihvaćena. Funkcija tog SJ-a je urbanog karaktera.

3. Što je jezična greška, a što jezična inovacija?

Jezična pogreška je odstupanje od uzorne norme. Pogreškom se ne smatra odstupanje od uporabne norme zbog nepostojanja formalnog sustava vrednovanja i radi fleksibilnosti uporabne norme. Takvo odstupanje od uzusa može uzrokovati jedino ismijavanje, nerazumljivost, neobičnost. Jezična pogreška predstavlja nesvjesnu uporabu u odnosu na uzornu normu (dolazi do nesvjesnog razilaženja uporabe i norme - nesvjesno rabimo oblike koji ne spadaju u normu), dok jezičnu inovaciju karakterizira svjesno upotrijebljena izmijenjena forma. Inovacija se nekad smatra „prihvaćenom pogreškom“, a nekad novitetom kojeg nema u uzornoj normi. Pogreška se smatra funkcionalno neopravdanom inovacijom.

U razlikovanju pogreške od inovacije važan je element vrednovanja (ako je izvor tog vrednovanja jezikoslovno tijelo koje ima autoritet, prihvaća se ponuđeni oblik). Također, razlikuju se i pomoću smjera promjene (smjer od uzusa prema normi imenuje se greškom - u sustavu za nju nema mjesta, a njeno prihvaćanje je kompromis). O prihvaćanju pogrešaka u normu odlučuje i njihova masovnost, koja prisiljava normativiste proglasiti pogreške mogućima u uporabnoj pa i u uzornoj normi.

Glavna razlika između pogreške i inovacije potječe iz izvanjezičnog pristupa. Dok je inovacija svjestan prijedlog nekog jezičnog rješenja poduprt autoritetom predlagača i jezičnim argumentima (novost neopterećena osudom), pogreška je spontana inovacija čija je argumentacija prije svega učestalost uvjetovana najčešće sociološkim razlozima. Najveća razlika, u borbi za mjesto u uzornoj normi, je u tome što je pogreška već na startu obilježena osudom, dok autor inovacija, kao svjestan govornik, koristi svoj autoritet i stvorena izobličenja proglašava inovacijama.

4. Što je neologija i kakav je pritom status okazionalizma(prigodnica)?

Neologija - ukupnost procesa koji određuju stvaranje riječi u vokabularu (leksikonu) nekog jezika! Ne postaje svaka nova riječ (neologizam) i sastavnim dijelom leksika nekog jezika, tj. ne leksikalizira se, nego ostaje okazionalizam/ prigodnica (= jednokratna upotreba neke riječi).

- U pogodnom trenutku okazionalizam se može razviti u neologizam

- Svaki je okazionalizam potencijalni neologizam ako je u skladu s tvorbenim zakonitostima i ako je tvorbeni obrazac u tome trenutku aktivan/ produktivan.

7

- Neologizmi reproduciraju zatečene tvorbene modele, pa se analogijom dobiva velik broj novih riječi građenih prema određenom predlošku. U nekim razdobljima neki su tvorbeno-morfološki obrasci aktivniji/ produktivniji! - holic (-holičar, -holičarka) > korijen + engl. sufiks + hrv. sufiks (holik + jar = holičar, kao atletik+jar, elektrik+jar)

1. SEMANTIČKA NEOLOGIJA (semantičke posuđenice, neosemantizmi) - dodavanje novih sadržaja/ značenja zatečenim leksičkim jedinicama (mouse > miš; virus)

2. METONIMIJSKA NEOLOGIJA - jedna pojmovna cjelina pruža mentalni pristup drugoj pojmovnoj cjelini unutar iste domene; nije svaka metonimija ujedno nova riječ (ispiti bocu; hlebinac; To je čisti Danke Dojčland)

5. Što je govorna zajednica,kakav je njen model u ruralnoj, a kakav u urbanoj sredini?

Idealizirana konstrukcija koja se sastoji od tri temeljna koncepta: a) društvena skupina (=vezanost nekom vrstom društvene organizacije) b) komunikacijska mreža (=ljudi razgovaraju jedni s drugima) c) jezično homogeno stanovništvo (=svi govore slično);

- pritom u svakoj jedinici postoji određena norma.

- u urbanoj sredini model se klasične govorne zajednice raspada: 1. stanovnici grada vezaniji su svojim jezičnim stavovima i predrasudama, nego govorom, koji je vrlo raznolik! 2. “prosječni” građanin postojaniji je u svojim sudovima o drugim govornicima nego u vlastitom govoru!

6. O čemu ovise razlike u integriranju doseljenika-trajnih i privremenih u gradski govor?

Grad je govorna zajednica. Govorna zajednica je idealizirana konstrukcija koja se sastoji od tri osnovna koncepta: društvene skupine, komunikacijske mreže i jezični homogenog stanovništva. U idealiziranom smislu govorna zajednica je grupa ljudi koja je 1) vezana nekom vrstom društvene organizacije, 2) u kojoj ljudi razgovaraju jedni s drugima i 3) svi govore slično. Npr. dijalekt Littlebya je onaj oblik govora Littlebya koji se najviše razlikuje od govora obližnjih sela.

Govornici često odstupaju od norme, tako da postoji razlika u tome što govornik kaže, što misli da je rekao i što misli da bi trebalo reći. Labov uspostavlja indeks jezične nesigurnosti – mjeru govornikova odstupanja od njegove zamišljene norme. U urbanoj govornoj zajednici postoji razlika među pojedincima, ali i unutar govora samog pojedinca, osnovna činjenica urbanog govora je – jezik je promjenjiv, tj. jezični sistem je sistem varijacija. Prva slika jezika u urbanom kontekstu jest varijacija u kojoj određeni varijeteti imaju društvenu vrijednost – one su društveni pokazatelji i njih se držimo kad pazimo kako govorimo. (npr. I saw/I seen). Govornik može koristiti visoki varijetet u formalnim, a niski u neformalnim situacijama.

8

Postoji razlika između dijalekta i registra. Dijalekt je bilo koji varijetet nekog jezika koji se definira s obzirom na govornika, to je funkcija onog što je govornik. Registar je varijetet definiran u odnosu na društveni kontekst – to je funkcija onog što se radi u određeno vrijeme. Dijalekt je ono što se govori, a registar ono što se govori u određenom trenutku. Standardni dijalekt je onaj koji ima istaknuti status kao neka vrsta zajedničkog dogovora po kojem on vrši društvene funkcije što na stanovit način prelaze granice grupa koje se služe dijalektom.

Centar jezične inovacije je grupa. Npr. kod djece - obitelj, grupe vršnjaka i škola. Društveni dijalekt je dijalekt koji se vezuje i stoji kao simbol neke više ili manje objektivno određene društvene grupe. Većina pojedinaca ima samo jedan društveni dijalekt. Razne društvene grupe imaju, kako kaže Bernstein, razne načine mišljenja, tj. raznu ''sociolingvističku kodnu načine mišljenja, tj. raznu ''sociolingvističku kodnu orijentaciju''. Stanovnik grada istovremeno je član mnogih društvenih grupa. Društvene grupe se razlikuju po onome što prihvaćaju kao značenja u datom kontekstu, tako da značenjski stilovi imaju društvenu vrijednost po kojoj se onda i grupe razlikuju. Zato ljudi u gradu razlikuju standardnu varijantu koju podržavaju i dijalektalnu koju ne podržavaju. Smatra se kako je to zbog toga što čovjek ne voli da netko ima drugačije mišljenje ili stav o nečemu, a jezik to izražava. Jezični simboli imaju dvostruku vrijednost: označuju društvenu strukturu i označuju identitet i pripadnost određenoj subkulturi.

7. Što su kontaktni sinonimi i otkud potreba za njima u komunikaciji?(primjer)

Dva ili više leksema koji pripadaju različitim varijetetima, a u pismu se stavljaju u neposredno susjedstvo kako bi se u takvu kontekstu uzajamno objašnjavali (jastuk - vanjkuš - kušin).

- tehniku kontaktnih sinonima (uvođenje sinonimskih parova) trajno koriste autori glagoljaških i drugih starohrvatskih tekstova 15-16. st, ponajprije motivirani težnjom za stjecanjem što veće čitalačke publike: čudesa i mirakula; studenac i fontanu od suza; molim i prosim; zaedno i kup; tovernari i oštari...

- u prijevodima: jedna talijanska riječ često se prevodi dvjema, adaptiranom tuđicom i domaćom riječju, povezanima veznikom ali(ti) ● fondamento → temelj ali fundamenat; purgare → purgat ali čistiti; constanzia → konstancija aliti kripost...

- katkad radi pojačavanja dojma o osnovnom značenju, ali uglavnom neopterećeno funkcijom iskazivanja značenjskih nijansi i stilističkih karakterizacija ● nadilaženje regionalnih leksičkih razlika

- dubrovački i dalmatinski renesansni pjesnici: zajedno i kupno, gola aliti naga (Zoranić), lupež tat, škoda šćeta, parsi nidra (Lucić), hiža- kuća (Hektorović), čas - hip (Menčetić)...

9

- kontaktnu sinonimiku sustavno kao sredstvo nadrastanja dijalekatskih razlika promiču osobito hrvatski protestantski pisci, a vrhunac doseže u leksikografskom radu Ivana Belostenca (Varaždin, cca 1594 - Lepoglava 1675)

8. Zašto glagol pričati preuzima značenja i drugih glagola govorenja?

1. Glagoli govorenja svuda su visokofrekventni - Morris Swadesh: 100 leksema: zamjenice, imenice, 18 glagola uključivši glagole kretanja, jesti, piti, spavati, živjeti, umrijeti, ubiti, govoriti → govorenje je među najvažnijim konceptualno-iskustvenim kategorijama čovjekova poimanja svijeta / sposobnost duboko usađena u ljudsko iskustvo!...

2. značenjska skupina/ prototip govorenja: govoriti, kazati, (iz)reći, razgovarati, (pre/po)pričati, (pro)zboriti, izustiti, zaustiti, šaptati, vikati... → vrlo složeni međuodnosi!

- značenjske promjene i preklapanja kod tri među pet najfrekventnijih glagola govorenja: govoriti, razgovarati, pričati - razgovorni jezik → medijski jezik

→ bliskoznačnice, a ne istoznačnice: naučiti govoriti (svi, nesvjesno u prvih nekoliko godina života, čin govora) ↔ naučiti pričati (ne svi, svjesno učenje, vještina i vrsta govornog izražavanja). Značenjski odnosi proizlaze iz čovjekova poimanja svijeta

Npr. govoriti - najtipičnije značenje je sama radnja oblikovanja i izgovaranja riječi, primarno usmjereno na pošiljatelja

razgovarati - primarno ističe komunikacijski odnos primatelja i pošiljatelja

pričati - primarno ističe ono o čemu se govori, usmjeren na poruku ili sadržaj, često podrazumijeva i trajanje

9. Kojim postupcima nastaju slivenice i koji je kulturološki aspekt tog tvorbenog modela, 3 primjera

Slivenice su novi tvorbeni modeli. Blende = SLIVENICE/ STOPLJENICE/ KONTRAHIRANE RIJEČI. Npr. engl. motel (motor + hotel), sitcom (situation + comedy), brunch (breakfast + lunch), smog (smoke + fog)...

PODJELA SLIVENICA PO PODRUČJIMA

1. idiomi mladih (omladinski slengovi) - škodilak, partizan (party + partizan), dot-communist

10

2. nazivi zabavnih ustanova, događaja i emisija, popularni glazbeni žanrovi i općenito masovna kultura - Glazbeceda (HTV), Jazzilište, oLIVEr, Severgrin, Jazznavour, rockumentarac, Glasvegas, Anniemal (CD norv. pjev. Anne Berge)

3. izvedenice iz osobnih i mjesnih imena - (srp. Karlohag), Kataklinsmann, Kinnochio, Thorpedo (austral. plivač Ian Thorpe), Brangelina, Chameleon Bonaparte (J. Chirac), Tsongnami (tenisač Jo-Wilfried Tsonga), Castroenterologija

4. nazivi RTV-emisija, naslovi novinskih rubrika - Kajdukovac (kolumna D. Matošeca u SD), Kajmatinac, Rukometla, Brukomet, Peristid

5. reklame - LJETNISSAN, prihvatljIVO (Ivo Gregurević u reklami za T-Com), Krašotica

6. politički i znanstveni diskurs - demokratura (P. Matvejević), glokalizacija, srp. glupština

TVORBENI MODELI SLIVENICA

1. prvi dio jedne riječi + drugi dio druge riječi (klasični model) - motel, snofari, brukomet

2. cijela prva + drugi dio druge riječi - radoholičar, rockumentarac, Papazjanija, kramasonic (krama + Panasonic)

3. prvi dio prve riječi + cijela druga riječ - srp. Karlohag ● Kataklinsmann ● U bojkot, u bojkot!

4. slijevanje/ stapanje dviju cijelih riječi tako da se svaka može integralno iščitati - IZČ: Mljetovanje, BD: samostanoposluga, PrayStation, FT: PODZERPAŠKI KUTAK, HS: RIBA RIBI GRIZE ZERP

5. jedna riječ unutar druge, uz obavezno grafičko isticanje/ izdvajanje - rePRESSija, eYUropeizacija, euHRoskepticizam, EYUropa, hrvatski politički EUnusi, NATOlička Hrvatska, čUDEsno (naslov u SD, gimnastičar Filip Ude)

6. razne međujezične slivenice, najčešće s engleskim kao drugim, s grafičkim isticanjem ili bez njega - dvostruko slijevanje – tvorbeno i jezično - Booksa, Podroom, Bookaleta, Koogla, Bookovac, Booka (klub u Rijeci), Barrock (kafić u Varaždinu), Čansonfest (Festival čakavske šansone u Kastvu), Crottenham, Jazz.ba (pjesma Crvene jabuke)

* SVI MODELI SVODIVI NA JEDAN TEMELJNI POSTUPAK: slijevanje dviju riječi, cijelih ili u dijelovima, u raznim tipološki mogućim kombinacijama, u novu leksičku cjelinu.

* Među tvorbenim modelima nema oštrih granica/ modeli se preklapaju

11

2. kolokvij grupa A

1. Frazemska pozadinska slika i kako se još naziva?

Frazemska pozadinska slika ili semantički ili značenjski talog je unutarnja slika koja motivira frazeološko značenje. Leksičko značenje sastavnice frazema ne odlazi u nepovrat nego zajedno s drugim sastavnicama tvori sliku koja onda utječe na stvaranje frazeološkog značenja.

1. potpuna podudarnost frazemske slike: engl. black sheep hrv. crna ovca

2. djelomična podudarnost leksemskih sastavnica i sličnost frazemske slike npr. hrv. pasti kome na teret engl, to be a burden to somebody

3. podudarnost frazema u nekim jezicima i različitost u drugim jezicima npr. hrv mlatiti praznu slamu engl. talk hot air

4. frazemi su usko povezani s iskustvom i navikama zajednice u kojoj su nstali npr. hrv. prelijevati iz šupljeg u prazno ,engl. carry coals to Newcastle

2. Što su lažni parovi/prijatelji i kako su nastali i širili se ?

To su riječi iz dvaju ili više jezika slične izrazom, bilo u pismu, bilo u razgovoru, a različite sadržajem. To su leksemi s visokim stupnjem formalne sličnosti i određenim stupnjem značenjske različitosti. npr. hrv.bajka- kratka priča s nestvarnim likovima, ruski bajka.- vunena ili pamučna tkanina.

Lažni par može biti istog porijekla:hrv. bižuterija- jeftini nakit ali i prodavaonica takvog nakita.

Lažni prijatelji među europeizmima prezultat su semantičke promjene. Posebno velik broj njih postoji između engleskog ina jednog i konrinentalnih jezika na drugoj strani zato što je vokabular suvremenoga engleskog nastao spajanjem germanskog i romanskog leksika, pa su značenja bila podložnija pomjenama radi izbjegavanja bliskoznačnosti. npr. hrv.eventualno=njem. eventuell=španj. eventualmente.

Svi semantički lažni prijatelji nataju uslijed polisemije, prirodne sposobnosti i rendencije riječi da imaju mnoga značenja koja su u uzajamnom odnosu posredstvom različitih metonimijskih i metaforičkih veza.

12

Nijedna povijesna značenjska promijena ne može se odgoditi bez prijelaznog stupnja polisemije. Ako je neka riječ nekoć značila A ,a sada znači B, postojalo je razdoblje u kojemu je značila i A i B, te se naposlijetku prvo značenje izgubilo.

3. imenice kao atribut (na mejlu su mi poslalli to pitanje a Hrvoje mi je napisao da je bilo „što je polisemija i primjer tako da sam oba odg)

Predatribucija glave imeničkog skupa drugom imenicom karakteristično je i vrlo plodno sintaktičko sredstvo engleskog jezika te u njemu izražava niz semantičkih odnosa: sastav (npr. glass window- stakleni prozor), vrijeme(summer conditions-ljetni uvjeti), mjesto(church square-crkveni trg), partitivnost)family member-član obitelji), specijalizacij(english teacher-nastavnik engleskog).

Polisemija- ista riječ koja ovisno o kontekstu može imati različito značenje. npr. Gradonačelnik vjeruje da su u njegovu gradu stotine mrtvih.

4. Što su anglizmi i kako su se širili?

Anglizmi su u europskom kontekstu i one riječi koje je engleski preuzeo iz izvaneuropskih jezika, posve ih prilagodio svom sustavu neovisno o tome jesu li pritom promijenile značenje, pa su iz njega ušle u europske jezike. npr. ketchup-kečap. Anglizam je svaka riječ preuzeta iz engl. jezika Anglizmi su u suvremenom kontekstu amerikanizmi. Područja u kojima su najzastupljeniji su računalna tehnologija i internet(e mail), sport i rekreacija(bungee jumping),glazba i ples(rock, funk), kozmetika(make up, oil free), moda i reklama(military look),zdravlje i kultura življenja(fast food, wellnes), društvene pojave u širem smislu(blind date). Riječ je o izrazima koji pripadaju stručnim terminologijama i profesionalnim žargonima koji su po naravi stvari ugl. jednoznačni. Većina internacionalnih anglizama i u izvornom jeziku su nove riječi koje još nisu razvile sekundarna i općenito dodatna značenja.

Među mladima u urbanim sredinama u svim zemljama udio anglizama i mješovitih tvorbi najbrže raste.

5. Što su hibridne složenice?

Hibridne složenice su riječi tvorene od sastavnica koje pripadaju različitim jezicima. npr. riječ super-iako latinskog podrijetla, u posljednje je vrijeme engleski aktivirao njegovu upotrebu pa se može smatrati anglizmom prisutnim u svim europskim jezicima.

6. Što je kalk i primjer ?

13

Kalk je potpun prijenos svih elemenata plana sadržaja iz jednog jezika u drugi uz traženje ekvivalenata i na planu izraza. npr. skyscraper (sky=nebo+to scrape=strugati ---nebo+derati=neboder).

ovo nam može dati u ispitu: Doslovno prevođenje je prošireni oblik kalka kada se riječ po riječ prenose iz jednog jezika u drugi tako da se pronalaze najbliži sadržajni ekvivalenti i izrazi koji im odgovaraju.Tada se vrlo često gube semantička obilježja koja proizlaze iz širega lingvističkoga aspekta. npr. engl. what's the big idea? doslovni prijevod: što je velika ideja a stvarni smisao je što ti pada napamet?

polukalk je vrsta hibrida koji nastaju prijenosom jednoga i reprodukcijom drugoga člana stranog izraza:engl. match-ball –meč lopta.

7. Pleonastična udvostručena množina, tvorba,sociokulturni kontekst i vrijeme pojavljivanja?

To je udvostručena mnozina. tvorbena formula je izvoirni eksem plus umetak os (sufiks koji postaje infiks plus hrvatski mnozinski sufiks. npr. desperadosi , gringosi). mungosi

8. žargonski i žargonizirani sufiksi i primjer?

Žargonski(slengovski sufiks) je izvorno žargonski/slengovski , te ga nema u standardnom jeziku ni u organskim idiomima.(-čuga, -osi, -injo).

Žargonizirani (slengirani sufiks) postoji u standardnom jeziku ili organskim idiomima, ali u žargonu/slengu stječe bitno veću plodnost ili drugačiju konotaciju (-ak/-njak/-ijak/, -ka, -java, jurnjava, pucnjava—sitnjava, pornjava, roknjava)

9. Značenjska pozadina prefiksa"-turbo"

Turbo (lat. vrtlog, vihor) je postojao kap sšecijalizirani tehnički termin za opis turbina, kompresora i sl. Na programu HTV-a bila je emisija Turbo Limač Show u kojoj se odabiru torbo limači koji će postati uzor drugim, manje turbo limačima. Turbo se javlja kao pridjev koji opisuje izrazito spretnu, vještu i nadarenu djecu. Načelno, riječ turbo opisuje nešto iznadprosječno. U istraživanju 100 ispitanika iz Zagreba i okolice većina ih se izjasnila da turbo znači „jako“. Posuđenica turbo u primarnoj adaptaciji zadržava specifično značenje tehničkog termina pa ulazi u svakodnevni jezik najverojatnije preko sintagme turbo motor kao najfrenkvetnije.

14

2. kolokvij, grupa B

1. Sto u znanosti o jeziku oznacavaju pojmovi sinkronija i dijakronija?

SINKRONIJA: odsutnost vremenskog fakora u lingvističkom opisu, tj. jezik se proučava i opisuje u jednom vremenskom odsječku. Ne zanima nas kako se jezik dotičnoga trenutka razlikuje od tog jezika u nekom ranijem ili kasnijem trenutku. DIJAKRONIJA: vremenska dimenzija u jeziku, tj. promatra se kako se jezik mijenja tijekom kojega razdoblja.

2. Sto je univerbizacija i koje su njene znacajke?s primjerom

UNIVERBIZACIJA je postupak (i rezultat) pretvaranja višečlanih sintaktičkih konstrukcija u jednu riječ tvorbenim sredstvima. To je tvorbeni postupak kojim se višečlane sintaktičke konstrukcije transformiraju u jednu riječ bez promjene u značenju

→ sufiksi koji mogu poslužiti za univerbizaciju: -ača (štitnjača; svinj’ača) –ić (ljubavni roman > ljubić; krimić; pornić), -ka (generalka, totalka ← totalna šteta, frontalka ← frontalni sudar)...

UNIVERBIZACIJA = JEZIČNA EKONOMIJA (štednja jezičnog materijala)

UNIVERBIZACIJA JE STILSKI OBILJEŽENA: česta u (raz)govornom registru i profesionalnim žargonima, dok formalni registri (standardni jezik) preferiraju višečlane izraze

UNIVERBIZACIJA = sredstvo ekspresivizacije razgovorne leksike

● nagibni vlak > nagibnik ↔ nagibnjak

● tramvaj s niskim podom/ tramvaj niskog poda → niskopodni tramvaj > niskopodac ↔ niskopodnjak

■ polovnjak = 1. rabljeni auto ● 2. potrošen čovjek

ž.r. polovnjakinja ↔ polovnjača

3. Sto je u europskim jezicima anglizam, a sto pseudoanglizam?s primjerima

ANGLIZMI su u europskom kontekstu i one riječi koje je engleski preuzeo iz izvaneuropskih jezika, posve ih prilagodio svom sustavu neovisno o tome jesu li pritom promijenile značenje, pa su iz njega ušle u europske jezike (npr. ketchup → kečap, mokasine). DAKLE: Anglizam je svaka riječ preuzeta iz engleskog jezika; ona ne mora biti engleskog porijekla, ali mora biti adaptirana prema sustavu engleskog jezika i integrirana u njegov vokabular.

15

PSEUDOANGLIZMI (sekundarni anglizmi) = riječi i izrazi sastavljeni od elemenata engleskog porijekla (=anglizama), ali cjelina koju čine nije preuzeta iz engleskoga, jer u njemu i ne postoji. Nastaju:

a) kompozicijom (slaganjem) = složenice kojih je prvi element neki anglizam, a drugi riječ man

goal (gol) + man = golman; engl. goal-keeper ● njemački pseudoanglizam dress (odjeća) + man = Dressman; engl. male manequin ● agramerski pseudogermanizam flajšmašina = stroj za mljevenje mesa, njem. Fleischwerke

b) derivacijom (izvođenjem) = izvedenice koje se formiraju pomoću anglizma i sufiksa - er

jazz/ džez + er = džezer; engl. jazzman, jazz musician

combine harvester, hrv. kombajn + er = kombajner

break-dancer, hrv. brejker

ili sufiksa - ist

engl. water polo, hrv. vaterpolo, izvedenica vaterpolist

engl. sniper = vršitelj radnje + vrsta puške, hrv. snajper + ist = vršitelj radnje

c) elipsom = ispuštanjem sufiksa - ing u engleskim izrazima (hepiend/ happy end, engl. happy ending; air-condition, engl. air-conditioning; boks, engl. boxing; parking, eng. parking-lot; dancing, eng. dancing-hall) ● jezična ekonomija (afereza)

anglizam baby boom (naglo povećanje prirodnog prirasta stanovništva 1945-1960) → u nizozemskom u osamdesetima nastao antonimijski pseudoanglizam babycrush (crush = usitnjavanje, gnječenje, stiskanje, fig. prigušivanje, ušutkavanje) ● ne postoji u engleskom!

firewall → niz. vuurwal (doslovni prijevod) usp. hrvatski!

shareware → rus. шаровара (šarovara) ● to mail → майлануть (majlanut)

4. Objasni-s primjerom-pojavu, sirenje i konotacijske varijacije sufiksa-čuga.

Sve su novije tvorenice. Kako je taj sufiks proširen u omladinskom žargonu, može se očekivati njegova veća plodnost i u književnom jeziku (iza osnova koje završavaju zvonačnicima), to više što u književni jezik unosi stilsku obilježenost uvećanica, ali bez stilske žargonske obilježenosti. (stančuga = augm. ogroman, velik stan)

HIPOTEZA: sufiks -čuga ne postoji izvorno nego se osamostalio iz drugih tvorbenih modela.

16

● lijenac ► lijen-c-juga → ljenčuga (uspor. s lijen-c-jina → lijenčina)

- DRUGAČIJA DEKOMPOZICIJA RIJEČI: sufiks

-čuga postoji izvorno

● lijen + čuga = lijen čovjek (posrijedi bi bio utjecaj te riječi na širenje sufiksa, što je teško pretpostaviti

nizak društveni status crnaca u SAD, posredovan filmovima (upotreba pejorativnoga nigger/ nigga/ darkey)

→ titlovi: crnjo, crnja, crnčuga → crnac/ crnc- + -juga > crnčuga

- Izvorno nastalo kao okazionalizam/ spontana tvorba u prevođenju filmova radi postizanja stilsko-konotacijske ekvivalencije

- masovni medij - poticaj za širenje ne samo konkretnog izraza nego i sufiksa, tj. tvorbenog modela, prvo u neformalnim registrima i slengovima; - okazionalizam postaje leksička inovacija

- kao nov i zvučan, ujedno čest zbog velikoga broja američkih filmova, sufiks se osamostaljuje u svijesti govornika i tako se u jezik uvodi nov tvorbeni model

- čuva se i dalje posreduje izvorna pogrdna konotacija, primarno za etničko-političke kolektivitete (usp. nove tvorbe Slovenčuga/ Slovenčina, Jugoslavenčuga/ Jugoslavenčina, Bosančuga, Srpčuga, Šiptarčuga, Cigančuga, Talijančuga, Balkančuga...)

- takva se konotacija analogijom prenosi i na naslovnike za koje se u izvorniku ne koristi jer jezik primatelj (kultura primateljica) nema vlastitu pogrdnicu za dotičnu grupu

Baš kao Beckham (Bend it like Beckham), GB sportska komedija, 2002, HTV 2006: bijela Engleskinja želi uvrijediti svoju vršnjakinju, kćer indijskih useljenika, i naziva je Paki! → Crnčugo!

→ čini se da taj izraz počinje u hrvatskom društvu funkcionirati kao uvreda svakome tko je tamnije puti (širenje semantičkog polja)

POSRIJEDI NIJE NOVO KOJE TREBA IMENOVATI NEGO:

a) neologizmi nastali radi popunjavanja mjesta antonima

b) proširenje leksičkog inventara zbog potrebe da se zatečenim nazivima dodaju novi iz ekspresivnih/ stilističkih razloga (derogativnost + sleng)

17

- unutrašnji jezični mehanizmi leksikogeneze/ intuicija izvornih govornika! → stvaranje antonimskih parova (i) na razini pogrdnih izraza, na ekspresivnoj razini!

→ neutralizacija roda: -čuga se odnosi i na muško i na žensko!

■ DALJI RAZVOJ: nastaju i nepogrdne, čak afirmativne konotacije, ali ne za osobe, nego samo za predmete i pojave!

→ (dobra, stara) vinčuga

→ (dobra, velika) pivčuga

→ (visoka, strma) planinčuga

→ lančuga (velik, upadljiv, ali neukusan lanac oko vrata ● negativna konotacija!

5. U kakvom su odnosu sljedeci frazemi- hrvatski prelijevati iz supljeg u prazno, njemacki grabiti vodu sitom, engleski nositi ugljen u Newcastle i talijanski kuhati juhu u kosari?

Frazemi su usko povezani s iskustvom i navikama zajednice u kojoj su nastali, ali i kada postoje zajednička iskustva, u frazeologiji se ne iskorištavaju uvijek na isti način!

- univerzalno ljudsko iskustvo → baviti se besmislenim poslom/ činiti što uludo

hrv. prelijevati/ pretakati iz šupljeg u prazno + soliti more

njem. mit einem Sieb Wasser schöpfen [=hvatati/ grabiti vodu sitom]

eng. take/ carry coals to Newcastle

tal. fare la zuppa nel paniere [praviti/ kuhati juhu u košari]

- svima je zajedničko izricanje neke apsurdne radnje, s tim što je u prvom hrvatskom, njemačkom i talijanskom frazemu posrijedi nemoguć, a u engleskom i drugom hrvatskom frazemu moguć ali suvišan čin.

6. Uslijed čega se, otkad i s kojim učincima u europskim jezicima širi prefiksoid super-?

HIBRIDNE SLOŽENICE: riječi tvorene od sastavnica koje pripadaju različitim jezicima

■ SUPER - iako latinskog porijekla, u posljednje je vrijeme engleski aktivirao njegovu upotrebu, pa se može smatrati anglizmom prisutnim u svim europskim jezicima

18

■ u engleskom: 1. imenica (statist + predradnik, nadzornik + pazikuća, nadstojnik zgrade); 2. glagol; 3. pridjev; 4. prilog (odličan, sjajan); 5. prefiks (superimpose = staviti jedno na drugo, pokriti, prekriti)

■ u hrvatski preuzet kao:

- imenica (vrsta benzina)

- prilog (u kolokvijalnoj upotrebi označuje izvrsno, odlično) ● usp. regionalne/ vernakularne izvedenice i oblike: superiška, supač, supika... ■ ‘pogledala sam tvoje stranice... bravo, superinjo ■ [probala sam tvoje recepte za torte] superinjo, svaka čast!

- prefiks koji u složenim izrazima označuje ‘najviše i najbolje u kvaliteti, veličini i slično’ → supertvrđava, superavion, superelegantna, supermoderan...

► 1. ispred imenica: superljepotica, supersila, superčovjek, superbogataš

● zgrada u Novom Zagrebu (Siget), sagrađena u ranima sedamdesetima: Superandrija ● Super-Andrija ● Super Andrija

● pjesma Andrija (Super momak), autor Alfons Vučer, izvela Ljiljana Petrović, Zagrebački festival 1962.

pripjev: O, Andrija, super momak si ti!!!

► 2. ispred pridjeva: superdarovit, supertajni (sastanak), superluksuzan...

REKLAME: jedan od bitnih razloga širenja!

■ njemački: izrazit utjecaj engleskoga nakon II. svjetskog rata, prisutnost anglo-američkih vojnika (uz njemačke pridjeve supersanft = blag, Supergrosse + poluprevedenica Supermarkt)

■ francuski: manja prisutnost, širi se već poslije I. svjetskog rata uslijed popularnosti američkih filmova, a danas jedan od najproduktivnijih prefikasa, usporedo s hyper- i ultra- (izravne posuđenice: superman, superstar + poluprevedenice supermarché, superfortresse + hibridne složenice super vendeur, super-cadeau, Supercinq = model Renaultova automobila)

■ talijanski: kao integralna posuđenica (superman, supermarket + razni složeni izrazi kao superautomatico, supernormale) + superbuono

■ ruski: superšpion, superkvalificirovannyj...

■ švedski: supermagt < superpower

19

● U posljednjih pola stoljeća proširio se praktički u svim europskim jezicima

● U znanstvenom i administrativnom stilu i dalje se može držati prefiksom latinskog porijekla (superrevizija), dok je u kolokvijalnom anglizam = europeizam

■ U svakodnevnoj upotrebi prefiks(oid) ili pridjev super- postao je vrlo laka i jednostavna zamjena za različite preciznije i određenije pridjeve koji mogu stajati uz neku imenicu ili uz drugi pridjev

7. Koji povijesno zateceni tvorbeni uzorci ili modeli olaksavaju aktualno sirenje engleske strukture imenica+imenica u hrv jeziku?s primjerima

Polusnoženica je veza dviju imenica od kojih prva atributno određuje drugu i ne sklanja se a obje imenice zadržavaju dvoj naglasak ( npr. uzor majka, izvor voda, rak-rana). Takve se složenice nalaze samo u pjesmama zbog potrebe stiha. Načinjene su prema složenicama uzetim iz turskog jezika npr. duhankesa, alajbarjak . Osim izravno preuzetih, pod turskim utjecajem nastale su složenice tipa obor-knez, te pjesničke riječi tipa mermer-sokak. Takvih veza nema mogo no kada se pojave nove obično nastaju iz stilističkih pobuda (uzor-majka, žar-ptica). Struktura imenica+imenica pojavila se zahvaljujući tuđem uzorku i to u stilski obilježenoj upotrebi. Stvaranje takvih polusloženica uzelo je maha i tako potisnulo druge, hrvatskom jeziku prirodnije načine izražavanja. Njemački jezik je također u zagrebačkom vernakularu ostavio izraze poput veš-mašina,klofer štanga.

Te su tvorbe neprirodne za naš tvorbeni sustav.

8. U kakvom su odnosu strucni jezik i opci jezik? s primjerom

STRUČNI JEZIK = jezik koji se upotrebljava u određenoj struci i omogućuje točnije sporazumijevanje među stručnjacima. Njegov je temelj opći jezik, on je o njemu ovisan i iz njega se razvio: preuzima njegovu strukturu, dijelom i leksik, ali autonomno određuje značenja preuzetih jedinica.

OPĆI JEZIK = njegov je rječnik (leksik) zajednički svim pripadnicima jedne jezične zajednice bez obzira na stupanj obrazovanja, zanimanje itd.

► DVA RJEČNIKA (SUSTAVA) se prepleću i prožimaju: stručni se rječnik ostvaruje u tekstovima koji uvijek imaju elemente i općeg jezika. Rječnik općeg jezika povećava se preuzimanjem naziva iz stručnog jezika (posebno medicine, sporta i informatike), a stručni se rječnik trajno služi rječnikom općega jezika → preuzeti naziv npr. za biljku se terminologizira, dobiva strogo određeno, precizno značenje, ali time ne prestaje biti jedinica općeg jezika.

► usp. obala u stručnom i općem jeziku20

► jedna riječ ne mora imati isto značenje u oba jezika, ali i u različitim stručnim jezicima!

► operacija ima različita značenja za: a) liječnika, b) matematičara, c) vojnika, d) u općem jeziku

SEMANTIČKA POSUĐENICA = opća riječ koja pod utjecajem strane riječi dobiva novo, dodatno značenje (semantičko posuđivanje jest posuđivanje značenja, a ne riječi!)

► miš: 1. mali glodavac šiljaste njuške i duga repa (Mus musculus)

2. dio kompjutorske opreme kojom se upravlja

9. Objasno razloge i povijesni kontekst uspona engleskog u status globalnog jezika.

René Étiemble: Parlez-vous franglais? (1964)

Giacomo Elliot (= Roberto Vacca): Parliamo itangliano (1977) → itangliano (talgleski) = italo-američki žargon koji se brzo širi u raznorodnim područjima, posebno u upravljanju (managementu) u tvrtkama koje djeluju u naprednijim tehnološkim područjima

→ 400 engleskih riječi koje treba znati svatko tko želi uspjeti (fare carriera)

Pär Hultfors: Handbok i svengelska (2003)

→ zakonske odredbe: Japan 2002. (raiba intenšibu ← labour intensive + aisu kuriimu ← ice cream)

+ Rusija 2002. (kornflejks, diler, spičrajter, impičment > impeachment ● kolokv. chatroom → četica)

+ Poljska 1999. (ugovori; zabranjena upotreba samo stranih naziva u pravnim poslovima osim naziva tvrtki i proizvoda)

+ Brazil 2000. (reklame) + Rumunjska 1997.

● Filip II – Velika armada (130 brodova s 30.000 vojnika), nakon devet dana izjednačene borbe vjetar popodne 8. kolovoza 1588. pred Calaisom naglo mijenja smjer!

● europsko otkriće Engleske: kraj 17. i prva pol. 18. st: Voltaire, Montesquieu → ne više samo trgovački i pomorski izrazi!

● cca 1600. (Elizabeta I): rani moderni engleski: pet do sedam milijuna govornika samo na Otoku

21

● cca 2000. (Elizabeta II): službeni ili neki drugi formalni status u 75 zemalja

+ 500 milijuna izvornih govornika, 250 milijuna govornika eng. kao drugog jezika, 750 milijuna govornika eng. kao stranog jezika

+ radni ili službeni jezik, sam ili s drugima, u 85% međunarodnih institucija ili organizacija (u Europi gotovo u svima)

1848: meksičko-američki rat (granica na Rio Grandeu)

1861-1865: građanski rat

1898: “sjajni mali rat” SAD protiv Španjolske (Filipini, Kuba...)

1900: SAD proizvode i troše nafte više nego itko + proizvode čelika koliko Britanija i Njemačka zajedno + imaju trećinu svih svjetskih želj. pruga + 1888-1905: osnovano 328 integriranih poduzeća

1908: američko gospodarstvo najjače na svijetu

19. st: Britanija ima najveću stopu gospodarskog rasta na svijetu (2% na godinu; tekstilna industrija i rudarstvo)

poč. 19. st: ubrzan razvoj međunarodnog bankovnog sustava u Njemačkoj, Britaniji i SAD + New York i London postaju središta

poč. 20. st. film + novinske agencije → cenzura i rat 1914-1918.

Versailleski mirovni sporazum 28.06.1919. - prvi multilateralni međunarodni ugovor u Europi s engleskom verzijom kao službenom!

22