Pitanja i Odgovori

U N I V E R Z I T E T U B A N J O J L U C I M A Š I N S K I F A K U L T E T B A N J A L U K A K A T E D R A Z A M O T O R E I V O Z I L A

78 000 Banja Luka, Vojvode Stepe Stepanovića 75

telefon: 051 /431 150, faks: 051 / 431 152

ISPITNA PITANJA I ODGOVORI Za voditelje i kontrolore na stanicama tehničkog pregleda

Banja Luka, 24.2.2009

Mašinski fakultet Banja Luka Katedra za motore i vozila

strana 2 od 32 Ispitna pitanja i odgovori za voditelje i kontrolore na stanicama tehničkog pregleda

Ispitna pitanja su podjeljena u četiri kategorije:

I.) poznavanja motora, II.) tehnologija vršenja tehničkog pregleda, III.) poznavanje vozila, IV.) zakonski propisi.

Grupa pitanja iz poznavanja motora Pitanje V K 1. Šta znači skraćenica motor „SUS” V K 2. SUS potiče od prvih slova riječi motor sa unutrašnjim sagorijevanjem 3. Definisati šta su motori? V 4. Motor je mašina koja neki vid energije pretvara u mehanički rad. 5. U koju grupu spadaju motori SUS? V 6. Motor sa unutrašnjim sagorevanjem (motor SUS) spada u kategoriju »toplotnih motora«, kod

kojih se hemijska energija goriva, putem sagorevanja, pretvara u toplotnu energiju koja se zatim pretvara u mehanički rad.

7. Koji dijelovi motora spadaju u nepokretne dijelove? V K 8. Cilindarska glava, cilindar, gornji deo motorske kućice, donji deo motorske kućice ili korito, 9. Koji dijelovi motora spadaju u pokretne dijelove? V K 10. Klip, klipnjača, koljenasto vratilo. 11. Koja je osnovna podjela motora s obzirom na način ostvarivanja smješe i odvijanje

sagorijevanja? V K

12. Na oto i dizel motore. 13. Šta su oto motori? V K 14. Oto motori su motori kod kojih se upalenje smješe obavlja stranom energijom, odnosno pomoću

varnice.

15. Šta su dizel motori? V K 16. Dizel motori su motori kod kojih se palenje obavlja samopalenjem goriva na račun energije

sabijenog vazduha.

17. Definisati stepen kompresije motora? V K 18. Stepen kompresije predstavlja odnos ukupne zapremine i kompresione zapremine, tj pokazuje

u kom odnosu je izvršeno sabijanje sveže radne materije.

19. Kako stepen kompresije utiče na termodinamički stepen iskorištenja motroa? V20. Povećanem stepena kompresije raste termodinamički stepen iskorištenja motora. 21. Koji motori imaju veći stepena kompresije, oto ili dizel? V 22. Veći stepen kompresije imaju dizel motori. 23. Definisati šta je unutrašnja mrtva tačka a šta spoljajšnja mrtva tačka motora? V K 24. UMT - unutrašnja mrtva tačka, je najbliža tačka položaja klipa od ose koljenastog vratila.

SMT- spoljnja mrtva tačka, je najudaljenija tačka položaja klipa od ose koljenastog vratila.

25. Šta predstavlja takt motora i kao se dijele motori prema taktnosti? V 26. Takt - je jedan hod klipa od jedne do druge mrtve tačke. Prema taktnosti motori se dijele na

dvotaktne i četverotaktne.

27. Kod četverotaktnog motora u koliko taktova se obavlja radni ciklus, koliko hodova obavi klip i za koliko se stepeni obrne koljenasto vratilo?

V

28. Radni ciklus četverotaktnog motora se obavi u 4 takta, klip obavi 4 hoda od jedne do druge mrtve tačke, a za to vrijeme se koljenatso vratilo se obrne za 720 stepeni.

29. Nabroj taktove četverotaktnog motora! V K



30. 1. takt je usisavanje, 2. takt je sabijeanje ili kompresija, 3. takt je širenje ili ekspanzija i 4. takt je izduvavanje.

31. Kod dvotaktnog motora u koliko taktova se obavlja radni ciklus, koliko hodova obavi klip i za koliko se stepeni obrne koljenasto vratilo?

32. Radni ciklus dvotaktnog motora se obavi u 2 takta, klip obavi 2 hoda od jedne do druge mrtve tačke, a za to vrijeme se koljenatso vratilo obrne za 360 stepeni.

33. Šta predstavlja preklop ventila? V 34. Preklop ventila predstavlja period tokom izmjene radne materije kada su otvoreni i usisni i

izduvni ventili.

35. Kako se mijenja opterećenje oto motora? V 36. Kod oto motora se opterećenje mijenja količinom smješe koja se ubacuje u cilindar motora tj.

pomoću prigušenja leptirom na usisu motora. Znači vrši se kvantitativna regulacija.

37. Šta predstavlja detonantno sagorijevanje kod motora i zašto je opasno. V 38. Detonantno sagorijevanje je vid nenormalnog sagorijevanja kod motora. Prilikom detonantnog

sagorijevanja dolazi do palenja goriva mimo fronta plamena uz trenutno oslobađanje velike količine toplote i veliki porast pritiska. To dovodi do mehaničkih i termičkih oštećenja dijelova motora.

39. Koji je cilj nadpunjenja kod motora? V K 40. Osnovni cilj nadpunjenja je povećanje snage motora. Kod dizel motora se nadpunjenjem

postiže i bolja ekonomičnost i manja toksičnost izduvnih gasova.

41. Na koji način se poboljšava loša karakteristika turbine pri malom broju obrtaja koljenastog vratila kod SUS motora?

V

42. Taj problem se rješava primjenom regulisanog natpunjenja. U primjeni su dvije vrste regulacije rada: mimoilazni ventil turbine (tzv. Wastegate), i turbine promjenjive geometrije.

43. Koja je osnovna uloga zamajca na motoru? V 44. Osnovna uloga zamajca je uravnomjerenje obrtanja koljenastog vratila motora, a takođe

potpomaže pokretanje vozila iz mjesta, savladavanje kratkotrajnih preopterećenja, potpomaže rad regulatora broja obrtaja motora.

45. Zašto se postavljaju protivtegovi na koljenastom vratilu motora? V 46. Protivtegovi se postavljaju radi uravnoteženja inercionih sila u motoru. 47. Šta pokazuje šema razvoda motora? V 48. Šema razvoda pokazuje uglove zatvaranja i otvaranja razvodnih organa (ventila) 49. Čime se vrši prenos rotacionog kretanja sa koljenastog vratila (radilice) do bregaste osovine? V K 50. Pogon bregastog vratila se vrši:zupčanicima, lancem, zupčastim remenom. 51. Šta je posljedica istrošenih ili otvrdnulih brtvi (gumice) stabla ventila? V 52. Povećana potrošnja ulja i debele naslage skorenoga ulja na usisnim ventilima (kod

automobilskih i preko 5 mm debljine)

53. Da li su većeg prečnika usisni ili izduvni ventili na motoru i zašto? V 54. Usisni ventili su uvijek većeg prečnika iz razloga otežanog punjenja cilindra motora svježom

radnom materijom u odnosu na izbacivanje produkata sagorijevanja iz cilindra.

55. Koji dio motora SUS pretvara pravolinijsko kretanje klipa u kružno kretanje koljenastog vratila? V K 56. Klipnjača 57. Koji elementi su sastavni dijelovi klipne grupe SUS motora? V K 58. U klipnu grupu se ubrajaju: Klip, klipni prstenovi osovinica klipa, osigurači osovinice klipa. 65. Na slici je data šema sistema za podmazivanje motora objasni princip rada i navedi pojedine

elemente? V



66. 1. Usisna korpa sa sitom, 2. Uljna pumpa, 3. Regulator pritiska ulja, 4. Prečistač, 5. Davač

temperature, 6. Davač pritiska, 7. Fini prečistač, 8. Termostat, 9. Hladnjak, 10. Glavna uljna magistrala, 11. Kanal za dovod ulja u oslonačke ležajeve koljenastog vratila, 12. Kanal za dovod ulja u leteće ležajeve koljenastog vratila, 13. Kanal za dovod ulja u ležajeve bregastog vratila, 14. Kanal za dovod ulja u klackalice ventila, 15. Podmazivanje cilindra prskanjem, 16. Čep, !7. Mjerač nivoa

67.

Na slici je data šema sistema hlađenja sa osnovnim dijelovima. Objasni princip rada V



1. Cirkulaciona pumpa (centrifugalnog tipa) 2. Glavna cijev za ravnomjeran dovod rashladne

tečnosti do svih cilindara 3. Rashladni prostor u bloku motora 4. Rashladni prostor u glavi motora 5. Izlaz zagrijane vode iz glave 6. Termostat 7. Izmjenjivač toplote – hladnjak 8. Vod kratkog toka 9. Ventilator 10. Remenica za pogon pumpe 11. Hladnjak ulja – opciono kod

forsiranih motora 12. Ekspanzioni sud koji skuplja pare tečnosti i nakon hlađenja vraća kondenzat u sistem 13. Davač temperature (elektrorezistivni termistorskog tipa)

68. Rashladna tečnost cirkuliše pod dejtvom cirkulacione pumpe (1) i struji kroz prostor oko cilindara (3) i kroz glavu motora (4) odvodeći toplotu sa ovih elemenata. Zagrijana tečnost se hladi u hladnjaku - izmenjivaču toplote (7) pomoću struje vazduha koju obezbjedjuje ventilator (9). Ohladjena voda se iz donje komore hladnjaka vodi u cirkulacionu pumpu. Opciono, rashladna tečnost prolazi kroz hladnjak ulja (11), ukoliko postoji i ako je tipa ulje-rashladna tečnost. Temperatura motora se održava regulacijom protoka vode kroz hladnjak pomoću termostata, najčešće “dvoventilskog tipa”. Dok je temperatura tečnosti niža izlazni ventil termostata prema hladnjaku je zatvoren, tako da tečnost struji kroz otvoreni ventil kratkog toka i vod kratkog toka (8) direktno u pumpu, mimo hladnjaka. Kada se dostigne radna temperatura (85-90oC) dilatacioni element termostata se širi, zatvarajući ventil kratkog toka i otvarajući izlazni ventil prema hladnjaku. Dilatacioni element termostata može biti sa tečnim punjenjem gde tečnost isparava na temperaturi regulacije šireći dilatacioni elemen koji je izveden u vidu mijeha (kao u primeru na slici). Danas se češće koristi termostat sa čvrstim punjenjem - voskom, koji se pri topljenju na temperaturi regulacije znatno širi pokrećući ventile termostata. Termostat sa čvrstim punjenjem je pouzdaniji i preciznij u radu i manjih gabarita.

69. Sa kolikom vrijednošću koeficijenta viška vazduha katalizator ima najveću mogućnost transformacije štetnh gasova, pa time i najbolji ekoloski efekat?

V

70. Kada je koeficijent viška vazduha jednak 1. 71. Kako se dijele sistemi ubrizgavanja kod oto motora prema načinu ubrizgavnja. V 72. Sitemi sa kontinualnim, grupnim ubrizgavanjem i sekvencijalnim 73. Koja se alternativna goriva koriste za motorna vozila? V K 74. Alternativna goriva koja se koriste u motornim vozilima su: tečni naftni plin - LPG, komprimovani

prirodni plin – CNG, etanol, biodizel, hidrogen – gorive ćelije.

75. Koji vodovi plina su vodovi niskog pritiska (u vozilima koji kao pogonsko gorivo koriste tečni naftni plin LPG)?

V K

76. Vodovi niskog pritiska su: od isparivača-regulatora do mješača tj.do motora. 77. Koji vodovi plina su vodovi visokog pritiska (u vozilima koji kao pogonsko gorivo koriste tečni

naftni plin LPG)? V K



78. Vodovi visokog pritiska su vodovi:od priključka za punjenja do rezervora, od rezervoara do prečistača sa elektromagnetnim ventilom za plin, od ventila za plin do reduktora-isparivača.

79. Koji materijali se mogu koristiti za izradu vodova plina visokog pritiska (u vozilima koji kao pogonsko gorivo koriste tečni naftni plin LPG)?

V K

80. Za izradu vodova visokog pritiska se koriste bakar, bakarne legure I nehrđajući čelik. 81. Čime smije biti izvedeno spajanje dijelova vodova visokog pritiska izrađenih od bakra (u

vozilima koji kao pogonsko gorivo koriste tečni naftni plin LPG)? V K

82. Vodovi visokog pritiska od bakra se spajaju dijeovima za spajanje izrađenim od legure bakra. 83. Čime smije biti izvedeno spajanje dijelova vodova niskog pritiska (u vozilima koji kao pogonsko

gorivo koriste tečni naftni plin LPG)? V K

84. Vodovi niskog pritiska se spajaju navojem ili obujmicama. Spojevi moraju biti nepropusni. Obujmice moraju biti samokočne da ne dođe do nekontrolisanoga popuštanja.

85. U kojim motorima sa unutrasnjim sagorijevanjem se kao pogonsko gorivo moze koristiti tečni naftni plin LPG?

V K

86. U oto motorima se može koristiti LPG. 87. Prilikom ispitivanja vozila koje kao pogonsko gorivo koristi LPG, kolika smije biti maksimalna

napunjenost rezervoara? V K

88. Rezervoar plina za LPG ne smije biti napunjen više od 80 % njegove zapremine 89. Prilikom ispitivanja vozila koje kao pogonsko gorivo koristi CNG (Compressed Natural Gas),

kolika smije biti maksimalna napunjenost rezervoara (pritisak)? V K

90. Rezervoar plina za CNG smije biti napunjen da pritisak ne prelazi 22 MPa (220 бар). 91. Kakav je to sistem ubrizgavanja goriva Common rail? V 92. Sistem ubrizgavanja koji se primjenjuje na dizel motorima. Ovaj se uređaj još naziva i uređajem

za ubrizgavanje sa rezervoarom goriva pod visokim pritiskom. Zbog toga što je pritisak za cijelo vrijeme ubrizgavanja gotovo stalan, naziva se i ubrizgavanjem sa stalnim pritiskom.

93. Kod koje vrste motora se upotrebljava Common rail sistem? V K 94. Common rail sistem ubrizgavanja se primjenjuje na dizel motorima. 95. Na koji način se moze startovati motor SUS? V K 96. Startovanje motora može da se obavlja elektropokretačima ili pneumatski pomoću

komprimovanog vazduha.

97. U kojim elementima izduvnog sistema se obavlja hemijska obrada gasova? V K 98. U katalizatorima se obavlja hemijska obrada izduvnih gasova. 99. Koji gasovi se obrađuju u trokomponentnim katalizatorima oto motora? V 100. U trokomponentnim katalizatorima oto motora se obrađuju ugljen monoksid, ugljvodonici, azotni

oksidi?

101. Na slici je data šema sistema napajanja dizel motora gorivom (linijska pumpa). Objasniti princip

rada. V



1. Motor, 2. PVP, 3. Varijator ugla, 4. PNP sa separatorom, vode, 5. Regulator broja obrtaja, 6. Komandna poluga, 7. Pneumatski kompenzator, 8. Prečistač goriva (fini), 9. VVP, 10. Brizgač,

11. Povratni vod

102. Gorivo se iz rezervoara, posredstvom napojne pumpe ili pumpe niskog pritiska (4), i prečistača goriva (8) doprema u pumpu za ubrizgavanje ili pumpu visokog pritiska (2). Pumpa visokog pritiska ostvaruje potiskivanje goriva pod visokim pritiskom koji je potreban za ubrizgavanje i vrši regulaciju ubrizgane količine goriva. Iz pumpe visokog pritiska se gorivo posredstvom vodova visokog pritiska (9) vodi ka brizgačima pojedinih cilindara (10). Pod dejstvom pritiska goriva odiže se iglica brizgača otvarajući mlaznicu čiji je vrh u komori sagorijevanja i gorivo se u vidu raspršenog mlaza ubrizgava u radni prostor motora. Za povratak viška goriva koje nije ubrizgano ili prođe kroz nezaptivena mjesta, služe povratni vodovi (11). Varijator ugla predubrizgavanja (3) sa porastom broja obrtaja vrši zakretanje vratila pumpe i time povećava ugao predubrizgavanja. Regulator broja obrtaja (5) ima osnovni zadatak da reguliše maksimalni broj obrtaja motora kako bi se motor zaštitio od mogućeg prekoračenja dozvoljenog broja obrtaja i havarije usljed porasta inercijalnih sila.

103. Na slici je data šema Common-rail sistema za napajanje dizel motora gorivom. Navesti glavne dijelove sistema i objasniti princip rada.

V



104. Akumulatorski sistem ubrizgavanja sa elektronskom regulacijom “Common rail”. 1. Pumpa visokog pritiska (VP); 2. Elektromagnet za isključivanje elemenata pumpe VP; 3. Elektromagnetni ventil za kontrolu pritiska goriva; 4. Prečistač goriva; 5. Rezervoar goriva sa grubim prečistačem i dobavnom pumpom; 6. Elektronska upravljačka jedinica (EUJ); 7. Akumulatorska baterija; 8. Zajednička magistrala (Common Rail); 9. Davač pritiska u magistrali; 10. Davač temperature goriva; 11. Brizgači; 12. Davač temperature motora; 13. Davač ugla koljenastog vratila i broja obrtaja; 14. Davač položaja pedale gasa; 15. Davač položaja bregastog vratila; 16. Protokomjer usisanog vazduha; 17. Davač pritiska vazduha (nadpunjenja); 19. Turbokompresor. Iz rezervoara goriva (5) napojna pumpa (obično krilnog tipa) doprema gorivo preko finog prečistača (4) u pumpu visokog pritiska (1). Pumpa VP, najčešće klipno-radijalnog tipa, neprekidno potiskuje gorivo i ostvaruje visoki pritisak goriva u akumulatoru (8), izvedenom u obliku magistralne cijevi koja se proteže duž motora i naziva se "common rail" (zajednička magistrala). Odatle i potiče naziv ovakvog sistema ubrizgavanja. Pritisak goriva u magistrali se održava na željenom nivou posredstvom regulatora pritiska (3), koji je pod kontrolom EUJ, tako da vrednost pritiska ne zavisi od brzinskog režima rada motora, već je predmet regulacije i memorisana je u memoriji raćunara u vidu mape podataka. Senzor pritiska (9) daje EUJ preciznu informaciju o veličini pritiska u magistralnom vodu. Magistralni vod je, takođe, zaštićen od prevelikog pritiska prelivnim ventilom. Gorivo se iz magistrale vodi relativno kratkim cijevima visokog pritiska do pojedinih brizgača (11) i ubrizgava u radni prostor motora. Rad brizgača je kontrolisan od strane EUJ koja prima signale većeg broja davača, obrađuje ih i formira izlazne signale za otvaranje brizgača i upravljanje radom pumpe visokog pritiska.

105. Objasniti pojam: benzinski motor sa regulisanim trokomponentnim katalizatorom. V 106. Regulisani trokomponentni katalizator se sastoji od dvije lambda sonde. Prva lambda sonda je

upravljačka i ona daje signal centralno procesorskoj jedinici da obogati ili osiromaši smjesu. Druga lambda sonda je kontrolna i ona služi za kontrolu rada katalizatora (EOBD dijagnostika). Ako katalizator ispravno radi na izlazu mora da bude manje kiseonika nego na ulazu-troši se na oksidaciju nesagorjelih komponenti (CO, CH). Ovakav sistem se naziva regulacija u povratnoj sprezi na bazi lambda=1. Signal s lambda sonde je oscilatornog karaktera. Starenjem katalizatora rastu amplitude na drugoj lambda sondi. Kada vrijednosti amplitude premaše određene vrijednosti koje se nalaze u memoriji računara tada sistem samokontrole upali upozoravajuću lampicu (MIL).



107. Objasniti pojam: benzinski motor sa neregulisanim katalizatorom. V 108. Benzinski motori sa neregulisanim katalizatormo su motori koji imaju katalizator ali nemaju

kontrolu rada katalizatora u povratnoj sprezi. Za ovakve motore prilikom ispitivanja izduvne emisije primjenjuju se pravila kao za motore bez katalizatora.

109. Na slici je prikazana šema palenja kod oto motora sa konvencionalnim indukcionim kalemom. Objasniti princip rada.

1. Akumulator, 2 Prekidač za start i uključenje sistema paljenja, 3 Indukcioni kalem za paljenje, 4

Razvodnikpaljenja,5Kondenzator,6Prekidač,7,Svijećice

V

110. Razlikuju se dva kola struje: primarno kolo (ili kolo niskog napona) i sekundarno kolo (ili kolo visokog napona). Primarno kolo polazi od pozitivnog pola akumulatorske baterije (1) i preko kontakt ključa - glavnog prekidača za uključenje sistema (2), ide preko balastnog otpornika primarni namotaj indukcionog kalema (3), a zatim preko prekidača (6) na masu, čime je kolo zatvoreno. Paralelno sa kontaktima prekidača vezan je kondenzator paljenja (5). Sekundarno kolo polazi od sekundarnog namotaja indukcionog kalema čiji je jedan kraj spojen sa primarom (u stvari preko primara sa masom), a sa drugog kraja se sekundarna struja visokonaponskim kablovima vodi do kape razvodnika paljenja i razvodi do centralnih elektroda pojedinih svećica (7). Bočne elektrode svećica su spojene sa masom tako da se preko varnice zatvara sekundarno kolo. Indukcioni kalem ili bobina je, dakle, transformator koji se sastoji od primarnog i sekundarnog namotaja namotanih na jezgro od mekog lameliranog gvožđa. Primarni namotaj ima manji broj navojaka deblje žice (250 - 400 navojaka žice prečnika 0,6 - 0,8 mm), a sekundarni više navojaka tanje žice (20.000 -30.000 navojaka žice, prečnika oko 0,1 mm). Odnos broja navojaka sekundara i primara, obično se kreće između 50 i 150. Jezgro i namotaji su međusobno izolovani, sve je postavljeno u kućište, zaliveno transformatorskim uljem i hermetički zatvoreno. Razvodnik paljenja (4) obavlja više funkcija. U njegovom kućištu postavljen je prekidač čiji se kontakti (platinska dugmad) otvaraju pod dejstvom bregova na vratilu razvodnika, čime se prekida kolo struje primara. Po prolasku brega kontakti se zatvaraju pod dejstvom opruge (najčešće fleksione) i tada se primarna struja ponovo uspostavlja. Broj bregova na vratilu razvodnika odgovara broju cilindara motora, odnosno, u toku jednog obrtaja vratila platinska dugmad se toliko puta otvaraju i zatvaraju. Gornji dio razvodnika služi za razvođenje visokog napona na pojedine svećice po redoslijedu paljenja i često se naziva "kapa razvodnika paljenja". Kapa je izrađena od izolacionog materijala i u nju su periferno uliveni kontakti na koje su priključeni visokonaponski kablovi



pojedinih svijećica. Visoki napon se iz sekundara indukcionog kalema dovodi, posredstvom centralnog priključka na kapi i grafitne četkice, na rotirajući pipak (razvodnu ruku) koji rotira zajedno sa vratilom razvodnika i razvodi struju na kontakte pojedinih svijećica. Između razvodne ruke i kontakata svećica u kapi razvodnika ne ostvaruje se klizni kontakt, kako bi se sprečilo trošenje, već postoji mali zazor koji se premošćuje putem varnice. Gubitak energije usled toga je zanemarljivo mali s obzirom na mali zazor i nizak (atmosferski) pritisak u toj sredini. Kada su platinska dugmad zatvorena kroz primarni namotaj indukcionog kalema protiče primarna struja koja obrazuje jako magnetno polje u gvozdenom jezgru bobine. U trenutku razdvajanja platinskih dugmadi, pod dejstvom brijega na vratilu razvodnika, dolazi do relativno brzog smanjenja primarne struje, a time i promjene magnetnog fluksa, čime se izaziva indukcija visokog napona u sekundarnom namotaju. Visoki napon se odvodi na centralnu elektrodu svećice u cilindru motora koji je na paljenju, gde izaziva varnicu i upaljenje smješe. Posle toga proces se ponavlja, s tim što se visoki napon odvodi na svećicu narednog cilindra prema redosledu paljenja..

111. Šta mjeri lambda sonda? 112. sadržaj kisika u izduvnim gasovima 113. Koje se vrste lambda sondi ugrađuju u vozila, s obzirom na tip signala koji daju? V 114. − dvostepena (klasična)

− i širokopojasna lambda sonda

115. Koji motor emituje više ugljen monoksida (CO)? V K 116. benzinski 117. Koji motor sadrži manje ugljen monoksida (CO) u izduvnim gasovima i zašto? V 118. Dizel, zato što mu se radni proces odvija sa većom količinom vazduha (višak vazduha).



Grupa pitanja iz tehnologije vršenja tehničkog pregleda 1. Opisati proceduru mjerenja sadržaja ugljen monoksida (CO) kod vozila sa benzinskim

motorom. V

2. Motorna vozila opremljena benzinskim motorom (a) Emisija izduvnih gasova se ne kontroliše sistemom za obradu izduvnih gasova kao što je katalizator trostrukog djelovanja s lambda sondom:

1. Vizuelna provjera izduvnog sistema, provjera njegove cjelovitosti, zadovoljavajućeg stanja i nepropusnosti.

2. Vizuelna provjera opreme za odvođenje izduvnih gasova postavljene od strane proizvođača, provjera cjelovitosti, propisanog stanja i nepropusnosti.

Nakon vremenskog perioda kondicioniranja (pripreme) motora (uzimajući u obzir preporuke proizvođača), vrši se mjerenje ugljen monoksida (CO) dok motor radi na praznom hodu (bez opterećenja). U skladu sa Evropskom direktivom 2003/26/EC definišu se sljedeće maksimalne vrijednosti pojedinih zagađujućih materija u izduvnim gasovima u motorima izvedenim kao: Benzinski motori bez katalizatora i lambda sonde, odnosno benzinski motori s katalizatorom ali bez lambda sonde, koncentracija ugljen monoksida (CO), pri broju okretaja motora na praznom hodu, ne smije prelaziti:

1. 4,5 % zapreminskog dijela za motorna vozila registrovana po prvi put prije 1.10.1986. pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 °C;

2. 3,5 % zapreminskog dijela za motorna vozila registrovana po prvi put poslije 1.10.1986. pri temperaturi ulja u motoru od najmanje 80 °C.

b) Emisija izduvnih gasova se obrađuje pomoću sistema za obradu izduvnih gasova kao što je katalizator trostrukog djelovanja s lambda sondom:

1. Vizuelna provjera izduvnog sistema, provjera njegove cjelovitosti, zadovoljavajućeg stanja i nepropusnosti.

2. Vizuelna provjera opreme za odvođenje izduvnih gasova postavljene od strane proizvođača, provjera cjelovitosti, propisnog stanja i nepropusnosti.

3. Prije svakog ispitivanja motor se mora zagrijati (kondicionirati) saglasno preporukama proizvođača vozila.

Benzinski motori s regulisanim trokomponentnim katalizatorom koncentracija ugljen monoksida (CO), nakon što je motor postigao radnu temperaturu, tj. minimalnu temperaturu ulja od najmanje 80 °C pri broju okretaja motora na praznom hodu, ne smije prelaziti vrijednost propisanu od strane proizvođača vozila. Radna temperatura i broj obrtaja motora na praznom hodu trebaju biti propisane od strane proizvođača vozila. Koncentracija ugljen monoksida (CO) i vrijednost koeficijenta viška vazduha lambda pri povećanom broju obrtaja motora ne smiju prelaziti vrijednost propisanu od strane proizvođača vozila. Povećan broj obrtaja motora mora biti propisana od strane proizvođača vozila. Ako podaci proizvođača nisu poznati, sadržaj ugljen monoksida (CO) i vrijednost koeficijenta viška vazduha lambda ne smiju prelaziti:

1. CO ≤ 0,5% zapreminskog dijela pri broju obrtaja motora na praznom hodu; 2. CO ≤ 0,3% zapreminskog dijela pri broju obrtaja motora ne manjim od 2000 min-1 3. Vrijednost koeficijenta viška vazduha lambda = 1,00 ± 0,03

3. U kojim jedinicama se izražava sadržaj ugljen monoksida (CO) kod vozila sa benzinskim motorom?

V K

4. % 5. Koje komponenta izduvnih gasova benzinskog motora se mjere prilikom tehničkog pregleda

vozila? K V

6. uglen monoksid (CO), ugljen dioksid (CO2), azotni oksidi (NOX), ugljovodonici (CH) 7. Kako se vrši mjerenje dimnosti izduvnih gasova kod vozila sa dizel motorom? V 8. Mjerenje dimnosti izduvnih gasova obavlja se slobodnim ubrzanjem motora (bez opterećenja od

broja obrtaja koji odgovara praznom hodu do maksimalnog broja obrtaja motora) pri čemu se ručica mjenjača nalazi u neutralnom položaja, a spojnica je uključena (papučica spojnice nije pritisnuta). Priprema vozila (predkondicioniranje)



Vozila se mogu ispitivati bez predkondicioniranja. Međutim, iz bezbjedonosnih razloga motor bi trebao biti zagrijan na radnu temperaturu i nalaziti se u zadovoljavajućem tehničkom stanju. Motor mora biti potpuno zagrijan, npr. prilikom mjerenja temperature motornog ulja pomoću senzora temperature mora biti najmanje 80°C ili temperatura može biti niža ako je to normalna radna temperatura ispitivanog motora. Ako se temperatura motora mjeri infracrvenim davačem na bloku motora, izmjerena temperatura mora biti najmanje kao ekvivalentna radna temperatura za taj motor. Ako je zbog konstrukcije vozila mjerenje temperature motora nepraktično, radna temperatura motora može se utvrditi na drugi način: npr. uključivanjem ventilatora za hlađenje motora. Izduvni sistem treba se pročistiti s najmanje tri ciklusa slobodnih ubrzanja motora. Postupak ispitivanja: 1. Vizuelna provjera izduvnog sistema, provjera cjelovitosti, propisnog stanja i nepropusnosti. 2. Motor i eventualno postavljeni turbo-punjač mora prije početka ciklusa ubrzanja raditi na broju obrtaja praznog hoda. Kod teških dizel motora u tu svrhu treba čekati najmanje 10 sekundi nakon otpuštanja papučice gasa. 3. Za vrijeme ciklusa ubrzanja motora, papučica gas mora se pritisnuti u potpunosti do kraja brzo i kontinuirano (za manje od jedne sekunde), ali ne nasilno, kako bi pumpa za dobavu goriva ostvarila najveću dobavu goriva u motor. 4. Tokom svakog slobodnog ubrzanja motora, motor mora postići maksimalan broj obrtaja. Vozila s automatskim mjenjačem moraju postići broj obrtaja naveden od strane proizvođača vozila ako ovaj podatak nije raspoloživ onda dvije trećine maksimalnog broja obrtaja, prije nego se otpusti papučica gasa. Ovo se može provjeriti, npr. tako da se prati broj obrtaja motora ili se papučica gasa drži aktivirana dovoljno dugo između početne aktivacije i otpuštanja. (d) Granične vrijednosti: 1. Nivo dimnosti izduvnih gasova ne smije prelaziti vrijednost koju je proizvođač vozila postavio na identifikacijskoj pločici vozila saglasno direktivi 72/306/EEC. 2. Gdje ovi podaci nisu dostupni tada dimnost izduvnih gasova ne smije prekoračiti vrijednost navedenu od strane proizvođača vozila ili granične vrijednosti koeficijenta apsorpcije ne smiju prekoračiti sljedeće vrijednosti: Maksimalni koeficijenti apsorpcije: usisni dizel motori = 2,5 m-1 prehranjivani dizel motori = 3,0 m-1 granična vrijednost od 1,5 m-1 će se primjenjivati za Euro 4 i Euro 5.

9. Kojim gorivom mora biti pogonjen hibridni motor (kombinacija LPG i benzinom) prilikom ispitivanja sadržaja izduvnih gasova?

V K

10. benzinom 11. U kojim jedinicama se mjeri dimnost kod dizel motora? V K 12. m-1 13. Kolika treba biti temperatura motora pri mjerenju dimnosti dizel motora? V K 14. Temperatura se propisuje od strane proizvođača, a ako nije propisana onda 80 0C 15. Šta se podrazumjeva pod pojmom identifikacija vozila? V K 16. Svaki tehnički pregled vozila treba započeti s identifikacijom vozila. Identifikacija vozila, između

ostalim podrazumijeva, pregled broja šasije odnosno VIN oznake vozila. Identifikacija osim pregleda VIN oznake podrazumijeva pregled registracijskih oznaka, boje vozila, marke, tipa, modela, broja vrata, vrste motora, dimenzija guma itd.

17. Šta se utvrđuje vizuelnim pregledom vozila? V K 18. Vizuelnim pregledom vozila kontrolor utvrđuje stanje:

− karoserije vozila; − pneumatika; − staklenih površina; − boje vozila.

Kontrolor tehničke ispravnosti vozila pregleda i utvrđuje da li vozilo ima sve propisne oznake, jesu li one pravilno postavljene, dobro pričvršćene i ispravne, odnosno da li su oštećene i prljave u tolikoj mjeri da je narušen njihov funkcionalni i estetski izgled. Za registarske tablice provjerava se i jesu li originalne i istovjetne na oba kraja vozila, uz izuzetak onih vozila koja



imaju registarsku tablicu postavljenu samo na zadnjoj strani vozila. 19. Da li se na tehničkom pregledu lake prikolice koriste valjci kojima se mjeri sila kočenja na

obodu točka? V K

20. Ne 21. Objasniti kako se kod vozila pogonjenih benzinskim motorom može odrediti da li je to vozilo sa

ili bez regulisanog katalizatora. V

22. Ako je otvor za nalijevanje goriva širi u tom slučaju se može sipati i olovni benzin na osnovu čega se moze zaključiti da je vozilo bez katalizatora. Ako je pak otvor za nalijevanje goriva uži znači da koristi bezolovni benzina i da vozilo ima katalizator. Međutim, ako nemaju dvije lambda sonde (prije i poslije katalizatora, što se može utvrditi pregledom izduvne cijevi) onda se svrstavaju u neregulisane katalizatore i pri provjeri izduvne emisije važe pravila kao da vozilo nema katalizator.

23. Koliko znakova ima broj sasije (VIN broj)? V K 24. sedamnaest 25. Šta je koeficijent kočenja i kako se mjeri sila kočenja na valjcima (objasni sliku)?

V

26. Pod kočnim koeficijentom podrazumeva se količnik ukupno ostvarene kočne sile prema težini vozila, odnosno, odnos ostvarenog usporenja prema ubrzanju zemljine teže, izražene u procentima.

1i

n

ki k

FF ma ak

G G mg g== = = =∑

iF sila kočenja na i-tom točku, n- ukupan broj točkova, G-težina vozila m-masa vozila Fk-ukupna sila kočenja, a-usporenje,

29.81 mgs

= ubrzanje zemljine teže

Mjerenje kočione sile se zasniva na mjerenju reaktivnog momenta (slika). Elektromotori (3) pogone valjke (2) konstantnom brzinom. S druge strane, sila kočenja koju proizvodi kočioni sistem vozila preko točkova pokušava zaustaviti valjke uređaja. Tako ostvareni moment kočenja prenosi se preko zakretne poluge (4) na mjerni senzor (5). Mjerni senzor može biti dio (6) hidrauličnog ili pneumatskog sistema koji direktno djeluje na manometar. Skala manometra je kalibrisana u njutnima (N), te na taj način analogno pokazuje silu kočenja. Senzor za mjerenje sile kočenja može biti izveden i kao elektronski. Mjerni sistem je povezan sa sistemom za grafički ispis rezultata mjerenja sile kočenja.



Slika 21.3.18 – Uređaj za mjerenje sile kočenja pomoću reaktivnog momenta

1 – točak vozila, 2 – pogonski valjci, 3 – elektromotor za pogon valjaka, 4 – zakretna poluga, 5 – mjerni senzor, 6 – pokazni instrument; FK - kočiona sila na obodu točka; MR – reaktivni

moment; FR – reaktivna sila. Rezultati mjerenja kočionih sila na točkovima prikazuju se na pokaznom instrumentu.

27. Objasniti princip ispitivanja inercione kočnice mjerenjem usporenja. V 28. Prvo treba utvrditi mase vozila (slika):

mv-ukupna masa vučnog vozila, mp-najveća dopuštena masa prikolice (masa prazne prikolice i nosivost). Ispitivanje se obavlja pri najvećoj dopuštenoj masi priključnog vozila. Prije ispitivanja treba provjeriti stabilnost vučnog voza probnim kočenjem pri nižoj brzini od brzine ispitivanja. Ukoliko nema zanošenja vučnog voza pri probnom kočenju onda se pristupa ispitivanju. U prvom ispitivanju se ispituje usporenje a1 kada koče i vučno vozilo (automobil) i priključno vozilo (naletna kočnica je aktivna). U drugom ispitivanju se ispituje usporenje a2 kada koči samo vučno vozilo (naletna kočnica je neaktivna). Sila kočenja priključnog vozila (

pkF ) predstavlja razliku sila kočenja vučnog voza

kada je aktivna inerciona kočnica (vvakF ) i sile kočenja vučnog voza kada je neaktivna inerciona

kočnica (vvnkF )

p vva vvnk k kF F F= − .

Kako je sila kočenja u opštem slučaju jednaka proizvodu mase vozila i usporenja k kF m a= gornja jednačina se može napisati u obliku 1 2( ) ( )p p p v p vm a m m a m m a= + − + Konačno se dobije kočni koeficijent prikolice sa inercijalnom kočnicom u obliku

( )1 2( )

100 %p p vp

p

a m m a ak

g m g+ −

= =



29. Objasniti kako se određuje kočni koeficijent poluprikolice na tehničkom pregledu koji nema vage

za mjerenje osovinskog opterećenja. V

30. Kod vučnog voza koji je sastavljen od tegljača i od poluprikolice dio mase poluprikolice se oslanja na tegljača. U ovom slučaju kada saberemo sve sile kočenja poluprikolice i podijelimo s masom poluprikolice dobijemo daleko manji kočni koeficijent od propisanog. Da bismo pravilno odredili kočni koeficijent poluprikolice potrebno je prvo odrediti kočni koeficijent vučnog voza (smatrati tegljač i poluprikolicu jednim vozilom i odrediti koeficijent kočenja), vvk , a zatim

otkačiti poluprikolicu od tegljača i odrediti kočni koeficijent samog tegljača tk . Prilikom

određivanja koeficijenta vvk potrebno je za ukupnu masu u zeti masu tegljača i masu

poluprikolice ( t pm m+ ). Na kraju se kočni koeficijent poluprikolice računa po obrascu

p t tp vv t

p p

G G Gk k kG G+

= − .

Ovaj obrazac se dobije na osnovu jednakosti sila kočenja vučnog voza vvkF s jedne strane i

zbira sila kočenja poluprikolice i tegljača s druge strane t pk kF F+

vv t pk k kF F F= + .

31. Objasniti proceduru proračuna kočnog koeficijenta vozila s obzirom na najveću dopuštenu masu vozila.

V

32. Pneumatski kočioni sistemi, koji se koriste kod teretnih vozila i autobusa, u većini slučajeva su opremljeni automatskim regulatorom sile kočenja (ARSK) koji prilagođava silu kočenja na točkovima prema opterećenju vozila. Kako je kod ovih vozila razlika težine praznog i punog vozila značajna, za potpunu ocjenu efikasnosti kočionog sistema potrebno je utvrditi koeficijent kočenja maksimalno opterećenog vozila. Obzirom da se na tehničkom pregledu ispituju osobine kočionog sistema za neopterećeno vozilo uvodi se proračun koeficijenta kočenja obzirom na najveću dozvoljenu težinu vozila. Ukupna sila kočenja pri najvećoj dozvoljenoj težini vozila može se odrediti na osnovu tzv. metode «približnog računa», pretpostavljajući da se sila kočenja u zavisnosti od pritiska u kočionom cilindru mijenja po pravoj liniji (slika)



Uzimajući u obzir najveću dozvoljenu težinu vozila koeficijent kočenja iznosi:

1 1 1 2 2 ...m

n

k mm k k kn n

F iF i F i F ik

G G= + + +

= =∑

,

pri čemu se koeficijenti korekcije sile kočenja i m-te osovine računaju prema izrazima:

max0.4

0.4m

mm

pi

p−

=−

kmF -sila kočenja praznog vozila na m-toj osovini, n-broj osovina,

mi -faktor korekcije na m-toj osovini

maxmp – maksimalni pritisak u kočionom cilindru za m-tu osovinu, prema navodima proizvođača

(vidjeti pločicu sa podacima o ARSK ventilu). Ukoliko vrijednost zamaxmp nije poznata za

proračun se koristi radni pritisak izmjeren u kočionoj instalaciji,

mp -– pritisak u kočionom cilindru za m-tu osovinu pri kojem je ostvarena najveća sila kočenja kod praznog vozila. Pretpostavlja se da je pritisak u kočionom cilindru kod kojeg sila kočenja nadvlada otpore kotrljanja konstantan i da iznosi 0,4 bar (što je za praktičnu upotrebu dovoljno tačno). Članova u prvoj jednačini ima onoliko koliko ima osovina vozila.

33. Koliko maksimalno može iznositi razlika sile kočenja iste osovine za radnu kočnicu? V K 34. 25 % 35. Koliko maksimalno može iznositi razlika sile kočenja iste osovine za pomoćnu kočnicu? V K 36. 30 % 37. Šta se koristi kao parametar za ocjenu kvaliteta izduvne emisije na tehničkom pregledu kod

dizel motora? V K

38. srednji koeficijent dimnosti izduvnog gasa (k) 39. Koliko se radnih dana ostavlja vlasniku vozila da otkloni uočene neispravnosti tokom tehničkog

pregleda? V K

40. deset radnih dana 41. Nabroj uređaje na stanici tehničkog pregleda čija neispravnost dovodi do gubitka prava na rad

stanice tehničkog pregleda? V K

42. Stanica tehničkog pregleda gubi pravo na rad ako je neispravan bilo koji od sljedećih uređaja: − za kontrolu kočnog sistema, − za kontrolu svjetlosnih uređaja, − za kontrolu emisije izduvnih gasova

43. Koje aktivnosti mora poduzeti stanica tehničkog pregleda nakon ugradnje novog mjernog uređaja na tehnološkoj liniji?

V

44. U slučaju da stanica ugradi na tehnološku liniju dodatni uređaj, ili postojeći uređaj zamijeni drugim, može nastaviti sa obavljanjem tehničkih pregleda vozila, kada obavijesti tijelo nadležno za nadzor nad radom stanice, uz dostavljen dokaz o izvršenom baždarenju.

45. Koliko tehničkih pregleda moraju obaviti novoproizvedena vozila u prve dvije godine registracije?

V K

46. jedan 47. Gdje ovlaštena stanica tehničkog pregleda može ispitati vozila koja se ne mogu ispitati na

tehnološkoj liniji? V

48. Tehnički pregled vozila, koja zbog svojih konstruktivnih osobina ne mogu biti pregledana u stanici tehničkog pregleda, može se obaviti na poligonu stanice tehničkog pregleda, koja za to ima odobrenje.

49. Koliko dugo je stanica tehničkog pregleda dužna da čuva podatke o obavljenim tehničkim pregledima (u elektronskom obliku)?

V K



50. deset godina 51. Čime se dokazuje ispravnost i verifikacija (“baždarenost”) mjerne opreme na stanici tehničkog

pregleda? V

52. Ispravnost uređaja dokazuje se odgovarajućom potvrdom - certifikatom i zaštitnim znakom-markicom koju izdaje ovlaštena laboratorija.

53. Kojim uređajem se mjeri prazan hod točka upravljača (volana)? V K 54. Uglomjerom za mjerenje slobodnog hoda točka upravljača 55. Kojim uređajem se mjeri buka motornih vozila na stanici tehničkog pregleda? V K 56. Fonometar za mjerenje buke vozila 57. Kojim uređajem se na stanici tehnickog pregleda mjeri jačina svjetala? V K 58. Regloskopom s ugrađenim svjetlomjerom koji omogućuje utvrđivanje podešenosti kratkih i

dugih svjetala i mjerenje intenziteta svjetlosti.

59. Da li je dozvoljeno mjeriti buku vozila prilikom utvrđivanja tehničke ispravnosti izvan stanice tehničkog pregleda?

V K

60. Buka se može mjeriti i van stanice tehničkog pregleda. 61. Kakv oblik ima pečat kojim se obilježava sumnja u istinitost podataka o vozilu? V K 62. Kvadratnog oblika dimenzija 1X1 cm sa tekstom crvene boje "SP" (sumnjivi podaci) 63. Koja slova se nalaze upisana u pečatu kojima se obilježava sumnja u istinitost podataka o

vozilu? V K

64. “SP” (sumnjivi podaci) 65. Od kojih dijelova se sastoji svaki VIN broj? V 66. VIN oznaka se sastoji od:

− Identifikaciona šifra proizvođača (WMI) – (World Manufacturer's Identification), − Opisno dio (VDS) – (Vehicle Description Section), − Označavanje vozila (VIS) – (Vehicle Identification Section).

Primjer SCANIA

Opisati proceduru provjere uređaja za osvjetljavanje puta korištenjem regloskopa. V Regloskop je uređaj čijim pravilnim korištenjem se mogu kontrolisati sve vrste farova

(reflektora) simetričnog i asimetričnog tipa, što uključuje provjeru intenziteta svjetala (velikog/oborenog, pozicionih svjetala), kontrolu pada snopa svjetlosti, kontrolu pravilnog prostiranja svjetlosti velikog/oborenog svjetla postavljanjem prepreke ispred vozila i poređenjem dobijene slike zasjenjenja sa pravilnom slikom zasjenjenja. Kontrolu treba vršiti na ravnoj površini. Dozvoljene neravnine postojeće površine na kojima se vrši kontrola i podešavanje farova pomoću regloskopa na točkovima je 1mm. Pneumatici moraju imati prilikom mjerenja propisani pritisak, a vozilo opterećeno po propisu. Kod vozila sa hidrauličnim ili vazdušnim vješanjem motor mora raditi sa srednjim brojem obrtaja tako dugo da se ne mijenja visina vozila. Postavljanje regloskopa u položaj za mjerenje kod



putničkih i teretnih vozila prikazano je na slici 1. Prilikom kontrole svjetala potrebno je zadovoljavanje određenog pada snopa svjetlosti izraženog preko veličine h odnosno e (slika 2). Vrijednosti ovih dimenzija (h odnosno e) zavise od tipa vozila koje se ispituje i od uređaja koji se pri tome koristi (nalaze se u uputstvu za upotrebu uređaja).

Slika 1-Položaj regloskopa pri kontroli osvjetljavanja vozila

Slika 2-Skica pada snopa svjetlosti Prilikom kontrole farova pomoću regloskopa, kod pravilno podešenih farova na ekranu regloskopa će se pojaviti slika kao što je prikazano na slici 3.

Slika 3 – Pravilan izgled slike svjetala na regloskopu

A – granica između gornje mračne i donje osvijetljene strane kratkog/oborenog svjetla, B – prekidna tačka između granice svjetlo-mrak kod asimetričnih svjetala,



β – ugao između granice svjetlo-mrak i horizontalne linije, C, D – svjetlost velikog/dugog svjetla sa zonama rasipanja svjetlosti.

67. Ko plaća vanredni tehnički pregled ako je vozilo neispravno? V K 68. Ako je na vanrednom tehničkom pregledu utvrđeno da je vozilo neispravno, ovlaštena osoba

koja je isto uputila na vanredni tehnički pregled dužna je osigurati da vlasnik ili vozač vozila plate uslugu tehničkog pregleda.

69. Koja vozila spadaju u kategoriju lakih vozila? V K 70. Laka vozila su vozila čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3,5 tone. 71. Koja vozila spadaju u kategoriju teških vozila, s obzirom na najvecu dopuštenu masu? V K 72. Teška vozila su vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 3,5 tone. 73. U kom periodu prije isteka registracije se obavljaju redovni tehnicki pregledi vozila? V K 74. Redovni tehnički pregledi vozila obavljaju se prije isteka registracije u periodu ne dužem od 30

dana.

75. Da li novoproizvedena vozila podliježu obavezi obavljanja tehničkog pregleda za njegovu prvu registraciju?

V K

76. Da. Novoproizvedena vozila podliježu obavezi obavljanja tehničkog pregleda za njegovu prvu registraciju.

77. Koliko dugo je stanica tehničkog pregleda dužna da čuva kontrolni list? V K 78. Kontrolni list predstavlja dokumenat i dokaz stanja vozila i njegove tehničke ispravnosti u

konkretnom slučaju, odlaže se i čuva uz ostale dokumente pregleda tog vozila u periodu od pet godina.

79. Koje ovlašteno lice potpisuje i ovjerava Potvrdu o tehničkom pregledu vozila (obrazac TP-1), u stanici u kojoj je izvršen tehnički pregled vozila?

V K

80. Potvrda o tehničkom pregledu vozila potpisuje i ovjerava voditelj stanice u kojoj je izvršen tehnički pregled vozila.

81. Koliko dugo je stanica dužna da čuva dokumente i evidencije o izvršenom redovnom i vanrednom tehničkom pregledu?

V K

82. pet godina 83. Da li vlasnik vozila koji je uočene nedostatke na vozilu otklonio u propisanom roku ima pravo na

besplatan tehnički pregled? V K

84. Da



Grupa pitanja iz poznavanja vozila 1. Na kojim pogonskim osovinama se obavezno upotrebljavaju sinhroni (homokinetički) prenosnici

snage? V K

2. Sinhroni zglobni prenosnik (homokinetički prenosnici) se obavezno primjenjuju kod pogona upravljačkih točkova.

3. Iz kojih podsistema se sastoji kočni sistem? V K 4. U opštem slučaju, kočni sistem sastoji od sljedećih podsistema:

podsistem za radno kočenje, podsistem za pomoćno kočenje, podsistem za parkirno kočenje, podsistem za produženo (dugotrajno) kočenje.

5. Šta je pomoćna a šta parkirna kočnica i kako se konstrukciono rješava na putničkim vozilima? V 6. U slučaju otkaza sistema za radno kočenje, pomoćno (rezervno) kočenje mora da omogući da

vozilo može da se zaustavi na razumnom rastojanju. Pri tome se smatra da u sistemu za radno kočenje, u bilo kom trenutku, nema više od jednog otkaza. Parkirno kočenje mora da omogući zadržavanje vozila u mjestu, na podužnom nagibu ili usponu, čak i ako vozač nije u vozilu. Pri tome se radni dijelovi u blokiranom stanju zadržavaju čisto mehaničkim putem. Kod putničkih vozila prenosni mehanizam je mehanički s djelovanjem na zadnje točkove. Najčešće se parkirna kočnica može aktivirati i pri kretanju vozila u tom slučaju parkirna kočnica preuzima i ulogu pomoćne kočnice.

7. Šta se podrazumjeva pod pojmom sistem za dugotrajno kočenje i na kojim vozilima se ovakav sistem koristi?

V

8. Kočnica za dugotrajno kočenje (usporač) je namjenjena blagom, dugotrajnom kočenju pri kretanj vozila na dužim padovima. Njeno obavezno postojanje je propisano za vozila većih ukupnih masa (preko 5 tona)

9. Na slici je data šema pneumatske kočne instalacije objasniti princip rada.

Slika a) Snabdijevanje energijom (sabijanje vazduha), b) Rezervoari, c) Kočni ventili, d) Uređaj za kontrolu i napajanje priključnog vozila, e) Regulatori kočne sile, f) Izvršni organi (kočenje točkova) 1) Kompresor, 2) Regulator pritiska, 4) Četvorokružni zaštitni ventil, 5) Rezervoar komprimiranog vazduha, 6) Spojnička glava napojnog voda, 7) Drenažni ventil, 8) Nepovratni ventil, 10) Ručni kočni ventil, 11) Prikolični komandni ventil, 12) Spojnička glava komandnog voda, 14) Prednji točkovi, 15) Automatski regulator sile kočenja u zavisnosti od opterećenja (ASRK), 16) Zadnji točkovi, 17) Kočni ventil radne kočnice, 18) Kočni cilindri prednjih točkova, 20) Kočni cilindri zadnjih točkova (tristop), 26) Ventil puno/prazno 27) Drugi potrošači. Na osnovu prethodne šeme objasnićemo i princip funkcionisanja pneumatskih prenosnih mehanizama.

V

10. Podsistem za pripremu komprimiranog vazduha predstavlja osnovu svakog pneumatskog prenosnog mehanizma. Najvažniji dio ovog podsistema predstavlja kompresor (1). Zadatak



kompresora je da sabija vazduh do radnog pritiska prenosnog mehanizma. Najčešće se upotrebljavaju klipni kompresori, jedno- ili dvocilindrični, sa vazdušnim ili vodenim hlađenjem. Rad kompresora-pritisak u instalaciji reguliše se regulatorom (2). Po dostizanju nominalnog pritiska regulator spaja potisnu granu kompresora sa atmosferom, dok kod savremenih konstrukcija sa usisom kompresora. Čim pritisak padne ispod propisane vrijednosti kompresor ponovo počinje punjenje instalacije. Prečistač i sušač vazduha se kod novih konstrukcija izrađuju jedinstveno sa regulatorom pritiska. Pravilnikom ECE br. 13 je propisano da pneumatski prenosni mehanizmi imaju više nezavisnih grana sa ciljem obezbjeđenja propisanih preostalih performansi u slučaju da dođe do otkaza u jednoj od grana (npr. pada pritiska usled kidanja crijeva). Na poziciji (4) prikazan je četvorokružni zaštitini ventil koji omogućava održavanje pritiska radnog medija kod četvorogranih prenosnih mehanizama u slučaju da u jednoj od grana dođe do pojave otkaza. Zaštitni ventili se izvode i kao trokružni za trograne prenosne mehanizme. U ovom je slučaju jedna grana rezervisana za napajanje sistenma ručnog kočenja (10), dvije za radno kočenje (17), dok je četvrta grana rezervisana za druge potrošače (27). Sabijeni vazduh se pohranjuje u rezervoare (5). Rezervoari moraju biti dimenzionisani tako da poslije osam aktiviranja komande radne kočnice (puni hod) preostali vazduh obezbjedi ostvarivanje performansi najmanje na nivou propisanih za pomoćno kočenje. Rezervoari moraju biti postavljeni tako da svi vodovi budu nagnuti prema njemu kako bi se omogućilo sigurnije odvođenje kondenzata uz pomoć drenažnih ventila (7), u poslednje vrijeme skoro isključivo automatskih. Kada se ukaže potreba za kočenjem vozila vozač pritiskom na pedalu kočnog ventila (17) propušta vazduh u kočne cilindre prednjih i zadnjih kočnica, kao i prema komandnom ventilu priključnog vozila (11), usled čega dolazi do aktiviranja kočnica. U cilju povećanja bezbjednosti omogućeno je aktiviranje komandog ventila prikolice iz obe grane kočnog sistema vozila. Veza između vučnog i priključnog vozila je, obavezno, dvovodna. Napojni vod (crveni) služi za stalno napajanje instalacije prikolice, dok se komandnim vodom (žuti) dovodi sabijeni vazduh samo u toku kočenja. Kočni cilindri se izvode kao klipni ili membranski. Membranski cilindri su kompaktniji a omogućavaju i konstrukcijsko povezivanje sa opružnim akumulatorima u tzv. tristop cilindre, pa se u novije vrijeme izuzetno mnogo koriste. Na zadnjim kočnicama se koriste automatski regulatori kočnih sila (15). Istovremeno se utiče iz automatskog regulatora sile kočenja (15) preko komandnog voda ventila puno/prazno (26) koji je obično integrisan u kočni ventil motornog vozila. Time je i kočni pritisak prednje osovine prilagođen stanju opterećenja vozila (pretežno kod teretnih vozila).

11. Na slici je dat kombinovani ili tristop kočni cilindar. Objasniti princip djelovanja.

V

12. a) Kočni sistem radne kočnice: Pri aktiviranju kočnog sistema radne kočnice, sabijen vazduh struji preko priključka 11 u prostor A, opterećuje membranu (d) i potiskuje klip (a) suprotno dejstvu sile pritisne opruge (c), na desno. Sila nastala preko klipnjače (b), deluje na kočnu polugu sa podešavanjem, a time i na



kočnicu točka. Pri pražnjenju prostora A, pritisna opruga (c) vraća klip (a) kao i membranu (d) u njihovu polaznu poziciju. Membranski cilindar tristop - cilindra je po svojoj funkciji potpuno nezavisan od opružnog dijela. b) Kočni sistem parkirne kočnice: Pri aktiviranju kočnog sistema parkirne kočnice, prazni se preko priključka 12, djelimično ili sasvim prostor B, koji je pod pritiskom. Pri tome deluje sila otpuštajuće pritisne opruge (f) preko klipa (e) i klipnjače (b) na kočnicu u točku. Maksimalna sila kočenja opružno akumulacionog dijela postiže se pri potpunom pražnjenju prostora B. Pošto se kočna sila u tom slučaju dobija isključivo mehanički od pritisne opruge (f), opružni dio se smije primjeniti za kočni sistem parkirne kočnice. Za otpuštanje kočnice, prostor B se preko priključka 12 ponovo puni. c) Mehaničko otkočivanje (otpuštanje): Tristop - cilindar je opremljen za nužne slučajeve mehaničkim otpuštanjem opružno-akumulacionog diela. Pri potpunom gubitku pritiska na priključku 12, može se odvrtanjem vijka (g) kočni sistem ponovo otkočiti.

13. Na slici je data šema hidrauličnog i mehaničkog prenosnog mehanizma kočnog sistema. Objasniti princip rada.

V

14. Sistem kočenja sastoji se iz radne kočnice koja je hidrauličnog tipa. Radna kočnica ima dvije nezavisne grane A i B. Grana A djeluje na prednje točkove, dok grana B djeluje na zadnje. Osnovna suština posebnih cirkulacionih krugova je da ukoliko dođe do otkaza u sistemu (pucanje jednog od hidrauličkih crijeva) ostaje da funkcioniše drugi krug sa smanjenim performansama. Ovo je propisano ECE Pravilnikom 13. Na zdnjoj osovini može se primjetiti ventil opterećenja koji reguliše silu kočenja na zadnjim točkovima u funkciji od opterećenja. Ovi sistemi su hidrostatički i kod njih se komanda dovedena na pedalu kočnice u glavnom kočnom cilindru pretvara u hidrostatički pritisak. Ovaj pritisak se potom vodovima (cijev, crijevo) prenosi do kočnih cilindara. U kočnim cilindrima, a kao rezultat dejstva pritiska na klip, stvara se sila koja aktivira kočnice. Uglavnom se hidraulički prenosni mehanizam izvodi sa servo dejstvom. Prenosni mehanizam parkirne kočnice je mehanički i djeluje samo na zadnje točkove.

15. Koje su osnovne geometrijske velične upravljačih točova? V 16. Osnovne geometrijske veličine upravljačkih točkova su:

− ugao nagiba točka, − ugao nagiba osovinice rukavca, − ugao zatura osovinice rukavca, − ugao konvergencije.

V

17. Koji elementi čine električnu instalaciju na vozilu? V 18. Najznačajniji elementi ovih sistema su:

1. generator, 2. baterija, 3. električna instalacija:



− kablovi, − električne spojnice i osigurači, − prekidači i releji, − davači,

4. električni potrošači: − elektromotori (posebno važan elektropokretač), − ostali potrošači (grijači, lampe, komunikacioni uređaji itd.),

5. elektronski potrošači: − senzori, − mikroprocesori, − releji.

19. Šta je to klirens vozila? V K 20. Klirens vozila je normalno rastojanje između horizontalne podloge i najniže tačke na vozilu. 21. Koje vrste spojnice se koriste u transmisijama vozila? V K 22. − frikcione,

− hidrodinamičke, − elektromagnetne i dr.

23. Koji su sastavni dijelovi hidrodinamičkog pretvarača-mjenjača? V K 24. − pumpno kolo,

− turbinsko kolo − stator (reaktorsko kolo)

25. Koja je uloga mjenjača na vozilu? V 26. Mjenjač kao element transmisionog mehanizma ima veoma odgovornu i značajnu ulogu:

− omogućava racionalno i ekonomično iskorištenje snage motora zavisno od uslova eksploatacije,

− transformira obrtni moment motora prenoseći ga dalje preko transmisije na točkove, te tako omogućava savlađivanje otpora kretanja i uspona,

− omogućava izbor brzine kretanja vozila po želji, a u okviru raspoložive snage motora i uslova eksploatacije,

− omogućava dostizanje maksimalnih ubrzanja u svakom stepenu prenosa - omogućava lako manevriranje vozilom naprijed i nazad,

− omogućava prazan hod, tj. razdvajanje pogonske veze motora sa točkovima i pored uključene spojnice.

27. Koji su sastavni dijelovi transmisije? V K 28. − Spojnica

− Mjenjački prenosnik − Zglobni prenosnik − Glavni prenosnik − Diferencijalni prenosnik − Pogonska poluvratila

29. Kako se dijele razvodnici pogona prema načinu rada? V K 30. -za stalno razvođenje obrtnog momenta

-za povremeno razvođenje obrtnog momenta

31. Koji su glavni podsklopovi pogonskog mosta? V K 32. U sastav pogonskog mosta ulaze:

− glavni prenosnik, − diferencijalni prenosnik, − pogonska poluvratila i − bočni reduktori (ako su ugrađeni).

33. Koja je uloga diferncijala na vozilu? V K 34. Diferencijal je uređaj koji omogućava dijeljenje obrtnog momenta izlaznogpogonskog vratila.

Diferencijalni prenosnici se izvode kao asimetrični kada razvode obrtni moment nejednako i simetrični kada razvode obrtni moment u jednakim dijelovima na jednu i stranu.



35. Koji elementi čine sistem za upravljanje vozila datog na slici?

V K

36. 1. poluga upravljača (rukunca upravljača), 2. podužna gurajuća spona, 3. poluga glavčine točka, 4. poprečna spona (jednodijelna)

37. Koji su glavni elementi sistema upravljanja datog na slici?

V K

38. 6. poluga upravljača (rukunca upravljača),



7. podužna gurajuća spona, 8. poluga glavčine točka, 9. poprečna spona (jednodijelna) 10. glavčina točka, 11. hidraulička pumpa, 12. rezervoar ulja, 13. točak upravljača, 14. prenosni mehanizam, 15. uređaj za pojačanje sile zakretanja.

39. Šta znači skraćenica ESP (Electronic Stability Program) kod vozila? V K 40. Elektronska kontrola stabilnosti je računarom upravljan sistem na vozilu čiji je osnovni zadatak

da obezbijedi sigurno upravljanje vozilom i spriječi zanošenje. Kada ESP detektuje gubitak kontrole nad upravljanjem on automatski nezavisno koči pojedine točkove vozila u cilju održavanja željenog pravca kretanja.

41. Kako se izvodi prenosni podsistem kod sistema kočenja? V K 42. Prenosni mehanizam je dio kočnog sistema koji ima zadatak da impuls aktiviranja prenese od

komande do kočnice. Prenosni mehanizam se dijeli na: − mehanički mehanizam, − hidraulički mehanizam , − pneumatski mehanizam, − kombinovani mehanizam.

43. Sta je ABS (Antilock Braking System) sistem? V K 44. ABS sprečava blokiranje točkova. Vozilo sa ABS-om zadržava pravac i upravljivost čak i u

uslovima paničnog kočenja pri uslovima smanjenog koeficijenta prianjanja između pneumatilka i podloge. Zaustavna putanja je kraća nego kod blokade točkova. ABS sistem se sastoji od senzora ugaonih brzina točka koji šalju signal CPU (centralno procesorskoj jedinici) a ona formira izlazni signal prema izvršnim organima koji formiraju silu kočenja.

45. Kakva je uloga ARSK ventila kod vozila? V K 46. Automatska regulacija sile kočenja u zavisnosti od opterećenja vozila 47. Kako se izvode trajni usporači na vozilima? V K 48. − motorski usporači,

− elektrodinamički, − hidrodinamički.

49. Šta su kontrolno-signalni uređaji i koji kontrolno-signalni uređaji se koriste na putničkom vozilu? V K 50. Kontrolno signalni uređaji se nalaze na instrument tabli a njihova je svrha da vozača informišu o

stanju pojedinih komponenti vozila. Njihov broj i raspored zavisi od vrste vozila i od nivoa opreme kojom to vozilo raspolaže. Na putničkom vozilu kontrolno signalni uređaji su: brzinomjer, mjererač temperature rashladne tečnosti, mjerač nivoa goriva, mjerač pređenih kilometara, lampica dugog svjetla, lampica nivoa ulja u motoru,...

51. Koja je osnovna uloga glavne spojnice u sistemu prenosa snage na motornom vozilu? V K 52. Da spoji ili prekine tok snage između motora i ostalih sklopova prenosnika snage. 53. Koji je osnovni zadatak mjenjačkog prenosnika (mjenjača)? V 54. Osnovni zadatak mjenjačkog prenosnika je da pri prenosu snage izvrši promjenu njenih

parametara (obrtnog momenta i broja okretaja) dovodeći ih na nivoe koji odgovaraju trenutnim potrebama pogonskog mosta, odnosno trenutnim vrijednostima otpora na pogonskim točkovima.

55. Šta je osnovna karakteristika asinhronih zglobnih prenosnika (kardanska vratila)? V 56. Osnovna karakteristika je promjenljivost ugaone brzine. Ova promjenljivost ugaone brzine je

veća ukoliko je veći radni ugao.

57. Opisati oznaku pneumatika 175/65 R13 82 H. V K 58. 175-nazivna širina pneumatika,

65-odnos visine i širine pneumatika H/B=60%, R- radijalni pneumatik,



82-indeks nosivosti (475kg) H-slovna oznaka za maksimalnu brzinu (210km/h)

59. Prilikom jednakih gabaritnih i težinskih parametara vozila, vozilo sa prednjom vučom u odnosu na zadnju vuču ima: a) mogućnost da savlada veći uspon, b) može da savlada manji uspon, c) nema uticaja koji su točkovi vučni, bitna je jedino raspodjela masa.

V

60. c) 61. Koja je funkcija “ugla zatura osovinice” točka? v 62. Nakon izlaska iz krivine vraća točkove u položaj za pravolinijsko kretanje. 63. Šta čini noseću strukturu vozila? V 64. okvir (šasija, ram) i karoserija 65. Objasniti pojam samonoseća karoserija? V 66. Kod nekih vozila funkciju okvira u potpunosti preuzima karoserija i na sebe preuzima sva

opterećenja koja se javljaju pri kretanju. Ovakve konstrukcije nazivaju se samonoseće karoserije.

67. Koji su osnovni zadaci sistema upravljanja? V 68. Osnovni zadatak sistema upravljanja je da omogući promjenu pravca kretanja vozila. Pored

ovog osnovnog zadatka sistem upravljanja treba da ispuni i druge zahtjeve: − dobre manevarske sposobnosti, − male vrijednosti sila na točku upravljača, − što manje bočno klizanje točkova, − spontano vraćanje točkova u neutralni položaj, − što manje prenošenje udara sa upravljačkih točkova, − visoka pouzdanost i dug vijek.

69. Sistem oslanjanja se sastoji iz tri osnovna podsistema. Navedi ih. V 70. − mehanizam za vođenje točka,

− elastični oslonci, − elementi za prigušenje.

71. Koji su osnovni zadaci sistema oslanjanja? 72. Osnovni zadaci koje treba da zadovolje sistemi oslanjanja su:

− obezbjeđenje kinematike vođenja točka koja omogućava malo habanje pneumatika i dobro upravljanje vozilom;

− posjedovanje takve elastičnosti koja pomjerljivim elementima daje određen dinamički hod koji ne smije da remeti konstruktivne zahtjeve projektanta karoserije, a sa druge strane, obezbjeđuje odgovarajuću oscilatornu udobnost

− obezbjeđivanje prigušenja oscilovanja kako nadgradnje tako i točkova (tzv. oslonjene i neoslonjene mase);

− pouzdanost prenošenja sila i momenta od točka do karoserije tj. do sistema za upravljanje;

− obezbjeđivanje stabilnosti pri kretanju u krivini, intenzivnom kočenju, bočno nagnutom ili klizavom putu i sl..

73. Šta se podrazumjeva pod pojmom aktivna bezbjednost vozila? V K 74. Aktivna bezbjednost vozila se bavi proučavanjem mjera koje treba preduzeti da ne dođe do

saobraćajne nesreće. Napomenimo da je od izuzetnog značaja za aktivnu bezbjednost ispravnost sistema na vozilu koji direktno mogu da dovedu do saobraćajnih nezgoda



(pneumatici, sistem upravljanja, sistem kočenja...). 75. Šta se podrazumjeva pod pojmom pasivna bezbjednost vozila? V K 76. Pod pojmom pasivna bezbjednost podrazumjevaju se svi sistemi na vozilu čiji je zadatak da

ukoliko dođe do saobraćajne nezgode treba da zaštite posadu (vazdušni jastuk, pojas,...) i druge učesnike-pješake (oblik karoserije, spoljašnji dijelovi glatki, zaobljeni i napravljeni od elastičnih materijala).

77. Koji se podaci mogu dobiti sa zapisnog listića (uloška) tahografa? V K 78. Euro-tahograf, prema odredbama ECE Sporazuma 811/564 osigurava upis vremena vožnje

članova posade, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koja ne spada u upravljanje vozilom, vrijeme odmora, brzine vozila i prijeđenu udaljenost.



Grupa pitanja iz zakonskih propisa 1. Koji tehnički pregledi vozila su propisani Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na

putevima u Bosni i Hercegovini? V K

2. Tehnicki pregled vozila može da bude redovni i vanredni. 3. Nakon kojeg vremenskog perioda upotrebe vozila se vrijednost dopuštene buke može

korigovati za +3 dB(A)? V

4. Za vozila koja su u eksploataciji duže od jedne godine. 5. Koja minimalna jačina zvuka mora biti kod uređaja za davanje zvučnih signala na putničkim

vozilima? V K

6. Uređaj za davanje zvučnih znakova ugrađen na putničkim vozilima mora proizvoditi zvuk jačine 76 dB (A)

7. Koja minimalna jačina zvuka mora biti kod uređaja za davanje zvučnih signala na teretnim vozilima?

V K

8. Uređaj za davanje zvučnih znakova ugrađen na teretnim vozilima mora proizvoditi zvuk jačine 80 dB(A).

9. Koju svjetlosno-signalnu opremu moraju imati motorna vozila na svom zadnjem dijelu, za vožnju unazad?

V K

10. Motorna vozila na svom zadnjem dijelu moraju biti opremljena sa jednim ili dva svjetla za vožnju unazad bijele boje. Kod priključnih vozila dopuštena su jedan ili dva svjetla za vožnju unazad.

11. Koji uređaji se podrazumijevaju pod uređajima za davanje svjetlosnih znakova? V K 12. Pod uređajima za davanje svjetlosnih znakova podrazumijevaju se:

− stop-svjetla; − pokazivači smjera; − uređaji za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera.

13. Da li autobus za gradski saobraćaj mora imati rezervni točak s pripadajućom opremom, koji se po potrebi može upotrijebiti?

V K

14. Ne 15. Da li vozilo namijenjeno za komunalne usluge (pranje i čišćenje ulica, odvoz smeća i fekalija i

dr.) mora imati rezervni točak sa pripadajućom opremom, koji se po potrebi može upotrijebiti? V K

16. Ne 17. Koliko kutija prve pomoći moraju imati autobusi sa vise od 25 sjedećih mjesta? V K 18. dvije 19. U koju kategoriju, prema ECE propisima, spadaju motorna vozila namjenjena za prevoz

putnika? V K

20. M 21. U koju kategoriju, prema ECE propisima, spadaju motocikli? V 22. L3 i L4 (L3 vozila sa dva točka čija je radna zapremina veća od 50 cm3 a maksimalna brzina

bez obzira na vid pogona prelazi 50 km/h; L4 vozila sa tri točka asimetrično postavljena u odnosu na srednju podužnu osu, a čija je radna zapremina veća od 50 cm3 a maksimalna brzina bez obzira na vid pogona prelazi 50 km/h)

23. U koju kategoriju, prema ECE propisima, spadaju poluprikolice? V K 24. O 25. U koju kategoriju, prema ECE propisima, spadaju teretna vozila? V K 26. N 27. Koja vozila za prevoz putnika se mogu svrstati u Klasu I, II ili III i Klasu A ili B? V K 28. M2 i M3 29. U koje kategorije, prema ECE propisima, su svrstana drumska vozila? V 30. L-vozila sa manje od četiri točka dvo i tro točkaši,

M-vozila za prevoz putnika sa najmanje 4 točka, N-motorna vozila za prevoz tereta sa najmanje 4 točka ili 3 točka ako im je ukupna težina veća od 1 tone, O-sve vrste priključnih vozila i prikolica, Specijalna vozila-mogu biti kategorije M,N,O sa specijalno konstruisanom nadgradnjom ili



opremom (ambulantna, vozila, blindirana vozila, vozila za hendikepirana lica, vozila za stanovanje). T-poljoprivredni traktori i traktori za šumarstvo, G-terenska vozila,

31. Koje kategorije mogu biti vozila specijalne namjene? V 32. Specijalna vozila-mogu biti kategorije M,N,O sa specijalno konstruisanom nadgradnjom ili

opremom (ambulantna, vozila, blindirana vozila, vozila za hendikepirana lica, vozila za stanovanje).

33. Prema kojoj svojoj karakteristici su razvrstana teretna motorna vozila u podkategorije N1 do N3?

V K

34. Ukupna težina 35. Nabrojati osnovne grupe svjetlosnih uređaja? V K 36. Osnovne grupe svjetlosnih uređaja su:

− uređaji za osvjetljavanje puta, − uređaji za označavanje vozila, − uređaji za davanje svjetlosnih znakova.

37. Kakve moraju biti brave koje se ugrađuju na vrata vozila? V K 38. Brave na vratima moraju biti dvostepene i ugrađene i izvedene tako da drugi stepen brave

sprečava otvaranje vrata, ako nisu potpuno zatvorena. Brave moraju imati napravu kojom se osiguravaju tako da se lako učvrsti sigurnosni položaj. Brave na vratima koja se nalaze pored vozača, kao i brave na vratima teretnih motornih vozila, ne moraju biti osigurane na ovakav način.

39. Sta podrazumijeva oznaka „RETREAD“ na pneumatiku? V K 40. Protektovane (obnovljene) gume koje se koriste na registrovanim vozilima u BiH nakon 1. 1.

2008. godine na bočnoj strani gume moraju imati oznaku "RETREAD" i šifru kad je izvršeno obnavljanje (na primjer "2506" što znači da se radi o 25 nedjelji 2006. godine). Protektovane (obnovljene) gume moraju imati homologacijsku dokumentaciju (ECE-R 108 i ECE-R 109).

41. Koja sjedišta putničkih vozila moraju imati ugrađen naslon za glavu? V K 42. Nasloni za glavu u putničkim vozilima koja se registruju po prvi put u BiH od 1.1.2008. godine

moraju biti ugrađena i izvedeni na svim sjedištima koja su opremljena sigurnosnim pojasom sa vezivanjem u tri tačke.

43. Na kojim sjedištima putničkih vozila koja su prvi put registrirana u Bosni i Hercegovini od 1.1.1999. godine moraju biti ugrađeni sigurnosni pojasevi?

V K

44. na svim 45. U kojem vremenskom razdoblju se obavlja redovni tehnički pregled za autobuse starije od 5

godina? V K

46. šest mjeseci 47. Kolika je minimalno dozvoljena dubina šare na gazećem sloju pneumatika putničkog vozila? V K 48. Dubina kanala na gaznoj površini mora biti viša od fabrički dopuštene dubine označene

posebnim oznakama postavljenim u kanal gume koje definišu istrošenost gume. U slučaju da pomenute oznake ne postoje najmanja dopuštena dubina je 1,6 mm.

49. Kolika je minimalno dozvoljena dubina šare na gazećem sloju pneumatika teretnog vozila i autobusa?

V K

50. Dubina kanala na gaznoj površini mora biti viša od fabrički dopuštene dubine označene



posebnim oznakama postavljenim u kanal gume koje definišu istrošenost gume. U slučaju da pomenute oznake ne postoje najmanja dopuštena dubina je 2 mm.

51. Koliki je minimalno dozvoljeni koeficijent kočenja pomoćne kočnice teretnih vozila? V K 52. 20 % 53. Kakav mora biti pneumatik rezervnog tocka u odnosu na ostale pneumatike na vozilu? V K 54. Na naplatku rezervnog točka ne mora se nalaziti guma iste vrste, konstrukcije, marke i tipa. 55. Koliko je minimalno dozvoljeni koeficijent kočenja kod teretnih vozila pri upotrebi radne

kočnice? V K

56. 45 % 57. Kolika je minimalno dozvoljena temperatura isparavanja kočne tečnosti? V K 58. 155 0C 59. Koliki je maksimalno dozvoljeni koeficijent zacrnjenja izduvnog gasa usisnog dizel motora čiji

motor ne pripada klasi EURO 4 ili EURO 5? V K

60. k <2,5 m-1 61. Koliki je maksimalno dozvoljeni koeficijent zacrnjenja izduvnog gasa prehranjivanog dizel

motora čiji motor ne pripada klasi EURO 4 ili EURO 5? V K

62. k <3 m-1 63. Koliki je maksimalno dozvoljeni koeficijent zacrnjenja izduvnog gasa dizel motora klase EURO

4 ili EURO 5? V K

64. k <1.5 m-1 65. Koliko iznosi maksimalna sila kojom treba djelovati na pedalu nožne kočnice pri provjeri

koeficijenta kočenja putničkog vozila? V K

66. 50 daN (deka njutna) 67. Koliko iznosi maksimalna sila kojom treba djelovati na pedalu nožne kočnice pri provjeri

koeficijenta kočenja teretnog vozila? V K

68. 70 daN (deka njutna) 69. Kolika je najveća dozvoljena vrijednost buke kod teretnih vozila maksimalne snage motora do

75 kW? V K

70. 77 dB (A) 71. Koliki je minimalno dozvoljeni koeficijent kočenja radne kočnice putničkih vozila? V K 72. 50 % 73. Kolika je najveća dopuštena masa motornih i priključnih vozila koja moraju da imaju dva

klinasta podmetača za točkove, na vidljivom mjestu? V K

74. 5 tona 75. Koje boje mora biti svjetlost pokazivača smjera V K 76. žute boje 77. Da li se svjetla za maglu mogu postavljati na većoj visini od one na kojoj su postavljena kratka

svjetla glavnog svjetla? V

78. Ne. Svjetla za maglu ne smiju se postavljati na većoj visini od one na kojoj su postavljena kratka svjetla glavnog svjetla.

79. Vozila ne moraju imati stop-svjetla ako na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu kretanja vecu od V K 80. 25 km/h 81. Koliko treba iznositi učestalost treptanja pokazivača smjera motornih vozila? V K 82. Učestalost treptanja pokazivača smjera treba, u pravilu, iznositi 90 treptaja u minuti, pri čemu

su dopuštena odstupanja tako da učestalost treptanja iznosi najmanje 60, odnosno najviše 120 treptaja u minuti (90±30 treptaja u minuti).

83. Šta se podrazumijevaju pod uređajima na vozilima koji omogućavaju normalnu vidljivost u saobraćaju?

V

84. Pod uređajima na vozilima koji omogućavaju normalnu vidljivost u saobraćaju na putu, u smislu ovog Pravilnika, podrazumijevaju se:

− vjetrobran i vanjska prozorska stakla kabine i karoserije, − uređaj za brisanje vjetrobrana, − uređaj za kvašenje vanjske strane vjetrobrana,



− ogledalo koje vozaču omogućava posmatranje puta i saobraćaja. 85. Koja stakla na vozilu se ne smiju ni na kakav nacin dodatno zatamnjivati, postavljanjem folija ili

dodatnim bojenjem? V K

86. Stakla na vozilu ne smiju se na nikakav način dodatno zatamnjivati (postavljanjem folija ili dodatnim bojenjem stakla), izuzev zadnjeg stakla i bočnih stakala autobusa za postavljanje odobrene reklamne folije.

87. U kojem periodu tahograf podliježe redovnom ispitivanju pri čemu se utvrđuje usklađenost s tipskim odobrenjem i ispravnost?

V K

88. Tahograf podliježe redovnom ispitivanju svake godine pri čemu se utvrđuje usklađenost s tipskim odobrenjem i ispravnost.

89. Da li je vatrogasno vozilo, čija ukupna masa prelazi 3,5 tone, obavezno imati tahograf? V K 90. Ne 91. Kolika je najveća dopuštena masa teretnih vučnih i priključnih vozila koja moraju imati ugrađen

zaštitnik od podlijetanja sa zadnje strane, a registrovana su prvi put u Bosni i Hercegovini nakon 01.01.1985. godine?

V K

92. 3.5 tone 93. Šta se podrazumjeva pod pojmom nosivost vozila? V 94. Nosivost je dozvoljena masa do koje vozilo smije da se optereti prema deklaraciji proizvođača. 95. Šta se podrazumjeva pod pojmom najveća dozvoljena masa vozila? V 96. Najveca dozvoljena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivošcu. 97. Šta se podrazumjeva pod pojmom motorno vozilo? V 98. Motorno vozilo je vozilo na motorni pogon koje je prvenstveno namijenjeno za prevoz lica ili

tereta na putevima ili koje služi za vucu prikljucnih vozila namijenjenih za prevoz lica ili tereta, osim vozila za prevoz lica ili tereta koja se krecu po šinama, lakih motocikala, traktora i drugih vozila na motorni pogon koja nisu prvenstveno namijenjena za prevoz lica ili tereta.

99. Definišite pojmom autobus? V K 100. Autobus je motorno vozilo namijenjeno za prevoz lica koje pored sjedišta za vozača ima više od

osam sjedišta.

101. Šta se podrazumijeva pod pojmom licenca prevoznika? V 102. Licenca prevoznika je odobrenje koje se prevozniku izdaje za vršenje određene vrste prevoza. 103. Šta se podrazumijeva po pojmom licenca za vozilo V 104. Licenca za vozilo je odobrenje kojim se potvrđuje opremljenost i namjena vozila za vršenje

pojedinih vrsta prevoza. V

105. Šta se podrazumijeva pod pojmom priključno vozilo V 106. Priključno vozilo je vozilo namijenjeno da bude vučeno vozilom na motorni pogon, bilo da je

konstruisano kao prikolica ili kao poluprikolica.



Skradenice: V- pitanje se odnosi na voditelja, K-pitanje se odnosi na kontrolor Kandidati treba da obave pripremnu nastavu koju će da izvodi Saobraćajni fakultet u Doboju i "EIB internacionale-centar za motorna vozila" а.d. Banja Luka. Organizovanje završnog stručnog ispita i izdavanje uvjerenja odnosno licence za voditelja ili kontrolora odgovoran je Mašinski fakultet u Banjoj Luci. Literatura:

[1] Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH [2] Pravilnik o tehničkim pregledima vozila [3] Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tehničkim pregledima vozila [4] Pravilnik o registraciji vozila i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registraciji

vozila [5] Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i

opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uslovima koje moraju ispunjavati uređaji i oprema u saobraćaju na putevima

[6] N. Janićijević, D. Janković, J. Todorović: Konstrukcija motornih vozila, Mašinski fakultet Beograd,1991.

[7] Đudurović M., Eksploatacija i održavanje motornih vozila, Mašinski fakultet Banja Luka, 2005

[8] M. Tomić, Oprema motora, Mašinski fakultet Beograd, 2005. [9] R. Pešić, S. Petković, S Veinović: Motorna vozila i motori-oprema, Mašinski fakultet

Banja Luka, 2008. [10] I. Filipović: Cestovna vozila, Mašinski fakultet Sarajevo-skripta, 2003.

Kontakt osoba: Doc. dr Aleksandar Milašinović

Documents

Pitanja i Odgovori