T E K S T U A L N I D I O

Sadraj

1. Tekstualni dio

1.1 Ciljevi Studije

Uvod

Metodologija izrade hidroloke Studije

1.2 Izvori hidrolokih, hidrografskih i meteorolokih podataka

1.3 Odabir hidrolokih stanica za Studiju

1.4 Sliv rijeke Bosne openito

2. Osnovni rezultati hidroloke Studije

2.1. Osnovne informacije o hidrolokim stanicama

2.2. Srednji mjeseni i godinji protoci (m3/s)

2.3. Minimalni godinji protoci (m3/s)

2.4. Minimalni srednji mjeseni protoci (m3/s)

2.5. Maksimalni godinji protoci (m3/s)

3. Hidroloka regionalizacija hidrol. parametara

3.1. Dijagram specifinog otjecanja srednjih godinjih protoka

3.2. Dijagram specifinog otjecanja srednjih minimalnih godinjih protoka

3.3. Dijagram specifinog otjecanja minimalnih srednjih mjesenih protoka (T=20 g.)

/ ekoloki prihvatljiv protok

3.4. Dijagram koeficijenata varijacije i asimetrije za sliv rijeke Une

3.5. Dijagram specifinog otjecanja maksimalnih godinjih protoka (T=100g.)

3.6. Odnos minimalnih godinjih protoka (T=20 g.) i protoka 95% sa linije trajanja

3.7. Odnos minimalnih godinjih protoka (T=10 g.) i protoka 95% sa linije trajanja

3.8. Odnos minimalnih srednjih mjesenih protoka (T=20 g.) i protoka 95% sa linije

trajanja

3.9. Odnos srednjih minimalnih protoka i srednjih godinjih protoka

3.10. Odnos minimalnih srednjih mjesenih protoka (T=20 g.) i srednjih godinjih

protoka

3.11. Odnos protoka 95% sa linije trajanja i srednjeg godinjeg protoka

4. Utjecaj klimatskih promjena na protoke

-Uvod

-Temperature zraka

-Padavine

-Protoci

1. Tekstualni dio

1.1. Ciljevi Studije

Uvod

Hidroloka Studija sliva rijeke Bosne je rezultat nastavka hidrolokih aktivnosti na izradi hidroloke Studije sliva rijeke Save u Bosni i Hercegovini, nakon to je zavren sliv rijeke Une.

Da podsjetimo, hidroloke aktivnosti koje se provode u Federaciji Bosne i Hercegovine, sistemski od 2000 godine, nakon, u ratu, potpuno unitene ili devastirane mree hidrolokih stanica su rezultirale obnovom i kontinuiranim rastom broja hidrolokih stanica, iz godine u godinu. Pokrenute su i aktivnosti na dijelu slivova rijeka u RS-u ali u manjem obimu.

Nosioci tih aktivnosti u FBiH su Agencija za vodno podruje rijeke Save - Sarajevo, Agencija za vodno podruje Jadranskog mora- Mostar i Federalni hidrometeoroloki zavod.

Takvim radom pribliili smo se standardima sistemskih hidrolokih mjerenja protoka i osmatranja (registriranja) vodostaja kao do 1991 godine, to se moe vidjeti na slijedeem grafikom prikazu:

Kao to se to vidi na dijagramu, na podruju Federacije BiH, 1999 godine je postojala samo jedna hidroloka automatska stanica VS Reljevo, rijeka Bosna, dok danas (2012 g.) u sistemu imamo cca 60 savremenih automatskih hidrolokih stanica opremljenih vieparametarskim senzorima za kvalitativno-kvantitativno registriranje parametara vode i mogunou teletransmisije informacija u realnom vremenu; dok na podruju Republike Srpske postoji cca 20 hidrolokih stanica.

Hidroloki parametri, u konanici, se prezentiraju javnosti kroz razne medije a od 2001 godine se publikuju Hidroloki Godinjaci za podruje FBiH aktivnost koja datira od, davne, 1919 godine.

Dakle, aktivnosti na sistemskom hidrolokom monitoringu sliva rijeke Save i sliva Jadranskog mora u Federaciji BiH su, sigurno, na visokom nivou, uz neophodno poboljavanje i irenje sistema u svakom segmentu rada svake godine. Na podruju RS-a je neophodno znaajnije poboljanje sistema monitoringa (kvantitativno i kvalitativno).

Sliv rijeke Save

Na alost, uporedo sa gore navedenim aktivnostima ne ide i studiozno praenje reima teenja, odnosno sadanjeg stanja vodnih resursa povrinskih voda u BiH, promjene koje se deavaju u vremenu, pa se ne mogu dati niti predvianja u budunosti - to je mogue rijeiti samo izradom cjelovite hidroloke Studije za navedeni sliv (skraeno: HIS sliva rijeke Save).

Dovoljno je napomenuti da je ova aktivnost izrada hidroloke Studije, zadnji put uraena davne 1989/90 godine (dakle prije vie od 20 godina) i to samo za sliv rijeke Une i Bosne.

Na alost, najveim dijelom, ove hidroloke Studije su unitene (posljedice rata).

Historijski, kao najznaajnije hidroloke Studije za podruje sliva rijeke Save se mogu izdvojiti :

Hydrology study for the regulation and management of the Sava river in Yugoslavia (konzorcijum: POLYTECHNA-HYDROPROJEKT-CARLI LOTTI&C. PRAGUE-ROMA), 1972 godina.

Hidroloke Studije povrinskih voda (sliv rijeke Save) Zavod za vodoprivredu Sarajevo, 1978 godina.

Hidroloka Studija sliva rijeke Bosne i sliva rijeke Une - Zavod za vodoprivredu Sarajevo i Hidrometeoroloki zavod, 1989/1990 godina - uniteno. Postoje samo ostaci ovih Studija u vidu radnog materijala.

Objektivno, ve 30 godina na podruju Bosne i Hercegovine slivu rijeke Save mi nemamo raene hidroloke Studije, to je krajnje loa informacija obzirom na, u meuvremenu, brojne deterministike utjecaje u slivovima rijeka (antropogene) i stohastike utjecaje (klimatske promjene), i zato:

Krajnje je vrijeme da se uradi nova hidroloka Studija za sliv rijeke Save u Bosni i Hercegovini.

Tako, u 2009/2010 godini su trajale i zavrene aktivnosti na izradi hidroloke Studije za podsliv rijeke Save sliv rijeke Une (ukupno 23 knjige studije), a trenutno (maj 2012 g.) se provode aktivnosti na zavretku hidroloke Studije za sliv rijeke Bosne (ukupno 29 knjiga studije).

Osnovni razlozi za izradu HIS-a sliva rijeke Save

Aktueliziranje stanja (sagledavanje) vodnih resursa, odnosno vodnog bogatstva sliva rijeke Save u BiH.

Sagledavanje reima teenja rijeka na slivu Save i njegove promjene u vremenu.

Ope sagledavanje bilansa voda u sadanjem vremenu (raspoloive vode / potrebne vode).

Vodoprivredni zahtjevi, izraeni kroz:

1. Potrebe za vodosnabdijevanjem

2. Hidroenergetsko iskoritenje vodotoka (HE i MHE)

3. Odbrana od poplava

4. Navodnjavanje

5. Definiranje ekoloki prihvatljivog protoka,....

Obzirom na historijsku distancu od 30 godina, kada su raene zadnje hidroloke Studije mi, danas, niti na jedan od postavljenih zahtjeva nemamo relevantan odgovor.

Zato?

Jedan od osnovnih razloga za ovu konstataciju se krije u posebnoj potrebi za noveliranje hidrolokih Studija, a to je : utjecaj klimatskih promjena na hidroloke parametre.

Samo hidroloka Studija moe dati relevantan odgovor o utjecaju klimatskih promjena na reim teenja rijeka u slivu rijeke Save, Studija koja e pored Standardnih Hidrolokih Statistikih Obrada stanica analizirati i koincidenciju hidrolokih parametara sa oborinama i temperaturom zraka dakle osnovnim klimatolokim parametrima; analizirati tranzientne komponente u hidrolokoj seriji (trendovi i skokovi) kao i njihove uzroke; a tu su i novi deterministiki utjecaji u slivovima koji su se sigurno pojavili u zadnjih 30 godina; u konanici, dati odreena predvianja u budunosti.

Logino, izradu hidroloke Studije je neophodno podijeliti u faze svaka faza, pojedinano, treba da obuhvati jedno od glavnih podslivova rijeke Save - to se ve i provodi od 2009 godine.

Tako, u Prvoj fazi su ve zavrene aktivnosti na izradi Hidroloke Studije sliva rijeke Une (2009/2010 g.).

Odlueno je da se u Drugoj fazi izradi Hidroloka Studija sliva rijeke Bosne (2011/2012 g.) to je i uraeno, u Junu 2012 g. e u potpunosti biti zavrena ova Studija.

Planira se, kroz Treu fazu (2012/2013 g.) uraditi hidroloka Studija sliva rijeke Vrbas.

Metodologija izrade Hidroloke Studije sliva rijeke Bosne

se moe koncipirati kroz:

a) Odabir hidrolokih stanica koje e biti obraene.

b) Odabir jedinstvenog razdoblja obrade za sve VS.

c) Standardna Hidroloka statistika obrada odabranih VS.

d) Prezentacija reima otjecanja u slivu ( prostorna i vremenska raspodjela otjecanja).

e) Hidroloka Regionalizacija proraunatih hidrolokih parametara.

f) Hidroloko-klimatoloka analiza, trendovi, utjecaj klimatskih promjena,...

g) Zakljuci.

Preciznije,

a) Odabir hidrolokih stanica koje e biti obraene

Kako je jedan od osnovnih ciljeva Studije sagledavanje reima otjecanja u slivu rijeke Bosne prostorna i vremenska raspodjela otjecanja, potrebno je, praktino, hidroloki tretirati sve hidroloke stanice koje imaju historijsko razdoblje rada od 1961 1990 godine, i novo razdoblje rada (od 2001-2009 godine) ili barem se pribliiti ovom zadatom kriterijumu.

Odabrane stanice su prezentirane u poglavlju 1.3.

b) Odabir jedinstvenog razdoblja obrade za sve VS.

Odabrano je slijedee razdoblje obrade:

- 1961-1990 godina- 2001-2009 godinaZato?

Prema zakljuku s XIII sjednice Komisije za klimatologiju Svjetske meteoroloke organizacije ( XI 2001 godine), normalni je niz 1961-1990. godine u upotrebi za ope usporedbe, i to do zavretka slijedeeg normalnog niza 1991-2020 godina, znai do 2021 godine.

Kada je u pitanju naa zemlja, postoje i tehniki opravdani razlozi za odabir navedenog razdoblja obrade, a to je nedostajue razdoblje: 1992 2000 g (ratni period i period obnove hidrolokih stanica).

c) Standardna Hidroloka Statistika Obrada VS, na slivu rijeke Bosne

e sadravati slijedee:

Historijat

Popreni profil VS i njegovu promjenu u vremenu

Krivulje protoka

Proraun protoka u obliku hidrolokog godinjaka : HO-3Q

Testiranje homogenosti (stacionarnosti) vremenske serije proraunatih protoka, da li su lanovi serije stohastike veliine,......i drugi standardni testovi

Proraun prosjene linije trajanja protoka sa anvelopama

Unutargodinji hod srednjih mjesenih protoka

Statistika srednjih dnevnih, minimalnih i maksimalnih protoka po mjesecima

Vjerovatnoa pojave srednjih godinjih, minimalnih dnevnih, minimalnih srednjih mjesenih, i maksimalnih godinjih protoka (voditi rauna da u seriji nema perzistencije meu lanovima serije)

Analiza malovodnih perioda

Prezentacija vodnih valova velikih voda raznog povratnog perioda

d) Prezentacija reima otjecanja u slivu ( prostorna i vremenska raspodjela otjecanja).

Kao kartografski i tabelarni prikaz osnovnih proraunatih hidrolokih parametara na podruju sliva rijeke Bosne, za svaku hidroloku stanicu.

e) Hidroloka Regionalizacija proraunatih hidrolokih parametara na slivu rijeke Bosne

Hidroloku regionalizaciju uraditi za srednje godinje protoke, minimalne i maksimalne godinje protoke u matematskom obliku:

q1/T = f (F)

i kroz dodatne, brojne, zavisnosti hidrolokih parametara.

f) Hidroloko - klimatoloka analiza, trendovi, utjecaj klimatskih promjena,...

Zajednikom analizom proraunatih vrijednosti protoka i osnovnih klimatolokih parametara - oborine i temperatura zraka definirati eventualnu vezu i utjecaj klimatskih promjena na reim otjecanja u slivu rijeke Bosne.

Primjerice, poznato je da pojava tranzientne komponente u nizu srednjih godinjih protoka izraena kao trend ili negdje i skok - koincidira sa smanjenjem sumarnih godinjih oborina i blagim trendom poveanja temperature zraka od 1981 godine do, praktino dananjih dana; uestalost sunih godina, ali i poplavnih valova, takoer, u navedenom razdoblju.

Meutim, to su pojave koje bi tek kroz izradu Hidroloke Studije trebalo dokazati - kao pojavu i na naim prostorima - slivu rijeke Bosne.

g) Zakljuci.

Uoene pojave - fenomeni kra, deterministiki utjecaji i utjecaji klimatskih promjena, trendovi,....sve na vodnom podruju sliva rijeke Bosne.

1.2. Izvori hidrolokih, hidrografskih i meteorolokih podataka

Osnovni izvor hidrolokih i meteorolokih podataka, hidrogeolokih i geolokih karata, karti izohijeta, izotermi,...., je arhiv Federalnog hidrometeorolokog zavoda.

Takoer, analizirane su i dosadanje hidroloke Studije (navedene u gornjem dijelu teksta) takoer iz arhive Federalnog hidrometeorolokog zavoda.

1.3. Odabir hidrolokih stanica za Studiju

Hidroloke stanice koje e se tretirati

kroz ovu Studiju su slijedee:

R.BHidroloka stanicaVodotokSlivGlavni sliv

1Vrelo BosneBosnaSavaDunav

2Plandite

3Reljevo limn.

4Dobrinje

5Raspotoje limn.

6Zavidovii limn.

7Maglaj limn.

8Usora limn.

9Doboj limn.

10Modria

11IlidaeljeznicaBosnaSava

12BlaujZujevina

13SarajevoMiljacka

14VisokoFojnica

15Merdani limn.Lava

16Olovo limn.Krivaja

17Zavidovii limn.

18BioticaBioticaKrivajaBosna

19Olovske lukeStupanica

20TesliV.UsoraUsora

21KaloeviiUsoraBosnaSava

22StraanjSprea

23Modrac -limn.

24Karanovac-limn.

25D. ViaOskovaSpreaBosna

26iviniceGosteljaOskovaSprea

27TurijaTurijaSpreaBosna

Dakle, hidroloki e biti obraeno 27 hidrolokih stanica u slivu rijeke Bosne.

Hidrografija rijeke Bosne sa prikazom orografske slivne povrine i hidrolokim stanicama, je data na slijedeem kartografskom prikazu:

Sliv rijeke Bosne Povrina sliva - OROGRAFSKA

Fsl. (km2)Procentualno u BiH

%

U cjelosti u BiH10.420100

Prezentacija Studije:

Svaka hidroloka stanica ima svoju knjigu, odnosno rezultati standardne hidroloke statistike obrade za svaku VS su prezentirani u odvojenim knjigama. Numeracija iz gornje tabele odgovara broju knjige.

U konanici, hidroloka Studija rijeke Bosne sadri:

Glavnu Knjigu

27 Knjiga, za svaku VS

Knjiga klimatoloke analize sliva Bosne (knjiga br.28);

dakle ukupno 29 Knjiga, kao i primjerak Studije na CD-u.

1.4. Sliv rijeke Bosne openito

Rijeka Bosna je desna pritoka rijeke Save, sa vrelom u podnoju planine Igman u blizini Sarajeva i uem u rijeku Savu kod Bosanskog amca. Cijelom svojom slivnom povrinom, koja iznosi 10.400 km, se nalazi u Bosni i Hercegovini.

To je vrlo bitno, jer se danas u svijetu smatra da su vodno bogatstvo jedne drave, prije svega, vlastite vode, to rijeka Bosna sa svim svojim pritokama za BiH, i jeste.

Od Vrela do Reljeva

(Sarajevsko polje)

Vrelo rijeke Bosne je tipino, snano, krako vrelo. Preciznije, radi se o jednom glavnom vrelu i nekoliko manjih vrela u podnoju planine Igman na obodu Sarajevskog polja.

Pogled prema glavnom vrelu Bosne

Glavno bogatstvo voda u Bosni i Hercegovini i kvalitativno i kvantitativno je sadrano u Dinarskom kru - koji je, uostalom, najvei krivac za znaajno vodno bogatstvo Bosne i Hercegovine.

Praktino, sve znaajne rijeke u BiH nastaju iz kra i to najveim dijelom iz spoljanih Dinarida, koji, opet, pokrivaju sliv Jadranskog mora. Dakle, mada orografski spoljani Dinaridi u BiH pokrivaju, uglavnom, sliv Jadranskog mora, oni praktino generiu i vodotoke sa sliva rijeke Save (primjerice, snana kraka vrela Une, Sane, Plive, Drine,...).

to se tie rijeke Bosne i vrela Bosne (sa zaleem planina Igman i Bjelanica) - pripadaju podruju sredinjih Dinarida (dakle podruju koji pokriva i sliv Jadranskog mora) i unutranjih Dinarida, koji u potpunosti pripadaju glavnom toku rijeke Save i Drine.

Sutina je da ogromna podzemna hidrogeoloka slivna povrina u Dinarskom kru, sa, velikim dijelom, bezvodnim povrinskim podrujima i povremenim vodotocima, gdje bezbrojne vrtae u slivu kao ogromni slivnici prihvataju vodu i brzo je distribuiraju u podzemlje - ini da je kr veliki sakuplja vode, koji je, potom, kroz snana kraka vrela i distributer vode.

Takvo je i vrelo Bosne.

Sarajevsko polje

Odmah nakon vrela, nakon spajanja nekoliko krakova, rijeka Bosna utjee u Sarajevsko polje, gdje, sve do Reljeva, prihvata nekoliko snanih pritoka (rijeka), sa brojnim deterministikim utjecajima to sliv rijeke Bosne na ovom podruju ini hidroloki sloenim.

Vodno bogatstvo Sarajevskog polja, u podnoju planine Igman, ini gusta mrea povrinskih voda, rijeke: Bosna, eljeznica, Zujevina, Miljacka, Dobrinja; podzemne vode koje se formiraju u akviferu intergranularne poroznosti u kombinaciji sa akviferom pukotinsko - karstne poroznosti (okolne planine odakle se i generiu vode na vrelu Bosne) a sve to ini cjelinu odakle se grad Sarajevo, najveim dijelom (cca 80%), snabdijeva vodom.

Specifikumi ovog podruja, Sarajevskog polja i tretiranih pritoka rijeke Bosne sa njihovim slivnim podrujima, su brojni to daje veliki znaaj vrijednostima hidrolokih parametra ali i oteava njihov proraun i prezentaciju.

Navedeni specifikumi tretiranog podruja, Sarajevskog polja, sa mogu prezentirati kao:

a) Deterministiki utjecaji u slivu

b) Stohastiki utjecaji u slivu

Dakle,

a) Deterministiki utjecaji u slivu Sarajevskog polja

Zahvatanje vode za vodosnabdijevanje grada Sarajeva na podruju Baevo i Sokolovii (crpljenje vode-bunari i povrinsko zahvatanje rijeke Bosne).

Neplanska eksploatacija ljunka u donjem dijelu sliva rijeke eljeznice - Sokolovii, to remeti prirodno prihranjivanje podzemnih voda.

Neplanska sjea uma na podruju slivova tretiranih vodotoka to poveava koeficijente otjecanja, poveava eroziju tla a time i zatrpavanje korita rijeka - to utjee na valove velikih voda uestalost poplava u Sarajevskom polju.

Izuzetni pritisci to se tie zagaenja ovih vodotoka (i podzemnih voda), to je daleko najvie izraeno kod rijeke Miljacke (praktino dotok otpadnih voda kanalizacionog sistema grada Sarajevo). Procjenjuje se da je ekvivalentni broj stanovnika na uu Miljacke, u Butilama: 1.000.000.

Rad HE Bogatii na rijeci eljeznici, vrni rad HE koji remeti prirodni reim teenja ove rijeke naroito u sunom dijelu godine.

Dakle, iz gore navedenog se vidi znaajan deterministiki utjecaj na veini vodotoka sliva Sarajevskog polja. Prirodan reim su sauvale pritoke Zujevina i Dobrinja.

Glavne posljedice ovih, razliitih, utjecaja su presuivanje vodotoka, zagaenje i poplave u Sarajevskom polju.

b) Stohastiki utjecaji u slivu

Utjecaj klimatskih promjena - koje je za tretirano podruje neophodno identificirati provoenjem hidroloko/meteoroloke analize.

Pojaano pratiti trenutno stanje u slivu i u neposrednoj budunosti (1-2 godine), dakle 2011 i 2012 godinu, kako bi registrirali eventualne negativne utjecaje na ekstremne hidroloke pojave (sue i poplave) obzirom da se nalazimo u 11 godinjem ciklusu pojaane aktivnosti sunca (pojava sunevih pjega).

Oba navedena utjecaja (deterministiki i stohastiki) kada se sumiraju, djeluju negativno na bilans voda Sarajevskog polja, kao:

Hidroloki parametri (serije) su nestacionarni, to se manifestuje kroz tranzientne komponente (trendovi i skokovi) to, u konanici, uzrokuje da su serije nehomogene. Naravno, sve navedeno treba da dokae hidroloka analiza ova Studija, ali vjerovatnoa za postavljene hipoteze je velika.

Uestalost sua (rijeka Bosna presuila u ljeto 2011 godine u Planditu pojava koja nikada ranije nije registrirana).

photo prikaz registrirane pojave (IX 2011 g.)

Uestalost poplava u Sarajevskom polju.

Zbog navedenih utjecaja u slivu, dolo je do pojave uestalih poplava u Sarajevskom polju, a na sljedeem kartografskom prikazu je dat izgled poplavne povrine povratnog perioda jednom u sto godina:

Kartografski prikaz poplavnog podruja Sarajevskog polja

povratnog perioda jednom u sto godina-

Zakljuno, o Sarajevskom polju:

Ve je navedeno da na vodotoku Bosna i pritokama, uzvodno od VS Reljevo - izlaz iz Sarajevskog polja, postoje znaajni deterministiki (antropogeni) utjecaji, koji postaju posebno znaajni od poetka 80 tih godina, naravno, rije je o zahvatanju vode za vodosnabdijevanje grada Sarajeva (crpljenje vode i povrinsko zahvatanje u Baevu).

Dakle, grad Sarajevo se pitkom vodom snabdijeva, dijelom, sa Baeva u blizini vrela rijeke Bosne, tako da se voda iz podzemnih akumulacija crpi i distribuira u grad (dijelom se vri i povrinsko zahvatanje).

To crpljenje vode dovodi do gubitaka vode rijeke Bosne nizvodno od VS Vrelo Bosne a registrira se na VS Plandite.

Sa razvojem grada, odnosno poveanjem broja stanovnika, vjetaki utjecaji na prirodni reim teenja rijeke Bosne postaju sve izraeniji, to se moe jasno vidjeti iz odnosa simultano mjerenih protoka na VS Vrelo Bosne sa VS Plandite (Bosna).

Navedeni odnos protoka (VS Vrelo Bosne VS Plandite), ak, implicira, da daljnjim poveanjem kapaciteta crpljenja (zahvatanja) vode iz Sarajevskog polja - moe doi do presuivanja rijeke Bosne na dionici Rimski Most Plandite (to se i desilo u ljeto 2011 godine).

Dakle, ve sada treba preduzeti odgovarajue mjere, kako se stanje ne bi pogoralo jer, primjerice, samo pogled na hidrogram minimalnih godinjih protoka na VS Plandite zabrinjava.

Meutim, crpljenje vode, odnosno vodosnabdijevanje grada Sarajeva pitkom vodom, ima utjecaja i na reim teenja na samom vrelu rijeke Bosne registrirano na VS Vrelo Bosne.

Naime, iako je logino da crpljenje vode u Baevu ima implikacije i na vrelo Bosne, obzirom na povezanost intergranularne poroznosti podruja Sarajevskog polja i pukotinsko - karstne poroznosti tla okolnih planina rezultati prezentirani na dijagramima, ipak, iznenauju.

Tako, u razdoblju 2007-2009 g. imamo smanjenje protoka na vrelu Bosne (srednji godinji protoci i male vode).

Obzirom da sve navedeno koincidira i sa utjecajem klimatskih promjena - sve to zahtijeva, dodatne, ozbiljne analize na bazi proraunatih i u ovoj Studiji prezentiranih rezultata (naroito ako e se kapacitet crpljenja ili zahvatanja vode iz Sarajevskog polja poveati u narednom periodu).

Takoer, dodatni negativni utjecaj u Sarajevskom polju je kontinuirano poveanje protoka rijeke Miljacke u Butilama.

U konanici, imamo sve manje protoke iste vode sa vrela Bosne a poveanje dotoka prljave vode rijekom Miljackom u Sarajevskom polju.

Sve ovo zahtijeva odgovarajue mjere ve danas (2011/2012 g.).

Da bi dobili hidroloke parametre rijeke Bosne i njenih pritoka u Sarajevskom polju, sagledali promjene u reimu teenja vodotoka - navedene u predhodnom tekstu, izvrena je hidroloka analiza podataka sa svih karakteristinih hidrolokih stanica u slivu.

Tako, rijeka Bosna je obuhvaena sa VS Vrelo Bosne, VS Plandite i VS Reljevo (izlaz iz Sarajevskog polja). to se tie pritoka, obraena je VS Ilida na vodotoku eljeznica; VS Blauj na Zujevini; VS Sarajevo, vodotok Miljacka.

U konanici, unutar sliva rijeke Bosne na podruju Sarajevskog polja se deavaju znaajne promjene i kvantitativno i kvalitativno (dakle, izrazito nestacionaran sliv), dok na izlazu iz polja u Reljevu (VS), dolazi do izravanjanja na prirodni reim teenja (u znaajnoj mjeri), osim kad je u pitanju kvalitet vode (koji ostaje znaajno naruen).

Od Reljeva do Zenice

Posmatrajui sliv rijeke Bosne na kartografskom prikazu, od Reljeva (Sarajeva) do Zenice, moe se uoiti jedan specifikum. Naime, za desnu obalu rijeke Bosne je karakteristino, cijelom duinom, postojanje brojnih pritoka, na podjednakim rastojanjima jedna od druge, sline duine, oblika i povrine sliva. Te, manje, pritoke su: Vogoa, Ljubina, Misoa, Stavnja, Gorua, Trstionica, Zgoa, Ribnica i Babina r.(u Zenici). Na alost, sve su to hidroloki neistraeni vodotoci nepostojanje hidrolokih stanica sa dugogodinjim nizom sistemskih hidrolokih osmatranja vodostaja i mjerenja protoka. Dakle, znaajno razvijena hidrografija sliva rijeke Bosne na tretiranoj dionici. Sve su to manji vodotoci, ali koji pri jakim oborinama znatno porastu i izazivaju poplave.

S druge strane, posmatrajui lijevu obalu tretirane dionice, takoer imamo razvijenu hidrografiju sliva, ali koncentrisanu na samo dva snana vodotoka, pritoke rijeke Bosne Fojnica i Lava.

Rijeka Fojnica sa uem u rijeku Bosnu u gradu Visoko, ima dvije znaajne pritoke: eljeznica i Lepenica, moe se konstatirati da je to hidroloki izuen sliv (obzirom na pokrivenost sliva hidrolokim stanicama). Kao reprezentativna hidroloka stanica za ovu Studiju je odabrana VS Visoko, Fojnica dakle ue u rijeku Bosnu.

Na slivu Fojnice postoji nekoliko MHE, meutim nema znaajnog deterministikog utjecaja na reim teenja ove rijeke.

Rijeka Lava, naredna snana lijeva pritoka rijeke Bosne, sa uem u Merdanima, sa znaajnim pritokama Bila i Plava voda (Travnik), je znaajno hidroloki izuen vodotok, obzirom na pokrivenost sliva hidrolokim stanicama. Kao reprezentativna hidroloka stanica za ovu Studiju je odabrana VS Merdani, Lava dakle ue u rijeku Bosnu. Mada na Lavi, u Vitezu, postoji MHE, nema znaajnog deterministikog utjecaja na reim teenja ove rijeke.

to se tie glavnog toka, rijeke Bosne, ona je na ovoj dionici istraena kroz tri hidroloke stanice: VS Reljevo, VS Dobrinje i VS Raspotoje (Zenica).

Od Zenice do Maglaja

To je, geografski, sredinji dio sliva rijeke Bosne. Osnovna karakteristika ovog dijela sliva Bosne je siromana hidrografija i meudotok lijevom obalom rijeke Bosne, dok desnom obalom imamo dvije snane pritoke, rijeku Gostovi i, odmah nizvodno, ue rijeke Krivaje najvee pritoke rijeke Bosne, u Zavidoviima.

to se tie glavnog toka, rijeke Bosne, ona je na ovoj dionici istraena kroz tri hidroloke stanice: VS Raspotoje (Zenica), VS Zavidovii i VS Maglaj.

Rijeka Krivaja najvea pritoka rijeke Bosne

Obzirom da je sliv rijeke Krivaje hidroloki izuen sliv - dobra pokrivenost mreom hidrolokih stanica, moemo konstatirati da imamo kvalitetne i relevantne hidroloke podloge za potrebe ove Studije.

Dakle, rijeka Krivaja je najvea pritoka rijeke Bosne, desna pritoka, sa uem u gradu Zavidovii. Vodotok Krivaja nastaje od dva snana vodotoka Biotica i Stupanica, ijim sastavkom u gradu Olovo, nastaje Krivaja.

Generalno, heterogeno slivno podruje rijeke Krivaje, gdje se u gornjim dijelovima sliva, naroito slivu rijeke Biotice, registrira znaajan utjecaj faktora kra.

Veliko slivno podruje rijeke Krivaje koju, u Olovu, formiraju dva snana vodotoka Biotica i Stupanica, ini da je ova rijeka najsnanija pritoka rijeke Bosne. Objektivno, srednji godinji protok je, gotovo neznatno, vei od druge najvee pritoke rijeke Bosne Spree.

Na podruju cijelog sliva rijeke Krivaje teenje je jedan, u potpunosti, stohastiki proces odnosno nema deterministikih utjecaja u slivu, to je olakalo proraun traenih hidrolokih parametara.

Hronoloki, rijeka Stupanica dotjee iz pravca istoka, ima razvijenu hidrografiju sa najznaajnijim pritokama: Pistavica, Brijesnica, Varonica, Jablanica, Grabovica, Blizanci, .... U gradu Olovo, sastaje se sa Bioticom i formira vodotok Krivaja.

Nadaleko od Olova, u naselju Olovske Luke, na vodotoku Stupanica je locirana hidroloka stanica : VS Olovske Luke stanica sa dugogodinjim nizom sistemskih hidrolokih osmatranja vodostaja i mjerenja protoka.

Geoloki, najvei dio sliva rijeke Stupanice, lijeva strana (juno) u potpunosti, i dio desne strane vodotoka, ine: krenjaci, laporoviti krenjaci i laporci; marinski mezozojski sedimenti; obino slojeviti i ploasti, isprskali i mjestimino karstifikovani.

Naravno, ovakva geoloka struktura ovog dijela sliva Stupanice, implicira slabo razvijenu hidrografiju to se vidi i na kartografskom prilogu.

Desnu stranu vodotoka (sjever), gdje je razvijenija hidrografija, ine: glinci, glineni kriljci, ronaci, pjeari i i tufovi i podreeno: krenjaci, dijabazi, malafiri i serpentiniti; vulkansko sedimentni komleks mezozoika izrazito litoloki heterogen, anizotropan i tektonski oteen, vodonepropustan, provlaen veoma podloan eroziji i klienju.

Dakle, ovaj dio sliva geoloki, koincidira sa razvijenijom hidrografijom.

Druga, snanija, rijeka koja formira rijeku Krivaju je Biotica.

Rijeka Biotica dotjee iz pravca jugozapad (podruje planine Romanije) i jugoistok , ima razliito razvijenu hidrografiju sa najznaajnijim pritokama: Kaljina, Blatnica, Dobraica, .... U gradu Olovo, sastaje se sa Stupanicom i formira vodotok Krivaja.

Nadaleko od Olova, na vodotoku Biotica je locirana hidroloka stanica : VS Biotica stanica sa dugogodinjim nizom sistemskih hidrolokih osmatranja vodostaja i mjerenja protoka.

Geoloki, najvei dio sliva rijeke Biotice, lijeva strana (jugozapad Romanija) u potpunosti, i dio desne strane vodotoka, ine: krenjaci i dolomiti kriptokristalasti; preteno marinski mezozojski sedimenti ; slojeviti i bankoviti esto soivasto isklinjeni, jako ispucali, karstifikovani vodopropusni, povrinski dijelovi bezvodni.

Dakle, na ovom dijelu sliva imamo znaajan utjecaj kra to koincidira sa slabije razvijenom hidrografijom.

Desnu stranu vodotoka (sjever), ine: glinci, glineni kriljci, ronaci, pjeari i i tufovi i podreeno: krenjaci, dijabazi, malafiri i serpentiniti; vulkansko sedimentni komleks mezozoika izrazito litoloki heterogen, anizotropan i tektonski oteen, vodonepropustan, provlaen veoma podloan eroziji i klienju.

U konanici, kako je ve navedeno, u gradu Olovo, vodotoci Stupanica i Biotica se sastaju i nastaje rijeka Krivaja.

Na samom poetku toka rijeke Krivaje, u Olovu, je locirana hidroloka stanica : VS Olovo stanica sa dugogodinjim nizom sistemskih hidrolokih osmatranja vodostaja i mjerenja protoka. U najduem razdoblju rada, ova VS je bila opremljena limnigrafom kontinuirana registriranja vodostaja. Danas je to hidroloka automatska stanica sa mogunou teletransmisije podataka.

Praktino, protoci rijeke Krivaje na lokalitetu VS Olovo su sumarne protoke vodotoka Stupanica i Biotica koji se registriraju na VS Olovske Luke i VS Biotica.

Dalje nizvodno, sve do ua u rijeku Bosnu, rijeka Krivaja ima izrazito izduen oblik sliva, to implicira da, iako su brojne, nema velikih pritoka.

Slijedea hidroloka stanica na vodotoku Krivaja, gdje su vrena sistemska hidroloka osmatranja vodostaja i mjerenja protoka, je VS Maoa - priblino locirana na polovini toka rijeke Krivaje. U jednom razdoblju rada VS Maoa je bila opremljena limnigrafom kontinuirana registriranja vodostaja. Danas je to hidroloka automatska stanica sa mogunou teletransmisije podataka.

Geoloki, sliv rijeke Krivaje izmeu Olova i Maoe, gotovo u potpunosti ine: serpentiniti i serpentinisani peridotiti obino sa postupnim prelazom; peridotiti zrnaste a serpentiniti jedre strukture, masivni, esto ispresjecani spletovima prslina, razliito vodopropusni, povrinski dijelovi iverasto raspadnuti i sa skramama talka; povrina terena najee ogoljena.

Nizvodno od Maoe, sve do ua u rijeku Bosnu, rijeka Krivaja ima, kao i uzvodno od Maoe, izrazito izduen oblik sliva, to implicira da, iako su brojne, nema velikih pritoka.

Posljednja hidroloka stanica na slivu rijeke Krivaje, nizvodno od VS Maoa, je upravo na uu u rijeku Bosnu, u Zavidoviima VS Zavidovii.

U znaajnom razdoblju rada, VS Zavidovii je bila opremljena limnigrafom kontinuirana registriranja vodostaja. Danas je to hidroloka automatska stanica koja registrira i osnovne meteoroloke parametre, sa mogunou teletransmisije podataka.

Geoloki, sliv rijeke Krivaje izmeu Maoe i Zavidovia, u gornjem dijelu ovog dijela sliva rijeke Krivaje, gotovo u potpunosti ine: serpentiniti i serpentinisani peridotiti obino sa postupnim prelazom; peridotiti zrnaste a serpentiniti jedre strukture, masivni, esto ispresjecani spletovima prslina, razliito vodopropusni, povrinski dijelovi iverasto raspadnuti i sa skramama talka; povrina terena najee ogoljena.

U donjem dijelu ovog dijela sliva, sve do ua u rijeku Bosnu, preovladavaju: glinci, glineni kriljci, ronaci, pjeari i i tufovi i podreeno: krenjaci, dijabazi, malafiri i serpentiniti; vulkansko sedimentni komleks mezozoika izrazito litoloki heterogen, anizotropan i tektonski oteen, vodonepropustan, provlaen veoma podloan eroziji i klienju.

Za potrebe ove hidroloke Studije obraene su sve navedene hidroloke stanice, osim VS Maoa na Krivaji.

Od Maglaja do Doboja

Od grada Maglaja do Doboja rijeka Bosna nema znaajnih pritoka osim desne pritoke Jablanice u Maglaju. Ali, na podruju grada Doboj imamo dvije jake pritoke, rijeka Usora kao lijeva pritoka i, potom, rijeka Sprea desna pritoka i druga po jakosti pritoka rijeke Bosne.

to se tie glavnog toka, rijeke Bosne, ona je na ovoj dionici istraena kroz tri hidroloke stanice: VS Maglaj, VS Usora (locirana izmeu ua Usore i Spree) i VS Doboj nizvodno od ua Spree.

Rijeka Usora

Rijeka Usora, lijeva pritoka rijeke Bosne nastaje od dvije rijeke: Velike Usore i Male Usore koje sa spajaju nedaleko nizvodno od grada Tesli.

Velika Usora, kao i Mala Usora izviru u planinskom podruju ija nadmorska visina ne prelazi visinu od 1400 mnm, ue rijeke Usore je na oko 150 mnm. Moe se rei da je sliv rijeke Usore najveim dijelom klimatoloki i hidroloki homogeno podruje.

U gornjim dijelovima sliva, rijeke su bujinog karaktera dok u srednjem i donjem toku imaju karakter ravniarskih rijeka sa velikim inundacionim podrujima , kao i veoma obraslim obalama. Jo jedna od karakteristika donjeg toka rijeka Velika Usora, Mala Usora, kao i Usora je nagomilavanje leda na obalama u zimskim mjesecima.

Analiza fiziko geografskih karakteristika sliva ukazuje da se orografska i hidrogeoloka (hidroloka) slivna povrina meusobno podudaraju.

Vano je napomenuti da nema znaajnih deterministikih utjecaja u slivu rijeke Usore.

Za slivno podruje rijeke Usore moemo konstatirati da se radi o hidroloki izuenom slivnom podruju. Na slivnom podruju je egzistiralo, do 1992 godine, 7 (sedam) hidrolokih stanica sa razliitim periodima rada.

Znaajnija pritoka rijeke Usore, prije ua u rijeku Bosnu u Karuama, je rijeka Teanjka.

Za potrebe ove hidroloke Studije izvrena je hidroloka obrada VS Tesli (Velika Usora) i VS Kaloevii (Usora).

Rijeka Sprea

Rijeka Sprea je, po jakosti, druga najvea pritoka rijeke Bosne (poslije Krivaje) mada ima veu slivnu povrinu od Krivaje; desna pritoka rijeke Bosne sa uem u Doboju. Za razliku od svih ostalih pritoka, a posmatrajui i cijeli sliv rijeke Bosne, na vodotoku Sprea imamo znaajan deterministiki utjecaj na reim teenja - a to je utjecaj akumulacije Modrac koja je locirana negdje na polovini sliva Spree. To je akumulacija vode za potrebe industrije, zavrena i putena u pogon tokom 1964 godine. Dakle, od 1965 godine imamo vjetaki reim teenja rijeke Spree nizvodno od akumulacije Modrac.

Generalno, moe se konstatirati da je akumulacija djelovala (i djeluje) pozitivno na reim teenja nizvodno, to se moe vidjeti iz hidrolokih obrada stanica, nizvodno od akumulacije. Tako, poveane su protoke u ljetnom periodu godine nizvodno od akumulacije u odnosu na prirodni reim teenja do 1964 godine; u akumulaciji dolazi do rasplinjavanja valova velikih voda i smanjenja rizika od poplava nizvodno, to je dobro obzirom na poplavni karakter rijeke Spree cijelom duinom toka. Ipak, treba upozoriti da neadekvatnim rukovoenjem sistema ak. Modrac moemo i pogorati uvjete teenja nizvodno od akumulacije.

Obzirom na brojnost vodotoka koji utjeu u akumulaciju, deterministiki utjecaj akumulacije, sliv rijeke Spree je tretiran detaljno. Preciznije, ulaz u akumulaciju je definiran na VS Straanj, rijeka Sprea; rijeka Gostilja na VS ivinice; rijeka Oskova na VS Donja Via; i rijeka Turija na VS Turija.

Izlaz rijeke Spree iz akumulacije je definiran na VS Modrac, Sprea (neposredno nizvodno od brane) i na VS Karanovac - nedaleko od ua Spree u rijeku Bosnu.

Dakle, u cilju sagledavanja prirodnog i vjetakog reima teenja u slivu rijeke Spree, ukupno je obraeno 6 hidrolokih stanica, to ima snagu, jer ovaj sliv, ranije, nikada nije detaljno hidroloki tretiran.

Nedaleko nizvodno od ua rijeke Spree, na vodotoku Bosna, postoji hidroloka stanica VS Doboj sa dugogodinjim nizom sistemskih hidrolokih osmatranja (registriranja) vodostaja i mjerenja protoka.

Od Doboja do ua u Savu

Ulazimo u donji, ravniarski, dio sliva rijeke Bosne gdje rijeka Bosna meandrira, prije ua u Bosanskom amcu ima veliku irinu, a postoji i utjecaj uspora rijeke Save pri velikim vodama. Nema znaajnih pritoka na ovoj dionici, osim pri jakim kiama, a to se tie glavnog toka rijeke Bosne, ona je na ovoj dionici istraena kroz dvije hidroloke stanice: VS Doboj i VS Modria (ne dopire uspor rijeke Save).

Ue rijeke Bosne u rijeku Savu Bosanski amac

Tekst napisao:

Nino Rimac

2. Osnovni rezultati hidroloke Studije

2.1. Osnovne informacije o hidrolokim stanicama

R.B.VSvodotokPeriod obradeFsliva(km2)KoordinateKota 0

(mnm)Opremljenost

duinairina

Do 1990 g.Od 2000 g.

1Vrelo BosneBosna1961-1985

2007-20094

orografski18 16 17,8

18 16 06,943 49 29

43 49 17491,80

491,84OsmatraAS

2Plandite

1951-1990

2007-200912

orografski18 17 14,2

18 17 11,143 49 57,3

43 50 02,9490,47

489,326OsmatraAS

3Reljevo limn.

1951-1990

2000-2009109318 19 0943 53 09,6478,46LimnigrafAS

4Dobrinje

1961-1990258718 06 50,444 02 53,5392,04OsmatraAS

5Raspotoje limn.

1961-1990

2001-2009405317 55 4344 11 24,3312,61LimnigrafAS

6Zavidovii limn.

1961-1990

2001-2009493918 08 24,644 26 16,4200,71LimnigrafAS

7Maglaj limn.

1961-1990

2001-2009654018 05 59,344 33 55,4(150) r.LimnigrafAS

8Usora limn.

1961-1990757518 04 47,844 42 44,9140,16Limnigraf-

9Doboj limn.

1961-1990954818 05 44,244 44 40,1137,01LimnigrafAS

10Modria

1961-19901026418 17 26,444 58 12,198,97OsmatraAS

11Ilidaeljeznica1966-1968

2006-2009399

(AS)18 18 26,8

18 18 33,143 49 42,2

43 49 28,7495,32

496,07LimnigrafAS

12BlaujZujevina1966-1990

2002-200915518 15 23,943 50 36,1503,011OsmatraOsmatra

13SarajevoMiljacka1951-1990

2003-200930218 25 36,443 51 25,6538,93OsmatraAS

14VisokoFojnica1963-1988

2006-200972118 10 58

18 10 57,543 59 06,8

43 59 04,4413,87 (?)OsmatraAS

15Merdani limn.Lava1961-1990

2001-200995017 54 41,644 08 05,0357,52LimnigrafAS

16Olovo limn.Krivaja1961-1990

2001-200973718 34 28,944 07 34,6527,16LimnigrafAS

17Zavidovii limn.

1961-1990

2001-2009138718 09 43,544 26 08,3204,32LimnigrafAS

18BioticaBiotica1961-1990

2001-200941118 35 35,344 06 55,8536,26OsmatraOsmatra

19Olovske lukeStupanica1961-1990

2001-200928518 36 50,144 07 39,7543,51OsmatraOsmatra

20TesliV.Usora1961-199046517 51 36,944 36 26,9203,14OsmatraAS

21KaloeviiUsora1961-199063317 54 01,9

17 54 14,544 38 42,6

44 38 47,7(150) r.

177,87OsmatraAS

22StraanjSprea1968-199046618 37 45,544 28 07,3200,76OsmatraAS

23Modrac -limn.

1961-1990

2002-2007117618 30 48,544 31 04,8182,47LimnigrafOsmatra

24Karanovac-limn.

1951-1990

2003-2008182818 16 26,544 41 45,5150,06LimnigrafAS

25D. ViaOskova1966-199016218 37 46,944 25 23,7229,77Osmatra-

26iviniceGostelja1966-199021018 39 1844 26 16,8(200) r.Osmatra-

27TurijaTurija1971-198722018 25 5044 30 48,1(200) r.Osmatra-

AS automatska stanica

Napomena: Koordinate VS i kote 0 iz prvog reda se odnose na lokalitet VS do 1991 godine, a iz drugog reda na VS poslije 2000 g. ukoliko je na novom lokalitetu (najee se to odnosi na AS).

Srednje vode

2.2. Srednji mjeseni i godinji protoci (m3/s)

-razdoblje 1961-1990 g.-

R.B.VSvodotokIIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIQsr.g.

1*Vrelo BosneBosna5,014,35,6810,311,27,414,313,163,824,726,346,326,05

2Plandite

4,444,175,6610,811,77,594,252,913,444,435,7565,93

3Reljevo limn.

29,233,440,351,543,424,215,811,713,920,528,834,828,9

4Dobrinje

55,464,777,894,17745,129,421,224,534,34864,452,9

5Raspotoje limn.

81,498,211513510867,144,632,135,147,866,390,176,6

6Zavidovii limn.

10412614616913584,855,639,942,960,583,111596,7

7Maglaj limn.

13116218821017110973,551,655,877,9105145123

8Usora limn.

15219121924019412786,261,464,188120167142

9Doboj limn.

18423325727422114610273,374,398,9136193166

10Modria

20025427529423915710978,980106146207178

11*Ilidaeljeznica10,314,916,719,211,38,163,82,383,863,1610,315,59,92

12*BlaujZujevina3,484,414,315,95,382,521,451,221,532,312,93,643,25

13SarajevoMiljacka5,446,958,489,697,554,493,482,242,623,75,557,355,62

14*VisokoFojnica19,423,126,831,924,213,68,316,287,1010,814,921,117,2

15Merdani limn.Lava17,020,624,329,224,41711,18,288,379,9413,418,216,8

16Olovo limn.Krivaja9,2713,519,519,215,010,17,674,905,046,648,8012,311,0

17Zavidovii limn.

24,332,443,141,133,122,216,210,210,914,019,730,224,7

18BioticaBiotica6,418,8112,211,79,436,274,683,273,424,455,998,067,05

19Olovske lukeStupanica3,454,967,567,805,713,862,871,521,612,523,204,744,14

20TesliV.Usora10,911,515,117,613,410,87,345,775,455,887,5110,910,2

21KaloeviiUsora14,415,219,723,117,113,79,837,346,817,519,6514,313,2

22*StraanjSprea8,5810,99,418,06,536,404,222,812,683,494,627,196,21

23*Modrac -limn.

18,726,724,622,418,311,99,926,476,397,819,5215,514,8

24*Karanovac-limn.

28,340,137,13329,219,616,311,110,512,816,124,723,1

25*D. ViaOskova3,494,414,354,723,742,922,601,651,451,592,443,243,04

26*iviniceGostelja4,255,305,555,344,103,622,661,601,481,782,583,873,50

27*TurijaTurija3,323,903,703,643,703,02,121,741,232,02,463,072,82

* VS Vrelo Bosne 1961-1985 g.

VS Ilida 1966-1968 g.

VS Blauj 1966-1990 g.

VS Visoko 1963-1988 g.

VS Straanj 1968-1990 g.

VS Modrac 1964-1990 g .(utjecaj AK Modrac)

VS Karanovac 1964-1990 g.(utjecaj AK Modrac)

VS Donja Via 1966-1990 g.

VS ivinice 1966-1990 g.

VS Turija 1971-1987 g.

Male vode

2.3. Minimalni godinji protoci (m3/s)

-razdoblje 1961-1990 g.-

R.BVSVodotoksr.Qmin.min.Q1/T

10 g.20 g.50 g.

1*Vrelo BosneBosna1,91,491,391,28

2Plandite

Deterministiki utjecaj - vodosnabdijevanje

3Reljevo limn.

5,944,123,783,38

4Dobrinje

118,097,476,74

5Raspotoje limn.

16,711,910,68,88

6Zavidovii limn.

19,613,912,310,3

7Maglaj limn.

23,916,814,912,5

8Usora limn.

26,918,816,613,6

9Doboj limn.

3121,519,617,4

10Modria

32,121,819,817,5

11*IlidaeljeznicaDeterministiki utjecaj HE Bogatii

12*BlaujZujevina0,450,350,3280,307

13SarajevoMiljacka0,7640,5520,5080,456

14*VisokoFojnica3,742,92,792,68

15Merdani limn.Lava4,423,192,842,45

16Olovo limn.Krivaja2,121,681,551,41

17Zavidovii limn.

3,862,692,321,93

18BioticaBiotica1,581,201,070,86

19Olovske lukeStupanica0,4980,3430,2990,270

20TesliV.Usora1,641,090,920,733

21KaloeviiUsora1,821,170,9870,772

22*StraanjSprea0,4710,2930,2610,223

23*Modrac -limn.

Deterministiki utjecaj AK Modrac od 1964 g.

24*Karanovac-limn.

Deterministiki utjecaj AK Modrac od 1964 g.

25*D. ViaOskova0,2850,1650,1490132

26*iviniceGostelja0,2570,1740,1550,136

27*TurijaTurija0,5230,2550,2070,161

* kao u predhodnoj tabeli

2.4. Minimalni srednji mjeseni protoci (m3/s)

-razdoblje 1961-1990 g.-

R.BVSVodotokmin.Qsr.mj.1/T

10 g.20 g.50 g.

1*Vrelo BosneBosna1,741,611,44

2Plandite

Deterministiki utjecaj vodosnabd.

3Reljevo limn.

5,514,964,32

4Dobrinje

11,110,18,92

5Raspotoje limn.

15,714,112,3

6Zavidovii limn.

18,115,813,7

7Maglaj limn.

21,819,316,4

8Usora limn.

23,120,317,5

9Doboj limn.

27,924,320,4

10Modria

28,82520,9

11*IlidaeljeznicaDeterministiki utjecaj HE Bogatii

12*BlaujZujevina0,4730,4210,367

13SarajevoMiljacka0,70,6150,52

14*VisokoFojnica3,63,323,05

15Merdani limn.Lava4,123,512,83

16Olovo limn.Krivaja1,861,661,43

17Zavidovii limn.

3,372,932,44

18BioticaBiotica1,291,090,870

19Olovske lukeStupanica0,4170,3530,284

20TesliV.Usora1,491,281,06

21KaloeviiUsora1,641,391,12

22*StraanjSprea0,4290,3510,275

23*Modrac -limn.

Deterministiki utjecaj AK Modrac

24*Karanovac-limn.

Deterministiki utjecaj AK Modrac

25*D. ViaOskova0,2860,2250,164

26*iviniceGostelja0,1740,1550,136

27*TurijaTurija0,4700,3930,315

Napomena:

Prema vaeem Zakonu (2011 g.), Ekoloki prihvatljiv protok je veliina : minimalni srednji mjeseni protok povratnog perioda jednom u 20 godina, tj. min.Qsr.mj.95%.

U tabeli je oznaen plavom bojom.

Velike vode

2.5. Maksimalni godinji protoci (m3/s)

- razdoblje 1961-1990 g.-

R.BVSVodotokmaks.Qregistr.maks.Q1/T

10 g.20 g.50 g.100 g.

1*Vrelo BosneBosna21,4 (1962 g.)19,820,721,822,6

2Plandite

31,2 (1984 g.)22,825,529,932,8

3Reljevo limn.

481 (1968 g.)345400464510

4Dobrinje

1027 (1968 g.)6007178801058

5Raspotoje limn.

1326 (1968 g.)904103912201360

6Zavidovii limn.

1571 (1965 g.)1164132015201673

7Maglaj limn.

2177 (1965 g.)1508176421202479

8Usora limn.

2617 (1965 g.)1807206123902639

9Doboj limn.

2851 (1965 g.)2091242027953087

10Modria

3123 (1965 g.)2214255129903318

11*Ilidaeljeznica166 (1968 g.)Kratak niz za proraun

12*BlaujZujevina94,8 (1989 g.)60,279,9115151

13SarajevoMiljacka204 (1968 g.)134170215250

14*VisokoFojnica268 (1968 g.)240293364418

15Merdani limn.Lava518 (1968 g.)209271380488

16Olovo limn.Krivaja484 (1965 g.)289353440517

17Zavidovii limn.

821 (1965 g.)547635750846

18BioticaBiotica284 (1965 g.)152206285380

19Olovske lukeStupanica205 (1965 g.)144183239289

20TesliV.Usora387 (1973 g.)296352420476

21KaloeviiUsora468 (1970 g.)368430510586

22*StraanjSprea67,7 (1987 g.)57,764,271,276,1

23*Modrac -limn.

321 (1987 g.)Deterministiki utjecaj AK Modrac

24*Karanovac-limn.

481 (1987g.)Deterministiki utjecaj AK Modrac

25*D. ViaOskova116 (1987 g.)93,8116144165

26*iviniceGostelja173 (1987 g.)114142186225

27*TurijaTurija136 (1987 g.)122139160176

3. Hidroloka regionalizacija hidrol. parametara

3.1. Dijagram specifinog otjecanja srednjih godinjih protoka za sliv rijeke Bosne

qsr.= f (Fsliva)

3.2. Dijagram specifinog otjecanja srednjih minimalnih godinjih protoka za sliv rijeke Bosne

sr.qmin.= f (Fsliva)

3.3. Dijagram specifinog otjecanja minimalnih srednjih mjesenih protoka (T=20 g.)

za sliv rijeke Bosne / ekoloki prihvatljiv protok

min.qsr.mj. 95%= f (Fsliva)

3.4. Dijagram koeficijenata varijacije i asimetrije za sliv rijeke Bosne (primjena Pearson III raspodjele ako znamo Fsl. i Qsr.g.)

Cv= f (Fsliva) , Cs= f (Fsliva)

Napomena: Uz gornji dijagram, ako znamo Qsr.g. na bilo kojem lokalitetu u slivu, moemo primjenom Pearson III raspodjele dobiti prosjenu liniju trajanja protoka

3.5. Dijagram specifinog otjecanja maksimalnih godinjih protoka (T=100g.)

za sliv rijeke Bosne

maks.q1/100= f (Fsliva)

Korelativni odnosi protoka

3.6. Odnos minimalnih godinjih protoka (T=20 g.) i protoka 95% sa linije trajanja

u slivu rijeke Bosne

min.Q1/20= f(Q95%)

3.7. Odnos minimalnih godinjih protoka (T=10 g.) i protoka 95% sa linije trajanja

u slivu rijeke Bosne

min.Q1/10= f(Q95%)

3.8. Odnos minimalnih srednjih mjesenih protoka (T=20 g.) i protoka 95% sa linije

trajanja u slivu rijeke Bosne

min.Qsr.mj.95%= f(Q95%)

3.9. Odnos srednjih minimalnih protoka i srednjih godinjih protoka u slivu rijeke Bosne

sr.Qmin.=f(Qsr.)

3.10. Odnos minimalnih srednjih mjesenih protoka (T=20 g.) i srednjih godinjih

protoka u slivu rijeke Bosne

min.Qsr.mj.95%= f(Qsr.)

3.11. Odnos protoka 95% sa linije trajanja i srednjeg godinjeg protoka za sliv rijeke Bosne

Q95%= f(Qsr.)

4. Utjecaj klimatskih promjena na protoke

Uvod

U uvodnom dijelu knjige je obrazloena potreba za analizom utjecaja eventualnih klimatskih promjena na reim otjecanja vodotoka u slivu rijeke Bosne.

Naime, globalne studije klimatskih promjena ukazuju na znaajan porast temperatura zraka na planetarnom nivou, dok je kod sumarnih godinjih padavina uoen trend opadanja u podruju mediteranske klimatske zone, a porast na sjeveru Evrope.

Meutim, lokalnu promjenu klime treba posmatrati kao poljedicu globalne promjene koja je uslovljena lokalnim utjecajima (geografska irina i duina; topografske karakteristike; utjecaj mora i nadmorske visine, ...), tako da e u ovoj knjizi biti dat krai osvrt na promjene dva osnovna klimatoloka parametra, i to:

Temperature zraka

Padavine

Analizom su obuhvaene etiri meteoroloke stanice, i to MS Sarajevo, MS Zenica, MS Tuzla i MS Doboj, koje obuhvataju znaajan dio sliva rijeke Bosne.

Na alost, nije se raspolagalo sa kvalitetnim podacima o padavinama i temperaturama zraka sa meteoroloke stanice koje bi obuhvatila podruje lijevih pritoka rijeke Bosne.

Dijagnosticiranje klimatskih varijacija i promjena temperatura zraka i padavina je provedeno na nivou mjesenih i godinjih vrijednosti.

Temperature zraka

Prirast srednjih godinjih temperatura zraka na slivu rijeke Bosne prati svjetske trendove. Na slijedeem dijagramu je dat prikaz odstupanja srednjih godinjih temperatura zraka za cjelokupno raspoloivo razdoblje (1888. 2009. godina, ukupno 122 godine) od srednjaka razdoblja 1961. 1990. godina, klizni srednjaci i trend za ukupno raspoloivo razdoblje za meteoroloku stanicu Sarajevo:

Na dijagramu je vidljivo da od kraja 80-tih godina (tanije od 1987. godine) samo tri godine imaju srednju godinju temperaturu niu od prosjeka za razdoblje 1961. 1990. godina.

Odstupanja od srednje godinje temperature niza 1961. 1990. godina su sve vea, a to se moe argumentirati i dijagramom koji slijedi:

Prikazan je vremenski niz srednjih godinjih temperatura zraka sa diferenciranim trendovima za cjelokupno raspoloivo razdoblje; zatim za jedinstveno razdoblje 1961. 1990. godina (temeljni niz) i za niz 1991. - 2009. godina.

Ve na prvi pogled je uoljivo znaajno intenziviranje trenda za posljednjih 19 lanova vremenske serije (razdoblje 1991. 2009. godina).

Na slijedeim dijagramima je dat prikaz odstupanja srednjih godinjih temperatura zraka za jedinstveno razdoblje 1951. 2009. godina(59 godina) od srednjaka razdoblja 1961. 1990. godina, klizni srednjaci i trend za ukupno raspoloivo razdoblje za sve tretirane meteoroloke stanice:

Posljedica sve breg zagrijavanja atmosfere uzrokom je da je od 10 najtoplijih godina posmatrajui jedinstveni niz od 1951. godine, 6 zabiljeeno u razdoblju nakon 1991. godine na meteorolokoj stanici Sarajevo i Tuzla, 7 u Zenici i u Doboju 8 godina.

Veina najtoplijih godina pripada razdoblju nakon 2000. godine.

Preciznije, u zadnjem desetljeu (2000-2009 g.), na svim meteo stanicama u slivu rijeke Bosne, registrirano je 5-6 najtoplijih godina - posmatrajui razdoblje 1951-2009 g., (59 godina).

Tabela 10 najtoplijih godina:

SARAJEVOZENICATUZLADOBOJ

GODINECGODINECGODINECGODINEC

200011,3200011,9200012,0200012,5

195111,2200211,9200811,9200812,4

200811,2200811,8195111,7200712,2

199411,1200711,7200711,7200212,1

200211,1195111,6200211,5199411,9

200711,0200911,5200911,4199211,7

200910,8199411,4195811,0200111,6

195210,5195811,3199211,0200311,5

196110,4200311,1195210,9199011,5

199010,4199011,1196110,8196111,4

Podebljano su oznaene godine iz razdoblja 1991. 2009. godina.

Prirast srednjih godinjih temperatura zraka je neupitan, a kako je to rasporeeno po mjesecima unutar godine je prikazano na slijedeim grafikonima:

U slijedeim tabelama je dat prikaz srednjih sezonskih temperatura zraka klimatoloka godinja doba, za oba tretirana niza i temperaturne razlike meu njima.

Najvee poveanje temperature je registrirano u ljetnim mjesecima, dok je taj prirast najmanji u jesen.

Bilo bi interesantno vidjeti da li se ovaj prirast temperatura odrazio na godinje ekstreme maksimalne i minimalne registrirane temperature u toku godine:

Na gornjem dijagramu je prikazan trend godinjih ekstrema za cjelokupno raspoloivo razdoblje na MS Sarajevo (1888. 2009., ukupno 122 godina), dok je na slijedea 4 dijagrama prikazan trend godinjih ekstrema za jedinstveno razdoblje 1951. 2009. godina:

Trend porasta godinjih ekstrema minimalnih i maksimalnih vrijednosti temperature zraka registrirane u toku jedne godine, takoer biljee rast.

Padavine

Globalne analize klimatskih promjena vezano za padavine, u Evropi pokazuju trend smanjenja koliina padavina na Jugu, odnosno na podruju Mediterana i poveanje suma padavina na podruju sjeverne Evrope.

Podruje sliva rijeke Bosne bi se prema tim opim tendencijama trebao nalaziti u nekom prijelaznom podruju izmeu spomenuta dva ekstrema (sjever jug).

Na slijedeim dijagramu je dat prikaz odstupanja godinjih suma padavina za cjelokupno razdoblje (1888. 2009. godina) od srednjaka razdoblja 1961. 1990. godina, klizni srednjaci i trend za ukupno raspoloivo razdoblje za meteoroloku stanicu Sarajevo:

Iz dijagrama je vidljivo da se za cjelokupno razdoblje od 1888. godine (ukupno 122 godine), od kada se vre sistemska mjerenja koliina padavina na meteorolokoj stanici Sarajevo moe rei da nema znaajnijih promjena u godinjim sumama padavina, mogu se uoiti suniji i vodniji periodi, meutim generalni trend je blago poveanje suma padavina.

Izvrena je i analiza trendova po razdobljima: cjelokupni niz, 1961. 1990. godina i 1991. 2008. godine, a to je prikazano na slijedeim dijagramima:

U prosjeku godinje sume padavina za razdoblje 1991. 2009. godina su neto vee u odnosu na temeljni niz 1961. 1990. godina.

Na slijedeim dijagramima je dat prikaz odstupanja godinjih suma padavina za jedinstveno razdoblje (1951. 2009. godina) od srednjaka razdoblja 1961. 1990. godina, klizni srednjaci i trend za raspoloivo razdoblje za sve tretirane meteoroloke stanice:

U nastavku teksta je data tabela sa prikazom deset najsunijih godina iz razdoblja 1951. 2008. godina:

SARAJEVOZENICATUZLADOBOJ

GODINEmmGODINEmmGODINEmmGODINEmm

1982625199054320005692000627

1990638200056219716001983657

1953660197163119906331971665

2000721200363219536911990682

1973723198363619887102003716

1961729198865119977131982746

1992752196165120037341985750

1956765195867419517361988761

1971786197368819627731978768

1993787198770019737811979773

Za razliku od temperatura zraka najsunijih 10 godina nije grupirano u odreenom razdoblju, tako da se iz posljednje dekade javljaju samo 2000. i 2003. godina.

Analizirana je i unutargodinja raspodjela prosjenih suma padavina za razdoblja: 1961. 1990. godina i 1991. 2008. godina a grafikoni su prezentirani u nastavku:

Prosjene godinje sume padavina nisu pretrpjele znaajnije izmjene, drugim rijeima u odnosu na niz 1961. 1990. godina dolo je do blagog poveanja godinjih suma padavina (i to od cca. 2 % u Tuzli do 13 % u Doboju) u razdoblju 1991. 2008. godina, ali je dolo do izvjesnih promjena u njihovoj raspodjeli unutar godine.

Izvrena je i analiza promjena koliina padavina po sezonama klimatoloka godinja doba, a osnovni rezultati te analize su dati u slijedeim tabelama:

Promjene sezonske raspodjele padavina unutar jedne godine u odnosu na temeljno razdoblje se ogledaju u znaajnom poveanju koliina padavina tokom jeseni i gotovo ravnomjernom deficitu padavina u ostalim sezonama.

Protoci

Do sada je u poglavlju koje se odnosi na utjecaj klimatskih promjena na podruju sliva rijeke Bosne, izvrena kratka analiza osnovnih meteorolokih parametara na primjeru 4 meteoroloke stanice (Sarajevo, Zenica, Tuzla i Doboj), obzirom da klimatske promjene, posebice promjene u reimu padavina - direktno utjeu i na promjene u reimu teenja rijeke Bosne i njenih pritoka.

Ipak, treba naglasiti da je sliv sloen sistem i da odnos padavine otjecaj u toku jedne godine nije jednoznaan i ovisi od velikog broja faktora kao to su ukupna suma padavina, njen raspored u toku godine, vrsta i intenzitet padavina, retardacija u vidu snijenog pokrivaa, .... s druge strane veliina slivne povrine, geoloke i pedoloke karakteristike sliva, pokrivenost i vrsta vegetacije, ... .

Kao posljedica gore navedenog sasvim su mogua odstupanja u odnosu godinja suma padavina srednji godinji protok u pojedinanim godinama no opi trendovi pokazuju meusobnu povezanost ova dva dva parametra.

Za analizu utjecaja klimatskih promjena na reim teenja rijeke Bosne i njenih pritoka odabrane su 4 vodomjerne stanice, i to:

1. VS Reljevo (Bosna)-raspoloiva razdoblja: 19521990 i 20002009 god.

2. VS Maglaj (Bosna)- raspoloiva razdoblja: 19611990 i 20012009 god.

3. VS Merdani (Lava)- raspoloiva razdoblja: 19611990 i 20012009 god.

4. VS Zavidovii (Krivaja) raspoloiva razdoblja: 19611990 i 20012009 god.

Na slijedeim dijagramima je dat zajedniki prikaz godinjih suma padavina i srednjih godinjih protoka za:

MS Sarajevo VS Reljevo, Bosna; VS Merdani, Lava

MS Zenica VS Maglaj, Bosna; VS Zavidovii, Krivaja

Zbog znaajnih razlika u koliinama grafiki prikazi su dati odvojeno.

Na dijagrame su naneseni i trendovi oba parametra za jedinstveno razdoblje obrade 1961. 1990. godina, koji pokazuju da trend smanjenja srednjih godinjih protoka prati trend smanjenja sumarnih godinjih padavina, to ide u prilog tvrdnji da pojedinana odstupanja u konanici ne remete opa deavanja u slivu.

Analiza utjecaja klimatskih promjena na protoke u podruju sliva rijeke Bosne e biti prikazana samo za rijeku Bosnu (VS Reljevo i VS Maglaj) i dvije pritoke: Lavu (VS Merdani) lijeva pritoka i Krivaju (VS Zavidovii) desna pritoka, meutim na osnovu svega dosada reenog, rezultati tih analiza su vaei i za ostali dio sliva.

Na slijedeim dijagramima je dat prikaz odstupanja srednjih godinjih protoka za cjelokupna raspoloiva razdoblja od srednjaka razdoblja 1961. 1990. godina i klizne srednjake za cjelokupne nizove obrade:

Obzirom da su noviji nizovi (razdoblje nakon 1991. godine) prekratki za relevantno zakljuivanje o trendovima i promjenama u reimu teenja rijeke Bosne i njenih pritoka koji su posljedica klimatskih promjena, izvrena je procjena novog niza na osnovu modifikovane Conrad Chapman-ove metode koja na temelju 30-godinjeg niza 1961. 1990. godina daje slijedeu klasifikaciju:

Percentili

< 2

ekstremno suna

2 9

vrlo suna

9 25

suna

25 75

normalna

75 91

vodna

91 98

vrlo vodna

> 98

ekstremno vodna

Poto klasa normalno obuhvata 50 % vrijednosti, uz nju je uvijek spomenuto da li je godina iznad ili ispod prosjeka.

Ovaj nain ocjene uobiajen je u meteorolokoj praksi, ali je i vrlo pogodan za procjenu hidrolokih parametara, a u slijedeoj tabeli je data ocjena srednjih godinjih protoka (m3/s) novog razdoblja:

VS RELJEVO BosnaVS MAGLAJ BosnaVS MERDANI LavaVS ZAVIDOVII Krivaja

2000normalna

(ispod prosjeka)

2001normalna

(iznad prosjeka)vodnanormalna

(iznad prosjeka)vrlo vodna

2002normalna

(iznad prosjeka)normalna

(iznad prosjeka)normalna

(iznad prosjeka)vodna

2003sunasunasunavrlo suna

2004vodnavodnanormalna

(iznad prosjeka)vodna

2005vrlo vodnavrlo vodnavrlo vodnaekstremno vodna

2006normalna

(ispod prosjeka)normalna

(ispod prosjeka)normalna

(iznad prosjeka)normalna

(iznad prosjeka)

2007sunasunasunanormalna

(ispod prosjeka)

2008sunasunanormalna

(ispod prosjeka)vrlo suna

2009normalna

(iznad prosjeka)normalna

(iznad prosjeka)normalna

(iznad prosjeka)normalna

(ispod prosjeka)

Na slijedeim dijagramima je dat uporedni prikaz srednjih mjesenih vrijednosti protoka za jedinstveno razdoblje 1961. 1990. godina i za razdoblje nakon 1990. godine:

Iz dijagrama se moe vidjeti da je dolo do izvjesnih promjena u unutargodinjem hodu srednjih mjesenih vrijednosti.

Preciznije, moe se uoiti smanjenje srednjih mjesenih protoka od V-VIII mjeseca, za razdoblje 2001-2009 g. u odnosu na temeljni niz 1961-1990 g. na svim hidrolokim stanicama; a poveanje protoka za III-IV mjesec i u jesen (IX-XI).

Moemo uvesti pretpostavku da je naglo smanjenje protoka u V mjesecu (i tako do ljeta) posljedica smanjenih koliina snijega i reima topljenja u razdoblju 2001-2009 g. Na ovo utjee i ve prezentirani trend porasta temperature zraka.

Ali, gore navedeno, tek treba detaljnije analizirati i dokazati (to nije predmet ove Studije).

Osim analize promjena unutargodinjeg hoda srednjih mjesenih protoka, izvreno je i poreenje linija trajanja za jedinstveno razdoblje: 1961. 1990. godina i raspoloivo razdoblje nakon 1991. godine, za sve etiri vodomjerne stanice, opet uz napomenu da je niz prekratak za izvoenje relevantnih zakljuaka.

U nastavku su dati odgovarajui grafiki prilozi:

Iz prezentiranih dijagrama se moe vidjeti da nije dolo do znaajnije promjene oblika linije trajanja.

Na slijedeim dijagramima je dat prikaz odstupanja minimalnih godinjih protoka za cjelokupna raspoloiva razdoblja od srednjaka razdoblja 1961. 1990. godina i klizne srednjake za cjelokupne nizove obrade:

Na slijedeim dijagramima je dat prikaz odstupanja maksimalnih godinjih protoka za cjelokupna raspoloiva razdoblja od srednjaka razdoblja 1961. 1990. godina i klizne srednjake za cjelokupne nizove obrade:

Prezentirani dijagrami minimalnih i maksimalnih godinjih protoka pokazuju da u zadnjem desteljeu (preciznije, od 2000 godine do danas) - imamo ekstremne hidroloke pojave (sue i poplave).

Primjerice, ekstremno sune godine su bile: 2000, 2003, 2007 i 2008 g. (u razdoblju 2000-2009 g.).

PAGE 24