44
HRVATSKI LATINITET (humanizam, renesansa) JAN PANONIJE (1434.-72.) - Ianus Pannonius, Janus Vitez Pannonius, Ivan Česmički - mjesto rođenja nije pouzdano -> oblikom Pannonius ističe svoj širi rodni kraj -> oblik Česmički upućuje na to da mu obitelj potječe iz Česmice kod Čazme -> u panegiriku posvećenom učitelju Guarinu Guarinijugovori kako je u Italiju došao iz rodnoga mjesta gdje Drava siječe plodne oranice - prezime nepoznanica -> pouzdano je da nije točan najrašireniji oblik Česmički - sam kaže kako je krsno ime Ivan zamijenio sa Jan - ujak Ivan Vitez od Sredne poslao ga je na školovanje u Italiju - 7 god. proveo je u Ferrari kod Guarina Guarinija gdje je naučio oba klasična jezika - 4 god. studira u Padovi gdje je postao doktor kanonskoga prava - bio je biskup u Pečuhu - boravi na dvoru Matijaša Korvina u Budimu - 1463.-64. prati kralja na pohodu u Bosnu - razbolio se i opjevao to u elegijama: De se aegrotante in castris, De se fabricitante ad blasium militem - nezadovoljan Matijaševom apsolutnom vladavinom pridružuje se plemićima koji su krunu sv. Stjepana namijenili poljskom kraljeviću Kazimiru - Matijaš otkriva urotu, Jan se razboli bježeći u Italiju i sklanja se na Medvedgradu kod Ivana Thuza gdje umire - pjesnički opus: 1. POEMATA ili HEROICA - tvore epiliji i odulje pjesme u daktilskom heksametru 2. ELEGIJE 3. EPIGRAMI 4. PROZNI RADOVI

HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

Embed Size (px)

DESCRIPTION

hrvatski latinisti

Citation preview

Page 1: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

HRVATSKI LATINITET (humanizam, renesansa)

JAN PANONIJE (1434.-72.)- Ianus Pannonius, Janus Vitez Pannonius, Ivan Česmički- mjesto rođenja nije pouzdano -> oblikom Pannonius ističe svoj širi rodni kraj

-> oblik Česmički upućuje na to da mu obitelj potječe iz Česmice kod Čazme-> u panegiriku posvećenom učitelju Guarinu Guarinijugovori kako je u Italiju došao iz rodnoga mjesta gdje Drava siječe plodne oranice

- prezime nepoznanica -> pouzdano je da nije točan najrašireniji oblik Česmički- sam kaže kako je krsno ime Ivan zamijenio sa Jan- ujak Ivan Vitez od Sredne poslao ga je na školovanje u Italiju- 7 god. proveo je u Ferrari kod Guarina Guarinija gdje je naučio oba klasična jezika- 4 god. studira u Padovi gdje je postao doktor kanonskoga prava- bio je biskup u Pečuhu- boravi na dvoru Matijaša Korvina u Budimu- 1463.-64. prati kralja na pohodu u Bosnu - razbolio se i opjevao to u elegijama: De se aegrotante in castris, De se fabricitante ad blasium militem- nezadovoljan Matijaševom apsolutnom vladavinom pridružuje se plemićima koji su krunu sv. Stjepana namijenili poljskom kraljeviću Kazimiru - Matijaš otkriva urotu, Jan se razboli bježeći u Italiju i sklanja se na Medvedgradu kod Ivana Thuza gdje umire- pjesnički opus: 1. POEMATA ili HEROICA - tvore epiliji i odulje pjesme u daktilskom

heksametru 2. ELEGIJE 3. EPIGRAMI 4. PROZNI RADOVI

- od rane je mladosti njegovao sve vrste pjesništva- u najranijim se pjesmama ogleda izvanredno poznavanje antičkih pjesnika – osobito u

mladenačkom epiliju ERANEMOS ILI PJESMA O BORBI VJETROVA -> vjetrovi se nadmeću i prepiru ističući svoje odlike dok na kraju bog Eol ne dosudi prvenstvo Boreju

- LJUDSKI UDES - prenje s kršćanskim motivima koje nije čitavo sačuvano- PANEGIRICI: • CARMEN AD LUDOVICUM GONZAGAM, PRINCIPEM MANTUANUM -

opjevao je mantovanskog kneza Gonzagu • PJESMA ZA USPOSTAVLJANJE MIRA U ITALIJI - politički panegirik upućen

caru Fridrichu III.; iznosi stanje u posvađanim talijanskim kneževinama i poziva cara da pod jednu krunu ujedini sve kneževine i na taj način uspostavi mir

• PANEGYRICUS IN RENATUM - ispjevao je kralju Reneu Anžuvincu kojeg je Alfonso Aragonski protjerao s napuljskog prijestolja

Page 2: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

• PANEGYRICUS AD JACOBUM ANTONIUM MARCELLUM VENETUM - ispjevao mletačkom kondotijeru i prijatelju; s osobitom lakoćom opisuje ratne pothvate

• SVOJEM UČITELJU GUARINU IZ VERONE - najpoznatiji i najčitkiji - izbija zanos i zahvalnost - jasno se nazire lik starog učitelja,

način njegova rada i atmosfera njegove škole

- glavno je vrelo za povijest Guarinijeva djelovanja

- sadrži mnogo autobiografskih podataka

- EPITALAMIJI ili SVADBENE PRIGODNICE - najslabiji dio poezije - 2 ispjevana prilikom udaje Guarinijevih kćeri - 1 prigodom udaje kćeri Francesca Barbara - 1 za svadbu Guarinijeva učenika Antonija Marije

- ELEGIJE - neke pripadaju najboljim djelima europske renesanse:• DE MORTE RACACINI CUBICULARII ELEGIA - o smrti sobara Rakacina• POZDRAV IZVORU FERONIJE - slavljenje ljekovitog vrela• DE MORTE BARBARAE ELEGIA - o smrti majke Barbare

- bolesti naziva po likovima iz rimske mitologije - ljuta osobna bol stapa se s antičkim motivima i dikcijom klasičnih rimskih pjesnika

• SNU• SVOJOJ DUŠI• INVEHITUR IN LUNAM QUOD INTERLUNIO MATREM AMISERIT - napada Lunu da je

uzročnica smrti njegove majke• DE INDUDATIONE ELEGIA - opisuje poplavu koju je doživio kao novi opći potop

- LIRSKE PJESME : • BOGOJAVLJENJU• RASTANAK SA SV. KRALJEVIMA VARADINA - opis zime sa zaleđenim ravnicama i

rijekama, i tuge što mora ostaviti Križevce i bogatu knjižnicu u Varadinu radi odlaska na put

- EPIGRAMI - 400 - različiti po tematici i metru - najuspjeliji skoptički epigrami po uzoru na Marcijala - sam sebe naziva Marcijalovim

majmunom - opsceni ljubavni s junakinjama Lucijom, Uršulom i Lelijom ispjevani u 1. licu

- poznavanje grčkog pokazao : • prepjevom odlomka iz 6. Pjevanja Ilijade DVOBOJ DIOMEDA I GLAUKA

• prijevodima triju Plutarhovih djela

Page 3: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

• prijevodima pseudo-demostenovih govora protiv Filipa

- 3 govora - jednim je pozdravio papina legata Landina, a druga dva je održao u Rimu pred papom Pavlom II.; izrazita antiturska nota

STJEPAN BRODARIĆ (1480.-90. Poljana ili Jerošin - 1539. Vac)

- školovanje započeo u Pečuhu, nastavio u Padovi i Bologni- Ludovik II. Jagelović ga uzima za tajnika, a kasnije ga imenuje kancelarom- bio je srijemski biskup- kao kraljev poklisar obavljao je brojne diplomatske misije:

• putuje poljskom kralju Sigismundu • putuje u Rim papi Hadrijanu VI. i Klementu VII. kako bi ih potaknuo na

borbu protiv Osmanlija

• u Beč caru Ferdinandu Habsburškom- znao je pravo stanje u Ugarskoj i šalje pisma papi u kojima govori da od propasti ne vidi spasa- 1526. PORAZ NA MOHAČKOM POLJU - nije uspio nagovoriti kralja da ne zameće bitku prije nego stignu Frankopan i Zapoljski; smatra da je krivac biskup Tomory koji je vodio ugarsku vojsku- OPUS: • velik broj pisama

• govori • nekoliko pjesama • NAJISTINITIJI PRIKAZ BITKE UGRA S TURSKIM SULTANOM SULEJMANOM NA

MOHAČU - 1527. Tiskano u Krakovu - najpoznatije djelo- opis Mohačke bitke u obliku pisma koje je poslao poljskom kralju Sigismunudu

- najvažniji izvor za proučavanje te bitke - kronološkim je redom opisao događaje i uzroke - na početku je dao geografsko-politički opis hrvatskih i ugarskih zemalja - vidljivo poznavanje antičkih pisaca

DAMJAN BENEŠA (1477.-1539. Dubrovnik)

- rođen u plemićkoj obitelji- humaniora je završio u Dbk-u kod pjesnika Ilije Crijevića- studirao u Italiji

Page 4: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- kasnije se posvetio trgovini u kojoj je proživio brojne probleme o kojima govori u uvodu epa DE SECUNDO BELLO PUNICO Silija Italika koje je priredio za tisak- jedini je hrvatski humanist koji se ogledao u bukolskom pjesništvu i satiri- jedini je hrvatski pjesnik koji je osim na latinskom pisao i na grčkom- OPUS: • tiskani: 3 epigrama u djelu Jurja Dragišića De natura caelestium spiritum i 2

poslanice • O KRISTOVOJ SMRTI - ep u 10 pjevanja, oko 8500 heksametara

- opisuje 3 posljednja dana Kristova života - osnovna je radnja isprepletena brojnim digresijama npr. epizoda iz života Marije - 2. pjevanje sadrži epizodu o stvaranju svijeta i pregled povijesti ljudskog roda od Adama do Kristova doba - novost je što u ep upliće događaje o kojima šute kanonska evanđelja npr. kako je vijest o Isusovom uhićenju došla do njegove majke i kako joj zadaje bol

• EPIGRAMI - 120 - 9 na grčkom - razdijeljeni u 3 knjige EPIGRAMMATUM LIBRI - neke uputio prijateljima, neki govore o aktualnim političkim

događajima, a neki pripadaju sferi nabožnih stihova • SATIRE - knjiga sa 11 satira nazvana SERMONES po uzoru na Horacija • EKLOGE - pod nazivom BUCOLICORUM LIBER - 11 u heksametrima, 1 u elegijskom distihu, 2 parafraze - uveo je tzv. učene pastire koji se natpjevavaju o određenim temama - u 4. eklogi govori o problemima koje zadaju Osmanlije i obraća se

vladarima da se ujedine u borbi protiv njih • ODE - 36 oda raspoređenih u 2 knjige CARMINUM LYRICORUM LIBRI - raznolike tematski - većina obrađuje ljubavne jade zbog francuskinje Zanne - tješi ju što joj je smrt oduzela muža - divi se njezinoj tjelesnoj ljepoti - ona je podjednako apstraktna i konkretna - njegova je ljubav čedna, puna mistike i ljepote - u pjesmi Ad amorem-amoru uspoređuje je s draguljem, usta i čelo s

procvalom ružom • TUŽALJKE - oplakao je smrt pjesnika Jakova Bunića i Ilije Crijevića

FRANO BOŽIĆEVIĆ (1469.-1542. Split)

- Franciscus Natalis- kod ujaka u Padovi završio studij obaju prava i stekao znanje antičkih književnosti - nije se htio baviti odvjetništvom, već se posvetio stihovima i prozi

Page 5: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- bio je vođa kruga renesansnih književnika u Splitu koji je djelovao u 15. i 16.st., a čiji je najznamenitiji član bio Marko Marulić- OPUS: • CARMIN - zbirka od 75 pjesama u rukopisu

- raznovrsne tematski - prevladavaju ljubavne elegije - ima dosta panegiričkih pjesama upućeni mletačkim dužnosnicima

u Splitu - epitafi i epitalamiji upućeni prijateljima

• VITA MARCI MARULI - kratak prozni životopis Marka Marulića ispunjen dubokim prijateljstvom i divljenjem

• prijevod Petrarcine kancone DIVICE, SVITLOSTJU SUNČENOM KA SIVAŠ

IVAN VITEZ OD SREDNE (1405.-8. Sredna - 1472. Ostrogon)

-Ioannes de Zredna- otac mu je bio tajnik vojvode Ivana Hunyadija (u našim pjesmama poznat kao Janko Sibinjanin)- studirao je u Beču, Bologni i Padovi - važan susret s učiteljem Petrom Pavlom Vergerijem- bio je varadinski biskup, ostrogonski nadbiskup- bio je notar kralja Sigismunda - vodio je diplomatsku službu velikaške stranke čije su vođe bili Ivan Hunyadi i Nikola Iločki - u tom razdoblju nastaje velik dio njegovih pisama i govora- u Velikom Varadinu sagradio je opservatorij i postao poznat kao humanist koji proučava kozmos- prikupljao je i prepisivao rukopise antičkih autora- izučavao je astronomiju, aritmetiku i geometriju- od cara uspijeva pribaviti krunu sv. Stjepana za Matijaša Korvina (1458. okrunjen)- u Ostrogon prenosi bogatu biblioteku iz Varadina, podiže moderniji opservatorij i dvoranu Zodijak koja postaje centar znanstvenih istraživanja- 1465. njegovom je zaslugom osnovano 1. sveučilište u Mađarskoj u Bratislavi -> ACADEMIA ISTROPLITANA- našao se među urotnicima koji su željeli smijeniti Korvina - bačen u tamnicu- OPUS: • EPISTOLARIJ - zbirka od 70-ak pisama koja je pisao kao dvorski kancelar

- stilske značajke: apstraktno izražavanje, česte figure, arhaizmi i neologizmi

- ističe kako je ponosan što oponaša antičke i kršćanske autore - pisma je skupio i komentarima popratio svećenik Pavao Ivanić u

zbirci Epistolae in diversis negotiis koju je objavio Johann Georg u zbirci Scriptores rerum Hungaricarum

- zbirka je služila kao predložak notarima - velik broj pisama koristio je V. Klaić pišući Povijest Hrvata

Page 6: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- najveći broj pisama nalazi se u knjizi Uspon mirnog čovjeka Olge Perić i Josipa Para

• 11 GOVORA - političkog i diplomatičkog sadržaja - kompozicija izgrađena na Ciceronovoj retorici - najznačajnija četiri održana su 1455. u Bečkom Novom Mjestu u kojima traži pomoć europskih vladara i pape u borbi protiv Turaka

VINKO PRIBOJEVIĆ

- život poznat iz govora koji je održao 1525. u dominikanskom samostanu sv. Marka na Hvaru -> O PODRIJETLU I ZGODAMA SLAVENA - jedino poznato djelo

- uputio ga je plemiću Petru Viteliću sa zamolbom da ga objavi - objavljen 7 godina kasnije na latinskom u Mlecima

- jedini izvor o njegovu životu - doznajemo da je stupio u dominikanski red, u Italiji postao profesor teologije, mnogo je putovao europskim državama i proveo 3. godine u Poljskoj no ne zna se zašto

- rodonačelnik je ilirsko-slavenske mitologije koja je poticala razvoj pojedinih nacionalnih identiteta

- naglasio je jedinstvo slavenskog roda i podrijetla Dalmatinaca, a ujedno i Ilira i Hrvata koji su po njemu Slaveni

- prvi raširio SLAVENSKU IDEJU - tvrdio da Slaveni potječu od Ilira

- prema njemu je Ilir bilo ime jednog od dvanaestorice nasljednika kralja Tira koji je bio sin praoca Slavena Jafeta

- govor ima 3 DIJELA: 1. DIO - govori općenito o Slavenima počevši od

potopa - hvali njihov ratnički duh, preziranje smrti i

čežnju za slavom - u epilogu žali što nije bilo povjesničara koji bi

nepristrano prikazali slavna djela Slavena2. DIO - opisuje Dalmaciju - idealizira lik Dalmatinaca - ističe kako je Dalmacija dala brojne slavne

književnike navodeći njihova imena (Hektorović, Marulić…)

3. DIO - hvali svoj Hvar

Page 7: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- donosi opširan opis grada i pregled povijesti otoka

- u zaključku prikazuje junačka djela Hvarana

BARTOL ĐURĐEVIĆ (JURJEVIĆ) (1506. Mala Mlaka-1560. Rim)

- o životu se zna jedino ono što je napisao u zarobljeništvu- sudjelovao je u MOHAČKOJ BITCI 1526. - zarobljen, prodavan 3 puta, više puta pokušao pobjeći, uspijeva tek 1535. – sve propješačio, došao u Kapuvar gdje je boravio na imanju grofova Nadasdy- 1550. Sigismundu poklanja svoje disputacije s posvetom- putujući je izdavao knjižice u kojima je opisivao robovanje- pisao je o turskim običajima, političkim i vjerskim prilikama- pisao o načinima na koje bi se mogli protjerati iz Europe- svaka je knjižica sadržavala slike kako bi oni koji nisu znali čitati mogli razabrati sadržaj- djela su prevođena na gotovo sve europske jezike i brojne dijalekte pojedinih jezika- nedvojbeno je najizdavaniji pisac starije hrvatske književnosti- OPUS: • SPECCHIO DELLA PEREGRINATIONE - opis hodočašća u Svetu zemlju

- dodao četverojezični rječnik talijansko-arapsko-hebrejsko-kaldejski

• O OBIČAJIMA TURAKA - nalazi velike prednosti u odnosu na kršćanski svijet npr. kod njih i muška i ženska djeca moraju pohađati školu, prednost postojanja plaćene vojske

• O JADU I MUCI SUŽNJEVA KRŠĆANA ŠTO STENJU POD TURSKIM JARMOM - prikazuje stradanja kršćanskih zarobljenika i uvjete života

• RAZGOVOR TURČINA S KRŠĆANOM • PLAČ NAD JADOM KRŠĆANA • POZDRAV TURAKA, PERZIJANACA I ARAPA

FRANJO TRANKVIL ANDREIS (1490.-1571. Trogir)

- školovao se u Dubrovniku, Padovi, Beču, Rimu- mlad postao poznat po pjesničkim poslanicama u stihu i prozi- pisao isključivo na latinskom- u govorima i pjesmama zalaže se vojnu akciju kojom bi se suzbio turski prodor pri čemu je zabrinut za čitavu kršćansku zajednicu- mnoga djela izgubljena- OPUS: • MOLITVA BOGU PROTIV TURAKA U HEKSAMETRU

Page 8: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- objavljena 1518.- 264 heksametra- shvatio je neslogu i nehaj europskih vladara s jedne strane i strašnu tursku

silu s druge zbog čega se obraća za pomoć samome Bogu- govori kako se boji da i samoga Boga ne zbace- smatra Turke kaznom kršćanima zbog zlodjela

• GOVOR NIJEMCIMA PROTIV TURAKA (1518.)- održao ga na saboru njemačkih knezova u Augsburgu kao poslanik bana

Berislavića- pokušao je potaknuti cara na protutursku akciju

• GOVOR NIJEMCIMA O RATU KOJI TREBA PODUZETI PROTIV TURAKA (1541.)- na nagovor cara obraća se knezovima

• OPOMENA POLJSKIM VELIKAŠIMA- apel za slogu i spas posljednje slobodne slavenske zemlje

• O POHVALAMA GOVORNIŠTVA- demonstracija njegove govorničke vještine i naobrazbe

• TREBA LI FILOZOFIRATI- filozofska rasprava- dilema je treba li živjeti prirodno i udovoljavati prirodnim porivima ili

trudom nastojati oko najviših teoretskih pitanja s ciljem dosezanja mira duše

- pisano u vidu polemike - protivnik zastupa tezu da je dovoljno slijediti prirodu jer Bog upravlja njome, te kako filozofija pomućuje um; Andreis odgovara kako samo priroda nije dovoljna, te kako je čovjek stvoren za nešto više čemu ga vodi Bog, a bavljenje filozofijom je upražnjavanje vrline

• DIJALOG SULA - filozofska rasprava- Cezar i Sula u podzemlju vode raspravu o najboljem obliku vladanja, o nevoljama vladara i prednostima privatnog bezbrižnog života nad vladarevim- u predgovoru spominje Dioklecijana i naziva ga čovjekom naše narodnosti

• POSLANICA O DJELOVANJU PRESLAVNOG I VELEMOŽNOG LUDOVIKA GRITTIJA U UGARSKOJ I O NJEGOVOJ SMRTI

- opisao stanje u Ugarskoj nakon Mohačke bitke- prikazao je posljednjih nekoliko godina Grittijeva života koji je bio poslanik

sultana Suejmana II. Veličanstvenog u Ugarskoj- Andreis se nalazio u njegovoj službi- Ugri ubili Grittija, Andreis se spasio

KORIOLAN CIPIKO (1425.-93. Trogir) - osnovno obrazovanje stekao u Trogiru- u Padovi studirao humanističke znanosti, nautiku i strategiju

Page 9: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- vrativši se u Trogir proučavao je klasične starine- u Padovi je upoznao Nikolu Firentinca koji je u gotičko-renesansnom stilu proširio palaču Cipiko i

izradio reljef nad južnim vratima s grbom i Koriolanovim geslom NOSCE TE IPSUM (upoznaj samoga sebe)

- 1470. Turci su osvojili Eubeju i ugrozili mletačke interese na Levantu -> mletački je senat organizirao vojnu ekspediciju u kojoj je sudjelovao Koriolan kao zapovjednik trogirske galije -> obavljao je brojne zadatke koje je opisao u pomorskim memoarima DJELA VRHOVNOGA ZAPOVJEDNIKA PETRA MOCENIGA (1477.)

- posvetio je mletačkom poslaniku kod burgundskog vojvode Markantunu Morosiniju

- opisuje ratovanja na Levantu, Egejskim otocima, Peloponezu, Balkanu i u Maloj Aziji

- pripovijeda objektivno- zapaža sve što je vezano uz antički svijet i civilizaciju (ruševine hramova,

antičke stupove, grobnice)- donosi podatke o našim gradovima- napisao je kako mornari pozivaju na pjevanje pjesama -> najstariji zapis o

narodnim pjesmama- važno kao povijesni izvor

- nakon povratka novcem od plijena i uz pomoć Venecije podigao je u trogirskom polju kaštel koji je stradao u požaru -> tom mu prigodom Sabellico napisao utješno pismo i pjesničku poslanicu koja je važna jer se iz nje saznaje da je Koriolan i sam pjevao pjesme na latinskom

IVAN POLIKARP SEVERITAN (1472. Šibenik- 1530. Rim)

- školovanje započeo u Šibeniku, imao je strica u dominikanskom samostanu kojem vjerojatno duguje svoje školovanje- od samih početaka sklon poeziji- u Rimu nastavio školovanje u književnoj akademiji Quirinale koju je 1464. otvorio humanist Pomponije Leto -> priređivala su se natjecanja u pisanju i recitiranju pjesama na latinskom, pobjednik bi bio ovjenčan lovorovim vijencem -> 1490. pobijedio Severitan i dobio pjesničko ime POMPILIUS (nije poznato s kojim je pjesmama pobijedio)- filozof, teolog- 1525. povlači se u dominikanski samostan u Rimu gdje umire- 1494. napisao komentar Senekinoj ETICI prema tekstu prastarog rukopisa koji je pronašao u Perugi -> time je postao jedan od rijetkih hrv. humanista koji su se bavili izdavanjem i komentiranjem klasičnih pisaca- OBJAVLJENA DJELA:

• PJESMA O JERUZALEMU (1509.)

Page 10: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- vergilijanski ep- 979 heksametara - 3 pjevanja o stvaranju, padanju i otkupljenju čovjeka

• ORATIO AD SERENISSIMAM IOANNAM REGINAM UTRIUSQE SICILIAE ET OPUSCHULUM DE RETROGRADI NATURA CARMINIS (1514.)- uz njega tiskao De retrogradi natura carminis -> izložio osnove latinske metrike

• DIONISII APPOLLONII DONATI DE OCTO ORATIONIS PATRIBUS LIBRI OCTO AD NOVUM ET OPTIMUM LIMAM DEDUCTI – ET SENECAE JUNIORIS: CATONIS CORDUBENSIS ETHYCORUM LIBRI QUATTUOR CUM COMMENTARIIS (1517.)- Elije Donat je početkom 4. st. sastavio 2 gramatike -> ARS MINOR, ARS MAIOR- Severitan u posveti piše kako je odlučio ponovno izdati Donatovu gramatiku i Senekinu etiku jer se njihov tekst stoljećima iskrivljavao - prvi dio sadrži Severitanov komentar na Donatove gramatike- komentari su značajni jer iz njih doznajemo pojedinosti iz njegova života i općenito poimanje antike u to doba- u drugom dijelu nalaze se komentari djela Ethycorum libri quattuor koje je pogrešno pripisao Seneki Mlađem -> to je zapravo Disticha catonis koje je na hrv. prepjevao Marko Marulić

• GRAMMATICES, HISTORICAE, METHODICAE ET EXEGETICAE LIBRI TRES ET DE ARTE METRICE LIBELLUS CUM ARTE RETROGRADI CARMINIS (1518.)- sustavna gramatika namijenjena studentima retorike- 1. knjiga - obrađuje slova, izgovor, vrste riječi- 2. knjiga - obrađuje sintaksu- 3. knjiga – obrađuje sastavljanje govora, pisama i poslanice

• FERETREIS LIBRI TRES (1522.)- epilij u kojem slavi obitelj vojvode Francesca Marije Montefeltro- iznosi čitavu povijest rodbinskih veza- posvetio Francescovu sinu Guidobaldu II.

• MONOREGIA- prvo djelo političke tematike - 1. knjiga - o vladarevim osobinama- 2. knjiga - o dobro uređenoj državi- 3. knjiga - o osnutku grada- 4. knjiga - o pripravi za rat

- danas nepoznata djela: HISTORIA DALMATIAE POVIJEST URBINSKOG GRADA GUBBIA POPULEIS (ep)

LUDOVIK CRIJEVIĆ TUBERON (1459.-1527. Dubrovnik)

Page 11: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- osnovno i srednje obrazovanje stječe u Dbk-u- u Parizu studira filozofiju, teologiju i matematiku- nadimak Tuberon dobiva u Rimu po povjesničaru Kvintu Eliju Tuberonu- vrativši se u Dbk doživljava neugodnosti jer se ponašao i oblačio po francuskim običajima -> povlači se u benediktinski red- bavio se poviješću Dbk-a- suvremenici hvale njegovu poeziju od koje ništa nije sačuvano- OPUS: • KOMENTARI O VLASTITOM VREMENU (1603.)

- opisao događaje na JI Europe od Korvinove smrti 1490. do smrti pape Lava X. 1522.- 1.-4. knjiga -> prikaz borbe za ugarsko - hrvatsko prijestolje nakon Korvinove smrti- 5. knjiga -> prikazuje prošlost Dbk-a

-> opis Krbavske bitke 1493.- 6. knjiga -> sažetak turske povijesti

-> odlomci o Milošu Obiliću (na prevaru ubio sultana Murata) i Kosovskoj bitci 1389.

- 7. i 8. knjiga -> prikaz krvavih pustošenja mletačko-turskog rata- 9. knjiga -> opisuje događaje oko Cambraiske lige (koalicija protiv Mletačke

Republike)- 10. knjiga -> opisuje Doszinovu bunu u Ugarskoj 1514.- 11. knjiga -> opisuje pobjedu Petra Keglevića nad Turcima kod Jajca 1521. I pad

Beograda- česte digresije u prošlost- fiktivni govori koji razbijaju pripovijedanje- nosi titulu dubrovačkog Salustija- navodi da se pišući povijest Dbk-a služio Kronikom popa Dukljanina, a o povijesti

Turaka doznao od turskih pisaca- vidljiva je njegova tolerancija prema drugim vjerama (husiti, muslimani)- ne prekriva antipatije prema Mlečanima, Nijemcima, Mađarima

PETAR PAVAO VERGERIJE STARIJI (1370. Kopar-1444. Budim)

- studirao pravo i medicinu u Padovi, Firenci, Bologni- podučavao logiku u Padovi- živio je u Budimu kao poeta laureatus na dvoru kralja Sigismunda gdje je obnašao visoke državne funkcije, pisao govore i poslanice- stvorio je prvi pravi humanistički krug- prvi humanist koji nije Grk a prevodio je s grčkog na talijanski -> dodijeljena mu ej čast da sastavi epitaf za grob Manuela Crysolorasa- u brojnim se djelima bavi mletačkom obitelji Carrara- napisao je Povijest Venecije

Page 12: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- epistole slavnim humanistima u kojima je obrađivao pitanja poetike, filozofije i etike -> najznačajnija upućena Colutiju -> brani svoje poglede o počecima učenja latinskog u ranoj dobi na izvornim tekstovima klasičnih rimskih autora- najznačajniji dio opusa čine djela posvećena obrazovanju djece i učenju• O PLEMENITIM OBIČAJIMA I SLOBODNIM NAUKAMA

- najutjecajniji traktat u cjelokupnom renesansnom razdoblju- nastao poslije 1402.- tiskan 40-ak puta- upućen principu kuće Carrara Ubertinu- prvi koji se zalaže za obavezno uključivanje rimske književnosti u obrazovanje- izvršio je znatan utjecaj na formiranje klasičnih studija

• DE LEGENDIS ANTIQUORUM LIBRIS• DE NOBILIUM PUERORUM EDUCATIONE LIBELLUS• DE ARTE METRICA• PETRARCHAE VITA• PAULUS

- tragedija u Terencijevom stilu• DE DIVO HIERONYMO• POVIJEST GRADA KOPRA

- opisana Istra

IVAN STOJKOVIĆ (1390.-95. - 1445. Dubrovnik)

- povjesničari u njegov životopis upisivali dosta neistina -> najpouzdaniji životopis nalazi se u djelu Sara Crijevića Bibliotheca Ragusina koji se služio registirima dominikanskog samostana u Dbk-u- u dominikanskom samostanu stekao niže obrazovanje- u Padovi studirao filozofiju i teologiju- u Parizu stekao titulu magistra znanosti i doktora Svetog pisma- držao je velik broj govora zalažući se za obnovu Crkve:

• PASTIR RAZGLEDA SVOJE STADO• HTIO JE POLOŽITI RAČUN SA SVOJIM SLUGAMA• DAJ NAM SAVJET, SAZOVI SABOR

- iznio stanje u crkvi i svijetu podsjećajući papu da je svako zlo u početku malo, ali da se vremenom širi

• BIT ĆE JEDAN TOR I JEDAN PASTIR- na saboru u Paviji

• OBNOVIT ĆE TIJELO NAŠE PONIZNOSTI- žestok govor u kojem optužuje biskupe zbog nemara i omalovažavanja sabora

- zastupa tezu da nema prave Crkve bez Petrova prvenstva, ali sabor je Crkva okupljena na jednome mjestu i papa nije iznad nje- imenovan je generalnim prokuratorom dominikanskoga reda (veza između Svete stolice i dominikanaca)

Page 13: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- ušao je u pripremu Baselskog sabora (1431.-38.) -> zalaže se za ujedinjenje I i Z Crkve kako bi se oduprli Turcima -> govor DOĐE ANĐEO ZAVJETA KOJEG STE ŽELJELI- boravio u Carigradu -> sakupljao je kodekse na grčkom, latinskom i arapskom od kojih su mnogi poslužili za prva tiskana izdanja npr. Ptolomejeve Geografije- donio je velik broj spisa istočnih otaca i veći broj ranokršćanskih kodeksa sa starozavjetnim i novozavjetnim tekstovima- donio je prvi prijevod Kurana • GOVOR O PRIČESTI POD OBJE PRILIKE

- plod rasprave s husitima- u njemu iznosi ŠESNAEST PRAVILA TUMAČENJA SVETOGA PISMA :

- sažeo je sve poglede na biblijsku hermeneutiku- ta su pravila postala nezaobilazna u biblijskom tumačenju i proučavanju- u uvodnom djelu razjašnjava odnos Crkve i Duha Svetoga naglašavajući ulogu Duha u vođenju Crkve- Duh Sveti je autor Svetog Pisma- govori o različitim smislovima Svetog Pisma- ulazi u polemiku s husitima navodeći 7 pravila Postile Nikole Liranskoga- ističe važnost originalnog teksta i tekstualne kritike- govori kako crkva odlučuje o autentičnosti biblijskih knjiga i o načinu na koji ih treba tumačiti (ona to može jer u njoj djeluje Duh Sveti kao autor Svetog Pisma)

• RASPRAVA O CRKVI- najznačajnije djelo- obrađuje što je Crkva i kako se može i mora poimati- postavio je temelje ekleziologiji

NIKOLA MODRUŠKI (oko 1427. vjerojatno Grblje - 1480. Rim)

- Nikola Kotoranin, Nicolaus Modrussiensis- osnovni podaci poput prezimena i godine rođenja nepoznati -> iz djela O sreći smrtnika poznato kako je bio potomak Kotorske biskupije i kako je studirao u Veneciji- senjski i modruški biskup- poslan je u Bosnu da pruži pomoć u borbi protiv Turaka- poslan je Korvinu u Ugarsku kako bi ga nagovorio da pomogne bosanskom kralju -> Korvin je uspio osloboditi dio Bosne i na tom je području formirao jajačku i srebreničku banovinu (= tek u 16.st. pale pod Turke)- odlazi u Italiju gdje ostaje do kraja života- istaknuo se kao izvrstan diplomat i upravitelj u brojnim gradovima- DJELA SAČUVANA U RUKOPISU:• O SREĆI SMRTNIKA (1461.- 62.) - nastalo za boravka u Ugarskoj na dvoru Ivana Viteza od

Sredne

Page 14: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- gnoseološko-teološka rasprava napisana u dijalogu između Pavla iz Pergole i učenika

- polazi od teze da je čovjeku moguće prirodnim putem spoznati što je cilj ljudskog života -> cilj je gledanje Božje biti

- dokaz da je to moguće spoznati je filozofija, prije svega Aristotelova - sa stajališta službenog crkvenog naučavanja to je heretička teza, no odobrio je papa Pio II.

- filozofijom može čovjek spoznati ono što spoznaje i teologijom

• O UTJESI (1465.-66.) - filozofsko djelo refleksivnog karaktera- tvori samo dio djela u kojem je Modruški namjeravao razne duševne nemire osoba istumačiti krepošću i stanjem- nije poznato kako se zvalo kompletno djelo- sadrži primjere i citate iz Biblije i klasičnih rimskih i grčkih pisaca- po uzoru na Seneku Mlađeg i Cicerona- poznata su 2 prijepisa rukopisa

• O GOTSKIM RATOVIMA - govori o povijesti Gota do 1473.- donosi opise mjesta koja je posjetio na diplomatskim misijama kada je išao njemačkim knezovima

• OBRANA CRKVENE SLOBODE - govori o uroti koju su 1478. poduzeli u Firenci Pazzi protiv Medicia -> Medici zatvorio kardinala Riariusa- vjerno opisuje odnose crkvene i građanske vlasti u Italiji

• O NASLOVIMA I TVORCIMA PSALAMA - teološko djelo nastalo na zahtjev biskupa Fasola -> tražio da obradi autore pojedinih psalama i da izloži prilike i građu

• GOVOR NA POGREBU PREPOŠTOVANOGA GOSPODINA PETRA KARDINALA SV. SIKSTA- nakon smrti nećaka pape Siksta IV. održao je posmrtni govor pred kardinalskim zborom- 7 izdanja

• GOVOR O OSVAJANJU CARIGRADA - zagubljen - o padu u turske ruke

• GLAGOLJSKO PISMO - poslanica upućena Modruškom kaptolu u kojoj brani uporabu glagoljice u bogoslužju

JURAJ DRAGIŠIĆ (1445. Srebrenica - 1520. Rim ili Barletta)

- Georgius Benignus- u Srebrenici stekao osnovno obrazovanje- u Italiji studirao teologiju- ulazi u franjevački red

Page 15: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- u Rimu ulazi u krug kardinala Bessariona čiju naklonost stječe obrambenim spisom Obrana kardinala Bessariona kojeg su optužili za heretičke teze u iznošenju Platonove filozofije- 1514. predložio reformu kalendara koju je 1582. usvojio papa Grgur XIII.- 1515. optužen za herezu -> u obranu staje E. Roterdamski- RASPRAVE:• FEDERIK, O NAČELU KRALJEVSTVA DUŠE

- bavi se dokazivanjem postojanja slobodne ljudske volje- sadrži i raspravu između primata razuma i primata volje

• O KOMUNIKACIJI BOŽANSKE NARAVI• O NARAVI NEBESKIH DUHOVNIH BIĆA KOJE NAZIVAMO ANĐELIMA (1499.)

- glavno teološko djelo- posvetio Dubrovačkoj Republici- raspravlja o postojanju, broju, mogućnosti spoznavanja čistih duhova

• DIALECTICA NOVA SECUNDUM MENTEM DOCTORIS SUBTILIS ET BEATI THOMAE AQUINTAS• PROROČANSKA RJEŠENJA ZA JERONIMA SAVANAROLU (1497.)

- djelo inspirirano životom proroka Savanarole- pokušaj da se dokaže vjerodostojnost njegovih proročanstava- predmet rasprave je mogućnost znanja budućih događaja

- ističe da su nova proročanstva moguća- kao što su stari najavljivali dolazak Otkupitelja, tako on propovijeda obnovu jedinstva kršćanske crkve

• DEFENSIO PRAESANTISSIMI VIRI JOANNIS REUCHLIN- rasprava u obranu Johanna Reuchlina koji se protivio spaljivanju židovskih knjiga- presudna u donošenju oslobađajuće presude

MARKO ANTONIJE DE DOMINIS (1560. Rab - 1624. Rim)

- školovao se u Italiji u isusovačkom Collegiumu Illyicumu u Loretu- predavao u Veroni, Padovi i Bresciji humanističke nauke, matematiku, filozofiju i teologiju- u isusovačkom redu, no istupa nakon 20 godina- imenovan senjskim biskupom, kasnije splitskim nadbiskupom -> biskupija siromašna, crkva neuređena -> želi provesti reforme, no napušta Split- inkvizicija je saznala da piše djelo protiv papinske vlasti i tadašnje katoličke crkve i poziva ga u Rim -> bježi u London, a na putu objavljuje brošuru Marko Antonije de Dominis, splitski nadbiskup, obrazlaže odluku o svom putovanju -> u njoj objašnjava svoj boravak na engleskom dvoru i poriče tvrdnje da je prešao na anglikansku vjeru- proglašen heretikom , umire u pritvoru, a njegov leš i spisi spaljeni su na trgu Campo del fiore- OPUS: • O VIDNIM I SVJETLOSNIM ZRAKAMA U LEĆAMA I O DUGI

- raspravlja o svojstvima leća i objašnjava pojavu duge• EURIP ILI MIŠLJENJE O MORSKOJ PLIMI I OSECI

Page 16: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- navodi svoju teoriju uzimajući bitne elemente tumačenja Federika Grisogona- govori o obliku zemlje

• CRKVENA DRŽAVA- teološko djelo u 10 knjiga- 8. i 10. nisu objavljene no sa sigurnošću se zna da su postojale jer je u brošuri objavio njihov sadržaj- pišući je proučavao Bibliju, crkvene kanone, zaključke starijih koncila itd.- uređenje crkve podvrgava oštroj kritici- daje konkretne prijedloge za uklanjanje svega štetnog:• potrebno je jedinstvo crkava zasnovano na ravnopravnosti• papa nema prava na primat• sva vlast pripada biskupima kao nasljednicima apostola• crkvenoj vlasti ne pripada svjetovna vlast• potreban je mir

- Šenoa ga u djelu Čuvaj se senjske ruke prikazuje kao spletkara, zlikovca i uhodu Mletačke republike (želio uskoke iseliti u unutrašnjost Hrvatske)

IVAN LUČIĆ (1604. Trogir-1679. Rim)

- osnivač hrvatske historiografije- ujak Nikola Divanić šalje ga u Rim gdje dobiva humanističko obrazovanje- u Padovi studira pravo, matematiku i filozofiju- 1651. javlja prijatelju arhiđakonu Valeriju Pontei da je započeo s pisanjem opsežnog povijesnog djela -> smatra da se povijest može pisati samo na temelju natpisa, arhivske građe i suvremenih dokumenata- OPUS:• ŽIVOTOPIS SV. IVANA, BISKUPA TROGIRSKOGA (1657.)

- znanstveni prvijenac• O KRALJEVSTVU DALMACIJE I HRVATSKE (1666.)

- glavno povijesno djelo u 6 knjiga- 3 izdanja- izložena je povijest Dalmacije od antičkih vremena do 1480.- napisano je kritičkom metodom- sadrži 5 povijesnih zemljopisnih karata- sadrži 10 dodataka -> 10 dalmatinskih povijesnih izvora važnih za našu stariju povijest npr.

djelo Tome Arhiđakona Historia Salonitana, Obsidio Iadrensis u kojem anonimni pisac prikazuje opsadu Zadra od 1345. do 46., odjeljak Apijanove Rimske povijesti o ratovima Rimljana s Ilirima

- djelo je naručeno -> trebalo je dokazati povijesno pravo Venecije na krunu Hrvatske• INSCRIPTIONES DALMATICAE (1673.)

- zbirka rimskih natpisa iz Dalmacije

Page 17: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- uz njega objavio DODACI I ISPRAVCI U DJELU O KRALJEVSTVU DALMACIJE I HRVATSKE• POVIJESNI SPOMENI TRAGURIONA SADA NAZVANOG TROGIR

- obrađena politička i kulturna povijest Trogira od prvih početaka do polovine 15. st.• STATUT GRADA TROGIRA

- 1708. objavio ga je Jerolim Cipiko- iako nije objavljen pod Lučićevim imenom, smatra se plodom njegova rada

JURAJ RATKAJ (1612. Karlovac-1666. Zagreb)

- školovao se u Beču i Grazu- isusovac, no kasnije napušta red- pod naslovom KRIPOSTI FERDINANDA II. izdao je na kajkavskom prijevod latinskog djela isusovca Vilima Lamormaina i posvetio Ivanu Draškoviću- sudjelovao je u Tridesetogodišnjem ratu- izabran je za izaslanika na ugarskom saboru u Požunu• USPOMENA NA KRALJEVE I BANOVE KRALJEVSTAVA DALMACIJE, HRVATSKE I SLAVONIJE (1652.) - povijesno djelo u 6 knjiga

- prvi koji je rekao da Dalmacija, Hrvatska i Slavonija tvore jedno - napisano na poticaj bana Ivana Draškovića - odiše protureformacijskim i protugermanskim duhom -> protestanti javno spalili - započinje biblijskim općim potopom, a završio suvremenim događajima - posljednje dvije knjige govore o događajima koje je sam doživio

STJEPAN GRADIĆ (1613. Dubrovnik-1683. Rim)

- osnovno obrazovanje stekao u Dbk-u- studirao pravo u Bologni, teologiju u Rimu- bio je zastupnik Dubrovačke republike kod Rimske kurije- član znanstveno-literarnog kruga pape Aleksandra VII.- upravitelj Vatikanske biblioteke- ubraja se među 7 najvećih pjesnika Europe- napisao je latinski predgovor Kristijadi Junija Palmotića- pomagao je Lučiću pri izradi djela O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske uz koje je tiskan kao povijesno vrelo njegov latinski prijevod odjeljka o ratovima Rimljana s Ilirima- pisao je matematičko-fizičke traktate (o slobodnom padu, ubrzanom kretanju…)- OPUS: • PJESMA O POHVALAMA PREJASNE MLETAČKE REPUBLIKE I O NEVOLJAMA

RODNOGA GRADA (1675.) - 315 heksametara - opjevan potres, požari i pljačke

Page 18: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- hvali Mlečane i moli za pomoć nesretnome gradu- nije bio očevidac potresa

• PJESME - zbirka pjesama upućenih osobama iz književnog kruga pape Aleksandra VII.

- sadrži odu posvećenu Juniju Palmotiću- tiskane su u većem skupnom djelu Pjesme sedmorice slavnih ljudi

• RASPRAVA O VJEROJATNOM MIŠLJENJU - filozofski spis u kojem polemizira s isusovcem Onoratom Fabrijem

• O IZBORU PAPE - govor održan nakon smrti pape Aleksandra VII.

PAVAO RITTER VITEZOVIĆ (1652. Senj-1713. Beč)

- povjesničar, publicist, pjesnik, leksikograf- osnovno obrazovanje stekao u Senju- gimnaziju polazi u isusovačkom kolegiju u Zg, ali ju ne završava- pisao je na latinskom i hrvatskom- boravio je u Kranjskoj kod polihistora Ivana Weikharda Valvasora koji ga je uveo u studij povijesti i pomoćnih znanosti -> počeo se baviti bakrorezom -> u djelu Topografija vojvodstva sadašnje Kranjske od 316 bakroreza, Vitezović je izradio 54 - 1677. prvo povijesno djelo kojim je htio dokazati da su plemići Gušići potomci krbavskih knezova Kurjakovića- izabran je za zastupnika na ugarskom saboru u Šopronu -> zaključio ga kralj Leopold, Vitezović mu u čast spjevao panegirik- bio je upravitelj zemaljske tiskare u Zg -> 1706. uništena tiskara- dolazi u sukob s plemstvom i svećenstvom oko imanja Šćitarjevo -> oduzeli mu upravu nad tiskarom -> piše Obranu u kojoj pobija optužbe koje su iznesene protiv njega, koja sadržava brojne biografske podatke za posljednje razdoblje života- OPUS: • METRIČKE POSLANICE - zbirka latinskih pjesničkih poslanica

• NOVA MUSA - zbirka latinskih prigodnica• PRVA KNJIGA ANAGRAMA ILI LOVOR-VIJENAC POMAGAČIMA UGARSKE (1687.)

- anagrami u čast kraljeva, knezova i generala koji su pomogli oslobođenju Ugarske od Turaka

• DRUGA KNJIGA ANGRAMA (1689.)- veliča zemlje koje su pomogle u borbi (Njemačka, Italija, Ilirik, Španjolska, Rusija)

• OŽIVJELA HRVATSKA (1700.) - omanje prozno djelo - prikazuje što je sve Hrvatska obuhvaćala dok ju nisu razgrabili Turci - u predgovoru tvrdi da se Hrvatskom treba smatrati sve što su Rimljani zvali

Ilirikom• OPIS GRBOVA (1701.)

- tiskano i protumačeno 56 grbova pokrajina koje je ubrajao u Ilirik

Page 19: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- neki grbovi izmišljeni• KRALJEVSKA ILIRSKA HRVATSKA

- elaborat za kralja od kojeg je sačuvan samo koncept• DVA STOLJEĆA UCVILJENE HRVATSKE (1703.)

- pjesničko-povijesno djelo u heksametrima- u njemu sama Hrvatska kronološki nabraja sve nevolje koje su je snašle od

1500. do 1700.• ŽIVOT I MUČENIŠTVO BL. VLADIMIRA, HRVATSKOG KRALJA

- prema Ljetopisu popa Dukljanina izložio legendu o dukljanskom kralju Vladimiru i njegovoj ženi Kosari

• O BANSKOJ ČASTI- pravnopovijesna rasprava u 11 poglavlja- iznosi postanak i prerogative banske časti- dopunjeni prijevod izdao je Ljudevit Gaj

• O ŽRTVENICIMA I OGNJIŠTIMA ILIRA- povijesno-filološko djelo koje je naumio izdati- tiskao je proglas u kojem poziva stanovnike ilirskih krajeva da mu pomognu

u sabiranju građe za to djelo- u rukopisu ostao samo opći nacrt i predradnje za prvi dio- sastavni dio trebalo biti djelo OPIS GRBOVA- 4. knjiga imala je naslov O ILIRSKOM JEZIKU -> ili je nije napisao, ili je

izgubljena• LEXICON LATINO-ILLYRICUM

- jedan svezak• LEXICON ILLYRICO-LATINUM

- dva sveska- sačuvan je samo prvi dio u rukopisu- sadržava opsežno jezično blago na štokavskom, čakavskom i kajkavskom

• POBIJANJE OPSJENA IVANA LUČIĆA U DJELU O KRALJEVSTVU DALMACIJE I HRVATSKE - oštar napad na Lučićevu tvrdnju da su Mlečani na Jadranu nasljednici Istočnorimskog carstva

• PRIKAZ POVIJESTI SRBIJE U OSAM KNJIGA- izložena povijest srednjovjekovne Srbije do pada Smedereva pod tursku vlast 1459.

IGNJAT ĐURĐEVIĆ (1675.-1737. Dubrovnik)

- pohađao isusovački kolegij- knez otoka Šipana, kapetan tvrđave Lovrijenac- stupa u isusovački red koji kasnije napušta i ulazi u benediktinski samostan sv. Jakova -> mijenja ime Niko Marija u Ignjat- pjesnik senzualne erotike

Page 20: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- preveo: • pjesmu iz 28. pjevanja Ariostova Bijesnog Orlanda • početak Eneide • prvu knjigu Metamorfoza

- OPUS: • RAZLIČNE PJESNIČKE IGRARIJE- zbirka latinskih pjesama- vidljiv je utjecaj suvremene isusovačke poezije na latinskom- religiozne i ljubavne pjesme- betlehemski motiv obrađen u 14 pjesama- 88 epigrama po uzoru na Marcijala- najviše se služi elegijskim distihom i heksametrom

• PJESMA O POBJEDI EUGENA SAVOJSKOG- u 4 knjige, dovršio samo 2- pohvala pobjede Savojskog kod Petrovaradina i Beograda

• UZDASI MANDALJENE POKORNICE- poema- 8 pjevanja u osmercima- monolog svetice- u predgovoru prvog pjevanja ističe ljepotu u snagu ilirskog jezika i poziva druge

pisce da pišu narodnim jezikom • APOSTOL SV. PAVAO BRODOLOMAC NA MORU

- nastoji dokazati da je apostol doživio brodolom kod Mljeta, a ne Malte • ŽIVOTOPISI SLAVNIH DUBROVČANA

- u rukopisu- život i rad književnika i učenjaka (preko 100)- prva povijest književnosti nastala u Dbk-u

• NAJSTARIJA POVIJEST ILIRIKA- nepotpuno sačuvano- uvjeren da su stari Iliri bili Slaveni

SARO CRIJEVIĆ (1686.-1759. Dubrovnik)

- dominikanac- najveći i najplodniji dubrovački biograf- predavao filozofiju i teologiju- OPUS: • DUBROVAČKA BIBLIOTEKA, U KOJOJ SE PRIKAZUJU DUBROVAČKI PISCI I NJIHOVA

DJELA I SPISI - 4 sveska sa 435 životopisa dubrovačkih pisaca - nije objavljeno

• SVETA NADBISKUPIJA DUBROVAČKA - opisuje prošlost dubrovačke nadbiskupije - 65 biografija

Page 21: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

RUĐER JOSIP BOŠKOVIĆ (1711. Dubrovnik-1787. Milano)

- matematičar, fizičar, astronom, arheolog, latinski pjesnik …- školovao se u isusovačkom kolegiju u Dbk-u i u Rimu na Collegiumu Romanumu- postaje profesor filozofije i matematike- napisao 40 rasprava- pokopan u crkvi sv. Marije Podone- OPUS: • TEORIJA PRIRODNE FILOZOFIJE SVEDENA NA JEDAN JEDINI ZAKON SILA KOJE

POSTOJE U PRIRODI (1758.)- objavio uz pomoć prijatelja isusovca Karla Scherffera- 3 izdanja- njegova se teorija zasniva na zakonu sila privlačnosti i odbojnosti što djeluju na neprotežne i nedjeljive točke od kojih se sastoji materija- izvodi opća svojstva tijela, tumači svojstva svjetlosti i zvuka, elektriciteta i magnetizma

• ZNANSTVENO PUTOVANJE PO PAPINSKOJ DRŽAVI (1757.)- mjerenjem dvaju meridijanska stupnja između Rima i Riminija trebao pridonijeti rješavanju problema veličine i oblika zemlje- u 5 knjiga -> 2. i 3. napisao Christopher Maier

• POMRČINE SUNCA I MJESECA (1760.)- heksametrima oblikuje apstraktne astronomske teorije- posvećeno društvu Royal Society čiji je bio član

• DNEVNIK O PUTOVANJU U CARIGRAD I POLJSKU- dnevnik o putovanju na koje je otišao kako bi promatrao prolaz Venere ispred Sunca

• DJELA S PODRUČJA OPTIKE I ASTRONOMIJE (1785.)- 5 svezaka

BENEDIKT STAY (1714. Dubrovnik-1801. Rim)

- školovao se u isusovačkom kolegiju u Dbk-u- u Rimu završio teologiju i zaredio se- surađivao je s Boškovićem- najveći didaktički pjesnik hrv. književnosti- OPUS: • FILOZOFIJA IZLOŽENA U STIHOVIMA, 6 KNJIGA (1744.)

- didaktički ep- 3 izdanja- 10249 heksametara- obrada Descartesove fizike i filozofije proširena rezultatima Galilejevih, Keplerovih i Newtonovih otkrića- prožeto kršćanskom tendencijom

Page 22: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- prikazuje uzroke i početak svijeta, prirodu vode, vatre i zraka, obrađuje prirodu, osjete, etiku

• FILOZOFIJA IZLOŽENA U STIHOVIMA, 10 KNJIGA (1755.)- ep o Newtonovoj filozofiji- posvećen kardinalu Valentiju- 24227 heksametara- 1. svezak - razvija metafizičke spoznaje i iznosi opća svojstva materije- 2. svezak - obrađuje silu tež- 3. svezak - obrađuje svojstva svjetlosti, matematičku metodu i izlaže prva počela tjelesa

• 4 GOVORA - o smrti poljskog kralja Fridrika Augusta III. - o smrti pape Klementa XIII. - o izboru novog pape - pohvala pape Leona X.

RAJMUND KUNIĆ (1719. Dubrovnik-1794. Rim)

- isusovac - epigramatičar- proslavljeni prevodilac Homerove Ilijade na latinski- OPUS: • HENDEKASILABI - tiskano 24, u rukopisu 20

- utjecaj Katula• PJESME - tiskane 2, u rukopisu 11

- većinom nabožnog karaktera - pod utjecajem latinske isusovačke poezije

• ELEGIJE - tiskanih 19 - tematski raznolike - utjecaj isusovačke poezije, ali i Tibula i Katula

• POSLANICE - tiskana 1, u rukopisu 11• EPIGRAMI - najobilniji

- pisani elegijskim distisima- tematski raznoliki -> nabožni, zavjetni, moralni, pohvalni, satirički, šaljivi, raznoliki, grobni i žalobni, Lidi i Lidinoj obitelji- najbrojniji satirički i posvećeni Lidi

• PRIJEVODI -> HOMEROVA ILIJADA IZRAŽENA U LATINSKIM STIHOVIMA (1776.)- sadrži 3094 heksametara više od izvornika- prevodio duh, ne riječi- najbolji latinski prijevod Ilijade

-> 499 EPIGRAMA IZ PALATINSKE ANTOLOGIJE -> TEOKRITOVE IDILE I EPIGRAMI -> 18 strofa Tassova Oslobođenog Jeruzalema

Page 23: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

BERNARD DŽAMANJIĆ ( 1735.-1820. Dubrovnik)

- filozof, teolog, profesor retorike- pisao isključivo latinskim -> nije napisao niti jednu riječ na hrvatskom, ali je glorificirao hrvatski jezik i narodnu književnost- OPUS: • JEKA - spjev u 2 knjige

- 1361 heksametar - obradio je nauku o jeci kako je naučio od Boškovića - sadrži brojne reminiscencije iz grčke mitologije i njegova lovačkog života• ZRAČNI BROD - spjev u 2 knjige

- 1473 heksametara - sadrži 10 elegija i 4 idile u čast Djevice Marije - crtanje povijesnih i suvremenih zgoda

• ELEGIJE• IDILE - u njih ubrojio i neke prijevode iz grčkog - ubrojio heksametarski prijevod Menčetićeva Radonje• POSLANICE - najzreliji plod

- heksametarski - utjecaj Horacija

- Pjerku Sorkočeviću, Tomi Bassegli, Benediktu Stayu• GOVOR NA POGREBU RUĐERA JOSIPA BOŠKOVIĆA• PRIJEVODI -> Teokrit, Bion

-> HOMEROVA ODISEJA IZRAŽENA U LATINSKIM STIHOVIMA (1777.) -> Menčetićev Radonja -> odlomak Gundulićeva Osmana (36 stihova iz 5. pjevanja)

ĐURO FERIĆ (1739.-1820. Dubrovnik)

- pohađao kolegij u Dbk-u, u Loretu studira teologiju i filozofiju- poliglot- pjevao na latinskom i hrvatskom- OPUS: • PREPJEV PSALAMA DAVIDOVIH (1791.)

• PRIČICE IZ PROREČJA SLOVINSKIJEH (1794.)- zbirka od 113 basni- smatra basne prikladnom književnom vrstom za moralni odgoj mladeži- svaka je basna kao naslov imala narodnu poslovicu prema kojoj je oblikovao sadržaj- basne je s latinskog prevodio na hrvatski

• PROREČJA JEZIKA SLOVINSKOGA PRIČICAM ISTUMAČENA- u rukopisu

Page 24: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- 6 knjiga s ukupno 346 basni- latinski stihovi uz paralelni hrvatski prijevod

• FEDRA, AUGUSTOVA ODSUŽNJIKA, PRIČICE ESOPOVE U PJESMI SLOVINSKE PRINESENE (1813.) - prijevod latinskog fabulista Fedra• POSLANICE - u heksametrima, predmet narodna poezija i folklor

- POSLANICA SLAVNOME MUŽU JOHANNESU MÜLLERU (1798.)- govori o narodnim pjesmama, guslama, plesu u kolu itd.- u latinskom prijevodu dodaje 37 narodnih pjesama: 2 epske (jedna je Hasanaginica po Fortisu) i 35 lirskih

- POSLANICA SLAVNOME MUŽU JULIJU BAJAMONTIJU, SPLIĆANINU (1799.) - potakla ga Bajamontijeva rasprava u kojoj nalazi brojne analogije između naše narodne epike i Homera; naziva naše narodne pjesme čistim zlatom i moli Bajamontija da mu pošalje narodne pjesme kako bi ih preveo na latinski

- POSLANICA SLAVNOME MUŽU MIHOVILU DENISU IZ GORNJE AUSTRIJE - rodoljubna, pohvala Dalmacije i prijedlozi za njezino uzdizanje

• LATINSKI PRIJEVODI SLOVINSKIH PJESAMA - neobjavljena zbirka• OPIS DUBROVAČKE OBALE (1803.) - heksametri

- utjecaj Vergilija i Horacija - 1. knjiga - u 11 poglavlja opisuje mjesta na

kopnu od Cavtata do Pelješca - 2. knjiga - u 6 poglavlja opisuje otoke Lastovo,

Mljet, Šipan, Lopud, Koločep - pojedinosti iz prošlosti i načina života

stanovnika• EPIGRAMI - 5 knjiga, 482 epigrama

- uzor Marcijal- GLASOVITE IZREKE IZ ERAZMOVE ZBIRKE IZLOŽENE U LATINSKIM STIHOVIMA - zbirka od 1015 epigrama

- glasovite izreke uglednih Grka i Rimljana - EPIGRAMI O NAŠIJENCIMA - 110 epigrama

- iznosi šaljive i svakodnevne zgode iz života dubrovačkih književnika

• 2 ZBIRKE POHVALA - 1. se odnosi na pjesnike, 164 pohvala - 2. se odnosi na prozne pisce, 18 pohvala

• DISTISI - razdijeljeni po tematici u 6 knjiga - distisi s mudrim izrekama, ćudoredni

• MAKARONSKI OPIS DUBROVAČKIH POKLADA• OPIS ZEMLJE DEMBELIJE 2 odulje šaljive latinske

pjesme u heksametrima s umetnutim talijanskim i hrv. riječima i izrazima

Page 25: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

MATIJA PETAR KATANČIĆ (1750. Valpovo-1825. Budim)

- filozof, arheolog, numizmatičar, filolog- pjevao na hrvatskom, mađarskom i latinskom- pridonio vjerovanju da su Hrvati potomci Ilira- OPUS: • PRIJEVOD SV. PISMA (1831.) - posthumno izdano u 6 svezaka

- prvi hrvatski prijevod nakon protestantskih• FILOLOŠKO ISTRAŽIVANJE O DREVNOJ DOMOVINI HRVATA (1790.)

- teza da su Hrvati autohtoni u Panoniji i Dalmaciji = znanstveno neodrživa- raspravu uvrstio u knjigu OGLED FILOLOGIJE I GEOGRAFIJE PANONACA, U

KOJEM SE RASPRAVLJA O PODRIJETLU, JEZIKU I KNJIŽEVNOSTI HRVATA • JESENSKI PLODOVI (1791.) - lat-hrv zbirka pjesama

- u 1. dijelu 39 latinskih pjesama - sačuvano ukupno 46 pjesama - pisane raznolikim stihovima - pisane u klasičnom duhu - tematski su većinom prigodnice - u pjesmama uz latinski i grčki termin navodi uvijek hrvatski prijevod -> prvi pokušaj da se stvori hrvatska poetička terminologija

• KNJIŽICA O ILIRSKOM PJESNIŠTVU IZVEDENA PO ZAKONIMA ESTETIKE (1817.)- rukopisna rasprava kao uvod njegovu izdanju Kanižlićeve Svete Rožalije- 3 poglavlja - 1. raspravlja o počecima pjesništva uopće

- 2. o stanju pjesništva kod Ilira, izlaže poglede na stariju i suvremenu književnost- 3. o hrvatskoj metrici i pjesničkim ukrasima

• AUTOBIOGRAFIJA - od odlaska iz Zg na sveučilište u Peštu - danas nepoznata

• UVOD U SREDNJOVJEKOVNU KNJIŽEVNOST - nestali rukopis u kojem govori o Ćirilu i glagoljskoj književnosti• PRAVOSLOVNIK - hrv-lat rječnik sa više od 50 000 riječi

DŽONO RASTIĆ (1755.-1814. Dubrovnik)

- najveći satiričar hrvatskog latinizma- hrvatski Horacije sa dozom Juvenalova stila- OPUS: • PJESME (1806.) - izdao Frano Appendini

- latinistički pjesnički opus - 9 elegija - 14 različitih pjesma

Page 26: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- 5 poslanica -> upućene Feriću i Appendiniju-> bave se književnim pitanjima, brakom,

prijateljstvom - 25 satira -> uglavnom programatskog sadržaja

-> ocrtava mane ljudi, osobito političara -> OBRANA, ČITATELJU -> FRANKOFILI - crta skupinu političara -> BACCHANALIA - kritika suvremenog ispraznog kazališta -> PHILOSOPHI - uperena na franc. enciklopediste koje naziva narodom komedijaša

• PRIJEVODI - s grčkog na latinski - preveo 1. i 14. Teokritovu IDILU - gotovo cijelo 11. pjevanje ILIJADE - 7. Pindarovu OLIMPIJSKU ODU

TITUŠ BREZOVAČKI (1757.-1805. Zagreb)

- pavlinski red- filozof, teolog- profesor pavlinske gimnazije u Varaždinu- poznato samo 14 pjesama: • ODA SLAVNOM PLEMSTVU KRALJEVINA DALMACIJE,

HRVATSKE I SLAVONIJE (1800.) - poziva hrv. plemstvo sa se s ugarskim podigne protiv Napoleona• POSLANICIMA HRVATSKIM NA SABOR GODINE 1805. - usredotočena na borbu hrv. poslanika u ugarskom saboru• TRI SESTRE DALMACIJA, HRVATSKA I SLAVONIJA UTJEČU SE NOVOM BANU IVANU ERDÖDYJU - vjerojatno najranija pjesma; najbučnija manifestacija hrv. narodne svijesti i ponosa; obraća se banu kao jedinoj nadi za suprotstavljanje mađarizaciji

MARKO FAUSTIN GALJUF (1765.-1834. Dubrovnik)

- završio teologiju i pravo- predavao je retoriku

Page 27: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- OPUS: • OGLED O SUDBINI LATINSKOG JEZIKA (1833.) - rasprava u kojoj ističe ljepotu, upotrebljivost i prednost latinskog jezika pred modernim jezicima• PJESME podijeljene na:

-> CARMINA MEDITATA - pjesme koje je dulje izrađivao, prigodnice - DUBROVAČKI BROD - 196 heksametara

- povod porinuće novog trgovačkog broda Getaldić

- opis luke, hvala dubrovačkih velikana

-> CARMINA EXTEMPORANEA - improvizirane pjesme, nije sabirao ni izdavao - preko 500

• INSCRIPTIONES (1837.) - brojni latinski natpisi

ADAM ALOJZIJE BARIČEVIĆ (1756. Zagreb-1806. Brdovac)

- filozof, teolog, latinist, bibliograf, sakupljač rimskih starina- član Napuljske kraljevske akademije- Carska ruska akademija počastila ga je spomen-medaljom- OPUS: • PISMA RAZNIMA - zbirka od 374 pisama

- 94 dopisnika- informira zg okolinu o književnim i kulturnim dostignućima hrvatskog juga- od velike važnosti dopisivanje s Pavlovićem i Lučićem zbog posredničke uloge između sjevernog književnog kruga i juga -> gradio most koji će u vrijeme preporoda vezati Ilirce s Dalmacijom i Dubrovnikom

• KOMENTARI PISACA HRVATSKE - djelo u pismima• KNJIŽEVNA POVIJEST HRVATSKE - izgubljeno, ostao samo rukopis O PISCIMA

SAVSKE PANONIJE. ZBIRKA• ŽIVOT GIROLAMA FERRIJA IZ LONGIJANA - jedino tiskano djelo

- objavljen u zborniku Bibliotheca ecclesiastica- toplo napisana biografija - o metodi Ferrijeve latinske obuke i njegovom djelu kojim brani latinski jezik

Page 28: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

JURAJ ŠIŠGORIĆ (1420.-1509. Šibenik)

- pripadnik humanističkog šibenskog kruga 15.st.- studirao pravo u Padovi- OPUS: • AUTOBIOGRAFSKA ELEGIJA UPUĆENA TEOLOGU ŠIMUNU DIVNIĆU

- o nesreći u rodnome gradu, borbi protiv moćnika• TRI KNJIGE ELEGIJA I LIRSKIH PJESAMA (1477.)• ZBIRKA NARODNIH POSLOVICA - preveo na latinski, nestala• ZBIRKA OD 16 PJESAMA - u rukopisu

- posvetna poslanica šibenskom knezu Antoniju Calbou - 13 himni apostolima - 2 pjesme protiv nekog domaćeg protivnika

• O NAJZNAMENITIJIM PREDNOSTIMA ŠIBENIKA - na talijanskom, pripisuje se njemu- u pjesmama obrađivao antičke mitološke motive, u nekima se odražava sredina u kojoj živi i suvremeni događaji- uz zbirku uvrstio pisma, jedno je Marulićevo- ELEGIJA O PUSTOŠENJU ŠIBENSKOG POLJA

MARKO MARULIĆ (1450.-1524. Split)

- završio pravne nauke u Padovi, nakon toga u Splitu do kraja života- centralna ličnost humanističkog kruga u Splitu- kršćanski moral mu je jedini siguran temelj za oblikovanje ljudskog života, zato njegova djela imaju izraženu kršćansku tendenciju- OPUS: • UPUĆIVANJE U ČESTIT ŽIVOT PREMA PRIMJERU SVETACA (1506.)

- 15 izdanja (tal, franc,češ, njem, port)- daje niz moralnih pouka potkrijepljenih primjerima iz života svetaca

• EVANGELISTAR (1516.)- 7 knjiga- građa je raspoređena prema načelima vjere, ufanja i ljubavi- u posljednjim se knjigama govori o seksualnom životu

• PEDESET PRIČA- zbirka priča sastavljenih po uzoru na Isusove parabole s moralnim poukama- namijenjena svećenicima

• O KRISTOVOJ ČOVJEČNOSTI I SLAVI (1519.)- asketskog sadržaja- prekorava poroke svećenstva

• PISMO PAPI HADRIJANU VI. (1522.)- moli za pomoć protiv Turaka

• PROTIV ONIH KOJI TVRDE DA JE SV. JERONIM BIO TALIJAN- rasprava

Page 29: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

• O POSLJEDNJEM SUDU KRISTOVU- oblik govora u kojem se prikazuje Posljednji sud

• TUMAČ DREVNIH NATPISA- zbirka od preko 100 antičkih natpisa iz Rima i drugih talijanskih gradova- uvrstio natpise iz Solina

• POHVALE HERAKLA- oveća pjesma- dijalog između pjesnika i klerika- pjesnik hvali junačka djela Herakla, dok mu klerik suprotstavlja kršćanske vrline

• DAVIDIJADA- kršćanski ep u kojem su prikazana djela kralja Davida- 14 knjiga- 6765 heksametara- točno se drži rasporeda građe prema Starom zavjetu- 1. dio -> prikazuje Davidova djela dok još nije bio kralj- 2. dio -> opisuje prvi period njegova kraljevanja- 3. dio -> sadržava nevolje koje su ga snašle zbog grijeha- na kraju dodao ALEGORIJSKO TUMAČENJE DAVIDIJADE gdje kaže da se pod likom Davida krije Isus, a da Saul predstavlja Židove

• PJESME - veći dio izgubljen - nabožne i moralističke tematike (DIVICI MARIJI, OD MUKE ISUSOVE) - dijaloške (UTIHA NESREĆE)

- domoljubne protuturske tematike (TUŽENJE GRADA HJERUZALEMA,MOLITVA SUPROTIVA TURKOM)

ILIJA CRIJEVIĆ (1463.-1520. Dubrovnik)

- proučavao Plauta, interpretirao ga i sudjelovao u predstavama Palutovih i Terencijevih komedija- ovjenčan pjesničkim lovor-vijencem za zbirku ljubavnih elegija- narodni jezik naziva ilirskom izopačenošću- OPUS: 1. PROZA -> LEXICON - u rukopisu, nedovršeno

- enciklopedijski obrađene natuknice iz filologije, filozofije i prirodnih znanosti- prvi shvatio što je leksikon

-> rasprave o Plautu, Vergiliju i Ovidiju -> 20-ak govora - pogrebni (Korvinu, obitelji Gučetić itd.)

- autobiografski (posvećen kralju Vladislavu) -> pisma

2. POEZIJA -> cjelokupni pjesnički opus: 9 knjiga, 240 pjesama -> tiskani dio: 6 knjiga, 146 pjesama -> elegije, epigrami, ode, himne

Page 30: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

-> DE EPIDAURO - nedovršeni spjev u heksametrima; Epidaur će propasti ali će se ljepši podići u novom Dubrovniku

-> 3 pjesme upućene Vladislavu Jageloviću -> 2 pjesme francuskom kralju Karlu VIII. -> 2 pjesme papi Leonu X. -> FLAVIJIN CIKLUS - ljubavna lirika

- 12 elegija, 1 pjesma u hendekasilabima- od najburnijih ushita ljubavi do predbacivanja Flaviji što više nije njegova - trpi njezine okrutnosti, ostavlja ga, kada se obogati želi mu se vratit, no on odbija jer se boji zaraznih bolesti- nijedna elegija nema naslove, samo brojeve- prva zapisana ljubavna lirika u hrvatskoj književnosti

-> pjesme idiličnog sadržaja - O LOPUDU- S TOBOM MENI- MARIJANE KOJA PJEVA O RIJECI DUBROVAČKOJ- ODA DUBROVNIKU

JAKOV BUNIĆ (1469.-1534. Dubrovnik)

- Iacobus Bonus- studirao u Padovi i Bologni- trgovac- OPUS: • OTMICA KERBEROVA (1490.)

- najstariji ep hrvatske književnosti- 1600 stihova- 2 izdanja- podijeljen u 3 pjevanja - svako je nazvano imenom jedne od triju Gracija -> AGLAIA, THALIA, EUPHROSYNA- po uzoru na Vergilija već u prvim stihovima ističe čitavi sadržaj epa- Herkul pralik Krista- iz grčkog je mita izabrao dio u kojem se Herkul spušta u podzemni svijet da bi Euristeju doveo psa Kerbera- za građu poslužila Senekina tragedija Hercules furens- u slikanju Herkulova silaska u Plutonovo kraljevstvo poslužio se Vergilijevim scenama iz 6. pjevanja Eneide- najsamostalniji je dio gdje Hila priča Herkulu kako je dospio u podzemni svijet

Page 31: HRVATSKI LATINITET (Humanizam, Renesansa) (1)

- 3. pjevanje posvećeno je opisu podzemnih četa i borbe u kojoj Herkul svlada Plutona, oslobodi Tezeja, te s njim i Kerberom izađe u gornji svijet- dosta nanosa kršćanskog nauka- u cjelini je potpuno mitološki i humanistički- u 2. izdanju mijenja naslov u KRISTOV PRELUDIJ U LIKU HERKULOVU

• KRISTOV ŽIVOT I DJELA- ep u 16 pjevanja- prema evanđeljima se nižu zgode iz Isusova života i života njegovih učenika- 2 DJELA: 1. DIO - 9 pjevanja nazvana CHORI 1

- svako pjevanje ima uvodno pjevanje - svaka tri pjevanja tvore cjelinu, a na kraju se u lirskoj

strofi nalazi posveta jednom od triju božanstava - prikazano rođenje, djetinjstvo i Isusova mladost

2. DIO - 7 pjevanja nazvana DONA2

- prikazana opreka između Isusa i farizeja, muka i smrt- prva četiri pjevanja posvetio mukama Blažene Djevice Marije- zadnja tri pjevanja podijelio Ocu, Sinu i Duhu Svetome- završava silaskom Duha Svetoga na apostole

- brojne digresije, opisi mjesta koja je kao trgovac posjetio- prvi od hrvatskih i svjetskih humanista u stihovima obradio čitav Kristov život

1 prema 9 anđeoskih zborova2 prema 7 darova Duha Svetoga